Poslovne prilike i mogućnosti ulaganja u zapadnoj Africi

17. lipnja 2022. u Hotelu Westin u Zagrebu održan je poslovni ručak o ulaganjima i poslovnim prilikama u Zapadnoj Africi za slovenske i hrvatske tvrtke. Bili smo počašćeni prisustvom veleposlanice Republike Nigerije, koja je u tom periodu boravila u Zagrebu, Nj. Eks. Modupe Enitan Irele. a početku događaja je predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba dr. sc. Saša Muminović objasnio kako je odluka o organizaciji ovog poslovnog doručka proizašla iz uvjerenja SLO CRO Poslovnog kluba, da Slovenija i Hrvatska trebaju zajedno nastupiti na globalnom tržištu. Zemlje susjedi, treći gospodarski partneri, s brojnim poslovnim, kulturnim i povijesnim vezama, s ukupno 6 milijuna stanovnika, imaju odlično polazište za ulazak u 400-milijunsko zapadnoafričko tržište, zaključio je predsjednik Poslovnog kluba i pred mikrofon pozvao Veleposlanicu Republike Nigerije.

Nj. Eks. Modupe Enitan Irele zahvalila je na pozivu na događaj. U svom izlaganju među ostalim spomenula je i kako Nigerija ima dugogodišnje poslovne veze sa SAD-om, En- gleskom i Francuskom, no s globalizacijom svijeta te se veze mijenjaju. Dodala je kako je 200-milijunsko nigerijsko tržište dovoljno veliko za ulazak ostalih europskih zemalja te spremno na dugoročna ulaganja i zaključila kako su njihovoj zemlji potrebna ulaganja na području industrije namještaja, poljoprivrede, u razvoju je filmska industrija, iznimna ekspanzija događa se na IT području, kao i na području tekstilne i modne industrije.

Riječ je prepustila Michaelu Dadi, predsjedniku CEWABA-e, Nigerijcu s engleskim državljanstvom i poslovnom čovjeku s tvrtkom u Londonu i dugogodišnjim poslovnim iskustvom, a na čiju smo inicijativu organizirali skup. Nakon kratkog predstavljanja Dada je pred mikrofon pozvao Dejana Podhraskog, direktora slovenske tvrtke Geneplanet Afrika, koja je već neko vrijeme prisutna u Zapadnoj Africi.

Podhraski je nazočne upoznao s preprekama ulaska na zapadnoafričko tržište sa kojima se i sam susreo, a zbog kojih je iznimno važno da se svi o njima dobro informiraju i povežu s poslovnom zajednicom od povjerenja. Unatoč izazovima i početnim poteškoćama, prema riječima Podhraskog, posao u zapadnoj Africi se isplati.

U SLO CRO Poslovnom klubu vidimo ovaj susret kao dobar početak za prikupljanje vjerodostojnih informacija i početak uspostavljanja poslovnih veza između slovenskih i hrvatskih tvrtki, s ciljem nastupa u Zapadnoj Africi. Kao što je rekao

Michael Dada, vrijeme je da promijenimo uvjerenja i predrasude o Africi te da na istu počnemo gledati kao kontinent poslovnih prilika i mogućnosti. Investitori iz ekonomski naprednih zemalja na afričkom su kontinentu prisutni već duže vremena, no potraživanja tamošnjeg tržišta i dalje rastu, pa nema razloga da inovativne slovenske i hrvatske tvrtke na njemu ne nađu kupce.

MOS Celje Okrugli stol: Slovenija –

Hrvatska, izazovi poslovnog okruženja i energetsko pitanje

N14. rujna 2022. godine, na dan otvorenja Međunarodnog gospodarskog sajma u Celju, održan je okrugli stol na temu Slovenija – Hrvatska, izazovi poslovnog okruženja i energetsko pitanje. Cilj ovog susreta bio je uspostaviti platformu za zajedničko utjecanje obaju gospodarstava na Bruxelles u pronalaženju optimalnih rješenja. Događaj su organizirali SLO CRO Poslovni klub, Područna obrtničko-poduzetnička komora Krško i Obrtnička komora Zagreb, institucije koje već desetljećima surađuju u cilju zajedničkog gospodarskog razvoja. a okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Saša Muminović, predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba, predsjednik uprave AquafillCRO i član uprave AquafilSLO, dr. sc. Mirza Šabić, predsjednik HOK-a - Obrtničke komore Zagreb, Aleš Zupančič, direktor analize i procesa nabave i trgovanja energijom u Petrolu d.d. i prokurist Geoplina d.o.o., Darko Hrženjak, Kostak d.d. Krško i Marko Gorjak, direktor Orodjarstva Gorjak d.o.o. te predsjednik Regionalne gospodarske zbornice Maribor i član upravnog odbora Gospodarske zbornice Slovenije. Razgovor je vodila Janja Starc, direktorica Područne obrtničko-poduzetničke komore Krško i Zavoda za obrtnike i poduzetnike Posavja.

Na pitanje kakve je odluke Hrvatska donijela po pitanju poskupljenja energenata dr. Šabić je rekao da je hrvatska Vlada zaključila da će država osigurati da cijene i za gospodarstvo i za kućanstva ostanu na podnošljivoj razini. Očekuje se da će cijene plina za kućanstva ostati na sadašnjoj razini do 1. travnja 2023. godine, dok će se izvršiti prekategorizacija za javni, neprofitni i gospodarski sektor, budući da škole i javne ustanove ne mogu biti svrstane u kategoriju gospodarstva, ali će električna energija biti u kategoriji kućanstva, a neće biti skuplji od 62 € po MW/h. Za tvrtke s godišnjom potrošnjom do 250.000 kWh cijena će biti 0,070 € po kWh.

Na pitanje o regulaciji cijena u obje države Aleš Zupančič iz Petrola kaže da su cijene na tržištu električne energije različite; ponegdje su veze dviju zemalja jače, primjerice u slučaju nuklearne energije, ali slabije primjerice u slučaju plina. Zupančič je objasnio da su Slovenija i Hrvatska vezane na mađarsko tržište, gdje se određuje cijena. Odstupanja se rješavaju na zajedničkom europskom tržištu, tako da ni Slovenija ni Hrvatska u tim ugovorima nisu izolirane. Cijene su vezane uz cijene prirodnog plina, budući da tržište električne energije funkcionira po principu granične cijene plinske energije - cijenu određuje zadnja jedinica električne energije prodane plinskim elektranama - nakon eksplozije cijene plina to je utjecalo na cijene električne energije. Da stvar bude gora, rekao je Zupančič, povećavaju se izvori nestabilne energije, zatvaraju se termo i nuklearne elektrane. Rekao je da nitko ne može predvidjeti kakve će cijene biti u budućnosti, budući da puno ovisi o tome koliko će biti oštra zima, kakve će biti zalihe za proljeće, kakva će biti situacija s ratom u Ukrajini i što će se dogoditi s hidroelektranama, koje su ove godine zbog vremenskih uvjeta izostale u proizvodnji električne energije, a njihovi su kupci, ionako opterećeni okolnostima, otišli kupovati energiju na ostatak tržišta.

Dr. Saša Muminović rekao je kako vjeruje da će premijer Slovenije, koji dolazi iz energetskog sektora, biti ravnopravan partner u pregovorima u Bruxellesu. Osam mjeseci, koliko traju pregovori o promjeni formule za izračun cijene energenata, definitivno je previše, rekao je. Predsjednik Poslovnog kluba smatra da će slovenska i hrvatska poduzeća postati ne- konkurentna na europskom tržištu ako budu prisiljena najveći dio prihoda ulagati u plaćanje energenata. Slovenija i Hrvatska bit će toliko ekonomski oslabljene da će pristati u kategoriji razvoja - treće zemlje.

Darko Hrženjak iz tvrtke Kostak rekao je da će umjesto sadašnjih 700.000 eura godišnjeg troška za energente u novoj situaciji morati odvojit 3 milijuna eura, što je iznimno velika razlika i ogroman trošak za tvrtku.

U zaključcima je dr. Muminović rekao da je njihova tvrtka prije krize potpisala povoljan dvogodišnji ugovor o otkupu energenata, ali zbog toga nisu mirniji. Naime, ako uvjeti rada nisu povoljni za njihove kupce ili poslovne partnere, to ne može biti dobro ni za njihovu tvrtku, zaključio je.

Darko Hrženjak i dr. Mirza Šabić složili su se, da dogovor o cijeni energenata treba urediti na europskoj razini. Šabić je dodao da unatoč tome što su obje zemlje male, one nisu beznačajne. Marko Gorjak rekao je da OZS Slovenije upozorava vladu da neizvjesna situacija pogoršava ekonomski položaj gospodarstva i poduzeća.

Aleš Zupančič zaključio je kako je gospodarstvo jako onoliko koliko su jaki njegovi dobavljači i kupci. Ako kupci ne mogu pratiti financijsku situaciju, to nikome neće biti dobro, rekao je. Također smatra da je potrebno nastupati zajedno. Soliranje zemalja ne funkcionira; ako je jedna ekonomija „ostavljena na cjedilu“, to će se na kraju odraziti i na drugu, jer su gospodarstva zbog globalizacije izuzetno povezana, zaključio je.