Hrvatska i Slovenija: što vlade poduzimaju?

Hrvatska i Slovenija su nedavno proslavile 30 godina uspostave diplomatskih odnosa te se na proslavi moglo čuti da te dvije zemlje imaju više točaka koje ih spajaju nego razdvajaju. I doista je tako.

Slovenija je odavno uvela euro, članica je OECD-a te je dio Schengenskog prostora. Hrvatska uvodi euro 1. siječnja 2023., postaje dio Schengena i (uskoro) članica OECD-a. No, ipak drukčiji razvoj, struktura BDP-a, broj stanovnika i osobno bogatstvo diktiraju katkada različitu poreznu i gospodarsku politiku. Pokušali smo usporediti Hrvatsku i Sloveniju na nekoliko područja. Ono što ovi podaci ne otkrivaju jest veća hrvatska orijentiranost na uslužni sektor; osobito turizam i građevinarstvo.

Hrvatska je dakle u velikoj mjeri najvažnija investicijska destinacija za Sloveniju (34,6-postotni udio); svaki treći euro ulaganja iz Slovenije odlazi u Hrvatsku, a dominiraju ulaganja u nekretnine, trgovinu, održavanje i popravak vozila itd. U Hrvatskoj je Slovenija 7. najvažniji investitor s 5,3-postotnim udjelom.

Prema preliminarnim podacima Banke Slovenije Slovenija je krajem 2021. godine imala oko 18,4 milijarde eura NTI (rast od 10,4 %), a najveći strani ulagač bila je Austrija (4,6 milijardi eura), a slijede Luksemburg, Švicarska, Hrvatska (1,8 milijardi EUR), Njemačka itd.

Slovenija je imala oko 7,8 milijardi eura INTI-ja (rast od 11,8 %), najviše u Hrvatsku (2,7 milijardi eura), zatim Srbiju (1,5 milijardi eura), BiH, Rusiju, Sjevernu Makedoniju itd.

Slično je i Slovenija među najvažnijim investicijskim destinacijama za Hrvatsku (30,1-postotni udio); gotovo svaki treći euro ulaganja iz Hrvatske odlazi u Sloveniju, a dominiraju ulaganja u trgovinu, održavanje i popravak vozila itd. U Sloveniji je Hrvatska 4. najvažniji investitor s 9,7-postotnim udjelom.

Napomena:

Prema preliminarnim podacima HNB-a, Slovenija je u 2022. povećala svoja ulaganja u Hrvatsku za 153 milijuna eura (8,9 % svih ovogodišnjih ulaganja u Hrvatsku), a Hrvatska za 25 milijuna eura (oko 16 % pozitivnih ovogodišnjih ulaganja iz Hrvatske odnosno ukupno negativan INTI tok od 56,6 milijuna eura).

Stoga stope PDV-a koje se primjenjuju na slične grupe proizvoda i koje su također u krizi snižavane izgledaju kako ih prikazujemo u tablici u nastavku. Treba istaknuti da je Hrvatska prilikom uvođenja PDV-a 1998. imala osnovnu stopu od 22 % koja je 2012. podignuta na 23 %, a kasnije na 25 %. Slovenija je uvela PDV godinu i pol dana nakon Hrvatske te je također povećavala standardnu stopu s inicijalnih 19 % na današnjih 22 %. Karakteristično za obje zemlje je da se veliki dio proračuna puni PDV-om, dok je kod zapadnih zemalja veći udio ostalih poreza. Doduše, novija razmišljanja porezne teorije vezano uz PDV idu upravo u smjeru u kojem su već Hrvatska i Slovenija.

Slovenska vlada planira pet milijardi eura pomoći u svrhu ublažavanja posljedica krize, dok je Hrvatska uz mjere iz veljače planirala dodatnih 2,8 milijardi eura te ograničenje cijena energenata (prije svega struje).

Mjere koje je poduzela vlada Republike Slovenije za smanjenje troškova energije i hrane do sada su prvenstveno bile usmjerene na kućanstva i mala poduzeća. Tako je, među ostalim, ograničila najvišu maloprodajnu cijenu za nabavu električne energije i prirodnog plina za oboje.

Važna mjera koja je na snazi od 1. rujna 2022. do 31. svibnja 2023. odnosi se na smanjenje stope PDV-a za opskrbu električnom energijom, prirodnim plinom, toplinskim grijanjem i ogrjevnim drvima, i to s 22 % na 9,5 %

Od 10. rujna 2022. na snazi je dugo očekivani paket državnih potpora. Tvrtkama su dostupna bespovratna sredstva zbog visoke cijene električne energije i prirodnog plina. Korisnici su oni kojima su jedinične cijene dvaju navedenih energenata u razdoblju od 1. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. u odnosu na referentnu 2021. godinu najmanje udvostručene.

Vrste pomoći su:

• jednostavna potpora malim i srednjim tvrtkama koja može pokriti do 30 % opravdanih troškova i ograničena je na 500.000 eura po korisniku.

• posebna pomoć velikim tvrtkama koja može sadržavati do 30 % prihvatljivih troškova i ograničena je na 2 milijuna eura po korisniku.

• Potpore za energetski intenzivna poduzeća gdje je maksimalna ukupna potpora ograničena na 2 milijuna eura.

Zahtjev za pomoć korisnici će podnijeti zahtjevom koji je potrebno podnijeti do 15. studenog 2022. putem aplikacije koju će SPIRIT uspostaviti do kraja listopada.

Slovenski poduzetnički fond organizirao je paket povoljnih kriznih kredita za likvidnost do 100.000 eura za mikro, mala i srednja poduzeća.

Hrvatska je još ranije, u travnju, snizila stope PDV-a na energente, u rujnu ograničila cijene nekih proizvoda, a od 1. listopada je povećavala neoporezive naknade koje se plaćaju radnicima i narasli su do 19.500 kuna po radniku (oko 2.500 EUR) u odnosu na dosadašnjih oko 13 tisuća kuna (oko 1.900 EUR).

Zanimljivo je da obje vlade vuku slične poteze, iako se Slovenija (još) nije odlučila ograničiti cijene nekih prehrambenih proizvoda. Zaključno, nadamo se da sve spomenute mjere više nećemo trebati u ovo doba sljedeće godine.

»POKUŠALI SMO USPOREDITI HRVATSKU I SLOVENIJU NA NEKOLIKO PODRUČJA.

KARAKTERISTIČNO ZA OBJE ZEMLJE JE

DA SE VELIKI DIO PRORAČUNA PUNI PDV-

OM, DOK JE KOD ZAPADNIH ZEMALJA VEĆI

UDIO OSTALIH POREZA. DODUŠE, NOVIJA

RAZMIŠLJANJA POREZNE TEORIJE VEZANO UZ

PDV IDU UPRAVO U SMJERU U KOJEM SU VEĆ HRVATSKA I SLOVENIJA.«