Stanje disekvilibrija

Kažu da nesreća nikada ne dolazi sama. Okruženje u kojem danas poslujemo jedno je od najdinamičnijih okruženja u našim životima. Nakon dvije godine COVID-19 pandemije i njezinog direktnog utjecaja na globalno poslovanje (problemi sa lancima opskrbe, nedostatak radne snage, rast cijena sirovina i materijala…), dolazimo u razdoblje rata i posljedičnih sankcija. Ako pri tome uzmemo u obzir da se situacija vezana uz geopolitičko stanje mijenja gotovo na dnevnoj osnovi, možemo samo potvrditi da se nalazimo, kako to neki od svjetskih ekonomista nazivaju, u stanju disekvilibrija (eng. disequilibrium). Ovo stanje obilježavaju nepredvidljivost i nesigurnost u svakom aspektu poslovanja, pa tako i u našim svakodnevnim životima.

Stupanj nesigurnosti u kojem se danas nalazimo ima dosta veliki utjecaj na poslovanje, čak i kod poduzetnika kojie ne posluju direktno s Rusijom i Ukrajinom. Upravo ovaj indirektni utjecaj rata u Ukrajini, „začinjen“ COVID-19 pandemijom, danas dovodi do brojnih problema sa kojima se poduzeća svakodnevno suočavaju, kao primjerice:

Smanjenja potrošnja

Organizacijske promjene vezane uz rad od kuće

Nedostatak radne snage i rast cijene sata rada

Ukoliko ovu fazu disekvilibrija pokušamo rasčlaniti, zaključujemo da se može podijeliti u četiri ključne skupine:

• problemi vezani uz ulazne sirovine

• problemi vezani uz radnu snagu

• problemi vezani uz financijske uvjete

• problemi vezani uz prodajne aktivnosti

Dakle, strukturirani pregled je sljedeći: ulazne sirovine radna snaga financijski uvjeti prodaja

Problemi u lancima opskrbe Porast broja dana bolovanja Volatilnost tečaja Uvođenje eura

Fokus potrošnje promijenjen je sa potrošnje fokusirane na usluge prije početka pandemije (npr. ugostiteljstvo, turizam) na potrošnju fokusiranu na nabavku fizičke robe (npr. elektronički uređaji, sprave za sport i sl.). Tako je u SAD-u potražnja za trajnim proizvodima u listopadu 2021. godine bila za čak 40 % veća nego u listopadu 2019. godine prije početka pandemije.

U okolnostima ubrzanog rasta potražnje za robama na početku pandemije gledali smo slike nepreglednog broja teretnih brodova kako stoje ispred američkih luka, posebice na zapadnoj obali, dok je paralelno nedostajao značajan broj vozača teretnih vozila i lučkih radnika na istovaru i pretovaru. Kada smo napokon mislili da je došlo do stabilizacije u prijevozu, u ožujku 2021. godine dogodila se 6-dnevna blokada Sueskog kanala, koja je u konačnici blokirala približno 400-tinjak brodova. U razdoblju od travnja do svibnja 2022. godine bili smo svjedoci nagomilavanju teretnih brodova ispred kineskih luka uslijed dugotrajnog lock-down-a uzrokovanog povećanim brojem oboljelih od COVID-19. U ovom kratkom razdoblju od dva mjeseca projekcije su bile da 20-25 % teretnih brodova ne plovi, već čeka na utovar / istovar ispred kineskih luka.

Slika 4 – Prosječno vrijeme čekanja tankera teretnih brodova ispred luke Shangai, Kina Izvor: Vasselsvalue, www.vasselsvalue.com, lipanj 2022. godine

Commodity (CRB) indeks, koji predstavlja kompozitnu mjeru cijene 19 roba (aluminij, kakao, kava, bakar, kukuruz, pamuk, sirova nafta, zlato, lož ulje, svinje, živa stoka, prirodni plin, nikal, sok od naranče, srebro, soja, šećer, bezolovni plin i pšenica) rastao je za visokih 50-tak posto već u 2021. godini, dok je rast samo u razdoblju od siječnja do svibnja 2022. godine iznosio dodatnih 40-tak posto. Iako danas zamjećujemo postepenu stabilizaciju, trenutačno je ovaj indeks i nadalje za 70-tak posto veći u odnosu na predpandemijsko razdoblje iz veljače 2020. godine.

Problemi u lancima opskrbe

Rast cijena sirovina i materijala

Zaustavljanje isporuke energenata iz Rusije

Rast cijena sirovina materijala

Zaustavljanje isporuke energenata iz Rusije

Inflacija

Nedostatak radne snage rast cijene sata rada

Globalno starenje i smanjenje stanovništva

Stroži financijski uvjeti poslovanja

Rast kamatnih stopa

Volatilnost tržišta tečaja

ESG

Projekcije smanjenja potrošnje

»POSTEPENA STABILIZACIJA TRANSPORTNIH PRAVACA I DOBAVNIH LANACA DOVELA JE UJEDNO I DO PADA CIJENE KONTEJNERSKOG PRIJEVOZA. S POČETNIH 1.500 USD/KONTEJNER

ZA PRIJEVOZ OD LUKE SHANGAI DO LUKE ROTTERDAM PRIJE POČETKA

PANDEMIJE, DO 13.500 USD/KONTEJNER

TIJEKOM PANDEMIJE, DANAS JE CIJENA NA RAZINI 3.500 USD/KONTEJNER. «

Ovakav drastični rast CRB indeksa dovodi i do drastičnih skokova cijene osnovnih roba i usluga. Zbog toga danas, a vjerojatno će tako biti i u srednjoročnom budućem razdoblju, većina stanovništva veći dio svojeg dohotka trošiti će na potrebe sa dna Maslowljeve hijerarhije potreba: hrana, smještaj i grijanje. Učinci su univerzalni, ali će utjecaj biti najznačaj-

Volatilnost tržišta tečaja

Rast kamatnih stopa

ESG Stroži financijski uvjeti poslovanja

Ograničenje novčanih tokova u transakcijama s Rusijom

Inflacija

Organizacijske promjene vezane uz rad od kuće

Disekvilibrij

PROBLEMI VEZANI UZ ULAZNE SIROVINE

Problemi u lancima opskrbe nastali su još tijekom COVID-19 pandemije, a a do neke mjere su produkt promjena potrošnje. Oštar, ali kratkotrajan pad potražnje na početku pandemije potaknuo je mnoge tvrtke da smanje zalihe i proizvodnju. Međutim, ubrzo nakon toga, kombinacija fiskalnih poticaja i socijalnog distanciranja, dovela je do značajne potražnje za robom.

Postepena stabilizacija transportnih pravaca i dobavnih lanaca dovela je ujedno i do pada cijene kontejnerskog prijevoza. S početnih 1.500 USD/kontejner za prijevoz od luke Shangai do luke Rotterdam prije početka pandemije, do 13.500 USD/kontejner tijekom pandemije, danas je cijena na razini

3.500 USD/kontejner. Iako je predmetna cijena prijevoza i nadalje dvostruko veća od predpandemijske cijene, brzina kojom ove cijene padaju daje nade u stabilizaciju ovog ovisnog troška nabave.

Ovakav problem s dobavnim lancima imao je i direktnog utjecaja na rast cijena sirovina i materijala. Refinitiv Core

Twelve disruptions changing the world“, https://www.mckinsey. com/capabilities/strategy-and-corporate-finance/our-insights/war-in-ukraine-twelve-disruptions-changing-the-world, svibanj 2022. godine niji za najsiromašnije dijelove populacije. Postojeće projekcije McKinsey-a upućuju da će do kraja 2022. godine 20 % najsiromašnijih europskih domaćinstava imati čak 37 % manje sredstva za diskrecijsku potrošnju – odnosno, raspoloživi dohodak koji kućanstva imaju nakon podmirenja svojih osnovnih potrepština.

I dok je u strukturi globalnog porasta cijena najznačajniji efekt rasta energenata, tijekom 2022. godine naučili smo tešku lekciju – da je Europa previše ovisna o ruskim energentima, što je ujedno vidljivo i u značajnom smanjenju proizvodnje prirodnog plina u Europi, koji je u samo posljednjih 20-tak godina pao za 2/3.

I dok je ovakvo okruženje dovelo do inflatornih uvjeta koji su trenutačno u Europskoj uniji na razini 10 %, valja podsjetiti da je inflacija u velikoj mjeri produkt značajnih pomoći države fizičkim i pravnim osobama uslijed pandemijskih uvjeta. Ove pomoći u konačnici su dovele do značajnog povećanja novčane mase M1. Dok je u prvim mjesecima pandemije većina stanovništva značajno smanjila potrošnju uslijed nesigurnog okruženja, što je rezultiralo rastom globalne štednje (koja je u nekim mjesecima iznosila i više od 30 % mjesečnih primanja), jednom kada su ograničenja ukinuta, uz paralelne probleme sa dobavnim lancima, dolazimo do situacije značajnih inflatornih uvjeta. Danas je globalni udio štednje u dohotku građanstva na jednoj od najnižih razina.

Izvor: IEA Natural Gas Information

U takvom okruženju, pomoć u organizaciji poslova na tržištu osiguravaju umirovljenici i radna snaga iz trećih zemalja.

Nakon početnih faza nesigurnosti oko toga što donosi pandemija COVID-19 , veliki broj starije radne snage, posebice u SAD-u, odlučio se na prijevremeno umirovljenje. No, kako su bile dostupne kvalitetnije informacije vezane uz težinu oboljenja, dio novih umirovljenika odlučio se vratiti na svoja radna mjesta.

Izvor: Federalne rezerve St. Luis, https://fred.stlouisfed.org/

Zabrinjava i činjenica da se brzina opticaja novca iz novčane mase drastično smanjuje posljednjih 15-tak godina, tako da je ista već prije početka pandemije bila na razini iz 1972. godine – godine kada je ukinut zlatni standard. Danas je ova brzina opticaja na povijesno niskim razinama.

PROBLEMI VEZANI UZ RADNU SNAGU

Drugi segment stadija disekvilibrija odnosi se na radnu snagu, odnosno nedostatak radne snage. Već i u godinama prije pandemije bio je zamjetan pad broja nezaposlenih osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje uz paralelni rast broja traženih radnika.

Posljednje dvije godine, a uvjetovano pandemijskim okruženjem, značajno su porasla i bolovanja. Bolovanja su u Republici Hrvatskoj u 2021. godini porasla za visokih 11 %, pri čemu su bolovanja na teret poslodavaca porasla za 15,9 %, a bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 6,8 %.

I u Republici Hrvatskoj dolazi do povećanja broja umirovljenika koji se vraćaju na tržište rada, pomoću zakonskog okvira zapošljavanja umirovljenika na 4 radna sata dnevno. Krajem svibnja 2022. godine radilo se o 22.148 umirovljenika koji su zaposleni na 4 radna sata, što je 52,7 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, odnosno gotovo dvostruko više nego 2019. godine.

Druga kategorija koja raste odnosi se na radnu snagu iz trećih zemalja. Tako je u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do prosinac 2021. godine podnijeto gotovo 67 tisuća zahtjeva za boravak i rad stranih radnika, dok je ta brojka na razini siječanj – kolovoz 2022. godine iznosila gotovo 90 tisuća zahtjeva.

»DANAŠNJE OKRUŽENJE

Problemi Vezani Uz Financijske Uvjete Poslovanja

Financijsko okruženje u kojem poslujemo izuzetno je nepredvidljivo. Prije svega nekoliko tjedana tečaj eura bio je gotovo izjednačen sa tečajem američkog dolara i sa tečajem britanske funte. Situacija koja je i nobelovca Paula Krugmana ostavila u nedoumici.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

No, upravo u ovom pandemijskom razdoblju značajno se govori i o problemima sa mentalnim zdravljem. Navedeno je u velikoj mjeri uvjetovano i drugačijim načinima organizacije rada – rada od kuće. Čak je i sam Harvard Business Review tijekom 2020. i 2021. godine posvetio veliki broj članaka sindromu izgaranja na poslu („burnout“) uzrokovanog radom od kuće. Osnovni razlog povećanom burnout-u prilikom organizacije rada od kuće je činjenice da su u prosjeku djelatnici radili 50-tak minuta dnevno duže, iako je ustaljeno shvaćanje bilo da će se radom od kuće osigurati veća produktivnost djelatnika. Pored navedenoga, prema postojećim istraživanjima, gotovo 50 % djelatnika nedostaje uredska dinamika u situacijama isključivog rada od kuće.

ZAHTJEVA MJESEČNE

PROMJENE POSLOVNIH

PLANOVA. I KOLIKO

GOD POSTOJALA ŽELJA

POVRATKA U USTALJENE

OKVIRE POSLOVANJA PO

PROGLAŠENJU OKONČANJA

PANDEMIJSKIH UVJETA, SHVAĆAMO DA JE „FAZA PREDVIDLJIVOSTI“ JOŠ

DALEKO.«

Paralelno, središnje banke svijeta pokušavaju visoku inflaciju obuzdati kontrakcijskom monetarnom politikom, koja na prvom mjestu obuhvaća povećanje kamatnih stopa na prekonoćna zaduženja. Tijekom razdoblja siječanj – rujan 2022. godine američke Federalne rezerve povećale su u pet navrata kamatne stope – i to sa razine od 0,00 % na razinu od 3 – 3,25 %, pri čemu se najavljuju daljnja povećanja kamatne stope do razine od 4,4 % do kraja 2022. godine. Radi se o najvećim kamatnim stopama FED-a u posljednjih 15-godina u SAD-u.

Slična situacija je i sa Europskom središnjom bankom, čija je kamatna stopa sa negativnih 0,5 % porasla do kraja rujna 2022. godine na 1,25 % sa projekcijama daljnjeg porasta na razinu od 2 % do kraja 2022. godine.

Iz takvog okruženja neminovno je da će troškovi financiranja značajnije porasti za većinu poduzetnika u budućem kratkoročnom razdoblju.

»PARALELNO, SREDIŠNJE BANKE SVIJETA POKUŠAVAJU VISOKU INFLACIJU OBUZDATI

KONTRAKCIJSKOM

MONETARNOM POLITIKOM, KOJA NA PRVOM MJESTU OBUHVAĆA POVEĆANJE

KAMATNIH STOPA NA PREKONOĆNA ZADUŽENJA. «

Paralelno je Europska unija u svibnju 2022. godine prezentirala prijedlog direktive DEBRA (skraćeno od debt-equity bias reduction allowance).

Predmetna direktiva polazi od dva ključna zahtjeva:

• daljnje ograničenje porezno priznatih kamata, koje bi se trebalo primjenjivati zajedno s pravilima o ograničenju kamata prema OECD-ovim BEPS pravilima, gdje se troškovi kamata smatraju porezno priznatim rashodom do razine 30 % ostvarene EBITDA-e, te

• jačanju vlastitog financiranja poduzeća u Europskoj uniji, pri čemu bi se na iznos pozicije Kapitala i rezervi priznalo umanjenje osnovice poreza na dobit po određenoj kamatnoj stopi. Predmetna kamatna stopa utvrdila bi se na razini 10-godišnje bezrizične kamatne stope uvećane za premiju rizika ovisno o veličini poduzetnika (1 % za velike poduzetnike, odnosno 1,5 % za male i srednje velike poduzetnike). Na ovaj način namjerava se potaknuti financiranje poduzetnika iz vlastitih izvora, a ne putem eksternog zaduženja.

Problemi Vezani Uz Prodajne Aktivnosti

Postojeće poslovno okruženje i buduća očekivanja vrlo će vjerojatno ostaviti traga i na prodaju. Iako posljednje dvije godine kod velikog broja poduzetnika rastu prihodi, prvenstveno uslijed inflatornih uvjeta, zamjetno je da količinska prodaja ili ne raste ili raste u manjim iznosima. Uz uvođenje eura kao nacionalne valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja .2023. godine, od prodajnih timova se očekuje i stabilizacija prodaje u budućim razdobljima. No, što nam budućnost donosi, teško je projicirati.

ZAKLJUČAK

Danas živimo u izuzetno dinamičnom poslovnom okruženju. Postojeće stanje disekvilibrija neminovno utječe na to da se sa sjetom sjećamo