SLO CRO Business Mirror 2022

Business Mirror

Poštovani čitatelji! Uvodnik

U prošlogodišnjem broju revije SLO CRO Business Mirror poželjeh vam dobrodošlicu u 2019. godinu. Nakon godine pandemije to je zvučalo tako optimistično. Što sada poželjeti? Dobrodošlicu u koju godinu? 1929.? Možda je najbolje u stilu analitičara predvidjeti sve, ali baš sve, i onda nadmeno reći: „Eto, rekao sam vam! Nešto od svega rečenoga se ipak mora obistiniti.“

Sigurni smo u jedno. Riješili smo se neizvjesnosti - bit će slabo, bit će loše. „Jesen i zima bit će u najmanju ruku izazovne. Pogotovu ako Njemačka ostane bez plina.“ – bio je moj komentar na ono što nas čeka. „Pa, to nas ne zanima toliko, mi ionako ne koristimo plin“ –glasio se odgovor mog hrvatskoga sugovornika. Pokušao sam, nadam se i uspio, objasniti mu kako „njemački“ problemi postaju i hrvatski i slovenski. Međutim, naposlijetku sam shvatio kako nije problem da moj hrvatski sugovornik to ne razumije, već kako to ne razumiju birokrati koji imaju u rukama „i škare i platno“. Europa je dovedena na koljena, a mi samo gledamo i nadamo se čudu − svakako dobar trenutak da netko kaže Europskoj komisiji neka prizna svoju nesposobnost i neka svi odu kući. I onda?

No, ipak nije sve tako pesimistično crno. Nema više brige zbog energetske krize, inflacije ili dobavnih lanaca. Rješenje naših problema i briga je tu: države članice EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o univerzalnom punjaču za mobitele i druge elektroničke uređaje

te će od jeseni 2024. godine svi prenosivi elektronički uređaji male i srednje veličine trebati biti opremljeni USB-C utorom. Malo sarkazma nije na odmet. Pred vama je četvrti broj revije SLO CRO Business Mirror / SLO CRO

Gospodarsko zrcalo, koja donosi zanimljiv i dosta optimističan sadržaj. Slovensko-hrvatska robna razmjene opet je rekordna.

Stručnjaci iz Crowe Croatia pripremili su komparativnu analizu slovenskih i hrvatskih vladinih mjera za oporavak. Ako mislite da su različite, provjerite je li uistinu tako. Izuzetno zanimljiv je i članak Stanje disekvilibrija autorice dr.sc. Dubravke Kopun. U njemu analizira probleme koji su nas zatekli, ali u maniri

žene na kraju nas uputi na rješenje! Da, ove godine su nam žene u fokusu. Kad pročitate intervjue s tim iznimnim ženama na vodećim pozicijama u Sloveniji i Hrvatskoj, vidjet ćete zašto.

Kao i prošle godine imamo i prilog iz kulture. Branko Šömen ugledni je slovenski pisac i publicist koji već 30 godina djeluje u Hrvatskoj. I naravno, nemojte propustiti prilog Godina u klubu u kojem predstavljamo naše aktivnosti, druženja te prilike za umrežavanje, za koje smatramo da je neizostavno u biznisu.

SLO CRO Poslovni klub nastavlja put povezivanja gospodarstvenika obiju država kroz svoje aktivnosti, susrete, informiranje i promociju. Pri našim aktivnostima i naporima nam svesrdno

SLO CRO Business Mirror

SLO CRO Gospodarsko zrcalo

Sufinancira ga:

SPIRIT Javna Agencija Republike Slovenije za spodbujanje podjetništva, internacionalizacije tujih investicij in tehnologije

pomažu javna agencija Spirit Slovenija te veleposlanstva obiju država.

Dakle, siguran sam u jedno i tu stvarno nema neizvjesnosti − ovaj broj naše godišnje revije je odličan. Očekujemo vaše komentare i pohvale. Uživajte u čitanju, učlanite se u Klub ako još niste naši članovi i preporučite nas vašim poslovnim partnerima.

Sretno u 2023. godini!

Glavni urednik: dr. sc. Saša Muminović

Izvršna urednica:

Vesna Vukšinič Zmaić

Lektoriranje:

Infa svetovanje s. p.

Oblikovanje i grafička priprema:

AIKO, Maja Cerjak s. p.

Fotografije:

Ako nije drugačije zapisano osobni su arhiv, Adobe foto stock ili Canva foto stock

Tisak: Aero Print, www.aprinti.net

Naklada:

700 kom

Izdavač:

SLO CRO Poslovni klub slovenskih hrvatskih gospodarstvenika, Koturaška 69, 10000 Zagreb

DR. SC. SAŠA MUMINOVIĆ

Predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba

UVODNIK

Riječ predsjednika 03

06 GODINA U KLUBU

ZA USPOREDBU

16

16 18 19

Izvrsni rezultati robne razmjene Slovenije i Hrvatske Slovenija i Hrvatska su međusobno među najvažnijim investitorima Hrvatska i Slovenija: što vlade poduzimaju?

22 PISMO VELEPOSLANIKA

22 24

GREE N. CRE ATIVE . SMA RT.

Razmišljate o preseljenju vašeg izvoznog posla? Tražite dobavljača ili poslovnog partnera? Slovenija je pravi izbor, a poslovna agencija SPIRIT Slovenija mjesto je za sve vaše zahtjeve!

Što nudimo:

• Besplatne konzultantske usluge

• Prilagođene informacije o slovenskim dobavljačima i mogućnostima ulaganja

• Kontakt s potencijalnim poslovnim partnerima, stručnjacima iz industrije i državnim tijelima

• Pomoć tijekom procesa ulaganja na svakom koraku

• Podrška u razvoju vašeg poslovanja jednom, kada ste ovdje

Javite nam se! SPIRIT Slovenija

www.sloveniabusiness.eu

Gašper Dovžan: Svaki treći euro ulaganja iz Slovenije uložen je u Hrvatsku, a isto vrijedi i obrnuto

26 ZA USPOREDBU

Stanje disekvilibrija

22 TOP USPJEH

Boris Grigić: Godina neizvjesnosti i novih mogućnosti 36

Slovenska baza talenata i poslovno okruženje stvorili su vrhunsku europsku investicijsku destinaciju

52 IZAZOVI

Vrijeme je za inovativni turizam

56 POSLOVNI PROTOKOL

Ksenija Benedetti: Prvi dojam važan i u predstavljanju tvrtke

58 IZAZOVI

CGS: Nove mogućnosti i inovacije s tehnologijom 3d-ispisa HP MJF

60 TOP USPJEH

Aquafil: Slovenski pristup održivosti i poduzetničko orijentiran ekosustav privlače tvrtke koje razmišljaju naprijed

62 KULTURA

Branko Šömen: Najteže od svega je biti čovjek

Godina u Klubu

U rukama držite godišnju reviju SLO CRO Poslovnog kluba, koja je sadržajno bogata i raznolika, pa smo stoga uvjereni da će za čitatelja imati duži rok trajanja.

Jedan od ciljeva ove revije je svakako bilježenje i arhiviranje događanja koja smo organizirali u Klubu u protekloj godini. Vjerujemo u digitalne medije, ali smo vjerni i papirnatom obliku komunikacije. Kako bi rekla jedna naša poslovna žena u intervjuu – volimo listati stranice i čitati na papiru. Rubrika „Godina u klubu“ predstavlja događaje koje smo organizirali u Klubu ili na kojima smo sudjelovali kroz neke, po nama zanimljive, susrete i inicijative slovenskog i hrvatskog gospodarstva. Događaji su predstavljeni kronološki, a ove smo ih godine dodali obogatili s više fotografija – znamo da slika govori tisuću riječi. Primijetit ćete da je iza nas dosta velikih konferencija. Na dobro posjećenim i uspješnim poslovnim doručcima predstavili smo dva naša člana − Orbico s izvrsnim projektom promocije jadranske vinske regije, Orbico Adriatic Wines i tvrtku CGS plus iz Ljubljane koja više od tri desetljeća radi na području 3D printa. Budući da Klub ističe nužnost povezivanja slovenskih i hrvatskih tvrtki za zajednički nastup na velikim tržištima odlučili smo održati poslovni doručak na temu ulaganja i poslovnih prilika u Zapadnoj Africi. Susret je bio iznimno zanimljiv te više nego uspješan.

S Veleposlanstvom Republike Slovenije u Zagrebu surađujemo na nekoliko područja. Zajedno i uz sponzorsku pomoć pojedinih članova Kluba organizirali smo i Dan državnosti Republike Slovenije u Zagrebu. U idućem broju revije čitat ćete o susretu predsjednika Republike Slovenije i Republike Hrvatske koji se održava 29. studenoga 2022 u Zagrebu. Dok ovo pišem, još uvijek se pripremamo za događaj, a ovaj uvod ćete prvi put pročitati na sam dan susreta.

Suradnja dviju zemalja je dinamična i uspješna. O tome svjedoče mnoge uspješne gospodarske priče, a potvrđuju brojke. Vjerujemo da i SLO CRO Poslovni klub pridonosi uspješnoj suradnji dviju zemalja te ćemo u tom duhu i s tim ciljem nastaviti raditi i ubuduće.

Online: Poslovni doručak na temu EU projekata i primjeri dobre prakse

SLO CRO Poslovni klub i ove je godine bio partner TIKO PRO online poslovnog doručka koji se održao 17. veljače 2022.

Događaj je okupio gotovo 300 poduzetnika, a ovogodišnji gost događaja bila je državna tajnica iz Ministarstva regionalnog razvoja, EU projekata Spomenka Đurić koja je iz prve ruke predstavila što možemo očekivati u novom EU financijskom razdoblju. Cijeli događaj zaokružila su dva primjera dobre prakse, Pose-

idon Mooring Systems i ABC Informatic, dok su projektni stručnjaci iz Tiko Pro tima predstavili nadolazeće EU natječaje te važnost digitalnog i zelenog u pripremi projekata. Pozdravnu i završnu riječ uputila je direktorica i vlasnica tvrtke Tiko Pro Kristina Kočet Hudrap

Kroz projekt Orbico Adriatic Wines vina iz regije dostupna kupcima diljem Europe

SLO CRO Poslovni klub organizirao je 9. ožujka 2022. u zagrebačkom hotelu Sheraton predstavljanje projekta Orbico Adriatic Wines.

Blaž Edšidt sa izborom bjelih, crvenih vina i pjenušaca Vinakoper

Predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba dr. sc. Saša Muminović razgovarao je tom prigodom s predsjednikom tvrtke Orbico Brankom Roglićem koji je objasnio kako je došao na ideju za ovaj projekt i što ga je najviše motiviralo. Naime, Branko Roglić je vlasnik vinograda na Pelješcu, gdje obrađuje nešto manje od 20.000 trsova sorte plavac mali. Roglić smatra da Slovenija, Hrvatska te Bosna i Hercegovina imaju izuzetno kvalitetna, vrhunska vina za koja je već dugo uvjeren da ih treba plasirati na šire europsko tržište. Ideju je spomenuo slovenskom vinaru Vladu Mastnaku koji se složio da je ideja odlična, a Orbico najbolji izbor za distributera, jer posluje u svim europskim zemljama te uživa ugled i pouzda-

nost među dobavljačima i kupcima. Tako je nastao projekt Orbico Adriatic Wines! U razgovor se uključio i Tomaž Bakšič iz Orbico Slovenija, koji je operativni voditelj projekta. Pojasnio je tijek projekta i rekao da Orbico Adriatic Wines objedinjuje vina 36 vinskih podruma te izbor od 450 vina iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Vina se plasiraju u Poljsku, Češku, Sloveniju, Nizozemsku i Njemačku, a planiran je i ulazak u ostale zemlje u kojima je Orbico prisutan. Na događaju su se predstavila četiri vinska podruma: Krauthaker, Badel, Vinakoper i Vina Mastnak, a Tomaž Bakšič je opisao svaki pojedinačno i njihovu ponudu.

Predstavljanje projekta slijedilo je skupštini članova SLO CRO Poslovnog kluba, koji ove godine obilježava 20 godina postojanja.

Na manifestaciji su se predstavila četiri vinska podruma Krauthaker, Badel, Vinakoper i Vina Mastnak.

Vesna Vukšinič Zmaić, voditeljica ureda SLO CRO Poslovnog kluba izvršna urednica SLO CRO Business Mirorra

Međunarodni susret gospodarstvenika

s obje strane Sutle

izazovi – rješenja i pogranične prilike” bila je tema susreta u organizaciji SLO CRO Poslovnog kluba, HGK, Županijske

komore Krapina te Poslovnog kluba “Skup za Zagorje”, održanog 13. travnja 2022. u Villi Zelenjak, gdje su se okupili poduzetnici s obje strane Sutle.

spješno poslovanje u posljednje tri godine bio je pravi izazov, zaključak je koji se nametnuo kod svih prisutnih. Naime, krenulo je s pandemijom koronavirusa, zbog koje je tijekom dvije godine trebalo pronalaziti poslovna rješenja, a onda je došlo po gospodarstvo nešto još mnogo gore – rat u Ukrajini, koji je prouzročio ekstremno poskupljenje energenata i sirovina. „Kada slušam o problemima s hrvatske strane, onda se sve više iz toga vidi da smo svi članovi Europske unije, jednog gospodarskog prostora i da su nam problemi vrlo slični. Univerzalnog rješenja nema, a kamoli da bismo mogli predvidjeti kraj.“, rekao je Jože Smole iz Udruženja poslodavaca Slovenije, jedan od panelista na konferenciji.

Predsjednik HGK, Županijske komore Krapina Josip Grilec naglasio je da u vremenima krize ne bi smjelo biti ‘soliranja’. „Moramo biti zajedno, zajedno biti bolji i uspješniji“, kazao je Grilec, dok je Dragutin Kamenski, predsjednik Uprave Kamgrada, najveće hrvatske građevinske tvrtke, koji je ujedno i predsjednik Poslovnog kluba

“Skup za Zagorje” rekao kako se poskupljenja jako osjećaju u građevinskom sektoru. Predsjednik uprave tvrtke Valoviti papir Dunapack Zvonimir

Čuljak izrazio je svoje zadovoljstvo konferencijom zbog prilike da osluhne

što kupci misle i kako osjećaju krizu te kakva je situacija kod njih. Predsjed-

nik SLO CRO Poslovnog kluba Saša Muminović, inače član uprave tvrtke AquafilCRO iz Oroslavja, kazao je da mu je jako drago da se takva regionalna druženja potenciraju, iako su ovdje više istaknuti problemi, nego ponuđena rješenja. „Nije se dovoljno navikavati na mjere Vlade, jer ne možemo živjeti od mjera već od normalnog poslovanja. Iako to zvuči kontradiktorno, to je naša realnost i budućnost.“, zaključio je Muminović.

8. travnja 2022. na B2B danu najvećeg hrvatskog međunarodnog sajma turizma

PLACE2GO održani su 4. susreti o pametnom turizmu, kreativnom razvoju i budućnosti turizma SMART TOURISM Meet Up

Organizatorica sajma Damjana Domanovac i organizatorica Smart

Tourisma Ivana Kolar ukazale su na važnost međusobne podrške i činjenicu da je zajedničkim snagama moguće ostvariti više. „Krize kojima smo izloženi testiraju naše strategije, ali donose i prilike za promjene i napredak. O nama ovisi kako ćemo reagirati.“, rekla je Ivana Kolar, organizatorica Meet Up-a.

Na konferenciji smo imali priliku od ključnih turističkih stručnjaka domaćeg i EU turizma

čuti iskustva i preporuke o poslovanju u aktualnom i izazovnom periodu opterećenom svjetskim krizama. Planove razvoja turizma i očekivanja od aktualne turističke godine predstavili su: Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta, Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Karmen Novarlič, voditeljica odjela za poslovnu komunikaciju Slovenske turističke organizacije i Tomislav Fain, predsjednik Hrvatske udruge putničkih agencija. Sajam je otvorila Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske te naglasila: „Smart tourism Meet up danas je dodatna prilika sektora za razmjenu ideja i razvoj modernog poslovanja u turizmu te prilika da Hrvatsku u razdoblju koje je pred nama želimo pozicionirati kao ekološki, društveno i gospodarski održivu turističku destinaciju.“, poručila je.

Suorganizator susreta SMART TOURISM

Meet Up-a je SLO CRO Poslovni klub, a predsjednik kluba Saša Muminović rekao je: „Upravo ovakve konferencije pomažu u oblikovanju turizma budućnosti. S obzirom na značaj turizma u slovenskome i hrvatskom gospodarstvu SLO CRO Poslovnom klubu je zadovoljstvo sudjelovati i poduprijeti ovakvu konferenciju.“

“Aktualni gospodarski

Susret je okupio poduzetnike s obje strane Sutle

Prvi sljeva Zvonimir Čuljak, Valoviti papir Dunpack - rekao je, kako u poduzeću traže unutarnje rezerve i uštede koliko se najviše može.

dr. sc. Saša Muminović i Dragutin Kamenski, predsjenik Uprave Kamgrada

Josip Grilec, predsjednik Hrvatske županijske gospodarske komore Krapina

Željko Knežević je predstavio izazove s kojima se susreću u Fragmatu

Pametno u turizmu za održivu budućnost i razvoj destinacije

Karmen Novarlič i Tomislav Fain

Ivana Kolar i Nikolina Brnjac

Predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba

Smart Tourism & Place to go u Areni Zagreb

Godina u klubu

Poslovne prilike i mogućnosti ulaganja u zapadnoj Africi

17. lipnja 2022. u Hotelu Westin u Zagrebu održan je poslovni ručak o ulaganjima i poslovnim prilikama u Zapadnoj Africi za slovenske i hrvatske tvrtke. Bili smo počašćeni prisustvom veleposlanice Republike Nigerije, koja je u tom periodu boravila u Zagrebu, Nj. Eks. Modupe Enitan Irele. a početku događaja je predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba dr. sc. Saša Muminović objasnio kako je odluka o organizaciji ovog poslovnog doručka proizašla iz uvjerenja SLO CRO Poslovnog kluba, da Slovenija i Hrvatska trebaju zajedno nastupiti na globalnom tržištu. Zemlje susjedi, treći gospodarski partneri, s brojnim poslovnim, kulturnim i povijesnim vezama, s ukupno 6 milijuna stanovnika, imaju odlično polazište za ulazak u 400-milijunsko zapadnoafričko tržište, zaključio je predsjednik Poslovnog kluba i pred mikrofon pozvao Veleposlanicu Republike Nigerije.

Nj. Eks. Modupe Enitan Irele zahvalila je na pozivu na događaj. U svom izlaganju među ostalim spomenula je i kako Nigerija ima dugogodišnje poslovne veze sa SAD-om, En-

gleskom i Francuskom, no s globalizacijom svijeta te se veze mijenjaju. Dodala je kako je 200-milijunsko nigerijsko tržište dovoljno veliko za ulazak ostalih europskih zemalja te spremno na dugoročna ulaganja i zaključila kako su njihovoj zemlji potrebna ulaganja na području industrije namještaja, poljoprivrede, u razvoju je filmska industrija, iznimna ekspanzija događa se na IT području, kao i na području tekstilne i modne industrije.

Riječ je prepustila Michaelu Dadi, predsjedniku CEWABA-e, Nigerijcu s engleskim državljanstvom i poslovnom čovjeku s tvrtkom u Londonu i dugogodišnjim poslovnim iskustvom, a na čiju smo inicijativu organizirali skup. Nakon kratkog predstavljanja Dada je pred mikrofon pozvao Dejana Podhraskog, direktora slovenske tvrtke Geneplanet Afrika, koja je već neko vrijeme prisutna u Zapadnoj Africi.

Podhraski je nazočne upoznao s preprekama ulaska na zapadnoafričko tržište sa kojima se i sam susreo, a zbog kojih je iznimno važno da se svi o njima dobro informiraju i povežu s poslovnom zajednicom od povjerenja. Unatoč izazovima i početnim poteškoćama, prema riječima Podhraskog, posao u zapadnoj Africi se isplati.

U SLO CRO Poslovnom klubu vidimo ovaj susret kao dobar početak za prikupljanje vjerodostojnih informacija i početak uspostavljanja poslovnih veza između slovenskih i hrvatskih tvrtki, s ciljem nastupa u Zapadnoj Africi. Kao što je rekao

Michael Dada, vrijeme je da promijenimo uvjerenja i predrasude o Africi te da na istu počnemo gledati kao kontinent poslovnih prilika i mogućnosti. Investitori iz ekonomski naprednih zemalja na afričkom su kontinentu prisutni već duže vremena, no potraživanja tamošnjeg tržišta i dalje rastu, pa nema razloga da inovativne slovenske i hrvatske tvrtke na njemu ne nađu kupce.

MOS Celje Okrugli stol: Slovenija –

Hrvatska, izazovi poslovnog okruženja i energetsko pitanje

N14. rujna 2022. godine, na dan otvorenja Međunarodnog gospodarskog sajma u Celju, održan je okrugli stol na temu Slovenija – Hrvatska, izazovi poslovnog okruženja i energetsko pitanje. Cilj ovog susreta bio je uspostaviti platformu za zajedničko utjecanje obaju gospodarstava na Bruxelles u pronalaženju optimalnih rješenja. Događaj su organizirali SLO CRO Poslovni klub, Područna obrtničko-poduzetnička komora Krško i Obrtnička komora Zagreb, institucije koje već desetljećima surađuju u cilju zajedničkog gospodarskog razvoja. a okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Saša Muminović, predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba, predsjednik uprave AquafillCRO i član uprave AquafilSLO, dr. sc. Mirza Šabić, predsjednik HOK-a - Obrtničke komore Zagreb, Aleš Zupančič, direktor analize i procesa nabave i trgovanja energijom u Petrolu d.d. i prokurist Geoplina d.o.o., Darko Hrženjak, Kostak d.d. Krško i Marko Gorjak, direktor Orodjarstva Gorjak d.o.o. te predsjednik Regionalne gospodarske zbornice Maribor i član upravnog odbora Gospodarske zbornice Slovenije. Razgovor je vodila Janja Starc, direktorica Područne obrtničko-poduzetničke komore Krško i Zavoda za obrtnike i poduzetnike Posavja.

Na pitanje kakve je odluke Hrvatska donijela po pitanju poskupljenja energenata dr. Šabić je rekao da je hrvatska Vlada zaključila da će država osigurati da cijene i za gospodarstvo i za kućanstva ostanu na podnošljivoj razini. Očekuje se da će cijene plina za kućanstva ostati na sadašnjoj razini do 1. travnja 2023. godine, dok će se izvršiti prekategorizacija za javni, neprofitni i gospodarski sektor, budući da škole i javne ustanove ne mogu biti svrstane u kategoriju gospodarstva, ali će električna energija biti u kategoriji kućanstva, a neće biti skuplji od 62 € po MW/h. Za tvrtke s godišnjom potrošnjom do 250.000 kWh cijena će biti 0,070 € po kWh.

Na pitanje o regulaciji cijena u obje države Aleš Zupančič iz Petrola kaže da su cijene na tržištu električne energije različite; ponegdje su veze dviju zemalja jače, primjerice u slučaju nuklearne energije, ali slabije primjerice u slučaju plina. Zupančič je objasnio da su Slovenija i Hrvatska vezane na mađarsko tržište, gdje se određuje cijena. Odstupanja se rješavaju na zajedničkom europskom tržištu, tako da ni Slovenija ni Hrvatska u tim ugovorima nisu izolirane. Cijene su vezane uz cijene prirodnog plina, budući da tržište električne energije funkcionira po principu granične cijene plinske energije - cijenu određuje zadnja jedinica električne energije prodane plinskim elektranama - nakon eksplozije cijene plina to je utjecalo na cijene električne energije. Da stvar bude gora, rekao je Zupančič, povećavaju se izvori nestabilne energije, zatvaraju se termo i nuklearne elektrane. Rekao je da nitko ne može predvidjeti kakve će cijene biti u budućnosti, budući da puno ovisi o tome koliko će biti oštra zima, kakve će biti zalihe za proljeće, kakva će biti situacija s ratom u Ukrajini i što će se dogoditi s hidroelektranama, koje su ove godine zbog vremenskih uvjeta izostale u proizvodnji električne energije, a njihovi su kupci, ionako opterećeni okolnostima, otišli kupovati energiju na ostatak tržišta.

Dr. Saša Muminović rekao je kako vjeruje da će premijer Slovenije, koji dolazi iz energetskog sektora, biti ravnopravan partner u pregovorima u Bruxellesu. Osam mjeseci, koliko traju pregovori o promjeni formule za izračun cijene energenata, definitivno je previše, rekao je. Predsjednik Poslovnog kluba smatra da će slovenska i hrvatska poduzeća postati ne-

Dejan Podhraski - Geneplanet Africa

Michael Dada inicijator susreta i predsjednik CEWABA-e, Dušan Pšeničnik, ekonomski svetovalec na Veleposlanstvu R Slovenije u Zagrebu i dr. sc. Saša Muminović

Veleposlanice Republike Nigerije, Nj. Eks. Modupe Enitan

Slijeva: Janja Starc, dr. sc. Saša Muminović, Darko Hrženjak, dr. Mirza Šabić, Marko Gorjak, Aleš Zupančič

Foto: Samir Cerić Kovačić

Foto: arhiv Poslovni klub

Godina u klubu

konkurentna na europskom tržištu ako budu prisiljena najveći dio prihoda ulagati u plaćanje energenata. Slovenija i Hrvatska bit će toliko ekonomski oslabljene da će pristati u kategoriji razvoja - treće zemlje.

Darko Hrženjak iz tvrtke Kostak rekao je da će umjesto sadašnjih 700.000 eura godišnjeg troška za energente u novoj situaciji morati odvojit 3 milijuna eura, što je iznimno velika razlika i ogroman trošak za tvrtku.

U zaključcima je dr. Muminović rekao da je njihova tvrtka prije krize potpisala povoljan dvogodišnji ugovor o otkupu energenata, ali zbog toga nisu mirniji. Naime, ako uvjeti rada nisu

povoljni za njihove kupce ili poslovne partnere, to ne može biti dobro ni za njihovu tvrtku, zaključio je.

Darko Hrženjak i dr. Mirza Šabić složili su se, da dogovor o cijeni energenata treba urediti na europskoj razini. Šabić je dodao da unatoč tome što su obje zemlje male, one nisu beznačajne. Marko Gorjak rekao je da OZS Slovenije upozorava vladu da neizvjesna situacija pogoršava ekonomski položaj gospodarstva i poduzeća.

Aleš Zupančič zaključio je kako je gospodarstvo jako onoliko koliko su jaki njegovi dobavljači i kupci. Ako kupci ne mogu pratiti financijsku situaciju, to nikome neće biti dobro, rekao je. Također smatra da je potrebno nastupati zajedno. Soliranje zemalja ne funkcionira; ako je jedna ekonomija „ostavljena na cjedilu“, to će se na kraju odraziti i na drugu, jer su gospodarstva zbog globalizacije izuzetno povezana, zaključio je.

Okrugli stol uoči 30. godina Zagorskog gospodarskog zbora

U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije (KZŽ) u Krapini održan je 8. rujna 2022. godine susret gospodarstvenika Krapinskozagorske županije i okrugli stol. Glavne teme susreta koji je okupio gospodarstvenike, poduzetnike, obrtnike, stručna udruženja i predstavnike lokalne i regionalne samouprave bile su spremnost zagorskog gospodarstva da odgovori na izazove i povećanje cijena energenata u gospodarstvu.

Gosti iz Slovenije među najvažnijima u Hrvatskoj

Međunarodna konferencija TOURISM 365, održana 20. rujna 2022. u Termama Tuhelj, okupila je svjetske i regionalne turističke lidere i političare. Inovativnost i kreativnost ključni su za stvaranje otpornog turizma, potvrdili su ugledni turistički profesionalci iz Europe i svijeta.

a okruglom stolu sudjelovali su Darko Šlogar, Vetropack Straža, Helena Petrušić Popović, Prostoria, Zlatko Bukovac, Soltech i predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba dr.sc. Saša Muminović

Predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba i predsjednik uprave zagorskog poduzeća AquafilCRO tom je prilikom rekao da i u Aquafilu imaju ugovor za dobavu energije potpisan prije krize, no ako njihovi kupci i dobavljači nemaju takve sreće, to je slabo i za njih. Dodao je kako je uvjeren da solarni paneli za tvornice nisu odgovor, jer sunčana energija nije konstantna i

Na susretu su učestvovali i pojedini članovi SLO CRO Poslovnog kluba. Slijeva: Dušan Pšeničnik, Robert Črnjević, Ivana Kolar, dr. sc. Saša Muminović, Goran Berić

stabilna pa tako ne zadovoljava potrebe koje imaju u proizvodnji. Po mišljenju g. Muminovića ugovor o cijeni energenta na evropskoj razini jedini je mogući odgovor na na energetsku krizu. Susret su organizirali Poslovni klub “Skup za Zagorje” i Poduzetnički klub žena Krapinsko-zagorske županije u suradnji s organizacijskim odborom 30. Zagorskog gospodarskog zbora.

Glavna organizatorica konferencije Ivana Kolar rekla je kako brojne informacije govore da je ova turistička sezona i u Hrvatskoj i u Europi bila uspješna te da se turizam vraća na velika vrata. „Pokazali smo da je otporan, a sad moramo pokazati da je inovativan”, istaknula je i dodala kako se tržište posljednjih godina izrazito promijenilo, stigli su neki novi trendovi, a gosti imaju drugačije preferencije.

Kao partner i potpora u organizaciji konferencije sudjelovao je i SLO CRO Poslovni klub. Njegov predsjednik dr. sc. Saša Muminović uvodom u konferenciju pozdravio je prisutne goste te čestitao Ivani Kolar na organizaciji događaja, koji je dobio na pažnji ne samo u Hrvatskoj nego i cijeloj regiji. Napomenuo je kako SLO CRO Poslovni klub promiče slovensku i hrvatsku poslovnu suradnju, ali traži sinergije i prema drugim zemljama.

„Ne možemo gledati samo u svoja dvorišta. Zajedno možemo ponuditi daleko više“, rekao je. U nastavku je predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba rekao kako je turizam vrlo važan za hrvatsko i slovensko gospodarstvo, jer povezuje ne samo tvrtke, već i ljude. „Gosti iz Slovenije već su godinama, desetljećima među najvažnijim gostima u Hrvatskoj. Neki od njih čak ih i ne smatraju stranim gostima.“ Zaključio je kako je turizam kao cjelina bio jedan od najpogođenjih sektora tijekom korona krize, no relativno se brzo oporavio. „Njegove aktivnosti podupiru mnoge druge industrije, trgovinu, proizvodnju hrane, transport. Multiplikacijski učinci su više nego očiti. Dakle, ako uspije turizam, moglo bi uspjeti i ostalo. Zato treba ulagati u turizam i pokušati ga učiniti uspješnim.“

Darko Šlogar, Zlatko Bukovac, Helena Petrušić Popović, dr. sc. Saša Muminović i Mislav Togonal

dr. sc. Saša Muminović: Gosti iz Slovenije već su godinama, desetljećima među najvažnijim gostima u Hrvatskoj

Regionalni ministri i predstavnici vodećih organizacija u turizmu rado se odazivanju na konferenciju

Terme Tuhelj i ove godine ugostile su konferenciju - na fotografiji direktor Vasja Čretnik

Foto: arhiv Poslovni klub

Foto: Rikard FX Studio

3D print važan je dio četvrte industrijske

revolucije

Krajem rujna ove godine u Hotelu International u Zagrebu ugostili smo slovensku tvrtku CGS plus iz Ljubljane koja je zainteresiranoj javnosti predstavila tehnologiju industrijskog 3D printa.

Slovenska tvrtka CGS plus zastupnik je Hewlett i Packard Jet Fusion industrijskih 3D pisača.

Industrija 4.0 je njemačka državna inicijativa za transformaciju razvojnih ciljeva zemlje, koja je započela 2010. godine na sajmu u Hannoveru. Inicijativu je podržala Europska unija, pa istim razvojnim ciljevima sad slijede i ostale članice EU. Inače, Industrija 4.0 se danas naziva četvrtom industrijskom revolucijom čije je temeljno područje digitalizacija poslovanja, a među važnijim područjima Industrije 4.0 je i aditivna tehnologija – 3D print.

3D tehnologija je dostupna već 40 godina, no ipak se kod nas o njoj još uvijek govori kao o novitetu, revoluciji u industriji! U stvarnosti 3D print prisutan je u svakodnevnim proizvodima svugdje oko nas. Medicina, automobilska industrija i protetika tek su neke od industrija koje se već dugo koriste 3D tehnologijom, a strojarstvo u tom pogledu prednjači.

Slovenska tvrtka CGS plus zastupnik je Hewlett i Packard Jet Fusion industrijskih 3D pisača i vodeći slovenski ponuđač rješenja računalno potpomognutog planiranja za arhitekturu, građevinarstvo, strojarstvo i geodeziju. 3D ispis nudi mnoge prednosti, od personaliziranih proizvoda, složenosti proizvoda, usmjerenosti na održivost i mogućnosti recikliranja. Uštede su u materijalu, vremenu, osoblju i transportu. Proizvodi su izrađeni u jednom komadu, dugotrajni i dorađeni do posljednjeg detalja. Otpadnog materijala nema. 3D industrijski tisak nudi brojene kreativne mogućnosti, izradu najsloženijih proizvoda i brzu prilagodljivost tržištu, zbog čega je važan čimbenik Industrije 4.0.

Stručnjaci CGS plus predstavili su i web stranicu www.4print3D.com gdje korisnici upisuju datoteku sa svojim predmetom, a program izračunava cijenu izrade predmeta isprintanog u 3D tehnologiji.

Dan državnosti R Slovenije u Zagrebu u znaku 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Slovenije i Hrvatske

Povodom Dana državnosti Republike Slovenije, 25. lipnja 2022. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održan je prijem za predstavnike hrvatskih institucija, diplomatskog zbora, slovenske zajednice, gospodarstva, kulture, akademskih institucija i ostalih uzvanika. Događaj je bio posvećen i proslavi 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Slovenije i Hrvatske. očasna gošća na prijemu bila je izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske gđa. Gordana Grlića Radmana, državna tajnica MVEP-a gđa Andreja Metelko-Zgombić koja je, kao i veleposlanik Gašper Dovžan, u svom govoru istaknula dobru suradnju i važnost dobrih odnosa između Slovenije i Hrvatske. Glazbeni izvođači, Matic Zakonjšek, slovenski student pjevanja u Hrvatskoj, i Tara Franjić, studentica harfe u Sloveniji, savršen su primjer povezanosti Slovenaca i Hrvata u raznim područjima svakodnevnog života. Proveli smo prekrasnu večer uz slovensku hranu i piće, koju je nakon domjenka na terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti uljepšao izvrstan koncert Vlada Kreslina i grupe Mali Bogovi.

PSLO CRO Poslovni klub sudjelovao je u organizaciji događaja, kojeg su podržali i donatori, članovi SLO CRO Poslovnog kluba, na čemu im se i ovim putem iskreno zahvaljujemo.

Andrej Suhadolc

Foto: Matej Grgić

Foto: Samir Cerić Kovačić

Proizvodi su izrađeni u jednom komadu, dugotrajni i dorađeni do posljednjeg detalja

Godina u klubu

Izvrsni rezultati robne razmjene Slovenije i Hrvatske

Nakon vidljivih posljedica epidemije COVID-19 u 2020. godini, kada smo prvi put nakon jednog desetljeća doživjeli pad robne razmjene između Slovenije i Hrvatske, 2021. godinu obilježava iznimno ojačana gospodarska suradnja. I u prvom dijelu 2022. je Slovenija znatno povećala izvoz u Hrvatsku (rast 50,3 %), a raste i hrvatski izvoz u Sloveniju (rast 28,2 %).

Robna razmjena između dvaju zemalja u 2021 dosegla je rekordnu vrijednost od 5,58 milijardi eura (rast od 34,8 %) uz 690 milijuna eura hrvatskog trgovinskog deficita (koji je, međutim, uravnotežen suficitom u razmjeni usluga, budući da je Hrvatska u 2021. ostvarila 1,05 milijardi eura izvoza usluga (od čega je turizam činio 76 %) i 374 milijuna eura u uvozu usluga sa Slovenijom).

Slovenija je tako dodatno učvrstila svoju poziciju trećeg najvažnijeg gospodarskog partnera Hrvatske nakon Njemačke (6,5 milijardi EUR) i Italije (6 milijardi EUR), a ispred Mađarske (3,9 milijardi EUR), Austrije (2,9 milijardi EUR), Bosne i Hercegovine ( 2,6 milijardi eura), Srbije (1,7 milijardi eura), Poljske, Nizozemske, Francuske, SAD-a itd.

»U 2021. GODINI SLOVENIJA

JE SKOČILA NA MJESTO 1. IZVOZNOG PARTNERA HRVATSKE (S 3. MJESTA U 2020.) S

UKUPNIM IZVOZOM U SLOVENIJU

OD 2,45 MILIJARDI EUR (RAST

OD 58,4 %) ILI 12,7 % UKUPNOG HRVATSKOG IZVOZA.«

Sa stajališta Slovenije, Hrvatska je 2021. bila na 5. mjestu najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Slovenije (iza Njemačke, Švicarske, Italije i Austrije). Slovenski izvoz u Hrvatsku dosegao je udio od 6,6 % u ukupnom slovenskom izvozu (4. partner za Njemačku, Švicarsku i Italiju), dok je uvoz u Sloveniju iz Hrvatske iznosio 5,6 % (6. partner za Njemačku, Italiju, Švicarsku, Kinu i Austriju). Hrvatska je najveći potrošač slovenske robe po glavi stanovnika (793 EUR)

U strukturi proizvoda 2021 (SURS) najveći udio imaju mineralna goriva i ulja, destilati i dr. (izvoz u Hrvatsku 17 %,

uvoz 24 %), vozila i dijelovi (izvoz 10 %, uvoz 6 %), strojevi, kotlovi i mehanički uređaji s dijelovima (izvoz 8 %, uvoz 6 %), aluminij i njegovi proizvodi (izvoz 6 %, uvoz 9 %), el. strojevi i slična oprema (izvoz 5 %, uvoz 5 %), farmaceutski proizvodi (izvoz 7 %), drvo i proizvodi od drva (uvoz 3 %) i dr.

U prvih 7 mjeseci 2022. gospodarska suradnja dviju zemalja dodatno je porasla: Slovenija je znatno povećala izvoz u Hrvatsku (rast od 50,3 %) na gotovo 2,6 milijardi eura vrijednosti izvoza (ispred Italije s 3,1 i Njemačke s 2,9 milijardi eura, koje su kao znatno veći trgovinski partneri ponovno preuzele inicijativu), a raste i hrvatski izvoz u Sloveniju (rast od 28,2 %) s gotovo 1,5 milijardi eura vrijednosti izvoza (ispred Italije i Mađarske s 1,7 te Njemačke s 1,6 milijardi eura).

Zanimljiv je prikaz regionalne dimenzije robne razmjene po (21) županijama. Tu je posebno istaknut Grad Zagreb s udjelom od oko 55 % (klasificirane) robne razmjene sa Slovenijom (također 1/3 ukupnog hrvatskog izvoza i preko 1/2 uvoza), koji zajedno sa zaleđem odnosno sa susjednom Zagrebačkom i Zagorsko-krapinskom županijom ostvaruje preko 67 % robne razmjene sa Slovenijom.

Grad Zagreb zajedno sa 7 pograničnih županija (Međimurska, Varaždinska, Zagorsko-krapinska, Zagrebačko-karlovačka, Primorsko-goranska i Istarska) bilježi gotovo 90 % uvoza iz Slovenije, te preko 83 % izvoza u Sloveniju, što ističe iznimno važnu uloga blizine ili susjedstva. Za gotovo sve ove županije Slovenija je također među tri vodeća trgovinska partnera (ujedno i vodeća).

U 2021. godini Slovenija je skočila na mjesto 1. izvoznog partnera Hrvatske (s 3. mjesta u 2020.) s ukupnim izvozom u Sloveniju od 2,45 milijardi EUR (rast od 58,4 %) ili 12,7 % ukupnog hrvatskog izvoza. Uvoz iz Slovenije također je dosegnuo gotovo 3,14 milijardi eura (rast od 20,8 %) odnosno

11 % udjela u ukupnom uvozu Hrvatske (3. mjesto).

Čak i za ostale županije, osim onih najudaljenijih u Slavoniji, Slovenija je među pet vodećih trgovinskih partnera.

mag. Dušan Pšeničnik

mag. Dušan Pšeničnik, ovlašteni ministar –gospodarski savjetnik, Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu

Slovenija i Hrvatska su međusobno

među najvažnijim investitorima

Hrvatska je naskokom najvažnija investicijska destinacija za Sloveniju (34,6 % udio), i slično je Slovenija najvažnija investicijska destinacija za Hrvatsko (30,1% udio).

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) Hrvatska trenutačno ima oko 40,8 milijardi eura neto stranih ulaganja (NFI), a najveći strani ulagač je Nizozemska (6,9 milijardi eura), zatim Austrija (4,9 milijardi eura), Njemačka i Luksemburg (po 4,3 milijarde eura), Italija, Mađarska, Slovenija (gotovo 2,2 milijarde eura), Velika Britanija, Francuska itd. itd.Britanija, Francuska itd. S druge strane Hrvatska ima ukupno oko 5,5 milijardi eura izvozno/izlaznih TNI (NTI), najviše u Sloveniju (1,65 milijardi eura), zatim BiH (1,25 milijardi eura), Srbiju (0,82 milijarde eura), Crnu Goru, Poljsku itd.

Hrvatska i Slovenija: što vlade poduzimaju?

Hrvatska i Slovenija su nedavno proslavile 30 godina uspostave diplomatskih odnosa te se na proslavi moglo čuti da te dvije zemlje imaju više točaka koje ih spajaju nego razdvajaju. I doista je tako.

Slovenija je odavno uvela euro, članica je OECD-a te je dio Schengenskog prostora. Hrvatska uvodi euro 1. siječnja 2023., postaje dio Schengena i (uskoro) članica OECD-a. No, ipak drukčiji razvoj, struktura BDP-a, broj stanovnika i osobno bogatstvo diktiraju katkada različitu poreznu i gospodarsku politiku. Pokušali smo usporediti Hrvatsku i Sloveniju na nekoliko područja. Ono što ovi podaci ne otkrivaju jest veća hrvatska orijentiranost na uslužni sektor; osobito turizam i građevinarstvo.

Hrvatska je dakle u velikoj mjeri najvažnija investicijska destinacija za Sloveniju (34,6-postotni udio); svaki treći euro ulaganja iz Slovenije odlazi u Hrvatsku, a dominiraju ulaganja u nekretnine, trgovinu, održavanje i popravak vozila itd. U Hrvatskoj je Slovenija 7. najvažniji investitor s 5,3-postotnim udjelom.

Prema preliminarnim podacima Banke Slovenije Slovenija je krajem 2021. godine imala oko 18,4 milijarde eura NTI (rast od 10,4 %), a najveći strani ulagač bila je Austrija (4,6 milijardi eura), a slijede Luksemburg, Švicarska, Hrvatska (1,8 milijardi EUR), Njemačka itd.

Slovenija je imala oko 7,8 milijardi eura INTI-ja (rast od 11,8 %), najviše u Hrvatsku (2,7 milijardi eura), zatim Srbiju (1,5 milijardi eura), BiH, Rusiju, Sjevernu Makedoniju itd.

Slično je i Slovenija među najvažnijim investicijskim destinacijama za Hrvatsku (30,1-postotni udio); gotovo svaki treći euro ulaganja iz Hrvatske odlazi u Sloveniju, a dominiraju ulaganja u trgovinu, održavanje i popravak vozila itd. U Sloveniji je Hrvatska 4. najvažniji investitor s 9,7-postotnim udjelom.

Napomena:

Prema preliminarnim podacima HNB-a, Slovenija je u 2022. povećala svoja ulaganja u Hrvatsku za 153 milijuna eura (8,9 % svih ovogodišnjih ulaganja u Hrvatsku), a Hrvatska za 25 milijuna eura (oko 16 % pozitivnih ovogodišnjih ulaganja iz Hrvatske odnosno ukupno negativan INTI tok od 56,6 milijuna eura).

Stoga stope PDV-a koje se primjenjuju na slične grupe proizvoda i koje su također u krizi snižavane izgledaju kako ih prikazujemo u tablici u nastavku. Treba istaknuti da je Hrvatska prilikom uvođenja PDV-a 1998. imala osnovnu stopu od 22 % koja je 2012. podignuta na 23 %, a kasnije na 25 %. Slovenija je uvela PDV godinu i pol dana nakon Hrvatske te je također povećavala standardnu stopu s inicijalnih 19 % na današnjih 22 %. Karakteristično za obje zemlje je da se veliki dio proračuna puni PDV-om, dok je kod zapadnih zemalja veći udio ostalih poreza. Doduše, novija razmišljanja porezne teorije vezano uz PDV idu upravo u smjeru u kojem su već Hrvatska i Slovenija.

Slovenska vlada planira pet milijardi eura pomoći u svrhu ublažavanja posljedica krize, dok je Hrvatska uz mjere iz veljače planirala dodatnih 2,8 milijardi eura te ograničenje cijena energenata (prije svega struje).

Mjere koje je poduzela vlada Republike Slovenije za smanjenje troškova energije i hrane do sada su prvenstveno bile

usmjerene na kućanstva i mala poduzeća. Tako je, među ostalim, ograničila najvišu maloprodajnu cijenu za nabavu električne energije i prirodnog plina za oboje.

Važna mjera koja je na snazi od 1. rujna 2022. do 31. svibnja 2023. odnosi se na smanjenje stope PDV-a za opskrbu električnom energijom, prirodnim plinom, toplinskim grijanjem i ogrjevnim drvima, i to s 22 % na 9,5 %

Od 10. rujna 2022. na snazi je dugo očekivani paket državnih potpora. Tvrtkama su dostupna bespovratna sredstva zbog visoke cijene električne energije i prirodnog plina. Korisnici su oni kojima su jedinične cijene dvaju navedenih energenata u razdoblju od 1. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. u odnosu na referentnu 2021. godinu najmanje udvostručene.

mag. Dušan Pšeničnik

Neven Škrokov, Crowe Slovenija, Krešimir Lipovšćak, Crowe Hrvatska

Vrste pomoći su:

• jednostavna potpora malim i srednjim tvrtkama koja može pokriti do 30 % opravdanih troškova i ograničena je na 500.000 eura po korisniku.

• posebna pomoć velikim tvrtkama koja može sadržavati do 30 % prihvatljivih troškova i ograničena je na 2 milijuna eura po korisniku.

• Potpore za energetski intenzivna poduzeća gdje je maksimalna ukupna potpora ograničena na 2 milijuna eura.

Zahtjev za pomoć korisnici će podnijeti zahtjevom koji je potrebno podnijeti do 15. studenog 2022. putem aplikacije koju će SPIRIT uspostaviti do kraja listopada.

Slovenski poduzetnički fond organizirao je paket povoljnih kriznih kredita za likvidnost do 100.000 eura za mikro, mala i srednja poduzeća.

Hrvatska je još ranije, u travnju, snizila stope PDV-a na energente, u rujnu ograničila cijene nekih proizvoda, a od 1. listopada je povećavala neoporezive naknade koje se plaćaju radnicima i narasli su do 19.500 kuna po radniku (oko 2.500 EUR) u odnosu na dosadašnjih oko 13 tisuća kuna (oko 1.900 EUR).

Zanimljivo je da obje vlade vuku slične poteze, iako se Slovenija (još) nije odlučila ograničiti cijene nekih prehrambenih proizvoda. Zaključno, nadamo se da sve spomenute mjere više nećemo trebati u ovo doba sljedeće godine.

»POKUŠALI SMO USPOREDITI HRVATSKU I SLOVENIJU NA NEKOLIKO PODRUČJA.

KARAKTERISTIČNO ZA OBJE ZEMLJE JE

DA SE VELIKI DIO PRORAČUNA PUNI PDV-

OM, DOK JE KOD ZAPADNIH ZEMALJA VEĆI

UDIO OSTALIH POREZA. DODUŠE, NOVIJA

RAZMIŠLJANJA POREZNE TEORIJE VEZANO UZ

PDV IDU UPRAVO U SMJERU U KOJEM SU VEĆ HRVATSKA I SLOVENIJA.«

Smart decisions

Crowe Slovenija zadužen je za računovodstvo, M&A, te financijska izvješća.

Krešimir Lipovšćak, u Crowe Hrvatska specijaliziran je za porezno strukturiranje globalne pravne usluge izvješća.

Neven Škrokov, u

Svaki treći euro ulaganja iz Slovenije uložen je u Hrvatsku, a isto vrijedi i obrnuto.

Gašper Dovžan

Veleposlanik Republike Slovenije u Zagrebu Gašper Dovžan započeo je svoj mandat u kolovozu ove godine. Diplomirani pravnik i magistar europskih studija, u Ministarstvu vanjskih poslova zaposlen je od 2000. godine, najprije kao savjetnik za međunarodne odnose, od 2014. do 2017. radio je kao zamjenik veleposlanika u Berlinu, a 2019. postao je načelnik Sektora općih i institucionalnih poslova Uprave za poslove Europske unije.

»GLEDAJUĆI UNATRAG, MOŽEMO BITI PONOSNI NA REZULTATE KOJE SMO UZ POTPORU PRIJATELJSKIH ZEMALJA POSTIGLI TIJEKOM TRI DESETLJEĆA«

transatlantske zajednice te temeljiti na demokratskim vrijednostima, vladavini prava i visokoj razini zaštite ljudskih prava.

da mnogima zvuče apstraktno, ali u praksi to znači da slovensko-hrvatska gospodarska suradnja osigurava tisuće radnih mjesta od kojih žive brojne obitelji.

Na kraju, ali ne manje važno, miran suživot slovenskog i hrvatskog naroda ima dugu i plodonosnu tradiciju. Nikad nismo međusobno ratovali. Naprotiv, bili smo saveznici i znali surađivati: recimo u borbi protiv prodora vojske Osmanskog Carstva ili za seljačka prava, kao i na području kulture, jezičnog razvoja, gospodarstva, turizma, zdravstva, sporta i ostalog. Osobni kontakti među ljudima uvijek su bili jaki. Oduvijek je tu mnogo seoba i mješovitih brakova.

»ULASKOM HRVATSKE U EUROZONU I SCHENGEN STEĆI ĆE SE SVI UVJETI ZA JOŠ TJEŠNJU SURADNJU. CIJELA ĆE REGIJA BITI JOŠ POVEZANIJA, A NAŠI ŽIVOTI JOŠ VIŠE ISPREPLETENI«

mentarnih i drugih katastrofa i sl. Vjerujem da ćemo tako djelovati i u budućnosti.

Ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengen steći će se svi uvjeti za još tješnju suradnju. Očekujem dodatno ubrzanje integracije gospodarstava te prometne, energetske i druge infrastrukture. Cijela će regija biti još povezanija, a naši životi još više isprepleteni.

Nadam se da će ovaj pozitivni, europski trend očekivanog razvoja biti poticaj za zemlje zapadnog Balkana da nastave s demokratskim reformama koje vode ka europskim integracijama. Samo se tako može održivo očuvati mir, sigurnost, blagostanje i razvoj na starom kontinentu, o kojem Slovenija i Hrvatska životno ovise. Upravo smo se ove godine mogli uvjeriti da mir i prosperitet u Europi nisu samorazumljivi. Ruska agresija na Ukrajinu u veljači ove godine pokazala je da su vrijednosti koje su ključne za našu budućnost ugrožene nedostatkom demokracije i odsutnošću vladavine prava.

Slovenija i Hrvatska prošle su godine proslavile 30. obljetnicu državnosti, a ove smo godine proslavili 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. Cijelo to vrijeme i u Sloveniji i u Hrvatskoj težili smo sličnim ciljevima; uspostaviti samostalnu i međunarodno priznatu i sigurnu državu visokog blagostanja koja će biti sastavni dio europske i

Upravo te vrijednosti bile su najveća motivacija za mnoge reforme koje smo proveli i u Sloveniji i u Hrvatskoj s ciljem ulaska u EU i NATO. Gledajući unatrag, možemo biti ponosni na rezultate koje smo uz potporu prijateljskih zemalja postigli tijekom tri desetljeća. Članstvo u EU i NATO daje nam najbolji mogući zajednički pravni, ekonomski i politički okvir za međusobnu suradnju koja se proteže i na područja obrazovanja, gospodarstva, kulture, sporta i na brojna

druga područja koja imaju važnu ulogu za ljude.

Hrvatski građani rado odlaze u Sloveniju za vrijeme godišnjeg odmora, Slovenci svoje slobodno vrijeme rado provode u Hrvatskoj. Slovenski brendovi poznati su i cijenjeni u Hrvatskoj, a isto vrijedi i za hrvatske brendove u Sloveniji. Dvije zemlje su jedna drugoj najveći strani investitori. Svaki treći euro ulaganja iz Slovenije uložen je u Hrvatsku, a isto vrijedi i obrnuto. Bilateralna trgovina je u procvatu i sasvim opravdano očekujemo da će obujam robne razmjene ove godine premašiti impozantnih sedam milijardi eura. Brojke su toliko visoke

Sve to predstavlja bogatu baštinu koju moramo pažljivo i odgovorno njegovati. U tom kontekstu posebno se ističu napori slovenske nacionalne zajednice u raznim dijelovima Hrvatske, koja pod okriljem Saveza slovenskih društava ulaže mnogo energije i vremena kako u očuvanje slovenske kulture i jezika, tako i u suradnju s raznim institucijama u Hrvatskoj, te zaslužuju snažnu podršku.

Unatoč izvrsnim rezultatima, put nije uvijek bio lagan. Obje zemlje imale su svoje teške trenutke, uglavnom vezane uz raspad Jugoslavije, koji je donio nekoliko vrlo zahtjevnih izazova i za slovensko-hrvatske odnose. Unatoč velikom napretku, neka pitanja još uvijek nisu riješena, a na nama je velika odgovornost tražiti ih u europskom duhu i u svjetlu dobrosusjedskih odnosa.

Susjedi se mogu uspješno suočiti sa zajedničkim izazovima samo ruku pod ruku. I u vrijeme pandemije, koja nam je uvelike utjecala u živote, savršeno smo surađivali i tražili praktična rješenja za dobrobit gospodarstva i ljudi u obje zemlje. Pomažemo jedni drugima u slučaju ele-

Kao veleposlanik svakako ću se snažno zalagati za jačanje slovensko-hrvatskih odnosa upravo na tim vrijednostima. Zalagat ću se za stvaranje uvjeta u kojima različita poslovna, kulturna, sportska i druga okruženja mogu promovirati slovensko-hrvatsku suradnju kroz uspješne priče. Siguran sam da će, kao i do sada, tome pridonijeti i SLO CRO Poslovni klub i mnogi drugi nosioci, pobornici i prijatelji slovensko-hrvatske suradnje.

Iskreno hvala svima na ovom nezamjenjivom doprinosu!

Gašper Dovžan, Veleposlanik Republike Slovenije u Zagrebu

Foto: Matej Grgić, osobni arhiv

Godina neizvjesnosti i novih mogućnosti

Boris Grigić

Usprkos svim globalnim krizama i poremećajima, gospodarska suradnja između Hrvatske i Slovenije i dalje je u usponu. U prvih šest mjeseci 2022. robna razmjena je porasla za 39,8 % i iznosila je zavidnih 3,405 milijarde €. Hrvatski izvoz narastao je za 23,8 % (1,201 mil €), a uvoz za 50,4 % (2,204 mlrd €).

biva dodatnih devet milijardi eura bespovratnih sredstava za razdoblje od 2021. do 2027. za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija, kao i zelene i digitalne tranzicije otvorit će dodatan prostor za rast. Ta sredstva iznose 17 % hrvatskog BDP-a. Kada se tome pribroje i ostali financijski instrumenti, u sljedećih deset godina imamo na raspolaganju 25 milijardi eura pomoću kojih ćemo moći osigurati ravnomjerni razvoj Hrvatske, demografsku revitalizaciju, ulaganja, jačanje infrastrukture, poduzetništva i gospodarskog rasta.

Nažalost, razdoblje koje je pred nama opterećeno je brojnim nepoznanicama. Baš kad smo mislili da smo čvrsto na putu oporavka od pandemije COVID-19, ruska agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila naše perspektive i političku realnost. Posljedica toga je da gospodarstvenici u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, muku muče kako planirati razvoj i rast kad su dobavni lanci poremećeni, ulazni troškovi vrtoglavo rastu, a energenti ne samo skupi već i potencijalno nedostatni. Ta agresija nije samo radikalno utjecala na našu sigurnost, već je postavila energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom na prvo mjesto naše liste prioriteta.

trošnje energije i gotovo polovica naše proizvodnje električne energije već dolazi iz obnovljivih izvora.

Sljedeća godina će za Hrvatsku biti godina dublje integracija u Europsku uniju. U nadolazećim mjesecima Hrvatska će se pridružiti skupini od 15 drugih zemalja koje su istovremeno članice EU-a, NATO-a, Eurozone i Schengenskog prostora. Taj uspjeh ostvaren je (samo) trideset godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatske i Slovenije i uspostave diplomatskih odnosa između naše dvije zemlje.

Na kraju, koristim priliku najaviti da Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Sloveniji u čast tridesete godišnjice našega priznanja i uspostave diplomatskih odnosa organizira koncert hrvatske glazbene dive Radojke Šverko 9. prosinca 2022. u Cankarjevom domu u Ljubljani.

Nadam se da se vidimo na koncertu.

Zahvaljujući snažnom oporavku turizma i osobne potrošnje Hrvatska je u prva dva kvartala ove godine ostvarila veći gospodarski rast od očekivanog. Očekuje se da će gospodarstvo nastaviti rasti i u trećem kvartalu zahvaljujući vrlo uspješnoj turističkoj sezoni kojoj su tradicionalno značajno doprinijeli i gosti iz Slovenije koji su drugi po brojnosti među stranim gostima.

Vjerujem da će se trgovinska razmjena između Hrvatske i Slovenije nastaviti povećavati te da će Hrvatska slovenskim investitorima postati još zanimljivija i pristupačnija. Glavni razlozi za to su ulazak Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. i vjerojatni ulazak u Schengen istog dana, i to uz snažnu slovensku podršku, te rast kreditnog rejtinga. Nedavno potpisani Sporazum o partnerstvu između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije prema kojem Hrvatska do-

Hrvatska vlada je tijekom pandemije uspješno položila ispit i izbjegla socijalnu frakturu ciljanim nacionalnim mjerama. Sada se treba uhvatiti u koštac s globalnom i domaćom inflacijom te rastom cijena. U tu svrhu vlada je usvojila paket mjera vrijedan više oko 21 milijardu kuna, odnosno 6% BDP-a, kako bi kućanstvima i gospodarstvu, lokalnoj samoupravi i javnom sektoru ublažila teret energetske krize. Paket uključuje financijske mjere, subvencije za ranjive skupine, kao i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, struje i grijanja za kućanstva.

Međutim, za sigurnu i dostupnu energiju potrebno nam je ne samo europsko već i globalno rješenje za cijene plina, kao i provedba održive energetske tranzicije. Kako bi povećala sigurnost opskrbe plinom hrvatska vlada je u kolovozu ove godine donijela odluke o proširenju kapaciteta

LNG terminala sa sadašnjih 2,9 mlrd kubičnih metara plina na 6,1 mlrd kubičnih metara plina godišnje i o izgradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo. Ukupna vrijednost ulaganja je 180 milijuna eura. Već danas kapacitet

LNG terminala veći je od hrvatskih potreba tako da plina ima i za susjedne zemlje, a vrlo brzo Hrvatska će moći opskrbljivati svoje susjede, kao i druge zemlje srednje Europe, vrlo značajnim količinama plina. Istodobno, Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, pri čemu trećina naše po-

Energetska sigurnost, danas više nego ikada prije, ovisi o bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj suradnji. Izvrsna suradnja između Hrvatske i Slovenije na području energetike, koju već 40 godina provodimo kroz Nuklearnu elektranu Krško i druge projekte, dragocjena je stečevina koju treba dodatno jačati. Kapitalna prilika za to je sve izvjesnija gradnja druge nuklearne elektrane u Krškom koja bi, ako bude izgrađena prema istom modelu prema kojem je sagrađena sadašnja elektrana, Sloveniji i Hrvatskoj osigurala dovoljno električne energije za idućih pola stoljeća.

Osim toga, uskoro bi trebao biti potpisan Ugovor između Vlade RH i Vlade RS o mjerama solidarnosti za sigurnu opskrbu plinom, koji bi građanima naše dvije zemlje trebao pružiti dodatno jamstvo da će ovu zimu prebroditi sigurno i u toplim domovima.

Potencijal za suradnju ne leži samo u energetici. I na području infrastrukture bilježimo važne pomake, naročito u vezi s mostovima na graničnim prijelazima. Sporazum o gradnji novog mosta blizu graničnog prijelaza Kaštel-Dragonja je stupio na snagu, a počeli su radovi na rekonstrukciji postojećeg mosta. U pripremi je i sporazum za obnovu mosta na graničnom prijelazu Obrež-Božakovo.

Uvijek me veselila ta simbolika mostova kojih, stvarnih i metaforičkih, između Hrvatske i Slovenije ima jako puno. Posebno se tu može spomenuti činjenica da je jedan od najpoznatijih ljubljanskih mostova, Zmajski most, u 19. stoljeću projektirao arhitekt Juraj Zaninović rodom iz Splita a najnoviji i najveći hrvatski most, Pelješki most, projektirao je mariborski arhitekt Marjan Pipenbaher.

Boris Grigić, Veleposlanik Republike Hrvatske u Ljubljani

Projekt SINCRO.GRID investicijski je projekt pametnih mreža europskog značaja na području Slovenije i Hrvatske.

Foto: arhiv Veleposlanstva R Hrvatske u Ljubljani

Pismo veleposlanika

»UVIJEK ME VESELILA SIMBOLIKA MOSTOVA KOJIH, STVARNIH I METAFORIČKIH, IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE IMA JAKO PUNO.«

Stanje disekvilibrija

Kažu da nesreća nikada ne dolazi sama. Okruženje u kojem danas poslujemo jedno je od najdinamičnijih okruženja u našim životima. Nakon dvije godine COVID-19 pandemije i njezinog direktnog utjecaja na globalno poslovanje (problemi sa lancima opskrbe, nedostatak radne snage, rast cijena sirovina i materijala…), dolazimo u razdoblje rata i posljedičnih sankcija. Ako pri tome uzmemo u obzir da se situacija vezana uz geopolitičko stanje mijenja gotovo na dnevnoj osnovi, možemo samo potvrditi da se nalazimo, kako to neki od svjetskih ekonomista nazivaju, u stanju disekvilibrija (eng. disequilibrium). Ovo stanje obilježavaju nepredvidljivost i nesigurnost u svakom aspektu poslovanja, pa tako i u našim svakodnevnim životima.

Stupanj nesigurnosti u kojem se danas nalazimo ima dosta veliki utjecaj na poslovanje, čak i kod poduzetnika kojie ne posluju direktno s Rusijom i Ukrajinom. Upravo ovaj indirektni utjecaj rata u Ukrajini, „začinjen“ COVID-19 pandemijom, danas dovodi do brojnih problema sa kojima se poduzeća svakodnevno suočavaju, kao primjerice:

Smanjenja potrošnja

Organizacijske promjene vezane uz rad od kuće

Nedostatak radne snage i rast cijene sata rada

Ukoliko ovu fazu disekvilibrija pokušamo rasčlaniti, zaključujemo da se može podijeliti u četiri ključne skupine:

• problemi vezani uz ulazne sirovine

• problemi vezani uz radnu snagu

• problemi vezani uz financijske uvjete

• problemi vezani uz prodajne aktivnosti

Dakle, strukturirani pregled je sljedeći:

ulazne sirovine radna snaga financijski uvjeti prodaja

Problemi u lancima opskrbe Porast broja dana bolovanja Volatilnost tečaja Uvođenje eura

Fokus potrošnje promijenjen je sa potrošnje fokusirane na usluge prije početka pandemije (npr. ugostiteljstvo, turizam) na potrošnju fokusiranu na nabavku fizičke robe (npr. elektronički uređaji, sprave za sport i sl.). Tako je u SAD-u potražnja za trajnim proizvodima u listopadu 2021. godine bila za čak 40 % veća nego u listopadu 2019. godine prije početka pandemije.

U okolnostima ubrzanog rasta potražnje za robama na početku pandemije gledali smo slike nepreglednog broja teretnih brodova kako stoje ispred američkih luka, posebice na zapadnoj obali, dok je paralelno nedostajao značajan broj vozača teretnih vozila i lučkih radnika na istovaru i pretovaru. Kada smo napokon mislili da je došlo do stabilizacije u prijevozu, u ožujku 2021. godine dogodila se 6-dnevna blokada Sueskog kanala, koja je u konačnici blokirala približno 400-tinjak brodova. U razdoblju od travnja do svibnja 2022. godine bili smo svjedoci nagomilavanju teretnih brodova ispred kineskih luka uslijed dugotrajnog lock-down-a uzrokovanog povećanim brojem oboljelih od COVID-19. U ovom kratkom razdoblju od dva mjeseca projekcije su bile da 20-25 % teretnih brodova ne plovi, već čeka na utovar / istovar ispred kineskih luka.

Slika 4 – Prosječno vrijeme čekanja tankera teretnih brodova ispred luke Shangai, Kina Izvor: Vasselsvalue, www.vasselsvalue.com, lipanj 2022. godine

Commodity (CRB) indeks, koji predstavlja kompozitnu mjeru cijene 19 roba (aluminij, kakao, kava, bakar, kukuruz, pamuk, sirova nafta, zlato, lož ulje, svinje, živa stoka, prirodni plin, nikal, sok od naranče, srebro, soja, šećer, bezolovni plin i pšenica) rastao je za visokih 50-tak posto već u 2021. godini, dok je rast samo u razdoblju od siječnja do svibnja 2022. godine iznosio dodatnih 40-tak posto. Iako danas zamjećujemo postepenu stabilizaciju, trenutačno je ovaj indeks i nadalje za 70-tak posto veći u odnosu na predpandemijsko razdoblje iz veljače 2020. godine.

Problemi u lancima opskrbe

Rast cijena sirovina i materijala

Zaustavljanje isporuke energenata iz Rusije

Rast cijena sirovina materijala

Zaustavljanje isporuke energenata iz Rusije

Inflacija

Nedostatak radne snage rast cijene sata rada

Globalno starenje i smanjenje stanovništva

Stroži financijski uvjeti poslovanja

Rast kamatnih stopa

Volatilnost tržišta tečaja

ESG

Projekcije smanjenja potrošnje

»POSTEPENA STABILIZACIJA TRANSPORTNIH PRAVACA I DOBAVNIH LANACA DOVELA JE UJEDNO I DO PADA CIJENE KONTEJNERSKOG PRIJEVOZA. S POČETNIH 1.500 USD/KONTEJNER

ZA PRIJEVOZ OD LUKE SHANGAI DO LUKE ROTTERDAM PRIJE POČETKA

PANDEMIJE, DO 13.500 USD/KONTEJNER

TIJEKOM PANDEMIJE, DANAS JE CIJENA NA RAZINI 3.500 USD/KONTEJNER. «

Ovakav drastični rast CRB indeksa dovodi i do drastičnih skokova cijene osnovnih roba i usluga. Zbog toga danas, a vjerojatno će tako biti i u srednjoročnom budućem razdoblju, većina stanovništva veći dio svojeg dohotka trošiti će na potrebe sa dna Maslowljeve hijerarhije potreba: hrana, smještaj i grijanje. Učinci su univerzalni, ali će utjecaj biti najznačaj-

Volatilnost

tržišta

tečaja

Rast kamatnih stopa

ESG Stroži financijski uvjeti poslovanja

Ograničenje novčanih tokova u transakcijama s Rusijom

Inflacija

Organizacijske promjene vezane uz rad od kuće

disekvilibrij

PROBLEMI VEZANI UZ ULAZNE SIROVINE

Problemi u lancima opskrbe nastali su još tijekom COVID-19 pandemije, a a do neke mjere su produkt promjena potrošnje. Oštar, ali kratkotrajan pad potražnje na početku pandemije potaknuo je mnoge tvrtke da smanje zalihe i proizvodnju. Međutim, ubrzo nakon toga, kombinacija fiskalnih poticaja i socijalnog distanciranja, dovela je do značajne potražnje za robom.

Postepena stabilizacija transportnih pravaca i dobavnih lanaca dovela je ujedno i do pada cijene kontejnerskog prijevoza. S početnih 1.500 USD/kontejner za prijevoz od luke Shangai do luke Rotterdam prije početka pandemije, do 13.500 USD/kontejner tijekom pandemije, danas je cijena na razini

3.500 USD/kontejner. Iako je predmetna cijena prijevoza i nadalje dvostruko veća od predpandemijske cijene, brzina kojom ove cijene padaju daje nade u stabilizaciju ovog ovisnog troška nabave.

Ovakav problem s dobavnim lancima imao je i direktnog utjecaja na rast cijena sirovina i materijala. Refinitiv Core

Twelve disruptions changing the world“, https://www.mckinsey. com/capabilities/strategy-and-corporate-finance/our-insights/war-in-ukraine-twelve-disruptions-changing-the-world, svibanj 2022. godine

dr. sc. Dubravka Kopun, partner ovlašteni revizor, KOPUN Group

Slika 2 – Sistematizirano stanje disekvilibrija

Slika 1 – Stanje disekvilibrija

Slika 3 – Pregled strukture potrošnje u SAD-u raspoređen između robe i usluga

Slika 5 – CRB indeks za razdoblje 1997. – 2022. godina

Slika 6 – Projekcija McKinsey-a o smanjenju diskrecijske potrošne do kraja 2022. godine

Izvor: Federalne rezerve St. Luis, https://fred.stlouisfed.org/

niji za najsiromašnije dijelove populacije. Postojeće projekcije McKinsey-a upućuju da će do kraja 2022. godine 20 % najsiromašnijih europskih domaćinstava imati čak 37 % manje sredstva za diskrecijsku potrošnju – odnosno, raspoloživi dohodak koji kućanstva imaju nakon podmirenja svojih osnovnih potrepština.

I dok je u strukturi globalnog porasta cijena najznačajniji efekt rasta energenata, tijekom 2022. godine naučili smo tešku lekciju – da je Europa previše ovisna o ruskim energentima, što je ujedno vidljivo i u značajnom smanjenju proizvodnje prirodnog plina u Europi, koji je u samo posljednjih 20-tak godina pao za 2/3.

I dok je ovakvo okruženje dovelo do inflatornih uvjeta koji su trenutačno u Europskoj uniji na razini 10 %, valja podsjetiti da je inflacija u velikoj mjeri produkt značajnih pomoći države fizičkim i pravnim osobama uslijed pandemijskih uvjeta. Ove pomoći u konačnici su dovele do značajnog povećanja novčane mase M1. Dok je u prvim mjesecima pandemije većina stanovništva značajno smanjila potrošnju uslijed nesigurnog okruženja, što je rezultiralo rastom globalne štednje (koja je u nekim mjesecima iznosila i više od 30 % mjesečnih primanja), jednom kada su ograničenja ukinuta, uz paralelne probleme sa dobavnim lancima, dolazimo do situacije značajnih inflatornih uvjeta. Danas je globalni udio štednje u dohotku građanstva na jednoj od najnižih razina.

Izvor: IEA Natural Gas Information

U takvom okruženju, pomoć u organizaciji poslova na tržištu osiguravaju umirovljenici i radna snaga iz trećih zemalja.

Nakon početnih faza nesigurnosti oko toga što donosi pandemija COVID-19 , veliki broj starije radne snage, posebice u SAD-u, odlučio se na prijevremeno umirovljenje. No, kako su bile dostupne kvalitetnije informacije vezane uz težinu oboljenja, dio novih umirovljenika odlučio se vratiti na svoja radna mjesta.

Izvor: Federalne rezerve St. Luis, https://fred.stlouisfed.org/

Zabrinjava i činjenica da se brzina opticaja novca iz novčane mase drastično smanjuje posljednjih 15-tak godina, tako da je ista već prije početka pandemije bila na razini iz 1972. godine – godine kada je ukinut zlatni standard. Danas je ova brzina opticaja na povijesno niskim razinama.

PROBLEMI VEZANI UZ RADNU SNAGU

Drugi segment stadija disekvilibrija odnosi se na radnu snagu, odnosno nedostatak radne snage. Već i u godinama prije pandemije bio je zamjetan pad broja nezaposlenih osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje uz paralelni rast broja traženih radnika.

Posljednje dvije godine, a uvjetovano pandemijskim okruženjem, značajno su porasla i bolovanja. Bolovanja su u Republici Hrvatskoj u 2021. godini porasla za visokih 11 %, pri čemu su bolovanja na teret poslodavaca porasla za 15,9 %, a bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 6,8 %.

I u Republici Hrvatskoj dolazi do povećanja broja umirovljenika koji se vraćaju na tržište rada, pomoću zakonskog okvira zapošljavanja umirovljenika na 4 radna sata dnevno. Krajem svibnja 2022. godine radilo se o 22.148 umirovljenika koji su zaposleni na 4 radna sata, što je 52,7 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, odnosno gotovo dvostruko više nego 2019. godine.

Druga kategorija koja raste odnosi se na radnu snagu iz trećih zemalja. Tako je u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do prosinac 2021. godine podnijeto gotovo 67 tisuća zahtjeva za boravak i rad stranih radnika, dok je ta brojka na razini siječanj – kolovoz 2022. godine iznosila gotovo 90 tisuća zahtjeva.

»DANAŠNJE OKRUŽENJE

PROBLEMI VEZANI UZ FINANCIJSKE UVJETE POSLOVANJA

Financijsko okruženje u kojem poslujemo izuzetno je nepredvidljivo. Prije svega nekoliko tjedana tečaj eura bio je gotovo izjednačen sa tečajem američkog dolara i sa tečajem britanske funte. Situacija koja je i nobelovca Paula Krugmana ostavila u nedoumici.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

No, upravo u ovom pandemijskom razdoblju značajno se govori i o problemima sa mentalnim zdravljem. Navedeno je u velikoj mjeri uvjetovano i drugačijim načinima organizacije rada – rada od kuće. Čak je i sam Harvard Business Review tijekom 2020. i 2021. godine posvetio veliki broj članaka sindromu izgaranja na poslu („burnout“) uzrokovanog radom od kuće. Osnovni razlog povećanom burnout-u prilikom organizacije rada od kuće je činjenice da su u prosjeku djelatnici radili 50-tak minuta dnevno duže, iako je ustaljeno shvaćanje bilo da će se radom od kuće osigurati veća produktivnost djelatnika. Pored navedenoga, prema postojećim istraživanjima, gotovo 50 % djelatnika nedostaje uredska dinamika u situacijama isključivog rada od kuće.

ZAHTJEVA MJESEČNE

PROMJENE POSLOVNIH

PLANOVA. I KOLIKO

GOD POSTOJALA ŽELJA

POVRATKA U USTALJENE

OKVIRE POSLOVANJA PO

PROGLAŠENJU OKONČANJA

PANDEMIJSKIH UVJETA, SHVAĆAMO DA JE „FAZA PREDVIDLJIVOSTI“ JOŠ

DALEKO.«

Paralelno, središnje banke svijeta pokušavaju visoku inflaciju obuzdati kontrakcijskom monetarnom politikom, koja na prvom mjestu obuhvaća povećanje kamatnih stopa na prekonoćna zaduženja. Tijekom razdoblja siječanj – rujan 2022. godine američke Federalne rezerve povećale su u pet navrata kamatne stope – i to sa razine od 0,00 % na razinu od 3 – 3,25 %, pri čemu se najavljuju daljnja povećanja kamatne stope do razine od 4,4 % do kraja 2022. godine. Radi se o najvećim kamatnim stopama FED-a u posljednjih 15-godina u SAD-u.

Slična situacija je i sa Europskom središnjom bankom, čija je kamatna stopa sa negativnih 0,5 % porasla do kraja rujna 2022. godine na 1,25 % sa projekcijama daljnjeg porasta na razinu od 2 % do kraja 2022. godine.

Iz takvog okruženja neminovno je da će troškovi financiranja značajnije porasti za većinu poduzetnika u budućem kratkoročnom razdoblju.

Slika 7 – Pregled proizvodnje prirodnog plina tijekom razdoblja 1990.-2020. godine u Europi u usporedbi sa izvozom iz Rusije

Slika 8 – Pregled novčane mase M1 i brzine opticaja novca iz novčane mase M1 u SAD-u

Slika 10 – Pregled broja umirovljenika u SAD-u u razdoblju od 2017. do 2022. godine

Slika 9 – Pregled broja nezaposlenih osoba i traženih radnika tijekom razdoblja 2007.-2021. godina u Republici Hrvatskoj

»PARALELNO, SREDIŠNJE BANKE SVIJETA POKUŠAVAJU VISOKU INFLACIJU OBUZDATI

KONTRAKCIJSKOM

MONETARNOM POLITIKOM, KOJA NA PRVOM MJESTU OBUHVAĆA POVEĆANJE

KAMATNIH STOPA NA PREKONOĆNA ZADUŽENJA. «

Paralelno je Europska unija u svibnju 2022. godine prezentirala prijedlog direktive DEBRA (skraćeno od debt-equity bias reduction allowance).

Predmetna direktiva polazi od dva ključna zahtjeva:

• daljnje ograničenje porezno priznatih kamata, koje bi se trebalo primjenjivati zajedno s pravilima o ograničenju kamata prema OECD-ovim BEPS pravilima, gdje se troškovi kamata smatraju porezno priznatim rashodom do razine 30 % ostvarene EBITDA-e, te

• jačanju vlastitog financiranja poduzeća u Europskoj uniji, pri čemu bi se na iznos pozicije Kapitala i rezervi priznalo umanjenje osnovice poreza na dobit po određenoj kamatnoj stopi. Predmetna kamatna stopa utvrdila bi se na razini 10-godišnje bezrizične kamatne stope uvećane za premiju rizika ovisno o veličini poduzetnika (1 % za velike poduzetnike, odnosno 1,5 % za male i srednje velike poduzetnike). Na ovaj način namjerava se potaknuti financiranje poduzetnika iz vlastitih izvora, a ne putem eksternog zaduženja.

PROBLEMI VEZANI UZ PRODAJNE AKTIVNOSTI

Postojeće poslovno okruženje i buduća očekivanja vrlo će vjerojatno ostaviti traga i na prodaju. Iako posljednje dvije godine kod velikog broja poduzetnika rastu prihodi, prvenstveno uslijed inflatornih uvjeta, zamjetno je da količinska prodaja ili ne raste ili raste u manjim iznosima. Uz uvođenje eura kao nacionalne valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja .2023. godine, od prodajnih timova se očekuje i stabilizacija prodaje u budućim razdobljima. No, što nam budućnost donosi, teško je projicirati.

ZAKLJUČAK

Danas živimo u izuzetno dinamičnom poslovnom okruženju. Postojeće stanje disekvilibrija neminovno utječe na to da se sa sjetom sjećamo

Osiguranje Triglav Puls.

Bez čekanja i uputnica osigurava:

razdoblja „predvidljivosti“ – odnosno razdoblja kada smo godišnje poslovne planove radili uz pretpostavku rasta stope prodaje od 5 % i rasta troškova poslovanja u visini inflatornih uvjeta (2-3 %godišnje). Današnje okruženje zahtjeva mjesečne promjene poslovnih planova. I koliko god postojala želja povratka u ustaljene okvire poslovanja po proglašenju okončanja pandemijskih uvjeta, shvaćamo da je „faza predvidljivosti“ još daleko. Stoga nam ne preostaje ništa drugo nego implementirati tzv. „3P strategiju“

Elona Muska – „Predict, Prepare and Presevere“, odnosno „Predvidite, pripremite se i ustrajte“.

Ova strategija zahtjeva da:

1. pokušamo predvidjeti što dolazi pred nama. Navedeno podrazumijeva da povremeno treba uzeti u obzir i nekoliko različitih projekcija;

2. na bazi projekcija budućnosti neophodno je pripremiti poslovanje. Navedeno trenutačno uključuje kvalitetno praćenje svih troškova poslovanja te ponovno razmatranje ključnih kapitalnih investicija;

3. Ustrajte u svojim aktivnostima, jer najgore je prepustiti se općoj depresiji tijekom recesije. Činjenica da ulazimo u recesiju nije opravdanje za loše poslovne odluke.

Bilo kako bilo, možemo zaključiti s Krležinim stihovima iz Balada Perice Kerempuha:

Sve će biti u redu. triglav.hr

• sistematski pregled svake godine

• 2 specijalistička pregleda

• 2 dijagnostička postupka

• 2 laboratorijske pretrage

Dodatno zdravstveno osiguranje

dr. sc. Dubravka Kopun, partner i ovlašteni revizor, KOPUN Group.

Slovenska baza talenata i poslovno okruženje stvorili su vrhunsku europsku investicijsku destinaciju

Slovenija je poznata po svojim zelenim obilježjima, ali iza šuma i nacionalnih parkova krije se zemlja s gospodarstvom u procvatu. Zahvaljujući svojoj održivoj poslovnoj praksi, korporativnoj kulturi transparentnosti i povjerenja, potpomognutoj nekim uistinu pionirskim inovacijama, zemlja je postala jedno od najpoželjnijih europskih odredišta za ulaganje.

zmimo, primjerice, kako je Slovenija sada prema podacima OECD-a na trećem mjestu po najmanje restriktivnim pravilima u području izravnih stranih ulaganja, što je čini i jednom od najpristupačnijih zemalja u Europi za tržište ulagača. Tehnologija je također zaslužna za velik dio gospodarske privlačnosti Slovenije i nastavlja cvjetati. Između 2019. i 2020. broj prijava patenata u zemlji u Europskom patentnom uredu povećao se za 35 %, što je stavlja na treće mjesto u Europi.

Slovenija je svakako država u kojoj je lako poslovati. Međutim, visokokvalificirana radna snaga u zemlji prava je okosnica njezinog gospodarstva u usponu. Podržavajući gospodarski rast i omogućavajući tvrtkama da pomiču granice, omogućuje i poduzetnicima i tvrtkama poduzi-

Poslovanje je u Sloveniji brzo i jednostavno, a Slovenija je dokazano jedna od vodećih zemalja u prekograničnoj trgovini (WEF G obalni indeks konkurentnosti 2019 World Bank Group, Doing Business 2020)

Ulaganje slovenskih tvrtki u istraživanje i razvoj iznad je prosjeka EU-27, što rezultira tehnološki naprednim proizvodima i rješenjima prilagođenim vašim budućim potrebama

(European Innovat on Scoreboard 2022)

Idealno smještena na križanju koridora TEN-T s lakim pristupom do 700 milijuna ljudi na regionalnim tržištima 700 m l consu mers

Ulagači Sloveniju vide kao državu sa stabilnom ekonomijom i jednim od najsigurnijih mjesta na svijetu

(WEF – G oba Competit veness Index 2022, G oba Peace Index 2022) 7/163

Saznajte kako možete imati koristi od slovenskih Green/Creative/Smart rješenja. Posjetite našu web stranicu www.sloveniabusiness.eu

SPIRIT Slovenija, javna agencija

Foto: arhiv SPIRIT Slovenija, javna agencija

Godine 2022. Europska agencija za okoliš proglasila je KRONOTERM jednom od 19 tvrtki koje vode europski sektor grijanja na fosilni plin, uz tehnološke divove poput LG-a, Panasonica i Fujitsua, zbog razvoja inovativne tehnologije dizalice topline.

manje ambicioznih projekata koji zahtijevaju tehnološko znanje i iskustvo. Mnoga su slovenska poduzeća iskoristila prednosti ovog prvorazrednog talenta, postigla veliki uspjeh i utjecaj na međunarodnoj razini.

KRONOTERM: POBOLJŠANJE

EUROPSKOG ENERGETSKOG MIKSA

Jedna od takvih tvrtki je tvrtka za rješenja grijanja KRONOTERM, koja kao ključne razloge svog uspjeha navodi visokokvalificiranu radnu snagu Slovenije i njen strateški položaj u Europi. Godine 2022. Europska agencija za okoliš proglasila je KRONOTERM jednom od 19 tvrtki koje vode europski sektor grijanja na fosilni plin, uz tehnološke divove poput LG-a, Panasonica i Fujitsua, zbog razvoja inovativne tehnologije dizalice topline.

Otprilike 300-400 % učinkovitije od tradicionalnih kotlova, dizalice topline istaknute su kao jedna od ključnih tehnologija potrebnih za zeleni prijelaz i stoje iza mnogih financijskih poticaja vlada diljem Europe (kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo) za poticanje njihove instalacije. Dizalica topline Adapt tvrtke KRONOTERM smatra se najtišom i najučinkovitijom te vrste na kontinentu, zahvaljujući snažnoj umjetnoj inteligenciji. Osim smanjenja emisija i povećanja energetske učinkovitosti u usporedbi s tradicionalnim grijanjem, također je izrađena od materijala koji se mogu u potpunosti reciklirati.

Jedan od vrijednih, inovativnih, tehnički i jezično potkovanih stručnjaka je Bogdan Kronovšek, suvlasnik i direktor tvrtke, koji je rekao da je njegova tvrtka dosegla vrhunce i iz mnogih drugih razloga. "Slovenija ne samo da

»IZMEĐU 2019. I 2020. BROJ PRIJAVA PATENATA

U ZEMLJI U EUROPSKOM PATENTNOM UREDU

POVEĆAO SE ZA 35 %, ŠTO JE STAVLJA NA TREĆE

MJESTO U EUROPI.«

ima odličan geografski položaj u Europi, ima dobru infrastrukturu, dobar obrazovni sustav, a vlada podupire razvojne i inovacijske projekte," kaže.

"Cilj nam je povećati broj ljudi koji imaju pristup modernom, energetski štedljivom i ekološki prihvatljivom grijanju. Time ćemo se približiti europskim ekološkim ciljevima i manjoj ovisnosti o fosilnim gorivima“, optimističan je i priznaje kakav je učinak KRONOTERM već imao. "Gotovo 100.000 korisnika naših rješenja drastično je smanjilo potrošnju energije, troškove i štetne emisije za čak 60-80 %."

DUOL: ZALAGANJE ZA RAZNOLIKE SLOVENSKE TALENTE

Još jedan primjer uspješne domaće slovenske tvrtke je DUOL, specijaliziran za inovativne konstrukcije – od divovskih zračnih kupola za vrhunske nogometne momčadi do industrijskih kupola za logističke potrebe.

2020. godine u suradnji s partnerima DUOL je izradio napuhanu školjku Marsovog staništa koja je bila dio Marsove izložbe.

Dušan Olaj, osnivač i direktor tvrtke, kaže da je poslovanje u Sloveniji donijelo mnoge prednosti, posebice kada je riječ o pronalasku stručnjaka i raznolikih talenata, od dizajnera do inženjera."Slovenski fokusirani i besplatni obrazovni sustav omogućuje tvrtkama izbor iz raznolikog spektra zanimanja i vještina," komentira on. "Suradnja između sveučilišta i industrije omogućuje širok raspon studentskih stipendija za potporu obrazovanju vaših budućih zaposlenika."

Kao rezultat toga, tvrtka ima nekoliko inicijativa za njegovanje i privlačenje mladih talenata iz inozemstva, pomoć u organizaciji života u Sloveniji, podršku u administrativnim postupcima i prilagodbu novom kulturnom okruženju.

»SLOVENIJA JE ODLIČNA

POLAZNA TOČKA

ZA SVAKU

TVRTKU KOJA

ŽELI POSLOVATI U EU.«

Olaj dodaje da Slovenija kao mala država može imati i svoje koristi. Ne samo da to znači da se ugovori o pravima mogu dobiti brzo i jednostavno, već je potencijalnim poslovnim partnerima iz inozemstva često osvježenje raditi s tom zemljom. Mnogima je zanimljivo kada saznaju da smo iz Slovenije, jer mnogi nikada prije nisu poslovali sa slovenskom tvrtkom, pa im je to još zanimljivije, zadovoljno napominje Olaj.

Osim toga vjeruje da mu potpora koju je dobio članstvom u EU omogućuje brzo širenje poslovanja preko granica. "Slovenija je odlična polazna točka za svaku tvrtku koja želi poslovati u EU."

Više o poslovanju u Sloveniji na www.sloveniabusiness.eu.

»SLOVENIJA JE SVAKAKO DRŽAVA U KOJOJ JE LAKO POSLOVATI. MEĐUTIM, VISOKOKVALIFICIRANA RADNA SNAGA U ZEMLJI PRAVA JE OKOSNICA NJEZINOG GOSPODARSTVA U USPONU.“«

Dušan Olaj, osnivač i direktor tvrtke DUOL.

DUOL je prisutan u više od 70 zemalja i specijaliziran za inovativne konstrukcije – od divovskih zračnih kupola za sportske stadione do industrijskih kupola za logističke potrebe.

Žene u fokusu

Četvrti broj SLO CRO Poslovnog zrcala donosi obilje zanimljivog štiva, kao i svojevrstan osvrt na 2022. godinu, koja je kako u poslovnom tako i u političkom i društvenom smislu bila puna izazova.

No, ovaj broj naše revije poseban je po tome što smo ga u jednom dijelu posvetili ženama na vodećim pozicijama u gospodarstvu. One su tu s razlogom − zbog svog znanja, sposobnosti, managerskih vještina i vjere u sebe.

SLO CRO Poslovnom klubu ženske članice su malobrojnije od muških kolega, pa su na taj način uistinu dragocjene, a njihove priče iznimno vrijedne i inspirativne za generacije mladih žena. Kroz komunikaciju i suradnju s tvrtkama koje su članice Kluba otkrivamo zanimljive sugovornice koje su konzultantice, managerice, voditeljice odjela, pomoćnice direktora − izvrsne, odgovorne, sposobne žene, koje su kao i njihovi kolege, a često i više od njih, pod pritiskom očekivanja, svojih i tuđih.

Budući da ovaj tekst potpisuje žena, treba istaknuti da ne glorificiramo niti feminiziramo žene, ali svakako vjerujemo da se glas o ženskim uspjesima u poslovnom svijetu mora čuti.

Žene o kojima pišemo na čelu su velikih, međunarodnih kompanija i imaju impresivne karijere, prisutne su u medijima, na stručnim skupovima i konferencijama. Iako se čini da nikad nije bilo više ženskih pokreta, „woman“ inicijativa i žena u fokusu, u poslovnom svijetu i dalje prevladavaju muškarci, pa je i dalje prisutno razmišljanje da je ženama potreban muški princip vođenja. No, istraživanja pokazuju, a naše sugovornice potvrđuju, da svatko treba izgraditi osobni stil vođenja. Drugim riječima, žene ne bi trebale ići protiv sebe, jer ženski princip vođenja u mnogočemu nadograđuje i nadopunjuje muški, a suradnja obaju spolova dovodi do najboljih rezultata.

Aleša Mižigoj, Lada Tedeschi Fioro, Simona Zavratnik i Medeja Lončar inspirativne su i karizmatične žene. U poslovnom svijetu koji ne trpi neodlučnost i gdje se vrlo brzo uočava razlika između prividnog i stvarnog, dobar su primjer sposobnih vođa kako ženama tako i muškarcima. Pri tom valja istaknuti da ove uspješne žene na svom putu do uspjeha nisu zaboravile na ono najbitnije - biti žena.

ALEŠA MIŽIGOJ, DIREKTORICA TVRTKE MEDEX

Žene moraju vjerovati u sebe, pomagati jedna drugoj te si dopustiti da nekad i pogriješe. Prije svega, važno je da nisu pretjerano kritične prema sebi i da shvate da se svako putovanje sastoji kako od uspjeha tako i od padova…

LADA TEDESCHI FIORIO, POTPREDSJEDNICA ATLANTIC GRUPE ZA KORPORATIVNU STRATEGIJU I RAZVOJ

Trebamo učiti naše djevojčice i dječake da mogu sve što žele, trebamo ih učiti vrijednosti obrazovanja i rada, jednakosti u pravima i prilikama, trebamo se boriti za održavanje i napredak vrijednosti modernog društva…

SIMONA ZAVRATNIK, DIREKTORICA TVRTKE PETROKOV

Ako je nekome teško razgovarati sa ženom, to je problem njegovog odgoja, okoline ili tvrdokornosti, ne upuštam se u to. U takvoj komunikaciji ne želim forsirati svoje, jednostavno šaljem muške kolege da se dogovore…

MEDEJA LONČAR, PREDSJEDNICA UPRAVE SIEMENS SLOVENIJA, SIEMENS HRVATSKA I

SIEMENS SRBIJA

U Sekciji žena menadžerica uvodimo alate za rad i mehanizme podrške. Istraživanja pokazuju da su raznoliki timovi kreativniji, uspješniji i profitabilniji.

Vesna Vukšinič Zmaić

Smatram da su žene bolje vođe u teškim, kriznim vremenima

Intervju: Aleša Mižigoj

Pod njezinim vodstvom Medex postaje jedan od vodećih europskih proizvođača dodataka prehrani na bazi pčelinjih proizvoda i drugih prirodnih sastojaka. Financijskom potporom slovenskom profesionalnom i rekreativnom sportu ispunjava svoju misiju − zdrav duh u zdravom tijelu. Medex je inovativna, društveno odgovorna i održiva tvrtka. Uz visoku svijest o važnosti šire uključenosti u društveno okruženje povezuje se s domaćim i inozemnim organizacijama koje se zalažu za mijenjanje svijeta na bolje. Aleša Mižigoj aktivna je je u poticanju žena i podršci u preuzimanju njihove uloge u poslovanju i društvu.

Sve do nedavno, kad bi poznaniku u Zagrebu spomenula Medex, rekao bi: „Oduvijek sam mislio da je naš“. Kad je riječ o proizvodima s tržišta bivše Jugoslavije, Medex sigurno budi takav osjećaj, na tržištu je već 70 godina. U koliko zemalja ste prisutni danas i koje vam je glavno izvozno tržište?

Da, naša tvrtka će uskoro proslaviti 70. godišnjicu postojanja i time se duboko urezala u svijest stanovnika republika bivše Jugoslavije. Medex je pokrenuo pčelarstvo na tlu bivše zajedničke domovine i pomogao pčelarima u nabavi opreme, šećera i slično, kako bi mogli izgraditi svoje pčelinjake. Trenutno smo prisutni na više od 25 tržišta, a naše najveće tržište je Bliski istok, gdje pokrivamo Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein. Spremamo se i za ulazak u Oman i Kuvajt.

Medexov prodajni asortiman zaista je bogat. Tu su i dodaci prehrani. Kako pratite želje kupaca?

Pomoću dodataka prehrani na bazi pčelinjih proizvoda kao što su propolis, matična mliječ, med i pelud želimo poboljšati kvalitetu života naših korisnika. Beskompromisna kvaliteta, pošten odnos prema korisniku, održivost i prirodnost utkani su u svaku našu djelatnost, u svaki naš proizvod. Pratimo istraživanja o potrebama i načinu života suvremenog potrošača, a sve to se uvelike promijenilo, posebice za vrijeme epidemije koronavirusa i nakon nje. Te potrebe želimo zadovoljiti našim proizvodima na najprirodniji mogući način.

»MORAMO PROIZVODITI ŠTO MANJE OTPADA I RACIONALNIJE PUTOVATI SVIJETOM. SVI MOŽEMO ŠTEDJETI ENERGIJU, VODU, KUPOVATI PAMETNO TE PREDMETE RADIJE PLATITI VIŠE, A KORISTITI DULJE. «

Kakva je uloga žena u gospodarstvu i koliko je važno umrežavanje poduzetnica?

Po mom mišljenju poduzetništvo je temelj uspješnog razvoja društva i okoliša. Bez dobrih tvrtki nema ni dobrog obrazovanja, ni dobre socijalne skrbi, ni dobrih mirovina, ni dobrog zdravstva. O uspješnim tvrtkama ovisi kvaliteta života svih ljudi, pa i onih koji nisu izravno vezani uz ovu djelatnost. Ali, da bi zajedno stvorili takvo okruženje, moramo biti povezani odnosno povezane, ako govorimo o ženama u gospodarstvu. Moramo iskoristiti što više prilika za razmjenu znanja, gledišta, za otvaranje poslovnih prilika jedna drugoj i, ne manje važno, za izgradnju prijateljstava. Mi žene često previše radimo i odvajamo premalo vremena za umrežavanje i razmjenu iskustava. Istraživanja također pokazuje da mlade žene koje tek kreću na poslovni put trebaju mentorstvo i uzore.

Kakva su vaša iskustva žene na rukovodećoj poziciji?

Puno se raspravlja i istražuje o ženama na vodećim pozicijama te se postavlja pitanje zašto nas nema više. Posljednji objavljeni podaci pokazuju da su tvrtke s uravnoteženijom upravljačkom strukturom mnogo uspješnije od tvrtki koje uglavnom vode muškarci. Jedna od karakteristika koja se pokazuje je da smo mi žene spremne na veća odricanja i prilagođavanja od muškaraca. Istraživanje provedeno u okviru BSG-a (Boston Consulting Group) pokazalo je da su muškarci i žene kao lideri podjednako usmjereni ka ciljevima, ali da žene imaju izra-

»PUNO SE RASPRAVLJA I ISTRAŽUJE

O ŽENAMA NA VODEĆIM POZICIJAMA TE SE POSTAVLJA PITANJE ZAŠTO NAS

NEMA VIŠE. POSLJEDNJI OBJAVLJENI

PODACI POKAZUJU DA SU TVRTKE S URAVNOTEŽENIJOM UPRAVLJAČKOM STRUKTUROM MNOGO USPJEŠNIJE OD TVRTKI KOJE UGLAVNOM VODE MUŠKARCI. «

ženije atribute rješavanja problema, među naglašenim kvalitetama su i inteligencija, marljivost i suradljivost. Muškarcima su, pak, u prvom planu samopouzdanje, ambicija i asertivnost. Također smatram da su žene bolje vođe u teškim, kriznim vremenima, jer nam je više u prirodi povezivati ljude, raditi za opće dobro i imati višu razinu empatije.

Što biste savjetovali ženama koje kreću na poduzetnički put?

Posebno bi im savjetovala da ne dopuste da ih strah zaustavi. Važno je vjerovati u sebe i vjerovati da nijedan san nije nemoguć. Naravno, moraju se pripremiti za naporan rad, ništa ne dolazi samo od sebe, ali je zadovoljstvo prilikom berbe plodova truda izvanredno. I sama sam nakon završenog fakulteta prvo krenula samostalnim poduzetničkim putem, jer sam od samog početka željela stvoriti nešto od nule, a tek kasnije, kada sam stekla dosta vlastitog iskustva, nastavila sam put u Medexu. Žene moraju vjerovati u sebe, pomagati jedna drugoj te si dopustiti da nekad i pogriješe. Prije svega, važno je da nisu pretjerano kritične prema sebi i da shvate da se svako putovanje sastoji kako od uspjeha tako i od padova.

Vesna Vukšinič Zmaić

Foto: Žiga Intihar

»TAKOĐER SMATRAM

VREMENIMA, JER NAM

JE VIŠE U PRIRODI

POVEZIVATI LJUDE, RADITI ZA OPĆE DOBRO

I IMATI VIŠU RAZINU EMPATIJE.«

Mladim ženama potrebno je osigurati mentorstvo i uzore kako bi lakše donijele odluke o karijeri i poduzetništvu. Vrlo je značajna statistika da „head hunterima“ trebaju manje od dva telefonska razgovora za regrutaciju muškaraca na vodeću poziciju, a više od sedam za regrutaciju žene.

Medex je 2018. godine pokrenuo izniman projekt razvoja pčelarstva u Bangladešu, a 2020. godine krenuo je s unapređenjem tehnologije pčelarenja u Gani. Kakvi su rezultati ovih projekata i kakav je odaziv lokalnog stanovništva?

Pčelarstvo u zemljama u razvoju zaista znači preživljavanje. U Etiopiji primjerice žena s tri košnice uzdržava cijelu obitelj, a kako su žene u tim zemljama uglavnom kod kuće, to im puno znači. Pčelarstvo je stoga i korak prema osnaživanju žena. Istovremeno, pčele povećavaju prinose i voća i povrća oprašivanjem. Razvoj pčelarstva je dugotrajan proces, posebno u zemljama u kojima nema znanja i tradicije. Početkom ove godine u Ganu je isporučena slovenska oprema te je razvijen cjelokupni know-how, no sada se čeka potvrda ganske razvojne banke EXIM za drugu fazu projekta.

Med se može i krivotvoriti, ako možemo to tako nazvati. Kako znamo da jedemo pravi domaći med?

O tome kako prepoznati kvalitetan med i koji je med "dobar" kruže mnogi mitovi: od testova s

vatrom do vizualnog testa viskoznosti. Činjenica je da golim okom ne mo žemo prosuditi kvalitetu meda niti to mogu naše senzoričke sposobnosti. Jedine vjerodostojne procjene autentičnosti i kvalitete meda provode se u laboratorijima u Njemačkoj, koji si jedini mogu priuštiti razvoj iznimno skupih analitičkih metoda za ispitivanje autentičnosti meda. Sveobuhvat na analiza jednog uzorka meda košta preko 1.000 eura. U Medexu se sav med testira na parametre sigurnosti i kvalitete, a podatke o svakoj staklen ki meda možete pronaći na www.medexlife.hr/provjerite-med upisom broja na poklopcu staklenke. Na taj način nastojimo održati što otvoreniji i kvalitetniji odnos s našim vjernim korisnicima jer u svakom trenutku mogu saznati što jedu. Ova naša usluga je jedinstvena i ne pruža je niti jedan drugi pružatelj na tržištu.

Malo je poznata činjenica da svaka treća žlica hrane na svijetu ovisi o pčelama. Pčele su sve ugroženije, a njihov prinos svake godine varira, jer ovisi i o vremenskim prilikama. Što svatko od nas može napraviti za dobrobit pčela?

S obzirom na to da pčele svojim oprašivanjem osiguravaju čak 1/3 svjetske proizvodnje hrane, njihov opstanak je ključan – ne samo za Medex, već za sve nas. Čovjek je svojim neodgovornim ponašanjem u posljednjih 50 godina smanjio populaciju životinjskih vrsta za gotovo 70 %. Svake godine 8 milijuna ljudi prisiljeno je preseliti se zbog poplava i porasta razine mora zbog otapanja ledenjaka. Sa stajališta našeg negativnog utjecaja na okoliš, sve smo bliže točki bez povratka, stoga se svijet kao cjelina mora ujediniti i djelovati, postati ugljično neutralan što je prije moguće. Moramo pro izvoditi što manje otpada i racionalnije putovati svijetom. Svi možemo štedjeti energiju, vodu, kupovati pametno te predmete radije platiti više, a koristiti dulje.

Tadej Pogačar vjeruje provjerenoj obitelji Medex pčelinjih proizvoda za nenadmašnu snagu otporno i uspješnu obranu od jesenskih i zimskih "napadača".

ISPROBAJ I TI: www.medexlife.hr

matična mliječ s vitaminima iz linije Gelée Royale najjači standardizirani pr na tržištu Propolis Defense legendarni Apisirup® i drugi sirupi od meda s dragocjenim biljnim ekstraktima

“Vjerujem u snagu obitelji

Otvorenost i nagrađivanje rezultata donose napredak

Intervju: Lada Tedeschi Fiorio

Lada Tedeschi Fiorio je potpredsjednica Grupe za korporativnu strategiju i razvoj. Diplomirala je ekonomiju na Universita' commerciale L. Bocconi u Milanu te završila program Korporativne financije na London Business School. Prije dolaska u Atlantic poslovna iskustva je stjecala u multinacionalnim kompanijama Wrigley u Njemačkoj i Mars Masterfood u Poljskoj te u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U Hrvatskoj je treću godinu zaredom proglašena najmoćnijom poslovnom ženom u Hrvatskoj.

anonimnom istraživanju 2021. godine Atlantic je odabran za najboljeg poslodavca. Kako komunicirate sa zaposlenima i na koji način mjerite njihovo zadovoljstvo?

Atlantic Grupa ima više od 5.500 zaposlenika na 8 tržišta, dominantno u regiji, iznimno smo dinamičan sustav pa imamo i značajne potrebe zapošljavanja u različitim segmentima. Svjesni smo da su izvrsna organizacija i ljudi koji ju čine preduvjet za rast i ostvarivanje strateških ciljeva, a izvrsnost se ne događa sama od sebe, već je potrebno uložiti puno rada, ustrajnosti, vremena i fokusa i, ne zaboravimo, entuzijazma i empatije. Mi naš sustav upravljanja ljudskim potencijalima i učinkom nastojimo čim više prilagoditi mjeri svakog zaposlenika. Vodimo pritom računa o tome da su procesi važni, ali je ono što čini razliku svakodnevno vođenje i način na koji se odnosimo prema timu i kolegama općenito. Redovito provodimo sveobuhvatna ispitivanja angažiranosti zaposlenika i zadovoljni smo što možemo reći da su nam rezultati iznad prosjeka industrije. Kao i nagrade, to nam iznad svega predstavlja motiv da i dalje osluškujemo potrebe u našoj internoj zajednici i razvijamo programe koji nam pomažu zadržati visoku razinu zadovoljstva.

Atlantic je od slovenskog Istrabenza kupio Drogu Kolinsku, a time i robne marke Barcaffè, Argeta, Cockta i Donat koje predstavljaju „core bussines“ Atlantic Grupe. Stoga iskrene čestitke na daljnjem osnaživanju brendova! No, prodali ste Multipower i Dietpharm prehrambene dodatke. Na koji način i vođeni kakvom strategijom donosite i ne baš lake odluke. Kako znati kad na vrijeme stati?

Snažni brendovi s dugom tradicijom kvalitete, uz sjajan fit između dvaju sustava te njihovih tržišta i proizvodnih i distribucijskih segmenata, bili su upravo razlog akvizicije. Mi smo tada najavili aktivno ulaganje u njihov razvoj i sve što smo obećali smo i isporučili. Konsolidacija portfelja logična je posljedica u periodu nakon iznimno uspješne integracije. Strateški smo odlučili ulagati u temeljne kategorije koje nam donose najveću

»IZNAD SVEGA CIJENIMO RAZLIČITOST SVAKE

VRSTE I UPRAVO NAM RAZLIČITOSTI KOJE NJEGUJEMO POMAŽU

DA ODRŽAVAMO ŠIROKU

PERSPEKTIVU I TO JE NAJBOLJI PUT ZA OSTVARENJE NAJBOLJIH POSLOVNIH REZULTATA.«

dodanu vrijednost, a to su kava, čokolada, slani snack, bezalkoholna pića i delikatesni namazi, a izašli smo iz manjih biznisa kozmetike, dodataka prehrani, hrane za dojenčad i sportske prehrane. To nam omogućuje puni fokus svih resursa na one kategorije i brendove koji nose najveći rast, a to su upravo brendovi kao što su Barcaffè, Argeta, Cedevita, Donat, Smoki, Bananica, Najlepše želje, kao i novi brendovi u definiranim kategorijama kao što su Jimmy Fantastic i Boom Box. Njih smo lansirali prije nepune dvije godine, najprije u Sloveniji i Hrvatskoj, a sad već i na ostalim tržištima u regiji, i možemo reći s odličnim rezultatima, na što smo vrlo ponosni.

Rat u Ukrajini zatvorio je rusko tržište, a kriza kojoj svjedočimo mogla bi promijeniti navike kupaca. Koliko razmišljate o tome i da li se sukladno tome mijenjaju korporativni ci-

ljevi, kao što ste primjerice pauzirali ulazak na poljsko tržište za vrijeme pandemije korona virusa?

Imali smo ogromnu sreću da pandemija na nas nije imala značajan utjecaj. Zapravo smo baš tijekom 2020. i 2021. ostvarili rekordne rezultate, što su posljedično osjetili i naši dioničari kroz rekordnu isplatu dividende, a i naši zaposlenici kroz posebne nagrade za uspješnost u poslovanju. Nažalost, trenutna kriza malo koga ostavlja pošteđenim, bilježimo enormna povećanja ulaznih troškova na gotovo svim stavkama, od sirovina, preko ambalaže do energenata, i to nijedan sustav ne može apsorbirati bez utjecaja na rezultat.

Iako i u ovoj godini imamo rast prodaje naša profitabilnost je na značajno nižim razinama od onih na koje smo navikli i mi i naše okruženje, i to prije svega zbog toga što ne možemo i ne želimo velika povećanja na troškovnoj strani prenijeti na naše potrošače koji su također izloženi utjecaju inflacije. U takvoj situaciji, naravno, moramo biti maksimalno racionalni i efikasni i prilagođavati se. Mi smo vrlo stabilna kompanija i imamo u planu nastaviti s ključnim investicijama u poslovanje i sustavnim ulaganjem u naše brendove, ali konstantno pratimo situaciju i u svakom trenutku imamo na raspolaganju scenarije koji nam omogućuju da zadržimo kontinuitet poslovne stabilnosti.

Negdje ste rekli da kad ste pitali mamu da bi krenuli studirati pravo, ona kao sutkinja rekla vam je da ipak odaberete neku žensku profesiju! No žene na vodećim mjestima u gospodarstvu još uvijek su rijetka pojava. Zašto mislite da je to tako?

Ženama je zbog niza povijesnih razloga teže doći do vrha upravljačkih struktura, statistike to vrlo jasno govore, ali situacija se, iako sporo, ipak mijenja, vremena se mijenjaju i to je sjajno. Osobno nisam imala takvih izazova i mi u Atlantic Grupi imamo strukturu menadžmenta koja je otprilike 50:50, ali ne mislim da su moje osobno iskustvo i naša korporativna situacija društveni lakmus papir.

»OSOBNO VIDIM TOLIKO PARALELA U NAČINU NA KOJI FUNKCIONIRAM KAO TRIATLONKA I KAO MENADŽERICA DA TO VEĆ NEKO VRIJEME PREDSTAVLJA I TEMELJ MOJIH KONFERENCIJSKIH IZLAGANJA.«

Vesna Vukšinič Zmaić

Foto: Atlantic Grupa, Matej Grgić

Mislim da jedino poštujući princip otvorenosti i honoriranja kompetencije i rezultata možemo postići zadovoljavajući napredak. Mi iznad svega cijenimo različitost svake vrste i upravo nam različitosti koje njegujemo pomažu da održavamo široku perspektivu, što je najbolji put za ostvarenje najboljih poslovnih rezultata.

Žene su svakako jednako sposobne i obrazovane, po statistikama i obrazovanije od svojih kolega, a nisu zanemarive ni neke možda specifičnije ženske kvalitete kao što su empatija, brižljivost ili strpljenje. Mislim da je ključ i u odlučnosti žena da dobiju zasluženo mjesto u društvu, u ekonomiji, u upravljačkim strukturama privatnog i javnog sektora podjednako.

Trebamo učiti naše djevojčice i dječake da mogu sve što žele, trebamo ih učiti vrijednosti obrazovanja i rada, jednakosti u pravima i prilikama, trebamo se boriti za održavanje i napredak vrijednosti modernog društva, trebamo ih jačati i učiniti im dostupnim prilike za afirmaciju.

Puno ljudi bavi se sportom, kako bi se opustilo od stresa na poslu. Sad već skoro dvije godine trenirate triatlon. Ono što je zanimljivo kod triatlona je, da nije sport u kojem se može uživati u klasičnom smislu riječi jer treba nastaviti i kad si posve iscrpljen, a za to treba nevjerojatna snaga tijela i još veća snaga duha. Što je vaš „drive“?

Ja sam počela s trčanjem koje mi je donijelo mir u jednom intenzivnom razdoblju i kroz trčanje sam naučila puno o sebi, o vlastitoj izdržljivosti,

»ŽENE SU SVAKAKO JEDNAKO SPOSOBNE

I OBRAZOVANE, PO STATISTIKAMA I OBRAZOVANIJE OD SVOJIH KOLEGA, A NISU ZANEMARIVE NI NEKE MOŽDA SPECIFIČNIJE ŽENSKE KVALITETE KAO ŠTO SU EMPATIJA, BRIŽLJIVOST ILI STRPLJENJE. «

snazi, volji pa konačno i upornosti da dođem do cilja. Osim što je zdravo i pomaže održavati formu, trčanje je i moje vrijeme za sebe, pomaže mi pročistiti misli i vidjeti rješenje za neposredne izazove koji stoje ispred mene. Upravo trčeći, sa svojim mislima, nalazim mentalnu bistrinu i podsjetnik na vlastitu snagu, zato mi je sad na neki način već dio identiteta.

S vremenom sam željela ispitati vlastite granice, pomaknuti ih i probati nešto novo, tako sam ušla u triatlon. Svakodnevni treninzi pomažu mi da se centriram, da budem dobro sa sobom, a onda sam sigurno bolja i za druge. Mislim da nije važno o kojoj je aktivnosti riječ, ali je važno da svatko od nas ima neki način da ostane sam sa sobom, da se čuje. Osobno vidim toliko paralela u načinu na koji funkcioniram kao triatlonka i kao menadžerica da to već neko vrijeme predstavlja i temelj mojih konferencijskih izlaganja.

Važan je odnos prema sebi, odnos s drugima koji su naš tim, i onima koji su naša podrška, unutar i izvan poslovnog okruženja.

Volim natjecanja u smislu kvalitetnog i uspješnog poslovanja tvrtke

Intervju: Simona Zavratnik

Rođena je u Mariboru, gdje je na Ekonomskom fakultetu diplomirala iz teme „Učinci pristupa Austrije Europskoj Uniji“. Za vrijeme fakulteta zaposlila se u obiteljskoj tvrtki u Austriji gdje je ostala do danas. No, to ne znači, na istom radnom mjestu. Vodila je posebne projekte, akvizicije, nove prodajne i poticajne mjere. Za Styria Media Group radila je dvije godine u zagrebačkom Večernjem listu te kasnije ostala direktorica dvije distribucijske tvrtke u Hrvatskoj. Unutar Styria grupacije 2007. godine preuzela je vodstvo medijske kuće Žurnal Mediji d.o.o. u Ljubljani i tri godine vodila spomenutu medijsku tvrtku. Godine 2011. odlazi iz Styrije u ODS Management GmbH gdje preuzima poziciju direktorice i odgovornost za internacionalizaciju poslovanja. Od 2012. je na mjestu direktorice u Petrokovu d.o.o., a danas je i suvlasnica ove tvrtke. Osim svega spomenutog, Simona je otvorila i vlastitu tvrtku PURO Nekretnine d.o.o. Voli takmičenje s poslovnim rezultatima, no kod ljudi ipak najprije primijeti energiju koju zrače.

Poštovana gospođo Zavratnik, gdje se nalazite?

Danas sam u Grazu.

Poslovno ste prisutni u tri zemlje – neko ste vrijeme radili i u medijima odnosno izdavaštvu. Kako vam iskustva iz svijeta medija koriste u vašem sadašnjem poslu?

Osoba sam koja voli biti u pokretu. Unutar medijskog koncerna Styria radila sam na raznim rukovodećim pozicijama, između ostalog u Zagrebu u Večernjem listu i u Ljubljani u Žurnalu. Po meni, nema teže škole od one u medijima. Ako to svladaš, ništa više nije teško. To je živ biznis, 24 sata dnevno. Cijeli tjedan, cijelu godinu. Moraš biti aktivan, prisutan, dostupan cijelo vrijeme – tempo je iznimno brz, a očekivanja vrlo visoka.

U Petrokov ste došli 2012. godine, na potpuno novo područje rada, u prodaju sanitarija i keramike.

Uvijek sam radila na različitim područjima, na rukovodećim pozicijama, u organizaciji rada, u kontaktu s kupcima i dobavljačima, gdje u principu nije bitno prodajete li sanitarije ili novine – važni su ciljevi i prioriteti tvrtke, bitan je kontakt s ljudima. Ono što mi je jako bitno je podrška i povjerenje vlasnika.

Kakvo je vaše iskustvo žene na rukovodećoj poziciji – to je prilično muški svijet?

Osobno ne radim razlike, više me zanima energija čovjeka. No, primijetila sam u Hrvatskoj da još uvijek ima dosta konzervativnih muškaraca kojima je teško razgovarati sa mnom, i ne gledaju me u oči. U takvoj komunikaciji ne želim forsirati svoje, jednostavno šaljem muške kolege da se dogovore. Ako je nekome teško razgovarati sa ženom, to je problem njegovog odgoja, okoline ili tvrdokornosti, ne upuštam se u to. U Sloveniji sam pak imala iskustva s bahatim pojedincima. S takvim ljudima jednostavno ne mogu raditi, zato smo se razišli.

Nemate potrebe po natjecanju »tko je jači«?

Niti slučajno. Volim natjecanja u smislu kvalitetnog i uspješnog poslovanja tvrtke. Uspjeh tvrtke mi je u veselje i ponos.

Kako je epidemija korona virusa utjecala na poslovanje Petrokova? Građevinarstvo nije pogođeno u istoj mjeri kao ostali sektori. Točno. No, dogodilo nam se da smo u siječnju 2020. promijenili softver tvrtke. Prva dva

»OSOBNO NE RADIM RAZLIKE, VIŠE ME

ZANIMA ENERGIJA

ČOVJEKA. NO, PRIMIJETILA SAM U HRVATSKOJ DA JOŠ

UVIJEK IMA DOSTA

KONZERVATIVNIH MUŠKARACA KOJIMA JE

TEŠKO RAZGOVARATI SA

MNOM, I NE GLEDAJU ME U OČI.«

mjeseca imali smo problem s prilagodbom. To nije bilo neočekivano, no kasnije nas je sve iznenadila epidemija korona virusa, pa smo zatvorili maloprodaju, a ostala je veleprodaja. Ova dva čimbenika dovela su nas do pada prometa od 6 %, dok inače imamo godišnji rast od 20 %.

Kako energetska kriza utječe na vaše poslovanje?

Energetska kriza se očituje u tome da robe nema i da cijene rastu. Nema sirovina, s druge strane velika je potražnja za solarom jer ga svi žele, ali proizvodnja ne prati potražnju. Nekada su bili vrlo traženi plinski uređaji za grijanje, a danas ih nitko ne želi. Ni pelete više nisu pogodne za grijanje. Sada svi žele drva i ulje. Potražnja uređaja ovisi o cijeni energenata, a isporuka robe zaista je veliki izazov.

Gdje se nalaze vaši dobavljači?

Naša tvrtka ima poznate dobavljače iz Europe, sve je europske proizvodnje, osim klima uređaja koji se ne proizvode u Europi.

Što za vašu tvrtku znači ulazak Hrvatske u eurozonu?

Nama je super, jer je krovna tvrtka u Austriji, ali svjesni smo što to nosi sa sobom, doživjeli smo poskupljenja kad je u Austriji i u Sloveniji uveden euro.

Prije deset godina ste pokrenuli vlastitu tvrtku PURO Nekretnine – na kojem ste tržištu prisutni?

PURO je hrvatska tvrtka, imam sve nekretnine u Hrvatskoj i Austriji, to su tržišta koja jako pratim.

Dosta ste na putu, kako organizirate svoje slobodno vrijeme?

Putovanja mi stvarno oduzimaju puno vremena. Inače, jako volim čitati knjige i časopise, isključivo u tiskanom obliku, jer volim prelistavati stranice. Na polici imam mješavinu knjiga o poslovnom i osobnom razvoju. Trenutno čitam Evu Škobalj – Opraštanje.

Imam psa s kojim sam vani dva-tri sata dnevno, što je odlično, jer sam u pokretu i prirodi, ali mi oduzima vrijeme za ostale sportove, jer volim i skijati, igrati tenis i golf ili pohađati pilates.

Na kojem jeziku radije čitate?

Čitam, razmišljam i sanjam na sva četiri jezika −slovenskom, hrvatskom, njemačkom i engleskom. Ovisi gdje se nalazim. Govorim uglavnom hrvatski i njemački, jer se uglavnom sporazumijevam na ta dva jezika.

Vesna Vukšinič Zmaić

Foto: Osobni arhiv

Cijenim one koji razmišljaju drugačije, iako ponekad nije lako čuti kritiku

Intervju: Medeja Lončar

U grčkoj mitologiji Medeja je ona koja je čarobnim moćima pomogla Jazonu da dobije Zlatno runo. Ako vjerujemo u latinsku uzrečicu da ime čini čovjeka, ne čudi nas da je Medeja Lončar jedna od najuticajnijih poslovnih žena u Sloveniji i Hrvatskoj. Svojim znanjem, osobnošću i poslovnim pristupom postala je prva žena Siemensa u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Donedavna predsjednica Združenja manager u Sloveniji velika je podrška ženama u poslovnom svijetu, pogotovo jer je s vremenom primijetila da na tom putu dosta njih nema podršku kakvu je sama imala. Njezin stil vođenja, način razmišljanja te osjetljivost na promjene koje su zahvatile društvo inspirativni su i mogu bit dobar primjer kolegama na vodećim pozicijama.

Gospođo Lončar, kako ste postali predsjednica uprave u tri države?

Nakon 15 godina uspješnog vođenja Siemensa u Sloveniji i 4 godine vođenja Siemensa u Hrvatskoj, regionalna uprava u Beču zamolila me da preuzmem vođenje Siemensa u Srbiji kako bismo tamošnje poslovanje pripremili za buduće izazove. Prihvatila sam ponudu jer sam bila uvjerena da možemo uspjeti, iako sam bila svjesna da će biti iscrpljujuće. Činjenica je da taj regionalni prostor ima određene specifičnosti koje bolje razumijem ne samo zbog jezika, već i zbog toga što smo nekada živjeli u istoj državi. Upravljanje tvrtkama u tri različite zemlje veliki je izazov, ne samo sadržajno, već i logistički.

»POSTOJE NEVIDLJIVE PREPREKE ZA

ŽENE DA PROBIJU OVU GORNJU GRANICU, A GLOBALNE STATISTIKE ČAK POKAZUJU

KAKO SE OČEKUJE DA ĆE SE PRODUŽITI

VRIJEME DA ŽENE POSTANU RAVNOPRAVNE S MUŠKARCIMA.«

Digitalizacija procesa uzela je pravi zamah tijekom pandemije. Kako je to utjecalo na Siemens?

U Siemensu smo već prije pandemije navikli raditi u virtualnom svijetu, a ujedno je to korporacija koja ima upravljanje rizikom na visokoj razini. I prije pandemije formirali smo krizne timove koje smo aktivirali odmah nakon prvog slučaja zaraze u tvrtki, imenovali smo ljude i proveli plan djelovanja u takvim okolnostima.

Siemensovi krizni mehanizmi postavljeni su globalno. U razdoblju pandemije digitalizirali smo procese u tvrtki na mnogim područjima – od računovodstva do HR-a i obrazovanja te uveli digitalnu obrazovnu platformu My Learning world s više od 100.000 različitih digitalnih treninga. I nakon pandemije zadržali smo koncept rada od kuće barem nekoliko dana u tjednu.

Inače, vaše se pitanje vjerojatno odnosi na naša rješenja za kupce. U Siemensu smo se davno prije pandemije intenzivno fokusirali na područje digitalizacije sa širokim spektrom rješenja, ali - kao što ste dobro zaključili - pandemija i nužnost rada na daljinu dali su im veliki poticaj. U značajnoj su prednosti bili kupci koji su se za naša rješenja odlučili ranije i prvenstveno iz različitih razloga – optimizacije poslovanja, energetske učinkovitosti. U svakom slučaju, cyber sigurnost je preduvjet za digitalizaciju

poslovanja. Razvoj tehnologije donosi brojne pozitivne strane, ali krije i određene zamke. Zato u Siemensu govorimo o tehnologiji sa svrhom, to je naša strateška orijentacija prema razvoju tehnologija i rješenja koja poboljšavaju živote ljudi diljem svijeta.

Što možete ponuditi kupcima u energetskoj krizi? Možda neke nove tehnologije koje štede na proizvodnji?

U Siemensu veliki naglasak stavljamo na energetsku učinkovitost jer je održivi razvoj u središtu naše poslovne strategije. Kako u industriji tako i zgradama, koje su izuzetni potrošači energije. Osim u energetski intenzivnim industrijama kao što su proizvodnja čelika, cementa, papira i stakla. Još prije nekoliko godina naša rješenja kupcima možda nisu bila toliko zanimljiva. Međutim, danas, s ovako visokim troškovima energije i hitnom potrebom za dekarbonizacijom, to se potpuno promijenilo. Također, digitalizacija nudi goleme mogućnosti za veću učinkovitost resursa te postaje jedna od glavnih poluga održivog poslovanja.

Izgleda da imate odgovor na svaku krizu. Treba razmišljati unaprijed, dugoročno. Siemens ove godine slavi 175 godina rada i uspio se transformirati kroz razne krize kako bi preživio. Malo je tvrtki koje su to uspjele. Tvrtka mora držati korak s vremenom i ponekad napraviti neke bolne rezove. Prije mnogo godina, primjerice, eliminirali smo područje telekomunikacija koje je bilo jedno od temeljnih područja na kojima je Siemens gradio svoju tradiciju. No, nedavno smo i temeljito transformirali svoju organizaciju te se prvenstveno fokusiramo na područja industrije i pametne infrastrukture koja se razvijaju u smjeru digitalizacije, dok transport i medicina djeluju u posebnim tvrtkama.

Kako se donose tako teške odluke?

Za to su potrebni jasna vizija, strategija i hrabrost. Ako kasnite u razvoju ili ga ne možete pratiti, onda je bolje odustati od nečega nego čekati i nazadovati. Ako vas konkurencija prestigne, fokusirajte se na područja u

Vesna Vukšinič Zmaić

Foto: osobni arhiv, Samir Cerić Kovačić

kojima ste jači. Iz negativnih iskustva možemo nešto i naučiti.

Kako vi donosite odluke?

Ako treba, brzo, i nemam problema s tim, ali volim razmotriti, konzultirati se i testirati. Možda to ponekad traje duže, ali ako imam dovoljno vremena, nije mi žao napraviti još jedan korak i provjeriti, da nisam zaboravila neki aspekt i jesam li na dobrom putu. Zato se treba okružiti različitim ljudima, a ne svojim dvojnicima. Cijenim one koji razmišljaju drugačije, iako ponekad nije lako čuti kritiku, niti je jednostavno raditi s ljudima koji misle drugačije, no cilj je dobiti bolji uvid u situaciju i korekciju razmišljanja.

Godine 2018. preuzeli ste mjesto predsjednice uprave Siemensa za Hrvatsku. S kakvim ste očekivanjima zapravo preuzeli ovu poziciju, primjećujete li razlike?

Svaka tvrtka u svakoj zemlji ima svoju kulturu i odraz je različitih čimbenika; nacionalnih, lokalnih, lokalnog vodstva, prethodnog vodstva, sektora u kojima djelujete, sve to definitivno utječe. Ipak, bila sam malo iznenađena, jer sam prije toga dosta boravila u Hrvatskoj. Imam vikendicu u Istri i provodim puno vremena tamo, no dok ne počneš raditi u Hrvatskoj, ne vidiš sve razlike. Siemens je globalna korporacija, no unatoč tome da smo iz iste obitelji, različiti smo, pa tako i Siemens Slovenija i Hrvatska dolaze iz drugog konteksta. Siemens u Hrvatskoj bio je jako velik za vrijeme mobilnih telekomunikacija, nakon čega se dosta smanjio, što je nekima bilo jako teško prihvatiti. U takvim situacijama lider mora ljudima pokazati gdje se može rasti i što je naš izazov. Slovenija je ranije ušla u EU, faza prilagodbe i ciklusi nekih investicija već su iza nas, pa možemo u Hrvatskoj učiti na tim iskustvima. U Hrvatskoj smo pak jaki u procesnoj industriji, imamo globalni inženjering koji radi po cijelom svijetu i to znanje prenosimo u Sloveniju. Hrvatska ima vrlo jaku naftnu i plinsku industriju, pa je u Siemens Hrvatska energetski dio jači, dok je automobilska industrija puno jača u Sloveniji. Možda se u Hrvatskoj premalo ulaže u proizvodnju. Pogotovo sada, kada je riječ

»ZNAM SE ISKLJUČITI, ODMAKNUTI I FOKUSIRATI NA

DRUGE STVARI – KUHAM, IDEM U ŠETNJU, VOZIM BICIKL I

REFOKUSIRAM SE.«

o nearshoring procesima - vraćanju proizvodnje u Europu, stranim investitorima važno je ponuditi odgovarajuće uvjete. Otkako vodim i Siemens Srbija, primjećujem da su investitori iz Njemačke dosta uložili u Srbiju i tamo preselili izuzetno zanimljive proizvodnje.

Možda zbog niže cijene rada. Između ostalog, no žao mi je one proizvodnje s većom dodanom vrijednošću. U Srbiji ima mnogo ljudi s izvrsnim informatičkim kompetencijama, i to je ono što su ciljali strani investitori, no cijena tih kompetencija raste i u Srbiji. To tržište je postalo međunarodno, to je bitka za talente.

Već ste spomenuli da u Zagrebu imate Global Engineering Center, no kako privučete mlade i talentirane ljude u Siemens. Znamo već da je riječ je o iznimno traženom kadru koji svoju priliku vrlo lako može pronaći negdje drugdje.

Surađujemo izravno s fakultetima i puno ulažemo u obrazovanje. Može proći i do dvije godine prije nego što mlada osoba postane dovoljno neovisna za samostalan rad. Nove generacije imaju znatno drugačija očekivanja od poslodavca, pa je pravi izazov voditi tim s različitim generacijama kakve danas imamo, jer se one jako mijenjaju zbog razvoja tehnologija. Milenijalci danas imaju 30 godina, generacija Z je već na burzi rada, dolazi nova. No imamo i ljude od 60 godina s golemim znanjem i kompetencijama, koji su iznimno važni u tehničkim industrijama i mogu se jako dugo stjecati i razvijati.

Odanost tvrtki kod novih generacija više i ne postoji. Što danas motivira mlade da ostanu?

Drugi okidači vrijednosti, kao što je orijentacija tvrtke na održivost. Žele biti dio strategije koju tvrtka provodi. Mladi se ne zadovolje samo time da im se to prezentira. Morate ih puno više uključiti u sve procese da vide kako doprinose. Ne žele biti daleko od poluga odlučivanja, već dio - to je ono što ih tjera naprijed. Oni žele znati zašto radimo to što radimo i kritički procjenjuju kako to radimo. I mislim da je to ispravno.

Već dugo ste na vodećim pozicijama. Vidite li promjene u zastupljenosti žena na tom području?

Veći dio radnog vijeka radim na rukovodećim pozicijama – bila sam članica uprave s 33 godine, što je tada možda bilo ispred mog vremena. Naravno, ima više žena koje diplomiraju, ali ih nema toliko više na ruko-

vodećim pozicijama. To se zove stakleni strop. Postoje nevidljive prepreke za žene da probiju ovu gornju granicu, a globalne statistike čak pokazuju kako se očekuje da će se produžiti vrijeme da žene postanu ravnopravne s muškarcima. Tim sam se pitanjem počela više baviti u Sekciji managera Slovenskog združenja Manager, jer gledajući unatrag, osobno u karijeri nisam imala većih problema te vrste, no imala sam mehanizme podrške, ljude koji su me poticali i vjerovali u mene. Covid kriza je izuzetno pogoršala situaciju žena. U Sekciji žena menadžerica uvodimo alate za rad i mehanizme podrške. Istraživanja pokazuju da su raznoliki timovi kreativniji, uspješniji i profitabilniji. Bilo bi ljepše kad bi mogli reći da je tako poštenije, no kapital više nego na pošteno čuje na isplativo, pa se u novije vrijeme i u korporacijama sve više provode programi raznolikosti.

U tehničkim zanimanjima ima manje žena nego bilo gdje drugdje. Kako probuditi njihov interes?

U Sloveniji smo bili pokretači inicijative Inženjer godine, gdje radimo na promociji strojarske struke. a to želimo i u Hrvatskoj. Tehnološke industrije trenutno su ekonomski jake i uspješne i tu svakako ima mnogo prilika. Trebaju nam novi talenti, i žene, koje će pored toga imati i snažniju ekonomsku poziciju, dva vrlo važna aspekta. Djevojčice u osnovnoj školi trebaju uzore da vide da je to moguće. Biti super inženjer ne znači da ste zatvoreni negdje u tehničkom okruženju , kao što je to nekad bilo. U inženjerskom svijetu postoji ogroman raspon mogućnosti za karijeru. Projekt Inženjerica godine pokazao je da možete biti izvrsna inženjerka, majka i sportašica, a pritom dobro izgledati. No, s poticanjem je potrebno početi dovoljno rano, već u osnovnoj školi i, naravno unutar obitelji.

Tko bi trebao sudjelovati u osvještavanju?

Puno je inicijativa, no osvještavanje je bitno jer nam je potrebna ravnoteža na svim područjima. Ne znači da humanistički dio nije bitan, naprotiv, ova mješavina je protu uteg tehnološkom razvoju i postavlja pitanje koristi li se sva tehnologija za dobro. Čini mi se da je to i velika odgovornost nas koji radimo u tehnološkim sferama, dok ju političari premalo poznaju. Objektivno rečeno zahtjevno je pratiti tehnološki razvoj i sagledati do kuda sežu posljedice brzog razvoja tehnologije. Trebat će više suradnje gospodarstva i politike kako bismo to bolje razumjeli, razmišljali kuda ide razvoj i kako ga usmjeriti. Ne možemo očekivati od političara da to riješe, ali moramo tražiti da nas uključe da pomognemo jedni drugima na ovom putu.

Unatoč radu na području kojim uvelike dominira muški svijet, čini se da ste itekako zadržali svoj ženski pristup. Dakle, nije potrebno preuzimati muški način vodstva da bi žena uspjela u tom svijetu?

Davno, kad sam preuzela rukovodeće mjesto, novine Finance provele su istraživanje o stilu rukovođenja vrhunskih menadžera. Bila sam pozvana, sudjelovalo je nas 15-ak, no uglavnom su bili sami muškarci, mislim da smo bile samo nas dvije žene. U anketi se pokazalo da je moj stil vođenja "uključiv i ohrabrujući". Tada sam se malo zabrinula da sa mnom nešto nije u redu, jer je rezultat bio drugačiji od ostalih. No, nisam pokušavala promijeniti svoj stil, bila sam vjerna sebi i slijedila svoju autentičnost jer sam osjećala da mi to daje snagu. Istina je da su me neka gospoda malo podcijenila, ali to zna biti izazov jer radiš drugačije nego su oni navikli i tek nakon nekog vremena to počnu cijeniti i poštovati, jer vide rezultate. Kad napravimo stvari na drugačiji način, mi žene obično nemamo osjećaj da smo morale napraviti korak unazad - ako želimo ići dva koraka unaprijed. Imala sam prilično teške sugovornike, jednog takvog već prvi tjedan na rukovodećem mjestu, i tad sam morala odlučiti na koji način ću funkcionirati u poslu. Svjesna sam da je lakše kada ste dio međunarodne kompanije jer imate podršku korporacije koja ima svoje stavove i stoji uz vas. No, unatoč svemu vjerujem da žene koje rade po muškom principu na kraju izgore. Teško je naime radit protiv svoje prirode, i kasnije se to odražava na zdravlje.

Vjerujem, da volite knjige – što preporučate? Jako volim beletristiku upravo zato što mi treba ravnoteža i povlačenje. U tom kontekstu preporučam roman Opričnikov dan Vladimira Sorokina − vrlo neobična knjiga alternativnog ruskog pisca koji je prije dvanaest godina napisao knjigu o Rusiji 2028. Ove sam godine pročitala i dvije knjige Kristiana Novaka „Ciganin, ali najljepši“ i „Crna mati zemlja“ − prekrasne knjige, izuzetno dobro prevedene na slovenski jezik. Poslovna znanja volim upijati na drugi način. U Siemensu, primjerice, imamo puno virtualnih treninga na kojima dobivam širok spektar znanja, volim čitati analize svjetskih konzultantskih kuća, a u slobodno vrijeme prijeko potrebno mi je nešto drugo, pa tako imam prijatelje koji i nisu iz poslovnih sfera i otvaraju mi druge horizonte.

Kada odvojite vrijeme za sebe?

Vikendom volim ići u Istru. Tamo imam kuću i dva dana tamo je skoro kao tjedan dana odmora. Znam se isključiti, odmaknuti i fokusirati na druge stvari – kuham, idem u šetnju, vozim bicikl i refokusiram se. Imam širok krug prijatelja. Zanima me kultura, idem na izložbe i u kazališta - sve ono što ne radim svaki dan. Kada izađete van iz svog svakodnevnog okruženja u neki drugi svijet, možete neke stvari sagledati iz drugog kuta gledanja, a to mi često jako pomaže u snalaženju i rješavanju problema.

»TREBA SE OKRUŽITI RAZLIČITIM LJUDIMA, A NE SVOJIM DVOJNICIMA.«

Vrijeme je za inovativni turizam

mo – priroda, kultura, zdravlje, sport, kulturna baština, autentičnost, povijest i nasljeđe, lifestyle i beauty, zrak, hrana, voda… nastavite niz. Jedina konstanta je nestabilnost na čiju odsutnost više ne možemo računati. Na nama je da je definiramo, prilagodimo joj se i mijenjamo je.

VAŽNOST KONFERENCIJE

O trendovima, budućnosti i potencijalima razvoja turizma raspravljali smo na šestoj Međunarodnoj konferenciji TOURISM 365 na temu „Innovative and Resilient“, u organizaciji Julius Rose. Suorganizatori konferencije su SLO CRO Poslovni klub i Terme Tuhelj, a pokrovitelji Ministarstvo turizma i sporta RH, Hrvatska gospodarska komora i Krapinsko-zagorska županija.

nacijama, u prirodi, u (ne)uređenim destinacijama koje ne nalikuju jedna drugoj, u najmanje posjećenim krajevima do sada. U Hrvatskoj imamo izuzetan broj takvih destinacija koju su tek u lockdown-u pokazale kakve potencijale za razvoj ozbiljnog turizma imaju.

ODRŽIVOST 365

Puno se govori o održivosti, ali još uvijek ne znamo kako ju zapravo uključiti u naše poslovanje. U svakom slučaju hrvatski turizam sa svojom izrazito kratkom sezonom ne možemo smatrati održivim te je nužno potrebno smanjiti ovisnost o suncu i moru i početi aktivno razvijati cjelogodišnji turizam.

Iako je turizam jedan od sektora na koje je globalna kriza najviše utjecala, istovremeno pokazuje i svoj potencijal kao glavna snaga oporavka. S ubrzanom digitalnom transformacijom i usvajanjem novih procesa poslovanja u cijelom turističkom vrijednosnom lancu ističe se kao potencijalni lider u odgovoru na najteže izazove. Ovogodišnji turistički rezultati u Hrvatskoj i cijeloj Europi pokazali su koliko je turizam otporan. No, malo gdje drugdje turizam zauzima toliko značajno mjesto u nacionalnoj ekonomiji kao u Hrvatskoj. Stoga, mora biti i inovativan.

KORISTI PANDEMIJE COVID-19

Važnost turizma neupitna je. Za gospodarstvo, za standard života, za razvoj destinacije, za kvalitetu osobnog života, za zdravlje − fizičko i mentalno. Turizam otvara poslove, generira BDP, potiče edukaciju, predstavlja kulturu, obogaćuje znanje, osigurava kvalitetu života, potiče poduzetništvo, osigurava rast i promovira lokacije, države, destinacije. Sve to u prošlom je razdoblju dobilo malo drugačiji sjaj. Covid-19 potaknuo je i ubrzao digitalizaciju te primjenu novih tehnologija, uveo nove radne procese, stavio higijenu i sigurnost na prvo mjesto u mjerenju kvalitete usluge, i što je najvažnije - promijenio je motive i prioritete putovanja, ali i poslovanja.

Covid-19 donio je puno prilika i puno otriježnjenja. Pokazao nam je da smo predugo spavali, uljuljkani u bezbrižan ciklus odličnih rezultata bez previše promjena i noviteta. Iako su neki od nas to znali i ranije, pokazao je i da turizam može postojati i bez mora, na kontinentu, u zabačenim desti-

Turizam 365 može ponuditi odgovore na mnoge izazove domaćeg turizma i donijeti puno dobroga – prvenstveno može biti jedno od rješenja za alarmantni problem nedostatka radne snage, a posljedično i kvalitete usluge. Tri mjeseca sezone mogu se odraditi bilo gdje, ali cijela godina ili cijeli radni vijek, zasigurno ne. Mnoge destinacije izgrađene su i organizirane da rade samo nekoliko mjeseci u godini i tamo je zasigurno teže planirati cjelogodišnje funkcioniranje. No, činjenica je da mnogi turistički kapaciteti na obali ostaju prazni i neiskorišteni tijekom većeg dijela godine, pa ih slobodno možemo nazvati neiskorištenim potencijalima. Osim stavljanja istih u funkciju potrebno je pristupiti ozbiljnom razvoju destinacija na kontinentu koje su pokazale da su interesantne turistima i da bi lako mogle ponuditi nešto novo, ali i autentično. Ukratko, slobodni smo kreirati što god želimo, nove proizvode, nove itinerare, nove načine zabave i opuštanja. Granica je samo naša mašta. I naša motiviranost. A sastojke ima-

»UKRATKO, SLOBODNI SMO KREIRATI ŠTO GOD

ŽELIMO, NOVE PROIZVODE, NOVE ITINERARE, NOVE NAČINE ZABAVE I OPUŠTANJA. GRANICA JE

SAMO NAŠA MAŠTA. I NAŠA MOTIVIRANOST.«

Konferencija je donijela novosti, analize i odlične rasprave, kao i odgovore na aktualne izazove i pitanja poput važnosti održivog turizma, globalne suradnje i budućnosti turizma. Važnost teme i snagu konferencije potvrdila je odlična posjećenost – događaj je pratilo više od 1.000 sudionika, uživo i online, iz čak 26 država svijeta. Konferencija je ostvarila i cilj prezentacije Hrvatske kao nezaobilazne europske turističke destinacije za odmor i uživanje, ali i za ključne rasprave o trendovima i razvoju te budućnosti industrije.

Po prvi puta jedna konferencija je u Hrvatskoj okupila vrh europske turističke politike. Alessandra Priante, direktorica za Europu UNWTO-a, Eduardo Santander, direktor European Travel Commision i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice otvorili su konferenciju predstavljanjem ključnih kretanja i očekivanja na svjetskom i europskom turističkom tržištu. Istaknuli su kako je zadovoljstvo gosta stečenim iskustvom, stvaranje nove vrijednosti, te stavljanje kvalitete ispred kvantitete pravi put za otporni turizam. Santander je su-

Sljeva: Tina Vickov, Tine Murn, Dario Marčac, Adem Braco Suljić i moderator Ivan Rendulić na panelu na temu inovativnosti i otpornosti

Cedric Baecher, guru održivog poslovanja iz Wavestona i Nomadeisa iz Francuske održao je odlično predavanje o održivom poslovanju

Ovogodišnja konferencija TOURISM 365

Izazovi

dionike oduševio inspirativnim pogledima u budućnost, citiranjem Ranka Marinkovića i pretpostavljanjem neizbježnosti promjene koju svi moramo prihvatiti.

U prvom dijelu konferencije koji povezuje turizam i politiku glavni govornik bio je Istvan Ujhelyi, potpredsjednik TRAN komisije u Europskom parlamentu koji je predstavio održivi turizam kao jedinu opciju za budućnost te naglasio uravnotežen pristup održivosti, koji ne pokriva samo ekološke aspekte, već i društvene i upravljačke dimenzije.

U Ministarskom forumu ove godine sudjelovali su Susanne Kraus-Winkler, državna tajnica za turizam Ministarstva rada i gospodarstva Republike Austrije, Goran Đurović, ministar turizma Republike Crne Gore i Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. Predstavili su strategije razvoja turizma svojih država i složili se kako je suradnja na Mediteranu ne samo poželjna, već i nezaobilazna.

Drugi dio konferencije koji povezuje turizam i business, otvorio je Matthew Upchurch, glavni izvršni direktor Virtuosa, jedne od najpoznatijih platformi za luksuzni turizam iz SAD-a, i istaknuo kako poremećaji ubrzavaju trendove te naglasio važnost razvoja destinacije te doživljaja i novih iskustava koje svako putovanje mora imati za gosta.

Cedric Baecher, guru održivog poslovanja iz Wavestona i Nomadeisa iz Francuske održao je odlično predavanje o održivom poslovanju i fokusira se na tri glavna izazova - potrebu za zajedničkim analitičkim okvirima za bolju procjenu učinaka turizma, zatim dijalog dionika, kroz stvaranje međudisciplinarnih panela koji okupljaju sve profile aktera, kako bi se razvilo međusobno razumijevanje ključnih pitanja te poslovni model održivosti koji potiče uključivost.

Slijedila je odlična panel rasprava o esencijalnim transformacijama nužnima za budućnost turizma u kojoj je fokus bio na hrvatskom turizmu, a panelisti su bili najznačajniji stručnjaci domaćeg i regionalnog turizma: Ivana Budin Arhanić, članica uprave Valamar Riviera, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja u Horwath HTL, Zdravko Počivalšek, donedavni potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva i turizma Republike Slovenije i Ivana Kolar, organizatorica konferencije. Panel je bio izrazito dinamičan stavljajući u fokus ključne izazove domaćeg turizma poput gorućeg

problema nedostatka radne snage, izostanka promjene porezne politike i modela oporezivanja različitih turističkih dionika i obveznika, važnosti socijalne održivosti i razvoja cjelogodišnjeg turizma kao potencijalnog rješenja izrazite neuravnoteženosti turističkog poslovanja i života tijekom godine.

3. INOVATIVNO I HRABRO DALJE

Treći dio konferencije posvećen je uspješnim primjerima iz prakse i životnim pričama „s terena“. Sorya Ingrid Gaulin, potpredsjednica Fogo Island Inna iz Kanade, predstavila je održivo poslovanje više nego uspješne turističke priče na New Foundlandu. Hotel u vlasništvu fondacije za očuvanje lokalne zajednice posluje na vrlo inovativan način, razvijajući jedinstvenu turističku ponudu i čak sedam sezona punih aktivnosti i doživljaja.

»TURIZAM 365 MOŽE

PONUDITI ODGOVORE

NA MNOGE IZAZOVE

DOMAĆEG TURIZMA I

DONIJETI PUNO DOBROGA

– PRVENSTVENO

MOŽE BITI JEDNO

OD RJEŠENJA ZA

ALARMANTNI PROBLEM

NEDOSTATKA RADNE

SNAGE. POSLJEDIČNO I KVALITETE USLUGE.«

Svoja iskustva podijelili su sa sudionicima u panelu o novitetima u poslovanju Tine Murn, suosnivač i direktor New Deal Europe, Ivan Rendulić, direktor RexRea, Dario Marčac, vlasnik Limitless i najpoznatiji TikToker u jugoistočnoj Europi, Tina Vickov, vlasnica Manifeste i Šibenikplus i Adem Braco Suljić, direktor MEETEX Summita. Predstavili su intrigantne priče o povezivanju, dijeljenju, novim trendovima u komunikaciji s tržištem i novim proizvodima koji promiču brigu o zajednici (čak i) u Hrvatskoj. Svojom praksom potvrdili su i pokazali sudionicima da je moguće poslovati inovativno, hrabro i održivo.

NAJAVA

Snimka cijele konferencije dostupna je na web stranici www.turizam365.com, a o tome koliko će biti uspješne najavljene nužne transformacije lokalnog i globalnog turizma imat ćemo prilike debatirati na sljedećoj konferenciji TOURISM 365, čije održavanje je najavljeno za rujan 2023. godine u produljenom trajanju.

Grand Hotel Sava

Rogaška

Hotel Zagreb fb.com/gh.sava/

Slovenija T

1. SURADNJA NA MEDITERANU

2. DIJALOG SVIH DIONIKA

Doživite čarobnost, lepoto in drugačnost Rogaške Slatine, zdraviliškega kraja, mineralne in termalne vode.

Doživite čaroliju, ljepotu i različitost Rogaške Slatine, lječilišnog kraja, mineralne i termalne vode.

Ivana Kolar, organizatorica međunarodne konferencije TOURISM 365

Bavi se savjetovanjem i vođenjem projekata u turizmu. Vodi tvrtku Julius Rose d.o.o., za savjetovanje u poslovnom upravljanju, vođenju investicijskih projekata i razvoju nove vrijednosti

Prvi dojam važan i u predstavljanju tvrtke

Ksenija Benedetti, savjetnica za poslovno komuniciranje i protokol

Egzistencijalna potreba svake tvrtke je uspješan nastup i dobar ugled na tržištu, što uključuje brojne kontakte s inozemnim i domaćim poslovnim partnerima, kao i s mnogim drugim važnim osobama iz javnog, političkog i diplomatskog života. Protokol u tvrtki služi ostvarenju poslovnog cilja i kao takav usmjeren je prema zahtjevima koji određuju rang i poštovanje gosta te pravilima pristojnosti i ponašanja koje gost očekuje i zaslužuje. U svim tim kontaktima tvrtka stvara svoj imidž, pa prilikom posjeta gostiju mora paziti na pravila ponašanja i protokola koji se donedavno u tvrtkama nisu smatrali previše važnima.

oštovana gospođo Benedetti, objasnite nam gdje i tko stvara prvi dojam o tvrtki?

Postoji nekoliko elemenata: dizajn i upotrebljivost web stranice, imidž tvrtke na društvenim mrežama, table za usmjeravanje i ploča sa adresom, ulaz u tvrtku, vanjski dio i hodnik, izgled radnog prostora, vratar, ako ga tvrtka ima. I na kraju, ali ne i najmanje važno, dojam o tvrtki stvara i svaka osoba, njen izgled, njena neverbalna komunikacija, rukovanje i prve riječi koje izgovori pri dolasku gosta.

Tko je u tvrtki, po Vašem mišljenju, najprikladniji za vođenje protokola poslovnih posjeta?

Prije svega to mora biti jedna osoba. Znate kako kažu: „Više babica, kilavo dijete...“. Priprema i izvedba posjeta je projekt, dakle projektni rad. Potrebno je imati voditelja ovog projekta i tim gdje svatko ima svoj zadatak i odgovornost. Tko je to, ovisi o organizacijskoj shemi tvrtke. Najčešće su to osobe zadužene za odnose s javnošću ili poslovne tajnice. Ali nije nužno.

Postoji li način da pripremimo zaposlenike za posjet?

Ako se radi o vrlo važnom posjetu, bitno je imati sastanak ili dva sa svima koji su na bilo koji način uključeni u posjet i sastati se barem dan prije posjeta te proći program točku po točku. Za to je potrebno izraditi pisani scenarij posjeta koji mora sadržavati sve podatke – od rasporeda posjeta, popisa tko će gdje biti prisutan od gostiju i kolega, rasporeda sjedenja i slično.

Kada su darovi prilikom posjeta primjereni, kada se uručuju i što određuje najprikladniji dar?

Mali inovativni promotivni pokloni znak su pažnje i uvijek su dobrodošli. Dobro ih je podijeliti cijeloj delegaciji, svakom pojedinačno. Najbolje ih je poslužiti na kraju posjeta. Prikladnost poklona ovisi o tome čime se tvrtka bavi, o gostu koji nas posjećuje i o odnosu kojeg imamo s gostom.

Provjerite ponudu programa na Culmeninoj Akademiji.

Postanite certificirani

Lean Manager.

Očekuje vas:

• stjecanje znanja od najvećih stručnjaka za Lean u Hrvatskoj,

• kombinacija teorije i praktičnih primjera,

• upoznavanje s različitim tipovima proizvodnje,

• dodatan modul: Lean Leadership i Vještine prezentiranja,

• networking s budućim kolegama i potencijalnim poslodavcima.

Sudjelujte na Leadership Akademiji, kakvu do sada niste vidjeli!

Saznajte kako:

• prije drugih voditi sebe,

• stvoriti pozitivnu atmosferu u timu,

• se snaći u nenadanim situacijama,

• svaku krizu pretvoriti u priliku za poboljšanje,

• poboljšati rezultate i performanse tima,

• je sve lakše uz poslovni bonton,

• izgraditi funkcionalan tim,

• svaku ideju/projekt/zadatak prezentirati na najbolji način.

Više informacija uskoro!

Saznajte više i prijavite se na:

Predbilježbe na:

VeljačaLipanj 2023.

Broj polaznika je ograničen.

Nove mogućnosti i inovacije s tehnologijom

3D-ispisa HP MJF

CGS Plus

Tvrtka HP je u suradnji s kupcima i partnerima po čitavom svijetu s pomoću 3D-pisača Multi Jet Fusion (MJF) izradila već više od 100 milijuna proizvoda. Riječ je o krajnjim proizvodima koji se primjenjuju praktično u svim glavnim industrijskim granama. Jedna od najvećih korisnica HP MJF je automobilska industrija. Vodeći proizvođači automobila dokazuju snagu 3D-ispisa automobilskih dijelova s prilagodljivim konstruiranjem, brzim izlaskom na tržište i održivim pristupom.

HP pri oblikovanju i razvoju održivih dijelova od prototipova do serijske proizvodnje krajnjih proizvoda surađuje s više desetaka proizvođača automobila, dobavljača i proizvodnih partnera iz čitavog svijeta. Među njima prednjači Volkswagen Group, gdje su prvi počeli primjenjivati 3D-pisače HP MJF za izradu funkcionalnih komponenata. Volkswagen je i pionir u primjeni 3D-pisača koji izrađuju metalne komponente. Pomoću pisača HP Metal Jer između ostalog izrađuju dijelove za kabriolet T-Roc. Među ostalim proizvođačima automobila koji svakodnevno primjenjuju HP-ove 3D-pisače su i Ford koji izrađuje dijelove za model Ford Maverick

ZBOG JEDINSTVENIH MOGUĆNOSTI BRZE I

TROŠKOVNO POVOLJNE

IZRADE MANJEG BROJA

POSEBNIH KOMPONENATA NE

IZNENAĐUJE DA SE 3D-ISPIS

SVE VIŠE UVODI I U SVIJET MOTOSPORTA.

te General Motors, koji izrađuje dijelove za seriju Cadillac V i vozilo Corvette C8.

SEAT CUPRA RACING

Zbog jedinstvenih mogućnosti brze i troškovno povoljne izrade manjeg broja posebnih komponenata ne iznenađuje da se 3D-ispis sve više uvodi i u svijet motosporta. CUPRA Racing, odjel za moto sport u tvrtki SEAT, španjolskoj kćerinskoj tvrtki grupacije Volkswagen, pri projektiranju, testiranju i izradi dijelova za svoj novi Leon Competición oslonio se na HP-ov pisač MJF 5200.

PEUGEOT

Peugeot je bio jedan od prvih koji je tehnologiju 3D printa primijenio za izradu svojeg izbora 3D-dodataka. Za to su se odlučili nakon detaljne analize, u okviru koje su željeli utvrdili za kakve potrebe kupci primjenjuju mjesta za odlaganje u vozilu. Tehnologija 3D-ispisa HP MJF pokazala se kao više nego očito rješenje za izradu dodatne opreme.

TRIPLE EIGHT RACE ENGINEERING, PROIZVODNJA NA VISOKIM POGONIMA

Tvrtka Triple Eight Race Engineering primijenila je tehnologiju HP MJF 3D-ispisa komponenata i alata za izradu obruča volana za trkaća vozila. Donijela im je slobodu pri oblikovanju, jer su volan mogli prilagoditi jedinstvenoj anatomiji vozača, a istodobno su uštedili na vre-

menu i troškovima. Triple Eight Race Engineering odnosno Red Bull Holden Racing Team je australski tim koji se natječe u prvenstvu Virgin Australian Supercars Championship, paradnoj kategoriji motosporta na tom kontinentu. Dijelovi za motosport moraju biti otporni na visokim temperaturama koje na pisti mogu premašiti 65 °C. Stoga dijelovi moraju biti konstrukcijski prilagođeni i dovoljno izdržljivi, kako bi izdržali vibracije i neugodne uvjete tijekom utrke.

Odgovore na pitanja o mogućnostima primjene revolucionarne 3D-tehnologije HP MJF i optimiranju proizvoda za digitalnu proizvodnju možete dobiti od slovenskog ponuditelja i servisera 3D-pisača HP Multi Jet Fusion, tvrtke CGS plus. Pozivamo vas u naš demo centar u Brnčičevoj ulici 13 u Ljubljani, gdje možete pogledati djelovanje pisača i primjere dijelova ispisanih s tom tehnologijom za slovenske i inozemne tvrtke. https://cgsplus.si/

Edita Žugelj,

Foto: arhiv CGS Plus

Izazovi

Slovenski pristup održivosti

i poduzetničko orijentiran ekosustav privlače tvrtke koje razmišljaju naprijed

Sloveniji je održivost u srcu. Poznata je kao zemlja koja promiče zelene inicijative u poslovanju i kulturi; njezine smaragdne rijeke, slikoviti krajolici i dobro očuvana kulturna baština temelj su ekološki prihvatljive budućnosti.

o, zeleni krajolik nije samo dodatak predanosti države okolišu, on igra temeljnu ulogu u njezinoj potrazi za stvaranjem gospodarstva podržanog zelenom tehnologijom, društvenom odgovornošću poduzeća i kulturom transparentnosti.

To dokazuju brojne inicijative koje podržava Vlada Republike Slovenije. Sjajan primjer su slovenske obveznice održivosti, izdane 2021. godine: fond od milijardu eura za državna ulaganja koja pridonose ekološkim i društvenim ciljevima kao što su transport s niskom razinom ugljika, istraživanja i inovacije, zelene zgrade i energetska učinkovitost.

Sustavnim i strateškim pristupom rješavanju pitanja vezanih uz održivost Slovenija je osigurala visoka mjesta na svjetskim ljestvicama na području očuvanja okoliša , poput 7. mjesta na indeksu učinkovitosti očuvanja okoliša Sveučilišta Yale, koji pokriva 180 zemalja. Osim toga, nalazi se na trećem mjestu među zemljama OECD-a u smislu olakšavanja izravnih stranih ulaganja i pristupa ulagačima - to Sloveniju čini vrlo popularnom poslovnom destinacijom.

AQUAFILSLO – SLOVENSKA TVRTKA KOJA

ULAŽE U ZELENU BUDUĆNOST

Jedna od tvrtki koja koristi ekološke prednosti Slovenije za stvaranje zelenije budućnosti je Aquafil, multinacionalna kompanija koja iz otpada umjesto iz fosilnih izvora proizvodi revolucionarnu alternativu najlonu, nazvanu ECONYL®.

Fokusirajući se na kružno gospodarstvo i obnovljive materijale, Aquafil je prije gotovo 30 godina kupio etabliranu tvrtku za proizvodnju najlona u Ljubljani koja je postala Aquafilova

slovenska podružnica. To je, temeljeno na reputaciji zemlje za održivost, uspostavilo sustav regeneracije ECONYL®, koji omogućuje preradu i recikliranje različitih vrsta otpada, poput ribarskih mreža, tekstilnih podnih obloga i drugih otpadnih materijala, pretvarajući ih u ECONYL vlakna® za gotovo beskonačan raspon novih namjena.

Denis Jahić, generalni direktor AquafilSLO-a, rekao je da je Slovenija očigledan izbor za poslovanje tvrtke zbog svojih zelenih referenca i kvalificirane radne snage. "Slovenija je bila najrazvijenija od zemalja srednje i istočne Europe, s obrazovanim ljudima koji su vrlo dobro govorili engleski", rekao je. "To je bio jedan od glavnih čimbenika zašto je Aquafil odabrao AquafilSLO kao testnu tvrtku za prodor na inozemna tržišta te je stoga potrošio puno vremena i energije na njegovu kupnju."

Dodaje da je suradnja započela 1995. godine, kada je jedna od prvih odluka novog vlasnika bila da uspostavi kontakt s odabranim slovenskim sveučilištima u nadi da će privući mlade znanstvenike i diplomante.

"Ovime smo počeli formirati novu generaciju menadžmenta koja je uvela novu organizacij-

»DANAS REGENERIRANI

NAJLON ECONYL® KORISTE U SVOJIM ODRŽIVIM

PROIZVODIMA NEKI OD

NAJVEĆIH SVJETSKIH

BRENDOVA MODE, ODJEĆE

I DIZAJNA INTERIJERA

UKLJUČUJUĆI ADIDAS, BURBERRY, GUCCI I PRADA, KOJI SU NEDAVNO UKLJUČILI

ECONYL® MATERIJAL U SVOJU

PALETU PROIZVODA RENYLON.«

»JEDNA OD TVRTKI KOJA KORISTI EKOLOŠKE PREDNOSTI SLOVENIJE ZA

STVARANJE ZELENIJE BUDUĆNOSTI

JE AQUAFIL, MULTINACIONALNA

KOMPANIJA KOJA IZ OTPADA UMJESTO

IZ FOSILNIH IZVORA PROIZVODI

REVOLUCIONARNU ALTERNATIVU NAJLONU, NAZVANU ECONYL®.«

sku kulturu“, pojasnio je Jahić. "Razina obrazovanja u Sloveniji je još uvijek vrlo visoka, pa čak i danas AquafilSLO ima dobre odnose sa sveučilištima."

Vrijeme je pokazalo da su poslovne odluke Aqualfila bile ispravne. Danas njihov regenerirani najlon ECONYL® koriste u svojim održivim proizvodima neki od najvećih svjetskih brendova mode, odjeće i dizajna interijera, uključujući Adidas, Burberry, Gucci i Prada, koji su nedavno uključili ECONYL® materijal u svoju paletu proizvoda Re-Nylon.

Najbolje od svega, izračunato je da proizvodnja ECONYL® sirovina ima do 90 % niže emisije stakleničkih plinova od njihove proizvodnje iz sirove nafte. Ovaj rezultat svakako je i rezultat odluke o ulaganju u zemlju koja nije samo strateški smještena, već se odlikuje i održivim poslovanjem.

Uz podršku slovenskog poslovnog ekosustava, Aquafil je izrastao u međunarodno uspješnu grupu s najuglednijim svjetskim kupcima. AquafilSLO je jedan od 41 ambasadora slovenskog gospodarstva koje je Javna agencija SPIRIT Slovenija odabrala za izgradnju vidljivosti Slovenije i slovenskog gospodarstva na globalnom konkurentnom tržištu. Sa svojim održivim i kružnim poslovnim modelima AquafilSLO je ambasador u području zelene ekonomije.

„Uvrštavanje u obitelj ambasadora slovenskog gospodarstva za naše je poduzeće veliko priznanje od strane države Slovenije. Iznimno nam je drago što je SPIRIT Slovenija odabrao AquafilSLO kao ogledni primjer dobre prakse u području zelenih tehnologija i inovacija za kružno gospodarstvo," komentirao je dr. Saša Muminović, direktor i član uprave AquafilSLO.

SPIRIT Slovenija AquafilSLO

AquafilSLO - Letališka cesta, Ljubljana

dr. sc. Saša Muminović, direktor i član uprave AquafilSLO

Foto: arhiv AquafilSLO

Najteže od svega je biti čovjek

Tijekom Drugog svjetskog rata u slovenskom Prekmurju u osnovnoj školi naučio je mađarski, i to nakon što je za svaku slovensku riječ dobio batine, a otac je morao platiti kaznu. U srednjoj školi šest je godina učio ruski. U sedmom razredu, nakon ukidanja školskih novina zbog riječi „fačuk“, rekao je ravnatelju: “Druže profesore, vi ste osoba bez kulturnih potreba.” Izbačen je iz škole. Gimnaziju je završio u Ljubljani.

Uspješan je scenarist, dobitnik nekoliko prestižnih nagrada. Branko Šömen je književnik, publicist, novinar, pedagog i slobodni zidar, čovjek s bogatom bibliografijom i izuzetno zanimljiv sugovornik koji kaže da je uz sve što pojedinac je ipak najteže u životu biti čovjek.

Slovenija je moja domovina, Hrvatska je moja sudbina − vaše riječi. Recite nam kako vas je sudbina dovela u Zagreb?

Sudjelovao sam u snimanju TV serije „Stričevi su mi pričali“, kada je moja sadašnja supruga kao novinarka Vjesnika došla intervjuirati redatelja Francea Štiglica nakon što je snimio hrvatski film „Devet krugova“ koji je postao kandidat za Oscara. Kako je Štiglic u tom trenutku baš snimao, usmjerio je novinarku prema meni, uz ideju da ja ionako sve znam. Naša je romansa započela nekoliko mjeseci kasnije, i preselio sam u Zagreb.

Vrlo ste uspješni kao scenarist. Godine 1973. dobili ste Zlatnu arenu za najbolji scenarij na JFF-u u Puli za scenarij filma„Let mrtve ptice“ u režiji Živojina Pavlovića. Godine 1981. slijedio je Grand Prix za najbolji scenarij u Vrnjačkoj Banji dodijeljen scenariju filma „Samo jednom se

»FILM JE MONTAŽA

ATRAKCIJA. DOBRO JE DA IMA HUMORA, PJESME, TRAGEDIJE, MOTIVACIJE I TUGE I TO TREBA SPOJITI. NO, SVAKI FILMAŠ IMA SVOJU MONTAŽU,SVAKI SE TRUDI NAPRAVITI ONO ŠTO NIJE VIĐENO, ŠTO FILM IZDIŽE IZNAD PROSJEKA. «

Režija je talent −redatelj i scenarist moraju poznavati život - jer život ne čine samo komedije, a ni drame. U dobrom filmu nanizano je sve, ali prije svega iskustvo stvaratelja

Što treba imati svaki film?

Dobro je da ima humora, pjesme, tragedije, motivacije i tuge. I sve to treba spojiti. Film je montaža atrakcija. No, svaki filmaš ima svoju montažu, svaki se trudi napraviti ono što nije viđeno, što film izdiže iznad prosjeka. Osobno mislim da nema dobrog filma u kojem se ne jede. U dobroj filmskoj sceni ljudi su za stolom i razgovaraju o svemu, uključujući i o problemima, pa dijalozi stvaraju dramu. Pazite, film u kojem se dijalozi odvijaju za stolom ima nešto uvjerljivije vrijednosti od onog koji nema.

Recite nam nešto o svom romanu „Tišina za oči“, prema priči Branka Lustiga. Supruga i ja smo dvadeset puta bili na dodjeli Oscara u Los Angelesu, gdje smo se upoznali i gdje je Lustig kasnije kupio kuću. U vrijeme dok je moja supruga radila u hrvatskom konzulatu u Los Angelesu, puno smo se družili. Lustig je često govorio o tome kako je preživio Auschwitz i nagovorio me da o tome napišem knjigu. Morao sam pročitati puno literature o Auschwitzu, i tako se dogodilo da sam mogao čitati literaturu o koncentracijskim logorima na mađarskom, slovačkom, poljskom, ruskom, češkom. Ova literatura je najbrojnija na tim jezicima. Uglavnom poljskom. Lustig je bio mladi logoraš, dijete od deset godina kad se našao iza žice. Tu ga je pronašao Nijemac koji je došao iz

»TO NIJE POLITIČKA STRANKA, NITI VJERSKA DOGMA. TO JE – BITI ČOVJEK. U

SLOBODNO ZIDARSTVO PRIMAMO LJUDE OD KOJIH ŽELIMO NAPRAVITI JOŠ BOLJE OSOBE. «

Slavonije – nemškutar, bio je jedan od vođa u logoru, u krematoriju. Bio je to logor u logoru – dva puta ograđen da nitko ne pobjegne. Knjiga je najprije objavljena na slovenskom, zatim na hrvatskom jeziku. Kada sam tražio građu za knjigu, prikupljao sam podatke i o Jasenovcu. U 2018. sam napisao šest kratkih priča, polusatnih scenarija, šest događaja iz Jasenovca i kao filmske priče ih prijavio HAVC-u te dobio pozitivno mišljenje. Uslijedio je „pitching“, sastanak autora s direktorima televizijskih kuća, gdje sam u pet minuta objasnio o čemu se radi, ali nitko od TV kuća nije htio uzeti scenarij za snimanje, jer je cijela stvar bila previše okrutna.

Zašto mislite da bi bilo dobro snimiti te stvari?

Zato što sam prikupljao autentične podatke o tome kako su ustaše mučile ljude.

Teške su to priče. Zašto i kako ih pišete?

ljubi“ redatelja Rajka Grlića −prema nekim ocjenama najbolji hrvatski film svih vremena. Kultni film. Bio sam prvi Slovenac koji je dobio nagradu za najbolji scenarij na Pulskom filmskom festivalu, izniman osjećaj. U selekciji su bila čak 22 filma i velika konkurencija iz cijele tadašnje zemlje.

Deset ste godina predavali filmski scenarij na Akademiji dramske umjetnosti. Bio sam vanjski suradnik, moja predavanja su bila individualna. Predavao sam pisanje scenarija practikum. Jedan od učenika bio je i Filip Šovagović, zanimljiv stvaralac. Imao sam čast upoznati te mlade ljude, neke vrlo talentirane.

Moj moto je raditi drugačije i bolje. Bolje od već napisanog i drugačije. To su teme koje bole, jer su istinite. Život može biti najbolji scenarist, ljudi najbolji režiseri, rat na žalost najbolja inspiracija za sve što nije ljudsko, što sa sobom nosi okrutne istine, filozofske uvide i gotovo uvijek završava pobjedom humanizma, vjere u čovjeka.

Već u sedmom razredu znali ste procijeniti svijet i ljude oko sebe – odakle vam to znanje?

Otac je radio na sudu, majka je bila domaćica, a ja jedinac. Vrlo sam rano počeo čitati. Pročitao sam sve knjige u knjižnici u Murskoj Soboti to vrijeme. Već sam ih prepoznao po poleđini i znao ako je neka nova. U to vrijeme čitao sam i knjigu „Rat i mir“ - i kao zanimljivost, u toj knjizi postoji poglavlje u kojem neki čovjek nagovara grofa da pristupi slobodnim zidarima i gdje je opisan cijeli ritual pristupanja. Tada me to nije zanimalo i malo ljudi zna da je u tom Tolstojevom romanu opisan taj ritual.

Vesna Vukšinić Zmaić

Branko Lustig

Foto: osobni arhiv

KULTURA / KULTURA

Tolstoj je bio slobodni zidar?

Tolstoj nije bio slobodni zidar, iako je dobro po znavao njihovu strukturu, rituale i ciljeve.

Kasnije ste napisali čak pet knjiga o slobod nim zidarima. Možete li nam reći kako je sve počelo i kada ste dobili poziv da im se pridru žite?

Kako sam oduvijek volio knjige, u Zagrebu sam rado obilazio antikvarijate. Za vrijeme mog dolaska ovdje Zagreb je imao više od dvadeset zanimljivih antikvarijata. Između ostaloga nai šao sam na novine Šestar, u kojima sam našao slovenska imena kao članove zagrebačke lože i doznao da je u zagrebačku ložu Pravednost i druge lože, dolazilo čak 16 Slovenaca.

Ubrzo potom upoznao sam Zorana D. Nenizi ća, preko dopisnice Vjesnika iz Beograda, koja je bila prijateljica moje supruge. Nisam znao tko je on, i kad su nam došli u goste, pitao me znam li nešto o slobodnom zidarstvu. Iz susjedne sobe donio sam knjigu o slobodnim zidarima i kad je vidio knjigu, bio je izvan sebe – on je naime bio autor. Među slobodne zidare sam primljen prije više od trideset godina u Parizu, upravo na poziv tadašnjeg Velikog majstora Velike lože Zorana D. Nenizića. Inače, slobodno zidarstvo službeno je registrirano od 1717. godine. Prva loža u Beču osnovana je 1742. godine. Među ostalima, star ješina je bio Ivan Gundulić (Gondola), a član lože bio je i hrvatski grof Kazimir Drašković. Kasnije su tri njegova sina i jedan unuk, Janko Drašković, postali slobodni zidari.

Prva loža u Hrvatskoj osnovana je u Glini 1756. godine, a zatim u Varaždinu, Križevcima, Za

»U PRVOJ VELIKOJ

LOŽI HRVATSKE IMA

OKO ČETIRI STOTINE

SLOBODNIH ZIDARA.

U POSLJEDNJE ČETIRI

GODINE U JUGOISTOČNOJ

EUROPI, POČELE SU SE

JAVLJATI DIVLJE LOŽE, U

HRVATSKOJ TRENUTNO

POSTOJI 12 LOŽA KOJE

SU NEREGULARNE I NISU

PRIZNATE OD STRANE

VELIKE LOŽE ENGLESKE, MAJKA SVIH LOŽA.«

Znaju li ti na novo pozvani ljudi − nazvali ste ih "tražitelji istine" − da su ušli u nepriznatu ložu i što vi iz prve velike lože možete učiniti po tom pitanju?

Ljudi ne znaju da su u nepriznatoj loži. No, mi tu ne možemo ništa, možemo samo žaliti što su promašili vrata.

Gdje se još pojavljuju divlje lože?

U Srbiji postoji najmanje 18 divljih loža.

Znači, to je više balkanski sindrom?

Nažalost neizlječiv.

Koji su danas ciljevi slobodnih zidara?

Danas hrvatski slobodni zidari, oni priznati, djeluju u 17 loža u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku i Splitu. Njihovi ciljevi su dio onog društva koje želi zdrav razvoj zemlje, političku neovisnost i ekonomski rast, jer vjeruju u budućnost u kojoj se pokušava uvesti red u društveni kaos.

Slobodna zidarska amblematska karta koja prikazuje brojne ambleme slobdnog zidarstva uključujući svevideće oko, košnicu, globusa na vrhu stupova kvadrat i šestar, lopatica i sidro. Litografija u boji iz 1870-1880

Otpremništvo