ČASOPIS ZA RODITELJE
PREHRANA DJECE VRTIĆKE I ŠKOLSKE DOBI
Piše: Prim. Alemka Jaklin Kekez, spec.pedijatar uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije, Poliklinika za dječje bolesti Helena
Poželjno je da dijete ima tri glavna obroka i dva međuobroka, a ne da se hrani u hodu, nepravilnim razmacima između obroka.
P
ravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički stoga uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati i dovoljno za rast i razvoj. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom, može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj, te kašnjenje u pubertetskom razvoju. Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima reperukusije i na zdravlje u odrasloj dobi. Naime, dugoročni efekti pravilne prehrane djece primijećeni su u prevenciji najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta, kao što su debljina, povišeni tlak, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, osteoporoza. U sljedećem tekstu navedeno je što je poželjno u prehrani djece vrtićke i školske dobi.
Ovo je razdoblje kada dijete s pretežno mliječne hrane prelazi na krutu hranu, mada mlijeko ostaje i dalje važan sastojak. Za dob iznad godine dana također postoje adaptirana mlijeka koja su bolje prilagođena dječjem organizmu od običnog tvorničkog mlijeka. Adaptacija je pritom najviše usmjerena na korekciju minerala, prije svega željeza i vitamina D. Očekuje se da su do godine dana uvedene u prehranu razne namirnice, stoga jelovnik treba složiti što raznovrsnije, vodeći se piramidom zdrave prehrane.
između obroka. Istina, u ovoj dobi dijete je puno aktivnije i istražuje okolinu, pa teško zadržava interes na hrani. Ipak, puštajući ga da se samo hrani omogućavamo mu razvijanje pravilne navike jedenja. Tome u prilog idu i sve bolje motoričke sposobnosti. Odrasli su tu da pomognu kako bi dijete pojelo do punog obroka, međutim, to ne znači da dijete treba pod svaku siliti da sve pojede, već mu dopustiti da to bude prema osjetu gladi. Dijete u ovoj dobi ima obično dovoljan broj zubi za usitnjavanje hrane, a žvakanje je isto zrelije, pa se obroci s kašastog prevode na usitnjene. To treba biti postupno i prilagođeno sposobnosti djeteta, jer svi nemaju isti razvojni tempo.
Poželjno je da dijete ima tri glavna obroka i dva međuobroka, a ne da se hrani u hodu, nepravilnim razmacima
Pravilo je da se daje toliko usitnjena hrana, koliko je potrebno da se dijete ne zagrcne, te se pomalo povećavaju
Dob malog djeteta (od 1. do 3. godine)
26
komadići. Isto tako je važno da zalogaji nisu preveliki i jako kruti, jer kod predugog žvakanja dijete gubi interes za jelo. U ovom razdoblju djeca znaju jasno pokazivati sklonost prema nekoj vrsti hrane i teksturama, dok druge mogu odbijati. Ukoliko dijete odbija neke okuse ili oblike jela, možemo ih probati združiti s onima koje voli. Ako niti to ne pomaže, onda treba kroz neko vrijeme odustati, pa ponovo pokušati.
Predškolska dob (od 4. do 6. godine) Predškolska dob je razdoblje u kojem dijete dalje izgrađuje pravilne prehrambene navike. Djeca se trebaju sama hraniti, a bitno je da su obroci za stolom, zajednički, obiteljski ili u grupi, ukoliko se radi o kolektivu. Oko pete
