ČASOPIS ZA RODITELJE
PREHRANA DJECE VRTIĆKE I ŠKOLSKE DOBI
Piše: Prim. Alemka Jaklin Kekez, spec.pedijatar uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije, Poliklinika za dječje bolesti Helena
Pravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom, može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju.
P
ravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički stoga, uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati i dovoljno za rast i razvoj. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom, može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju. Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima reperukusije i na zdravlje u odrasloj dobi. Naime, dugoročni efekti pravilne prehrane djece primjećeni su u prevenciji najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta – debljine, povišenog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, osteoporoze. U sljedećem tekstu navedeno je što je poželjno u prehrani djece vrtićke i školske dobi.
Dob malog djeteta (1 do 3 godine) Ovo je razdobolje kada dijete s pretežno mliječne hrane prelazi na nemliječnu, iako mlijeko ostaje i dalje važan sastojak. Za dob iznad godine dana također postoje adaptirana mlijeka koja su bolje prilagođena dječjem organizmu od običnog tvorničkog mlijeka, nekada imaju oznaku „junior“, „kinder“ ili sufiks „3“. Adaptacija je pri tome naj-
više usmjerena na korekciju minerala, prije svega željeza i vitamina D. Očekuje se da su do godine dana uvedene u prehranu razne namirnice, stoga jelovnik treba složiti što raznovrsnije, vodeći se piramidom zdrave prehrane. Poželjno je da dijete ima 3 glavna i 2 međuobroka, a ne da se hrani u hodu. Istina, u ovoj dobi dijete je puno aktivnije i istražuje okolinu i teško zadržava interes na hrani. Ipak, puštajući ga da se samo hrani omogućavamo mu razvijanje pravilne navike jedenja. Tome u prilog idu i sve bolje motoričke sposobnosti. Odrasli su tu pomoć kako bi dijete pojelo količinu do punog obroka, međutim ne znači da dijete treba pod svaku siliti da sve pojede do kraja, već mu dopustiti da to bude prema osjetu gladi.
14
Dijete u ovoj dobi ima obično dovoljan broj zuba za usitnjavanje hrane, a žvakanje je isto zrelije, pa se obroci s kašastog prevode na usitnjene. To treba biti postupno i prilagođeno sposobnosti djeteta, jer svi nemaju isti razvojni tempo. Pravilo je da se daje toliko usitnjena hrana koliko je potrebno da se dijete ne zagrcne te se pomalo povećavaju komadići. Isto tako je važno da zalogaji nisu preveliki i prekruti, jer kod predugog žvakanja dijete gubi interes za jelo. U ovom razdoblju djeca znaju jasno pokazivati sklonost prema nekoj vrsti hrane i teksturama, dok druge mogu odbijati. Ako dijete odbija neke okuse ili oblike jela možemo ih probati združiti s onima koje voli. Ukoliko niti to ne pomaže, onda ih se treba kroz neko vrijeme pustiti i ponovo pokušati.
