Godina neizvjesnosti i novih mogućnosti

Boris Grigić

Usprkos svim globalnim krizama i poremećajima, gospodarska suradnja između Hrvatske i Slovenije i dalje je u usponu. U prvih šest mjeseci 2022. robna razmjena je porasla za 39,8 % i iznosila je zavidnih 3,405 milijarde €. Hrvatski izvoz narastao je za 23,8 % (1,201 mil €), a uvoz za 50,4 % (2,204 mlrd €).

biva dodatnih devet milijardi eura bespovratnih sredstava za razdoblje od 2021. do 2027. za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija, kao i zelene i digitalne tranzicije otvorit će dodatan prostor za rast. Ta sredstva iznose 17 % hrvatskog BDP-a. Kada se tome pribroje i ostali financijski instrumenti, u sljedećih deset godina imamo na raspolaganju 25 milijardi eura pomoću kojih ćemo moći osigurati ravnomjerni razvoj Hrvatske, demografsku revitalizaciju, ulaganja, jačanje infrastrukture, poduzetništva i gospodarskog rasta.

Nažalost, razdoblje koje je pred nama opterećeno je brojnim nepoznanicama. Baš kad smo mislili da smo čvrsto na putu oporavka od pandemije COVID-19, ruska agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila naše perspektive i političku realnost. Posljedica toga je da gospodarstvenici u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, muku muče kako planirati razvoj i rast kad su dobavni lanci poremećeni, ulazni troškovi vrtoglavo rastu, a energenti ne samo skupi već i potencijalno nedostatni. Ta agresija nije samo radikalno utjecala na našu sigurnost, već je postavila energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom na prvo mjesto naše liste prioriteta.

trošnje energije i gotovo polovica naše proizvodnje električne energije već dolazi iz obnovljivih izvora.

Sljedeća godina će za Hrvatsku biti godina dublje integracija u Europsku uniju. U nadolazećim mjesecima Hrvatska će se pridružiti skupini od 15 drugih zemalja koje su istovremeno članice EU-a, NATO-a, Eurozone i Schengenskog prostora. Taj uspjeh ostvaren je (samo) trideset godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatske i Slovenije i uspostave diplomatskih odnosa između naše dvije zemlje.

Na kraju, koristim priliku najaviti da Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Sloveniji u čast tridesete godišnjice našega priznanja i uspostave diplomatskih odnosa organizira koncert hrvatske glazbene dive Radojke Šverko 9. prosinca 2022. u Cankarjevom domu u Ljubljani.

Nadam se da se vidimo na koncertu.

Zahvaljujući snažnom oporavku turizma i osobne potrošnje Hrvatska je u prva dva kvartala ove godine ostvarila veći gospodarski rast od očekivanog. Očekuje se da će gospodarstvo nastaviti rasti i u trećem kvartalu zahvaljujući vrlo uspješnoj turističkoj sezoni kojoj su tradicionalno značajno doprinijeli i gosti iz Slovenije koji su drugi po brojnosti među stranim gostima.

Vjerujem da će se trgovinska razmjena između Hrvatske i Slovenije nastaviti povećavati te da će Hrvatska slovenskim investitorima postati još zanimljivija i pristupačnija. Glavni razlozi za to su ulazak Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. i vjerojatni ulazak u Schengen istog dana, i to uz snažnu slovensku podršku, te rast kreditnog rejtinga. Nedavno potpisani Sporazum o partnerstvu između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije prema kojem Hrvatska do-

Hrvatska vlada je tijekom pandemije uspješno položila ispit i izbjegla socijalnu frakturu ciljanim nacionalnim mjerama. Sada se treba uhvatiti u koštac s globalnom i domaćom inflacijom te rastom cijena. U tu svrhu vlada je usvojila paket mjera vrijedan više oko 21 milijardu kuna, odnosno 6% BDP-a, kako bi kućanstvima i gospodarstvu, lokalnoj samoupravi i javnom sektoru ublažila teret energetske krize. Paket uključuje financijske mjere, subvencije za ranjive skupine, kao i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, struje i grijanja za kućanstva.

Međutim, za sigurnu i dostupnu energiju potrebno nam je ne samo europsko već i globalno rješenje za cijene plina, kao i provedba održive energetske tranzicije. Kako bi povećala sigurnost opskrbe plinom hrvatska vlada je u kolovozu ove godine donijela odluke o proširenju kapaciteta

LNG terminala sa sadašnjih 2,9 mlrd kubičnih metara plina na 6,1 mlrd kubičnih metara plina godišnje i o izgradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo. Ukupna vrijednost ulaganja je 180 milijuna eura. Već danas kapacitet

LNG terminala veći je od hrvatskih potreba tako da plina ima i za susjedne zemlje, a vrlo brzo Hrvatska će moći opskrbljivati svoje susjede, kao i druge zemlje srednje Europe, vrlo značajnim količinama plina. Istodobno, Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, pri čemu trećina naše po-

Energetska sigurnost, danas više nego ikada prije, ovisi o bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj suradnji. Izvrsna suradnja između Hrvatske i Slovenije na području energetike, koju već 40 godina provodimo kroz Nuklearnu elektranu Krško i druge projekte, dragocjena je stečevina koju treba dodatno jačati. Kapitalna prilika za to je sve izvjesnija gradnja druge nuklearne elektrane u Krškom koja bi, ako bude izgrađena prema istom modelu prema kojem je sagrađena sadašnja elektrana, Sloveniji i Hrvatskoj osigurala dovoljno električne energije za idućih pola stoljeća.

Osim toga, uskoro bi trebao biti potpisan Ugovor između Vlade RH i Vlade RS o mjerama solidarnosti za sigurnu opskrbu plinom, koji bi građanima naše dvije zemlje trebao pružiti dodatno jamstvo da će ovu zimu prebroditi sigurno i u toplim domovima.

Potencijal za suradnju ne leži samo u energetici. I na području infrastrukture bilježimo važne pomake, naročito u vezi s mostovima na graničnim prijelazima. Sporazum o gradnji novog mosta blizu graničnog prijelaza Kaštel-Dragonja je stupio na snagu, a počeli su radovi na rekonstrukciji postojećeg mosta. U pripremi je i sporazum za obnovu mosta na graničnom prijelazu Obrež-Božakovo.

Uvijek me veselila ta simbolika mostova kojih, stvarnih i metaforičkih, između Hrvatske i Slovenije ima jako puno. Posebno se tu može spomenuti činjenica da je jedan od najpoznatijih ljubljanskih mostova, Zmajski most, u 19. stoljeću projektirao arhitekt Juraj Zaninović rodom iz Splita a najnoviji i najveći hrvatski most, Pelješki most, projektirao je mariborski arhitekt Marjan Pipenbaher.