__MAIN_TEXT__

Page 1

BESPLATAN �ASOPIS ZA RODITELJE

Broj 23 / Rujan 2020.


ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

2


ČASOPIS ZA RODITELJE

SADRŽAJ

impresum

SADRŽAJ BROJA: U VRTIĆ S OSMIJEHOM................................................................................. 4 UČIMO DJECU PRAVILNOM IZRŽAVANJU.................................................... 6 RADNE NAVIKE KOD DJECE.......................................................................... 8 OŠTEĆENJE SLUHA..................................................................................... 11 PREHRANA DJECE....................................................................................... 14 KAKO ČITATI DJECI...................................................................................... 18 ROĐENDAN U VRTIĆU ................................................................................ 20 BUDIMO ZDRAVI ......................................................................................... 22 UTJECAJ KARANTENE NA DJECU.............................................................. 25 RAZVOJNE IGRE ZA JASLIČKU DJECU...................................................... 27 VRTIĆ U VRIJEME VIRUSA COVID 19.......................................................... 30 PRVI SPORT.................................................................................................. 32

Draga djeco i roditelji, novi modni psići sa super dugom kosom oduševiti će naše najmlađe. Djeco, nacrtajte jednog od VIP Pets likova, a 3 najsretnija osvojiti će upravo jednog od njih.

Svoj crtež nam, zajedno sa svojim podacima (ime i prezime, adresa, grad, kontakt broj), pošaljite najkasnije do 9. listopada 2020. na e-mail adresu osmijeh@populus-duo.hr. Sretni dobitnici biti će obaviješteni e-mailom i objavljeni na našoj facebook stranici Osmijeh, pratite nas!

Stručni suradnici: Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar Iva Palčić, dr.med., specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb prim. dr Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog Iva Radošić, mag. logoped Lana Novota, mag. kineziologije Sara Kozjak Dragčević, mag. praesc. educ. Silvija Topić, dipl. odgojitelj Katarina Baumhak Jakić, odgojiteljica predškolske djece, Dječji vrtić ‘’Vladimir Nazor’’ Daruvar

Izdavač: POPULUS-DUO d.o.o., ured: Štoosova 15, Zagreb, tel: 01 4647 621 e-mail redakcije: osmijeh@populus-duo.hr

Uredništvo: Jelena Sosa, mag.oec, e-mail: jelena.sosa@ populus-duo.hr

Grafičko oblikovanje: EPS FORMAT d.o.o.

Fotografije: www.123rf.com www.freepik.com

Tisak: Grafički Zavod Hrvatske Uredništvo časopisa Osmijeh ne odgovara za eventualne pogreške u oglasima, kao ni za sadržaj objavljenih tekstova.

Osmijeh

3


ČASOPIS ZA RODITELJE

U VRTI∆ S OSMIJEHOM Prva velika promjena u životu djeteta i njegove obitelji događa se upravo polaskom u jaslice ili vrtić. To je važan događaj za dijete i za roditelje, jer je to najčešće prvo djetetovo odvajanje od majke. Mijenja se dotad poznato i sigurno okruženje, te se reducira prisutnost roditelja u djetetovom životu, dok neke nove osobe i okolnosti ulaze u njegovu svakodnevicu. Dijete je pod utjecajem novih ljudi, prostora i situacija, pa tako u njegov život sada ulaze odgojitelji, druga djeca, novi prostori, nova pravila, drugačiji ritam ustajanja, spavanja, njege i hranjenja. Sve ovo može za dijete biti popriličan izazov, a reakcije na odvajanje mogu biti raznolike i vrlo individualne. Piše: Silvija Topić, dipl. odgojitelj, DV Remetinec

P

olazak u jaslice ili vrtić novo je i uzbudljivo poglavlje u životu svakog djeteta, ali i cijele obitelji. Iako je vrtić mjesto prvog osamostaljenja djeteta i mjesto na koje će u kasnijim periodima vrlo rado odlaziti, prvi polazak u vrtić ima i svoju manje lijepu stranu. Dijete se u većini slučajeva prilikom polaska u vrtić po prvi puta na duže vrijeme odvaja od roditelja, te boravi u nepoznatom prostoru s nepoznatim ljudima, što naravno u djetetu izaziva intenzivan osjećaj straha. Strah od odvajanja je normalan i očekivan. Radi se o uobičajenoj fazi djetetovog razvoja koja se najčešće javlja između 6. i 24. mjeseca djetetovog života, te zapravo pokazuje koliko je roditelj djetetu siguran i važan oslonac. Odvajanje i prepuštanje brige i odgovornosti za dijete drugima može biti emocionalno vrlo teško za roditelje, osobito tijekom djetetove burne reakciju prilikom samog odvajanja. Roditelji svojim neverbalnim reakcijama, kao što je oklijevanje pri odvajanju ili otvorenim pokazivanjem tuge u tom trenutku, zapravo šalju djetetu dvosmislenu poruku, te otežavaju trenutak razdvajanja i sebi, a osobito djetetu. Ukoliko dijete osjeti da je roditelj nesiguran i uplašen , takvo će biti i ono samo. Roditelj je djetetov najveći uzor i vertikala njegovog povjerenja, stoga ukoliko ono osjeti da se je roditelj promijenio, da je zabrinut i tužan, takvo ponašanje signal je kako nešto nije u redu i dijete reagira na način da je u strahu i neizvjesnosti. Prilagodba je svakako otežana kada dijete osjeti roditeljevu nesigurnost, ako se roditelj dugo oprašta s

djetetom ili kriomice nestane. U trenutku kada odlazite iz vrtića, budite dosljedni i nasmiješeni! Redovito dolaženje djeteta u vrtić također olakšava prilagodbu, naravno osim kad je dijete bolesno. Uspostavite pozitivan kontakt s odgajateljima i imajte povjerenja! Odnos s odgojiteljem vrlo je važan u procesu prilagodbe vašeg djeteta. Ukoliko dijete vidi da imate pozitivan i vedar odnos s odgojiteljem i samo će pozitivnije reagirati. Možda ne u početku, ali s vremenom će i ono steći povjerenje i sklonost prema odgojitelju promatrajući vaš opušten, prijateljski i pozitivan odnos.

4

Kako pomoći djetetu da prilagodba na vrtić prođe što bezbolnije? Najvažnije je da roditelj ima pozitivan stav prema vrtiću, te da uspostavi dobar odnos s odgojiteljima, baziran na povjerenju i učestaloj razmjeni informacija. U periodu prije samog polaska na prilagodbu potrebno je puno pričati s djetetom o onome što ga u vrtiću očekuje. Roditelj bi trebao djetetu skretati pažnju na pozitivne stvari kako bi se dijete veselilo novim prijateljima, igračkama, zajedničkoj igri i na taj način već prije samog polaska


ČASOPIS ZA RODITELJE

Nekoliko važnih naputaka za roditelje tijekom prilagodbe

■ Nikako se ne iskradajte kad se dijete zaigra, jer na taj način dijete ne razvija povjerenje u novu sredinu, te gubi povjerenje u roditelja. Takav pristup prouzročiti će sasvim suprotan efekt, te će se dijete slijedeći put vjerojatno grčevito držati za roditelja kako ne bi ponovo nestao. ■ Dopustite djetetu da ponese u vrtić omiljenu igračku ili neki važan predmet (dudu, dekicu, jastučić…), osjećat će se sigurnije! ■ Dođite po dijete u vrijeme u koje ste mu obećali doći. Nemojte kasniti, jer ne držite li se dogovora dijete će postati nesigurno i nepovjerljivo. ■ Važan je redovit polazak vrtića, jer se inače vrijeme prilagodbe produžava.

aktivnosti, jela, spavanja, privremeno vraćanje na prethodnu razvojnu fazu (tepanje, ponovno mokrenje u gaćice i sl.). U većini slučajeva takve reakcije se javljaju odmah, te traju onoliko dugo koliko je djetetu potrebno da se prilagodi na novu situaciju, ali u nekim slučajevima će dijete isprva odlično prihvatiti vrtić, ali tek nakon što prođe nekoliko tjedana, kada shvati da je odlazak u vrtić svakodnevna rutina, javit će se ta odgođena reakcija. Što je dijete starije, to će i reakcije uglavnom biti blaže i kraće, te će razdoblje prilagodbe trajati okvirno 2-3 tjedna. Ako je prilagodba djeteta teža, te traje duže od dva mjeseca, dobro je da se u tom slučaju posavjetujete s vrtićkim psihologom koji će vam pružiti stručnu pomoć.

■ Važno je da opraštanje od djeteta traje kratko, te da roditelj ostane smiren na djetetove reakcije. Dugotrajna opraštanja teška su i za dijete i za roditelja, a nisu svrhovita.

Važno je biti svjestan da je ritam i brzina prilagodbe različita za svako pojedino dijete i naoružati se strpljenjem. Reakcije djece u procesu prilagodbe mogu biti vrlo različite plakanje, odbijanje svakog kontakta, odbijanje

I za kraj, imajte na umu da su ove teškoće prolaznog karaktera, te da će vrlo brzo nestati. Zadržite pozitivan stav znajući da će dijete uskoro vrtić doživljavati kao mjesto igre, veselja, učenja, druženja s prijateljima, te povedite svoje dijete u vrtić s osmijehom!

stvorilo pozitivnu sliku o vrtiću i njegovom okruženju. Svakako je vrlo važno da u tom periodu roditelj bude neopterećen i dostupan djetetu i osoblju vrtića. Stoga je uvažena praksa da roditelji tijekom procesa prilagodbe uzimaju nekoliko dana godišnjeg odmora kako bi bili uz dijete i na taj način mu pomogli da ti dani prođu što bezbolnije. Roditelj će na taj način biti fleksibilniji u planiranju djetetovog vremena provjedenog u kolektivu, te će omogućiti djetetu postupno produžavanje boravka iz dana u dan (u dogovoru s odgojiteljima).

TRUDI JESENSKA RUTINA

TRUDI MIRISNI BALZAMNI GEL Trudi mirisni balzamni gel sadrži prirodne ekstrakte i eterična ulja niaulija, mente, smreke i kamilice, čijim se udisanjem učinkovito pročišćavaju dišni putevi, te na prirodan način olakšava disanje. Blagotvorno djeluje kod tegoba gornjih dišnih puteva, prehlade, gripe i začepljenog nosa. Koristi se inhalacijom iz vodene pare, direktnom inhalacijom ili utrljavanjem u prsa što se osobito preporučuje prije spavanja, jer smiruje i olakšava san. TRUDI TEKUĆI PUDER

s rižinim škrobom

Izuzetno bogat puder u kremi,daje

trenutno olakšanje iziritiranoj i mokroj dječjoj koži. Formula na bazi rižinog škroba i ulja babasu palme (Orbignya oleifera) štiti kožu ostavljajući je ugodno suhom i hidratiziranom. Može se koristiti svakodnevno,nije potrebno ispirati. Dermatloški ispitano na osjetljivoj koži. Ne sadrži boje, parabene ni mineralna ulja.

krema za lice i tijelo

Hidratantna krema za svakodnevnu njegu kože lica i tijela. Sadrži propolis i ekstrakt nevena koji imaju protuupalno i umirujuće djelovanje, ulje slatkog badema i shea maslac koji imaju filmogena svojstva te štite kožu od dehidracije. Potražite u ljekarnama | info@salvushealth.com

TRU-ADV-COMPL-PAT-HR-02

TRUDI HIDRATANTNA KREMA S PROPOLISOM I NEVENOM, 100 ML


ČASOPIS ZA RODITELJE

UČIMO DJECU PRAVILNOM I LIJEPOM IZRAŽAVANJU Vrlo je važno poticati djecu na pravilno i lijepo izražavanje od najranije dobi. Pomozite djeci u savladavanju tog zadatka.

Č

ovjek je biološki, psihološki i društveno uvjetovano biće, a govor mu služi za izražavanje misli, osjećaja i osjeta, kao i preuzimanju istih od drugih ljudi. Može se reći da je govor važan preduvjet za izgrađivanje socijalne sposobnosti pojedinca, a kao takav utječe na psihosocijalni razvoj. Međutim govor je oblik ponašanja svojstven samo čovjeku i on je osnovno sredstvo komunikacije među ljudima. Vještina kojom se počinjemo služiti u najranijim danima svoga djetinjstva, ali i vještina o kojoj učimo, nadograđujemo je i vježbamo ostatak našeg života. Zanimljiva je činjenica kako odrasla osoba u prosjeku tijekom jednog dana izgovori čak 3.000 riječi, a vokabular riječi kod prosječne osobe čini oko 20.000 riječi. Znanstveno je dokazano kako su ljudi s razvijenim vokabularom mnogo uspješniji. Također, što je vokabular bogatiji i širi to je manja potreba za unošenjem ponavljajućih riječi, zastajkivanja ili psovki u komunikaciju. Razvoj govora kod djece vrlo je brz, buran i intenzivan proces. Djeca svoje prve riječi najčešće progovore oko prve godine, a na razvoj govora u djece do dvije godine najviše utječe djetetova okolina. Djetetova okolina igra važnu ulogu u razvoju govora, a kasnije i načinu izražavanja djeteta, što znači da je emocionalni odnos jako važan, pored ostalog i pri razvoju govora i lijepog izražavanja. Od djetetovog rođenja potrebno je s njim razgovarati i iako se čini da dijete ne razumije što mu govorite, ono

usvaja mimiku, zvukove, ali i riječi i rečenice mu postaju polako prepoznatljive. Dijete govor uči imitacijom, stoga je u najranijem razdoblju djetetova života važno s njim razgovarati. Iako se čini kako je razgovor s djetetom mlađim od godine dana jednosmjerna ulica, vjerujte nam da nije, on će se vrlo brzo višestruko isplatiti kada vaše dijete počne izgovarati riječi, a zatim i rečenice i proširivati svoj vokabular do iznenađujućih granica. Iako se vokabular razvija i obogaćuje tijekom cijelog života, razvoj vokabulara najintenzivniji je u predškolskoj dobi. Ipak, ne možemo generalizirati, jer djeca iste dobi mogu biti na sasvim različitom nivou govornojezičnog razvoja. Međutim, dok uče govoriti djeci je potrebno dati velik broj primjera i širiti njihov vokabular kroz igru i čitanje. Čitanje zauzima veliku ulogu u

6

pravilnom razvoju govora i izražavanja, jer kroz vizualno slušnu stimulaciju dijete razvija sposobnost razmišljanja, zaključivanja, ali i širi vokabular riječi kojima se služi. Vježbanje izražavanja i ispravnog slaganja rečenica Prilično je nezgodno kada dijete sve razumije, ali ne može izreći svoje misli. Za dijete je to vrlo frustrirajuće i nerijetko završava tugom, ljutnjom i agresijom. I što onda učiniti ukoliko dijete ne može posložiti riječi kako bi odgovorilo na pitanje ili vam ispričalo neku anegdotu koja mu se je toga dana dogodila? Razgovarajte s djetetom na način da imate strpljenja pričekati da izgovori riječ koja mu nedostaje. Ukoliko primjetite da dijete gubi strpljenje, potaknite ga da pokuša opisno objasniti što je htjelo reći. Ne gubite strpljenje i ne prekidajte dijete. Dajte


ČASOPIS ZA RODITELJE

ČETIRI NAJVAŽNIJE MALE RIJEČI Aleksandar Kalmar

Četiri najvažnije male riječi, lako je od srca iskreno reći! One su samo zato male da bi u dječje srce stale. Dobrog su srca najbolji gosti: MOLIM, HVALA, IZVOLI, OPROSTI.

mu vremena koliko god mu treba, strpljivom vježbom trebati će mu sve manje vremena i sve će brže izgovarati riječi i slagati lijepe rečenice. Isprva kraće, a kasnije sve duže i složenije. Razgovarajte s djetetom na način da ga u trenutcima kada šećete gradom, prirodom ili ste jednostavno u svakodnevnoj nabavci namirnica, pitate neka jednostavna pitanja na koja bi on trebalo dati složeniji odgovor. Ne moraju to biti neka zamršena pitanja o kojima biste razmišljali i za koje bi se pripremali, to su obična pitanja o osjetilima, osjećajima, aktivnostima, razgovarajte s djetetom kao što biste to činili s bilo kojom odraslom osobom. U početku će biti malo teže, ali s vremenom vaš će

se mali genijalac raspričati kao mala sveznalica. Dijete promatra svaki naš korak, upija informacije, analizira ih i pokušava imitirati. Shvatimo li da dijete, posebno u početku, sve uči od nas roditelja, tada možemo razumjeti i to koliko je važna i velika naša uloga u njegovu razvoju lijepa govora. Pokušajte djetetu zadati jednu imenicu, običnu svakodnevnu riječ i dozvolite mu da ju ukrasi svojim pridjevima, epitetima. U početku uzmite djetetovu omiljenu igračku i potaknite ga da ju slikovito opiše. Kasnije ovu igru možete upotrebljavati u raznim situacijama, pa čak i u nekim djetetu dosadnim aktivnostima kao na primjer tijekom vožnje u automobilu, čekanja u redu, kod doktora i slično. S vremenom kako će usvajati nove riječi, djetetu će igra postati zanimljiva i primjenjiva u mnogo situacija. Ovakvim vježbanjem dijete uči iskoristiti informaciju koja mu se nalazi u mozgu i vokabularno ju procesuirati. Pored toga uči način na koji tu

informaciju primjereno izložiti javnosti. Isprva pred vama, kao najvećem uzoru i osloncu, a kasnije i pred širom javnošću. Ne zaboravite da ste upravo vi djetetova neiscrpna inspiracija, njegov uzor i zvijezda vodilja i da je vaš primjer u komunikaciji i lijepom izražavanju djetetov obrazac za učenje. Stoga nastojte svojim primjerom djetetu pružiti osnovnu i najvažniju podlogu za učenje i usvajanje vokabulara i govornih vještina. Vi ste polazna točka kod vašeg djeteta, u svemu, pa tako i lijepom izražavanju.

Kako razvijati lijepo izražavanje kod djeteta • Pružiti dobar govorni uzor djetetu • Svakodnevno razgovarati s djetetom o njegovim doživljajima • Usmjeravati pažnju na sadržaj onoga što dijete govori i ne ispravljati ga tijekom izražavanja • Pjevati i recitirati s djetetom • Čitati djetetu lake i vesele priče laganim tempom • Provoditi vrijeme s djetetom u šetnji i prirodi, te pritom opisivati poticaje u okolini • Organizirati zajedničke igre u obitelji koje potiču komunikaciju Ne zaboravite da ste upravo vi djetetova neiscrpna inspiracija, njegov uzor i zvjezda vodilja i da je vaš primjer u komunikaciji i lijepom izražavanju djetetov obrazac za učenje.

7


ČASOPIS ZA RODITELJE

RADNE NAVIKE KOD DJECE Neka djeca već u drugoj godini života svladaju vještine zahvaljujući kojima postaju samostalnija, dok druga ipak još dugo traže roditeljsku pomoć. Možda je početak nove vrtićke i školske godine prava prilika da djeca usvoje nove radne navike u obitelji i da im pružite mogućnost da preuzmu odgovornost za neke sitne aktivnosti koje će u budućnosti biti njihovi svakodnevni zadaci.

N

ajveća nagrada svakom roditelju je pogled na vlastito dijete koje je zdravo, veselo i lijepo napreduje. Ono čega najčešće nismo svjesni je da ono, u svakom trenutku, sve više napreduje i često nam se dogodi da čak i zadatke koje je dijete već neko vrijeme u stanju samostalno odraditi, radimo umjesto njega pod izgovorom kako je još malo i ne može samostalno obaviti dodjeljen mu zadatak.

sobnosti i zadaci koje dajemo djeci postaju sve teži, a djeca sve upornija prilikom njihovog rješavanja. Kako vrijeme prolazi djeca će postupno stjecati sve više navika i sposobnosti, a samim time postati će sposobna preuzeti i izvršavati sve zamršenije zadatke. Upravo je dob oko dvije godine pravo vrijeme za uvođenje jednostavnijih svakodnevnih obaveza koje će kroz igru, smijeh i veselje vaše dijete s radošću izvršavati.

U dobi oko druge godine kod djeteta se razvija volja, samosvijest te ono počinje vrednovati samog sebe. Usavršavaju se govor i motoričke spo-

Ono što je važno jest odnos prema djetetu prilikom komunikacije zadatka. U početku neka to bude promatranje. Dijete neka promatra kako vi

odrađujete zadatke pri čemu jasno komunicirajte način i razlog zbog kojeg to radite. Drugi korak je zajednička aktivnost odrađivanja zadatka, pri čemu ćete kroz igru i zajedničku zabavu u pozitivnom okruženju skupa napraviti potrebno. Tel treći korak je samostalna realizacija zadatka od strane djeteta. Radne navike se, kao i sve drugo, uči kroz iskustva te pokušaje i pogreške, ali u igri i pozitivnom okruženju. Ukoliko koristite naredbe ili povišeni ton, dijete će stvoriti otpor prema svakom zadatku na koji ga želite uputiti. Sigurno da je svim roditeljima najvažnija sposobnost, koju bi dijete kao prvu radnu naviku trebalo usvojiti, pospremanje igračaka nakon igre. Svi smo se našli u situaciji da se, u dijelu stana namijenjenom za dječju igru, stvori toliki kaos da ne znamo od kuda krenuti slagati brojne igračke. Ponekad se uhvatimo kako te igračke automatizmom spremamo i više puta na dan, kako bi naš dom barem donekle izgledao kao mjesto za život, a ne kao kaotična igraonica koju je „pregazilo“ desetero djece. Uvođenjem pospremanja u igru vaše dijete ne samo da će postati uredno nego će naučiti i klasificirati stvari. Kako to učiniti? Prije svega oboružajte se strpljenjem i vremenom, kako bi prvo vrijeme i sami sudjelovali s djetetom u aktivnosti pospremanja igračaka. Biti će vam puno lakše ukoliko prema toj aktivnosti nastupite s pozitivnim stavom i sa osmjehom na licu. Kroz igru pokažite djetetu kako pospremanje igračaka može biti vrlo zabavno iskustvo. Pustite glazbu koju volite i slušate zajedno s djetetom, dignite rolete i pustite danje svijetlo u prostoriju (ukoliko je dan) i malčice otvorite prozor kako bi u prostoriju ušao svježi zrak. Stvorite

8


ČASOPIS ZA RODITELJE

VELIKI OSMIJEH OD MALIH NOGU!

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr


ČASOPIS ZA RODITELJE Dakle, kao što smo ranije naglasili, s vremenom igra prerasta u rutinu i radi dosade koju ta rutina djeci stvara vrlo se često počinje pojavljivati otpor kod djece. Djeca počinji izmišljati razne isprike kako ne bi obavila svoje zadatke. Potaknite ih i pomozite im, nemojte ih uvjetovati, niti nastupiti naređivačkim tonom, jer će se svaka vaša negativna emocija kontraproduktivno odraziti na djetetovu volju i ponašanje. Ukoliko potaknete dijete na način da se isprva i sami uključite u aktivnost, zasigurno ćete mu pružiti pozitivan primjer, a to možete učiniti na nekoliko sljedećih načina:

pozitivnu atmosferu u prostoriji. Naoružajte se strpljenjem i krenite! Isprva će se vaša aktivnost slaganja igračaka svoditi na to da vi pospremate igračke, dok dijete se igra tek pronađenim zaboravljenim igračkama ili vadi pospremljene igračke, jer se je baš tog trena odlučilo s njima poigrati. Takvo djetetovo ponašanje spriječiti ćete na način da mu okupirate pažnju i sistematizaciju igračaka pretvorite u zanimljivu igru. Pokušajte uključiti dijete u sortiranje igračaka na način da komunikacijom preuzmete njegovu pažnju i njegovu igru usmjerite upravo na traženu aktivnost. Bijeli medo ide na bijelu hrpicu, zajedno sa bijelom lopticom i bijelim autićem. Crvena kockica ide na crvenu hrpicu, zajedno sa crvenokosom lutkicom i crvenim cvjetićem... To je najefikasniji način na koji će dijete u početku naučiti razvrstavati stvari. Razvrstavanje će lakše usvojiti ukoliko zadatak koji mu dajete približite dobi djeteta i njegovim sposobnostima, pa tako primjerice u početku razvrstavanje možete organizirati prema bojama ili oblicima. Nabavite nekoliko kutija za igračke. U jednu dijete može slagati lutkice ili autiće, u drugu kockice, u treću slagalice ili knjigice i tako redom... I ono što je važno, dozvolite djetetu da samostalno ubacuje igračke i ukoliko pogriješi. Ne korite ga, već mu blagim glasom objasnite gdje da pospremi igračku. Pored razvijanja pozitivne navike spremanja igračaka, na ovaj će se način razvijati i mentalne

sposobnosti kod djeteta, a sve kroz veselu i bezbrižnu igru. Dijete tako brzo uči donositi odluke, upoznaje se s novim pojmovima (sortiranje po obliku, veličini, boji), te na taj način obogaćuje svoj rječnik. Nove kategorije kao što su veliko-malo, visoko-nisko, mekanotvrdo, žuto-zeleno, ulaze u svakodnevnu upotrebu. Nakon što je dijete razbacalo igračke po cijeloj sobi, valja ih pospremiti, a zabavnije je kada to pospremanje ima svoj smisao. Dijete će lakše usvojiti naviku pospremanja igračaka, a kroz tu aktivnost se i dobro zabaviti. I ne zaboravite dijete nagraditi za dobro obavljen posao. Da li će to biti samo pohvala ili neka druga nagrada odlučite sami, ali morate znati da je pohvala vrlo važna, jer ona daje djetetu samopouzdanje i volju da ponovi radnju.

Što kada dijete odbije pospremiti igračke? Naravno da svaka nova aktivnost u djetetu pobuđuje interes, međutim s vremenom zanimanje za tu aktivnost opada i dijete počinje stvarati otpor prema ponavljanju naučene vještine. Upravo u ovom trenutku morate ostati dosljedni i uporni kako bi aktivnost prerasla u radnu naviku koju će dijete usvojiti i koja će postati rutina u djetetovom ponašanju. A to i je smisao radne navike, zar ne?

10

■ Ukoliko dijete ne zna od kuda bi počelo, potaknite ga i pomozite mu u odluci. Pokušajte ga razgovorom ili vlastitim primjerom navesti da odluči od kuda da krene. ■ Ukoliko djetetu pažnju skrene neka od zagubljenih ili omiljenih igračaka, sklonite ju sastrane i obećajte djetetu da će imati priliku poigrati se, ali nakon što dovrši zadatak ■ Ukoliko dijete odbija pospremiti neku od svojih tvorevina koje je neko dulje vrijeme kreiralo (dvorac od kockica, pista s autićima, kuća za lutke), dozvolite mu da poživi još koji dan. Dijete je ponosno na izgrađeno i možda bi se još malo poigralo. Sklonite djetetovu kreaciju na sigurno mjesto gdje neće smetati i omogućite mu da se još koji put poigra. Nakon što izgubi interes, zamolite dijete da rastavi i uredno posloži i taj dio igračaka. ■ Male mudre glavice zasigurno će se dosjetiti i upotrijebiti argument tipa „Zašto da pospremim igračke, kada ću se sutra ponovo igrati s njima?“. Djetetu blago i nenametljivo objasnite da će, ukoliko igračke budu uredno posložene, sutra lakše pronaći omiljenu igračku, a dom će biti uredan i imati će više prostora za druge vrste igara. I zapamtite, pospremanje igračaka najčešće je prva navika koju dijete usvaja, ali ako uspješno naučite dijete ovoj navici, sve ostalo će vam lako krenuti od ruke. Zato se naoružajte strpljenjem i pozitivnim stavom i prionite zajedno sa svojim djetetom u avanturu pospremanja igračaka.


ČASOPIS ZA RODITELJE

OšteÊenje sluha kod djece Slušni put započinje stvaranje tijekom fetalnog razdoblja tako da je 70ti dan embrionalnog života u potpunosti oblikovan membranozni labirint koji čini unutrašnje uho

O

štećenja sluha u vidu nagluhost i gluhoće su najčešća osjetna oštećenja u dječjoj dobi. Ova oštećenja izuzetno je važno što ranije prepoznati i liječiti obzirom da u velikom broju slučajeva mogu imati ozbiljne posljedice na razumijevanje riječi i jezičnu ekspresiju djeteta, općenito na razvoj komunikacije u dječjoj dobi te posljedično dovesti i do poteškoća u školovanju djeteta. Razumijevanje riječi obuhvaća kompleksne mehanizme koji do danas nisu u potpunosti razjašnjeni te postoje dvije suprostavljene teorije koje upućuju na važnost slušanja i razumijevanja riječi u razvoju jezične ekspresije – govora. „Motorna teorija“ pretpostavlja da je percepcija riječi bazirana na govoru tj. da poznavanje svojih motornih mogućnosti i artikulacije tijekom govora dozvoljava razvoj razumijevanja riječi. „Auditivna teorija“ pretpostavlja da se slušni sustav razvija bez pomoći artikulacije i da je razumijevanje riječi svojstveno razvoju sušnog puta. Posljedično, procesi razvoja govora, komunikacije i intelektualnih odlika djeteta ovise o slušnom putu.

sti tada nego traje znatno duže tako da postalamički putevi koji imaju važnu ulogu u razvoju govora završavaju svoje sazrijevanje najčešće do 6 godine života. Mogućnost prepoznavanja čistog tona kod djece javlja se tek oko 4te godine života, a lokaliziranje zvuka moguće je od 6og mjeseca života i unapređuje se sve do 12te godine života. Vrlo je važno stoga prepoznati oštećenje sluha što ranije te ga liječiti kirurški, slušnim pomagalima, logopedskom terapijom i roditeljskom potporom i na taj način omogućiti daljnje sazrijevanje slušnog puta. Dijagnosticiranje oštećenja sluha u dječjoj dobi, osobito kod male djece, izrazito je kompleksno i zahtjeva veliki trud i liječnika i roditelja. Obzirom i na modifikacije slušnih mogućnosti koje postoje tijekom rasta djeteta postoje brojne tehnike i dijagnostički testovi jer samo jedan test ne dozvoljava postavljanje konačne dijagnoze. Izuzet-

Slušni put započinje stvaranje tijekom fetalnog razdoblja tako da je 70ti dan embrionalnog života u potpunosti oblikovan membranozni labirint koji čini unutrašnje uho, a u 6tom mjesecu embrionalnog života unutrašnje uho postaje funkcionalno. Za razliku od morfologije i funkcije unutrašnjeg uha, sazrijevanje slušnog puta nastavlja se nakon rođenja i svoj maksimum doseže u razdoblju od 6og do 24og mjeseca života i u tom razdoblju dolazi do najintenzivnije organizacije mozga vezane uz frekvenciju zvukova i stereofoniju. Upravo zbog toga ovo razdoblje naziva se „kritično razdoblje sazrijevanja slušnog puta“. Iako je ovo razdoblje vrlo kritično sazrijevanje slušnog puta ne završava u potpuno-

11

Piše: Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata / KBC Zagreb no je važan neonatalni screening na sluh koji se izvodi u svim rodilištima u Hrvatskoj duži niz godina i značajan je pokazatelj čuje li dijete dobro ili je potrebno dijete sa bilo kakvom sumnjom na oštećenje sluha uputiti na daljnju obradu u specijalizirane ustanove. Uredan neonatalni screening ne znači da dijete ne može kasnije razviti oštećenje sluha ili je oštećenje manje pa se ovakvom metodom ne može isključiti te je neophodno da roditelj prati razvoj slušanja svog djeteta i kod bilo kakve sumnje na poremećaj sluha to ukaže djetetovom liječniku. Oštećenja sluha u dječjoj kao i u odrasloj dobi dijelimo u dvije skupine- provodna oštećenja sluha gdje postoji problem na nivou uške, zvukovoda i srednjeg uha i zamjedbena ili senzorička oštećenja sluha gdje


ČASOPIS ZA RODITELJE postoji oštećenje na nivou unutrašnjeg uha – pužnice ili slušnog puta. Zamjedbena oštećenja pužnice su najčešća odmah nakon rođenja djeteta i ukoliko su obostrana potrebno ih je što ranije dijagnosticirati i liječiti jer dijete koje ne čuje ili izrazito teško čuje na oba uha neće moći razviti govor. Provodna oštećenja sluha u dječjoj dobi najčešće su vezana uz cerumen u zvukovodu, vrlo često neonatalni screening rađen odmah po rođenju može biti pozitivan upravo zbog velike količine plodne vode u zvukovodu koja stvara opstrukciju poput cerumena jer se nije na vrijeme resorbirala. Resorpcija će uslijediti nakon nekoliko dana ili aspiracijom pod kontrolom mikroskopa, ali je potrebno ponoviti dijagnostički test. Kod starije djece akutna i kronična upala srednjeg uha ili strano tijelo zvukovoda, ako traju duže, mogu dovesti do oštećenja sluha, međutim najčešće se radi o jednostranom kratkotrajnom oštećenju koje neće imati utjecaja na razvoj govora kao npr. akutna upala srednjeg uha. Dugotrajne tzv. jednostrane kronične upale srednjeg uha sa ponavljanom gnojnom sekrecijom, oslabljenim sluhom na to uho potrebno je liječiti antibiotskom terapijom, a nerijetko i kirurški iako obzirom da su najčešće jednostrane neće dovesti do poremećaja u razvoju govora. Poseban problem predstavlja kronična upala oba uha koja se naziva sekretorni otitis. Sekretorni otitis je karakteriziran nakupljanjem tekućine u srednjem uhu bez bolova, povišenih upalnih parametara i sekrecije iz uha, gotovo u pravilu je obostran, smanjuje sluh na oba uha, a javlja se u 25-40% djece u dobi od 1 do 5 godina.

Slika 1B Sekretorni otitis s gustom ljepljivom tekućinom iza bubnjića koja ga uvlači prema bubnjištu Budući da smo napomenuli da je ovo razdoblje još uvijek vrijeme u kojem sazrijeva slušni put, obostrano oštećenje sluha može dovesti do poremećaja u razvoju slušnog puta, a time i do poteškoća ili usporavanja razvoja govora. Sekretorni otitis javlja se kao posljedica akutnih upala uha tijekom kojih nije došlo do resorpcije tekućeg upalnog sadržaja u srednjem uhu koje postoji tijekom upale, ali može se javiti i kod djece koja nikada nisu imala značajniju epizodu upale uha. Kod takve djece sekretorni otitis nastaje se zbog smanjene mogućnosti ventilacije srednjeg uha kroz nos i Eustahijevu cijev najčešće vezano uz uvećane adenoidne vegetacije (tzv. „povećana treća mandula“), alergijske otečenosti sluznice nosa ili tube, poremećaja na nivou mekog i tvrdog nepca najčešće kod djece koja imaju rascjep. Uz navedene, rizične čimbenike čine i klimatski uvjeti pa su znatno češći sekretorni otitisi zimi, ali i karakteristike djeteta pa se češće javljaju kod dječaka, nedonoščadi, djece sa imunološkim deficitom, djece sa cilijarnom diskinezijom ili djece sa pozitivnom obiteljskom anamnezom na sekretorni otitis.

Slika 2 Čimbenici koji utječu na stvaranje sekretornog otitisa Slika 1 A Uredan bubnjić

12

Ako neprepoznati sekretorni otitis traje godinama uz poremećaje u razvoju govora kod manje djece koje se mogu razviti može doći i do vezivne organizacije tekućeg sadržaja što onda ostavlja neliječive promjene i dijete može završiti s doživotnom nagluhošću. U početku je liječenje konzervativno kapima i sprejevima za nos te insuflacijom balonima radi bolje ventilacije srednjeg uha, a ukoliko nakon praćenja od nekoliko mjeseci ne dolazi do poboljšanja potrebno je kirurško liječenje sa odstranjenjem adenoidnih vegetacija i ugradnjom ventilacijskih cjevčica u bubnjić. Cjevčica obično stoji 6 do 12 mjeseci u bubnjiću, tada je potrebno čuvati uši od vode, a kad se srednje uho preko otvora na cjevčici dovoljno ventilira cjevčica ispada i bubnjić sam ožiljkasto zaraste.

Slika 3 Ventilacijska cjevčica u bubnjiću Kod zamjedbenog ili senzoričkog oštećenja sluha s kojim se dijete najčešće rodi potrebno je utvrditi radi li se o nekom genetskom oštećenju te postoje li i druge anomalije koje mogu upućivati na neki sindrom, radi li se o infekciji CMV (citomegalovirus) koje i najčešći uzročnik neonatalne gluhoće što je vrlo važno za daljnju prognozu i liječenje djeteta, ali i odluku postoji li


ČASOPIS ZA RODITELJE

rizik za drugu trudnoću ili za slijedeću generaciju. U slučajevima kad postoji obostrana teška zamjedbena nagluhost ili gluhoća po rođenju bitna je brza dijagnostika i rehabilitacija slušnim pomagalima bila privremena ili trajna te što ranija ugradnja umjetne pužnice ukoliko je moguće, obzirom na financiranje, obostrano jer je stereofonija bitna za olakšavanje slušanja u buci i olakšanu lokalizaciju zvuka. Za sve te postupke osim liječničkog dijela izuzetno je bitna logopedska terapija i motiviranost i suradnja roditelja jer bez toga rezulati će izostati. I na kraju, obzirom da je navedeno da nagluhost dovodi do poremećaju u razumijevanju riječi i razvoju govora djeteta moramo napomenuti koja oštećenja poglavito u stupnju oštećenja izraženom prosječnim gubitkom praga sluha u decibelima može dovesti do ovog problema. Jednostrano oštećenja sluha, pa čak i gluhoća neće dovesti do poremećaja u razvoju govora, ali ima učinak, obzirom na nedostatak binauralnosti, na otežano slušanje u buci i otežanu lokalizaciju izvora zvuka. Obostrana oštećenja do 20 dB neće dovesti do problema u razvoju govora, oštećenje sluha od 20 do 40 dB može usporiti razvoj govora, ali korištenje slušnih pomagala nije uvijek nužno. Oštećenje sluha od 40 do 70 dB dovodi do otežanog razumijevanja čak i glasnih riječi time i otežani razvoj govora i takva djeca često stvaraju spontanu kompenzaciju u vidu čitanja s usana. U ovakvom slučaju neophodna je obostrana rehabilitacija slušnim pomagalima uz intenzivnu logopedsku terapiju. Oštećenja sluha iznad 70 dB dovodi do toga da je čitanje s usana jedina mogućnost razumijevanja riječi i time dovodi do nemogućnosti razvoja govora s teškim lingvističkim posljedicama. Takva djeca zahtjevaju ranu dijagnostiku, rehabilitaciju slušnim pomagalima i što raniju ugradnju umjetne pužnice uz logopedsku terapiju i veliku potporu i zalaganje roditelja.


ČASOPIS ZA RODITELJE

PREHRANA DJECE VRTIĆKE I ŠKOLSKE DOBI

Piše: Prim. Alemka Jaklin Kekez, spec.pedijatar uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije, Poliklinika za dječje bolesti Helena

Pravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom, može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju.

P

ravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički stoga, uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati i dovoljno za rast i razvoj. Loša prehrana, količinom ili kvalitetom, može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju. Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima reperukusije i na zdravlje u odrasloj dobi. Naime, dugoročni efekti pravilne prehrane djece primjećeni su u prevenciji najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta – debljine, povišenog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, osteoporoze. U sljedećem tekstu navedeno je što je poželjno u prehrani djece vrtićke i školske dobi.

Dob malog djeteta (1 do 3 godine) Ovo je razdobolje kada dijete s pretežno mliječne hrane prelazi na nemliječnu, iako mlijeko ostaje i dalje važan sastojak. Za dob iznad godine dana također postoje adaptirana mlijeka koja su bolje prilagođena dječjem organizmu od običnog tvorničkog mlijeka, nekada imaju oznaku „junior“, „kinder“ ili sufiks „3“. Adaptacija je pri tome naj-

više usmjerena na korekciju minerala, prije svega željeza i vitamina D. Očekuje se da su do godine dana uvedene u prehranu razne namirnice, stoga jelovnik treba složiti što raznovrsnije, vodeći se piramidom zdrave prehrane. Poželjno je da dijete ima 3 glavna i 2 međuobroka, a ne da se hrani u hodu. Istina, u ovoj dobi dijete je puno aktivnije i istražuje okolinu i teško zadržava interes na hrani. Ipak, puštajući ga da se samo hrani omogućavamo mu razvijanje pravilne navike jedenja. Tome u prilog idu i sve bolje motoričke sposobnosti. Odrasli su tu pomoć kako bi dijete pojelo količinu do punog obroka, međutim ne znači da dijete treba pod svaku siliti da sve pojede do kraja, već mu dopustiti da to bude prema osjetu gladi.

14

Dijete u ovoj dobi ima obično dovoljan broj zuba za usitnjavanje hrane, a žvakanje je isto zrelije, pa se obroci s kašastog prevode na usitnjene. To treba biti postupno i prilagođeno sposobnosti djeteta, jer svi nemaju isti razvojni tempo. Pravilo je da se daje toliko usitnjena hrana koliko je potrebno da se dijete ne zagrcne te se pomalo povećavaju komadići. Isto tako je važno da zalogaji nisu preveliki i prekruti, jer kod predugog žvakanja dijete gubi interes za jelo. U ovom razdoblju djeca znaju jasno pokazivati sklonost prema nekoj vrsti hrane i teksturama, dok druge mogu odbijati. Ako dijete odbija neke okuse ili oblike jela možemo ih probati združiti s onima koje voli. Ukoliko niti to ne pomaže, onda ih se treba kroz neko vrijeme pustiti i ponovo pokušati.


ČASOPIS ZA RODITELJE

Predškolska dob (4 do 6 godina) Predškolska dob je razdoblje u kojem dijete nadalje izgrađuje pravilne prehrambene navike. Djeca se trebaju sama hraniti, a bitno je da su obroci za stolom, zajednički – obiteljski, odnosno u grupi ako se radi o kolektivu. Oko pete godine djeca već dobro znaju izreći svoje želje i zahtjeve za hranom. Nekada u ovoj dobi pokazuju veliku izbirljivost, preferirajući samo neke naminirce, pa ih onda znaju naglo zamijeniti drugima. Ponekad tako jelovnik postaje jednoličan. U toj dobi pomoći može lijepo složena i ukomponirana hrana na tanjuru, koja svojim izgledom privlači. No, ukoliko se situacija pogoršava i jelovnik postaje značajno selektivan, primjerice jede manje od 10 vrsta namirnica, u tom slučaju sigurno treba potražiti pomoć stručne osobe (gastroenterologa i terapeuta). S druge strane kako je danas dostupno mnogo slatkiša, grickalica i brze hrane, lako se mogu razviti i loše prehrambene navike konzumacije nekvalitetne hrane. Stoga, zaista treba paziti kako se doziraju takve namirnice, u čemu roditelji imaju odlučujuću ulogu.

Školska dob U ovoj dobi djeca većinom imaju izgrađen svoj stav o hrani i navike hranjenja. Zbog izbivanja iz kuće i školskih i izvanškolskih obaveza, koje su sve brojnije, danas nerijetko imamo školarce koji jedu neredovito, nekvalitetno i količinski neprimjereno. I za ovaj period vrijedi da se treba truditi jesti u obrocima koji su što raznovrsniji, izbjegavati suhu hranu, tipa sendviča kao zamijenu za glavne obroke. Također izbjegavati grickanja pred televizorom i kompjuterom, kao i slatke i gazirane

napitke. Oni su uz manjak fizičke aktivnosti često baza za prekomjernu tjelesnu masu koju sve više susrećemo kod djece.

Piramida zdrave prehrane Jelovnik predškolskog i školskog djeteta najbolje je složiti prema piramidi zdrave prehrane. Na taj način će dijete unijeti optimalno sve glavne prehrambene tvari (bjelančevine, šećere i masti) i mikronutrijente (vitamine i minerale).

Glavne skupine namirnica sadržane u piramidi su: › žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir › voće i povrće › meso, mesne prerađevine, riba, jaja i mahunarke › mlijeko i mliječni proizvodi › masnoće, sol, šećer Na bazi piramide nalaze se one namirnice koje trebaju biti najzastupljenije, a prema vrhu se idu one koje trebaju biti u sve manjim količinama.

15


ČASOPIS ZA RODITELJE

Na dnu piramde zdrave prehrane su žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir. Poželjno je da ih je najviše u dnevnom u jelovniku. Žitarice su izvor ugljikohidrata (škrobnih i vlakana), bjelančevina, vitamina (posebno B1 i B2) i minerala. Dobro je da dio čine cjelovite žitarice, s očuvanom ovojnicom zrna, jer su vitamini, minerali i vlakna tu značajno sadržani. Krumpir je bogat škrobom, B1 vitaminom i folnom kiselinom. Na sljedećoj razini je voće i povrće koje sadrži složene ugljikohidrate uključivo i vlakna, vitamine i minerale, dok je siromašno masnoćama i kalorijama. Uz to velik dio čini voda. Preporuča se sezonsko voće, svježe ili sušeno, prirodni voćni sokovi te kompoti bez dodanog šećera. Od povrća birati svježe, a u nedostaku svježeg, može se koristiti i zamrznuto. Vlakna u velikim količinama ubrzavaju probavu i snizuju kalorijsku gustoću hrane, pa ako pretjerujemo kod male djece možemo oslabiti unos energije i povećati broj stolica. Dnevna

potreba za vlaknima u djece izračunava se: dob +5 (u gramima). Na sljedećoj stepenici nalazi se meso, mesne prerađevine, riba, jaja, mahunarke, a uz njih mlijeko i mliječni proizvodi. Ove namirnice su izvor punovrijednih bjelančevina, ali sadrže i druge korisne tvari. Primjerice mahunarke su bogate vlaknima, vitaminima skupine B i mineralima. Meso je dobar izbor bioraspoloživog željeza, riba ima višestruko nezasićene masnoće… Meso, riba, jaja i mahunarke mogu se naizmjenično kombinirati u tjednom jelovniku, s tim da se riba preporuča jednom do dva puta na tjedan, meso četiri do pet puta na tjedan, jaja do tri puta tjedno. Za mesne prerađevine korisno je da su vidljive strukture mesa. Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su biološki vrijednim bjelančevinama i značajan izvor kalcija za mineralizaciju kostiju u rastu. Mlijeko je u dobi malog djeteta potrebno u količini od

16

3-5 dcl, a preporuča se punomasno. U predškolskoj dobi treba biti djelomično obrano, tj. s manje masnoća, kao vid rane prevencije krvožilnih bolesti i debljine. Količina koja je dostatana da se napune rezerve kalcija je oko dva do tri decilitra, odnosno čaša mlijeka na dan. Ako dijete ne želi piti mlijeko, ne treba forsirati, ukoliko s mliječnim proizvodima ili hrani baziranoj na mlijeku (npr. griz) pokriva dnevnu količinu. Na samom vrhu piramide nalaze se namirnice koje se preporučaju rijetko, u malim količinama. To je hrana


ČASOPIS ZA RODITELJE

s velikim udjelom masnoća, dodanih šećera i soli. Primjer su slatkiši, od kojih je najbolje izabirati one koji su na bazi mlijeka, ili sadrže voće. Što se tiče marmelada, džemova i meda, preporučaju se s manje sladila. Industrijski slani proizvodi ne bi trebali biti dio svakodnevnog jelovnika. Općenito se ne preporuča dosoljavanje, jer je to loša i nepotrebna navika koja dugoročno nosi rizik za povišeni krvni tlak. Od ulja treba birati biljna, poput maslinovog, suncokretovog, repičinog jer su izvor zdravijih nezasićenih masnoća. Što se tiče “brze hrane” koja sadrži dosta zasićenih masnoća te majoneza, kečapa, instant umaka, koncentrata juha, nije poželjno da su u sastavu svakodnevnog jelovnika. Razlog su nezdrave transmasne kiseline i dosta soli.

NAJBOLJI SNACK UZ dmBio!

Najbolje piće je voda i treba je davati po želji. Osobito je važno nuditi je manjoj djeci koja još ne znaju sama izraziti žeđ. Od drugih napitaka preferiraju se prirodni voćni sokovi, najbolje svježe iscjeđeni ili gotovi, bez dodanih šećera. Ne preporuča se upotreba sirupa na razrjeđivanje i gaziranih napitaka.

Priprema i serviranje hrane Kod pripremanja jela potrebno je pokušati očuvati vrijedne sastojke, odnosno ne izgubiti ih pripremom. Primjer za to je povrće i voće, koje pretjeranom termičkom obradom gubi vitamine i hranjive tvari. Stoga je važno u jelovniku koristiti svježe namirnice, ako se one takve mogu konzumirati. Za namirnice koje se termički obrađuju preporuča se kuhanje u malo vode ili na pari te pirjanje, ispred pečenja i pohanja u dubokim masnoćama. Oprezan treba biti s lako pokvarljivim namirnicama, tipa gljiva ili ribe i plodovi mora i ne davati ih ako nismo sigurni u njihovu svježinu. Također treba voditi računa o serviranju orašastih i zrnatih plodova koji u dobi do tri godine mogu izazvati aspiraciju i gušenje ukoliko se konzumiraju cijeli, zbog čega je preporuka usitniti ih i dodati hrani. Za ribu se preporuča da je filetirana, odnosno bez kostiju. Jaja moraju biti termički obra­ djena, a izbjegavati treba i ne kuhane kreme na bazi jaja. Za hranu je poželjno da su namirnice pripremljene u takvim kombinacijama da su poželjne za jelo, izgledom i okusom, što je pogotovo važno u dječjoj dobi.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr


ČASOPIS ZA RODITELJE

Mi čitamo… ali – kako čitati djeci? Roditelji već od najranije dobi, svjesni razvojne važnosti, djecu okružuju slikovnicama te se trude čitati što češće. Koliko je čitanje djeci od najranije dobi važno, sigurni smo da nije potrebno naglašavati, ali ono što je jednako važno jest i način na koji čitamo djeci. Mario Dilberović, mag. logoped

B

rojna istraživanja govore nam kako značajan utjecaj na razvoj čitalačke pismenosti ima izranjajuća pismenost, čiji razvoj potičemo upravo ranim izlaganjem tiskanom sadržaju. Prije početka zajedničkog čitanja svakako trebamo pronaći za to primjereno mjesto. Bilo bi dobro da organiziramo u domu kutak za čitanje u kojem će se stvoriti dnevna rutina opuštanja uz priče i maženje. Kako bismo bili usmjereni na slikovnicu te mogli potaknuti dijete na aktivno sudjelovanje, važno je iz okoline ukloniti sav sadržaj koji može biti ometajući u našoj zajedničkoj čitateljskoj avanturi. Ugasite mobitele, tablete, televizore i sav sadržaj koji može odvući pažnju. Neka mjesto za čitanje bude udobno, tiho i dovoljno svijetlo i neka čitanje svakoga dana postane zajednička aktivnost u kojoj ćete uživati sa svojim djetetom. Sada kada smo se udobno smjestili važno je djetetu istaknuti naslovnicu slikovnice koju ćemo čitati. S ciljem usvajanja svjesnosti o tisku kao nepromjenjivom mediju, važno je djeci skrenuti pažnju na naslov i autora slikovnice. Cjelokupno čitanje važno je popratiti usmjeravanjem i pokazivanjem, ukoliko je to moguće, dok čitamo, retke prelaziti prstima. Upravo tako kod djece stvaramo jasnu vezu da ono što čitamo pronalazimo upravo u našim slovima, riječima i rečenicama. Priča koja nastaje zapisana je na tim divnim ilustriranim stranicama i dijete će s vremenom steći sposobnost praćenja priče prema ilustracijama na pojedinoj stranici.

Često roditelji znaju reći kako je djeci čitanje dosadno! Onda im pričajmo! Djeca će sasvim sigurno tražiti da im priče koje im se sviđaju čitamo iznova i iznova. I to je uredu! U početku će upijati sve što im čitamo, a postupno ćemo moći prekinuti čitanje te im postaviti određena pitanja. „Što se dogodilo sljedeće?“, „Što je Crvenkapica onda napravila?“ neka su od pitanja koja mogu potaknuti djetetovu potrebu za prepričavanjem. Vrlo brzo će naši mališani znati priču „od korica do korica“. Tada im pokušajte predložiti da jednu večer oni vama „pročitaju“ priču. Neka prstom kao i vi prolaze po recima, ali naravno priču prepričavaju. Starijim mališanima možemo u sredini priče predložiti da ju sami dovrše te na taj način potaknuti njihovo kreativno stvaranje.

18

Čitanje slikovnice u mnogome se razlikuje od čitanja knjiga za odrasle. Kvalitetne slikovnice, osim edukativnog i dobno primjerenog sadržaja, popraćene su i kvalitetnim ilustracijama koje su također važne, kako u odabiru slikovnice tako i u njenom čitanju. Sve zapisano u priči djeci mora biti zorno prikazano ilustracijama. Upravo zbog toga djeca priču lakše prate, pamte i prepričavaju. Kako bi dijete aktivno sudjelovalo u slikovnici, važno je izražajno čitati i dramatizirati. Dramatizacija nam omogućuje izražavanje emocija, neverbalnih gesti i izraza lica koje djetetu pobliže označuju određene događaje ili likove. Za vrijeme čitanja izmjenjujte glasove, naglašavajte likove, mjesto i vrijeme radnje, problem i kako su ga likovi u priči riješili. Upravo odgovori na ova pitanja predstavljaju nam temelj za kasnije


ČASOPIS ZA RODITELJE

čitanje s razumijevanjem, kao i za stvaranje vlastitih priča. Rano čitanje, osim stvaranja svjesnosti o tisku, omogućava i emocionalnu vezu s osobom koja djetetu čita te ga potiče na empatiju. Ako se našem liku dogodilo nešto loše, tužan je ili sretan, ne propustite priliku te s djetetom porazgovarajte o uzrocima takvih osjećaja. „Kako bi se ti osjećao da se to dogodilo tebi?“, „Što ti misliš, zašto je to napravio/napravila?“ izvrsna su pitanja za poticanje socio-emocionalnog razvoja vaših mališana. Odrasli često pretpostavljaju kako je određen sadržaj slikovnice presložen za dob njihove djece te ga izbjegavaju ili pojednostavljuju. Prije čitanja važno je porazgovarati s djetetom kako će u priči sigurno biti riječi koje možda neće razumjeti te da u bilo kojem trenutku može prekinuti priču i zatražiti objašnjenje. Predlažemo da prije zajedničkog či-

tanja samostalno pročitate tekst slikovnice te pronađete riječi koje vaše dijete možda neće razumjeti. U čitanju ih posebno istaknite i zastanite. Važno je da dijete poznaje sve riječi u priči kako bi moglo razumjeti i samu priču.

19

Čitanjem djetetu otkrivamo sasvim novi svijet, svijet u kojem je sve moguće! Onoliko koliko je važno čitati, važno je i znati kako to činiti. Sjetimo se vlastitih baka i majki koje su to činile najbolje na svijetu!


ČASOPIS ZA RODITELJE

iz pera odgajatelja:

ROĐENDAN U VRTIĆU

Piše: Silvija Topić, dipl. odgojitelj predškolske djece

Rođendan je za dijete izuzetno važan i poseban dan. Važan je to dan za slavljenika, ali i za ostalu djecu, jer svaka proslava rođendana u vrtiću uvijek iznova izaziva osjećaj sreće, veselja i zajedništva kod sve djece u skupini.

S

vaka skupina ima svoje male rituale kojima obilježava taj poseban dan, a aktivnost proslave rođendana uvijek uključuje okupljanje djece u zajedničkom centru gdje je sva pažnja usmjerena na slavljenika. Razgovara se o njemu (njegovi prijatelji mogu, naprimjer, reći što sve vole kod njega, u čemu je dobar, što se vole igrati s njim…), te se slavljenik sam predstavlja uz nekoliko fotografija iz najmlađih dana, pri čemu se potiče dijete da uoči i ispriča što je tada mogao (tj. nije mogao), a što sve može i zna sam učiniti danas. Na taj način se jača djetetovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi. Proces same pripreme prostora za proslavu je također doživljaj za djecu, svi vole sudjelovati u ukrašavanju posebne stolice za slavljenika, postavljanju svečanog stola, a najviše u puhanju balona zračnom pumpom, pri

Slavljenik odlučuje koje će se zabavne aktivnosti organizirati (najčešće su to vesele glazbene igre poput „Glazbene stolice“, „Glazbenih kipova“, „Ples u paru s balonom“ i slično), a ostatak skupine će mu zaželjeti najljepše želje i otpjevati pjesmu „Sretan rođendan“ prije nego se svi malo po-

TORTE OD PAPIRA

specijalizirani proizvodi

za proslave dječjih rođendana

čemu je potrebna suradnja nekoliko djece odjednom. Djeci je to vrlo zabavan zadatak koji razvija socijalne i motoričke vještine - jedno dijete drži balon, drugo pridržava pumpu, a treće pumpa zrak, pa ako balon još na kraju odleti - smijeh cijele skupine je zagarantiran!

Idealno rješenje za sve vrste proslava... Napunite kutijice sadržajem po želji i razveselite svu djecu na rođendanu vašeg djeteta. Ukoliko tortu omotate ukrasnom vrpcom u njenoj ćete sredini dobiti prostor za umetanje svjećice. Na taj ćete način omogućiti djeci puhanje svjećice na rođendanu, a istodobno osigurati i poklon za svakog prijatelja.

TORTI-torta od papira

20

časte za stolom. Slavljenik je taj dan u centru pažnje, a njegove želje dolaze do izražaja i u ostalim aktivnostima tijekom dana. Tako na primjer može sam voditi pripremne vježbe tijekom vježbanja u dvorani, prvi povesti kolonu djece prilikom izlazka van, odlučiti što će se s prijateljima igrati tijekom boravka na zraku. Za uspomenu na taj poseban dan, prijatelji iz skupine crtaju crteže i izrađuju album za slavljenika, a slavljenik dobiva priliku da sam ukrasi naslovnicu svog albuma baš onako kako on to želi. Roditelje ponekad brine to što smiju, odnosno ne smiju, donijeti za konzumaciju na djetetov rođendan, ali djeci zapravo to niti nije toliko važno. Važno je da dijete doživi jedan veseo i „samo njegov“ dan u kojem će ono biti u centru pažnje cijele skupine, a radi čega će se osjećati posebno i voljeno. Djete će se tog radosnog dana još dugo sjećati i prepričavati ga. To niti najljepša torta ili poklon ne mogu zamijeniti!


ZA TORTE OD PAPIRA VE SVI ZNAJU, A DJECA IH OBOŽAVAJU ČASOPIS ZA RODITELJE

nje Najbolje rješe slave za vrtićke pro rođendana!

enje koje Kreativno rješ djeca vole dna je Svaka kriška je umećete kutijica u koju ćete sitnice kojima uveseliti djecu lus poklon Torta za sve, p telja za svakog prija na rođendanu

specijalizirani proizvodi

za proslave dječjih rođendana

SUPER CIJENA TORTI OD PAPIRA U SVIM INTERSPAR I SPAR TRGOVINAMA NA POLICAMA PARTY PROGRAMA

VELIKA TORTA (16 kriški) 49,99 MALA TORTA (12 kriški) 46,99

Ukoliko tortu omotate ukrasnom vrpcom u njenoj ćete sredini dobiti prostor za umetanje svječice sa šiljastim završetkom. Umotajte sve u prozirni celofan i oduševite djecu na proslavi.

Za super rođendan u vrtiću!

Proizvedene prema strogim standardima sigurnosti sa certificiranim materijalima i bojama sigurnim za djecu.

Pratite nas na našoj facebook stranici: TORTI-torta od papira za sretan rođendan

21

Naše proizvode nabavite na sljedeim prodajnim mjestima:


ČASOPIS ZA RODITELJE

BUDIMO ZDRAVI

PREVENIRAJMO BOLESTI UZ NEKOLIKO JEDNOSTAVNIH SAVJETA

K

iša, vjetar, niske temperature s jedne strane i boravak u zatvorenim prostorijama ispunjenim suhim zrakom i mnoštvom prijatelja iz vrtića s druge strane pogoduju širenju virusa i bakterija, a posebice infekcije dišnih puteva, koje često nazivamo jednim imenom – prehlada. No nije svaka zaraza ista, ona ovisi o tome je li uzročnik virus ili bakterija i koji je organ zahvaćen. Ovisno o uzročniku treba prilagoditi i terapiju liječenja, a kod utvrđivanja kliničke slike svakako je jako važna dob malog bolesnika. Zato budite oprezni, pratite simptome i ne ustručavajte se posjetiti liječnika. Roditeljima, osobito vrtićke djece, sezone prehlade i gripe zadaju prave glavobolje. Kod neke se djece prehlade i viroze događaju češće i manifestiraju jačim simptomima, a samim time i otpornost organizma slabi, pa je dijete, iako se čini zdravo, podložnije daljnjim infekcijama. Svi znamo da je jedinstven savjet za prevenciju izbjegavanje dodira sa zaraženim osobama. Međutim da li je to provedivo? U većini slučajeva nije, pogotovo ukoliko dijete boravi u vrtićkoj skupini, gdje su zaraze ove vrste gotovo pa neizbježne. Djeca u igri ulaze u prisan kontakt i igraju se istim igračkama. Ponekad se čini da je zaraza neminovna. Ukoliko poradimo na nekim životnim navikama, možemo utjecati na jačanje našeg organizma i poboljšati imunitet, a posljedično tome i prevenirati razne bolesti.

PRAVILNA PREHRANA Pravilna i raznovrsna prehrana, kod djece i odraslih, utječe na jačanje otpornosti organizma na vanjske utjecaje. Zdrava i uravnotežena, raznolika i raznobojna, prehrana po-

red značajne važnosti koju pruža cjelokupnom organizmu, ima veliki utjecaj na imunitet, te na podložnost bolestima jednako kao i jačini simptoma. Započnite dan s doručkom! Nije samo često ponavljana fraza, doručak puni naš organizam hranjivim tvarima, nakon cijele noći bez hrane i osigurava nam prijeko potrebnu energiju za dobar početak i nastavak dana. Važno je da su obroci redoviti i raznoliki, jer unos hrane i pravilna prehrana najjača je podrška jakom i zdravom imunitetu.

nos ili usta, jer su upravo ovo ulazi kojima zaraza može ući u organizam. Jednako tako dijete koje boravi u prostoru koji se previše često čisti, nije izloženo mikroorganizmima koji prirodno obitavaju u našem okolišu i jednako tako ne stječe otpornost na njih. Rezultat tome je slabija otpornist organizma i češće poboljevanje. Živite u čistom domu, ali ne i sterilnom, na taj ćete način imati više vremena i djeca će vam biti otpornija.

HIGIJENSKE NAVIKE

POBRINIMO SE DA DJECA DOVOLJNO SPAVAJU

Infekcije, virusi i bakterije, šire se kapljičnim putem, ali se prenose i rukama. Često pranje ruku uvelike može pomoći u sprječavanju razvoja virusa i bakterija, posebice kod manje djece koja dodirom istražuju svijet oko sebe. Pokušajte objasniti djetetu da izbjegava rukama dodirivati oči,

Iako nam se često čini kako djeca imaju mnogo energije i nikada nisu umorna, istina je upravo suprotna. Djeci je potreban odmor i dnevni, a posebno onaj cjelonoćni. Osigurajte djetetu dovoljno sna kako bi organizam osigurao potrebnu energiju za

22


ČASOPIS ZA RODITELJE

Kada birate vitamine za vaš u djecu, izaberite Salvit! SAMO U LJEKARNAMA, info@salvushealth.com Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.

SLV-ADV-BG-PAT-HR-01

DVOSTRUKA DOZA ZDRAVLJA I VESELJA!


ČASOPIS ZA RODITELJE

novi dan, ali i za jačanje otpornosti organizma. Adekvatan odmor pored psihofizičkog razvoja djeteta osigurava i bolju otpornost organizma. Važno je napomenuti kako je svima nama za kvalitetan san potrebno nekoliko preduvjeta: prozračite sobu, osigurajte dodatnu vlažnost zraka tijekom noći, smanjite grijanje kako u sobi ne bi bilo prevruće, okupajte dijete (i operite zubiće), pročitajte mu priču i pošaljite ga na zasluženi noćni odmor.

OSIGURAJTE ZDRAVU KLIMU U PROSTORIJAMA U KOJIMA OBITAVATE Tijekom zimskih mjeseci najviše vremena provodimo u zatvorenim prostorijama. U toplini vlastitog doma niti ne slutimo kako zagrijani zrak koji udišemo nepovoljno djeluje na naše dišne puteve. Pretjeranim zagrijavanjanjem gubi se vlažnost u zraku, što dalje rezultira nadraživanjem dišnih puteva i povećanoj podložnosti infekcijama. Već smo naveli kako je vrlo važno svakodnevno prozračivati prostorije u kojima boravimo, svjež zrak otjerati će mikroorganizme

iz prostora i stvoriti preduvjete za zdraviji boravak u zatvorenom. Također je nužno dodatno ovlaživati zrak. Ovlaživanje zraka može se provoditi putem za to namjenjenih uređaja ili jednostavnom instalacijom staklene ili glinene posudice s vodom na radijatore. Ukoliko u posudice ukapate po nekoliko kapi eteričnih ulja, pored toga što će vam dom lijepo mirisati, neka eterična će ulja djelovati antivirusno. Prije upotrebe eteričnih ulja educirajte se o onima koja su sigurna za djecu. Prilagodite mjesta na koja ćete staviti posudice i pripazite da se nalaze van dohvata nestašnih dječjih ručica.

OBLAČENJE Iako nam se u zimskim mjesecima čini kako nam je uvijek hladno, prilikom boravka u zatvorenim prostorijama važno je ne pretoplo oblačiti djecu. Djeca su vrlo aktivna i ukoliko su toplo obučena pregrijavaju se i znoje, te su podložnija prehladama. Tijekom boravka u zatvorenom prostoru, temperatura ne bi trebala prelaziti 22,5 stupnja celzijusevih, a djecu je dovoljno slojevito i udobno obući te pri tome koristiti prirodne

24

materijale u kojima će se udobno osjećati. Odjeća djecu ne bi trebala sputavati u igri i istraživanju.

BORAVAK NA ZRAKU Boravak na zraku nije važan samo za djecu, važan je i za nas odrasle. Nije važno koliko je hladno, pola sada boravka na zraku i u hladnijim uvjetima ima višestruke pozitivne učinke na naš organizam. Jednako kao što sebe oblačite slojevito tijekom hladnih zimskih mjeseci, jednako tako je važno oblačiti djecu. Nekoliko teških i debelih odjevnih predmeta neće dodatno ugrijati dijete već će mu onemogućiti kretanje te će ono trošiti više energije, pojačano se znojiti, a znamo kako znojenje na hladnoći može vrlo lako uzrokovati prehladu. Obucite dijete slojevito, a dodatno ga zaštitite kapom, šalom, rukavicama i toplim čizmicama. Uživajte svakodnevno u zajedničkoj igri na zraku. Svjež će zrak povoljno djelovati na dišne puteve i ojačati otpornost organizma. Organizam koji redovito vježba, boravi na svježem zraku i održava kondiciju na zadovoljavajućoj razini lakše podnosi bolesti.


ČASOPIS ZA RODITELJE

UTJECAJ KARANTENE NA PONAŠANJE DJECE

Piše: Maja Vukoja, dr.med., specijalist psihijatar

Ono što svi roditelji žele jest da djetinjstvo njihove djece bude bezbrižno, a redovito i bezbrižnije nego što su ga oni sami imali, to je nešto urođeno u čovjeku kad dobije potomke.

N

o, život nam nosi razne izazove, u kojima se nađemo sasvim nespremni te ni sami ne znamo kako postupati, koji stav zauzeti i kako pojasniti novu situaciju našoj djeci. Našli smo se u vrlo intenzivnoj i izazovnoj godini gdje kao da se slažu izazovi jedan na drugi i u kojoj je majka priroda vrlo kreativna pri osmišljavanju i nizanju nepredvidljivih situacija pred nama. Situacije su to na koje nismo navikli niti mi odrasli, a osobito djeca. Da ne ponavljamo što nas je sve zadesilo od početka 2020. godine, jer smo svi svjesni i pratimo situaciju o kojoj nas redovno izvještavaju svi mediji. Na početku ove nove pedagoške godine odvrnuti ćemo se na „new normal“ situaciju koja je vezana uz epidemiju Korona virusa i u ovom ćemo članku govoriti o utjecaju straha od virusa i izolacije od prijatelja i svakodnevne rutine na zdravlje djece. Život koji smo poznav ali preko noći je nestao i skoro pa preko noći smo svi se pronašli zatvoreni u svojim domovima, bez druženja s prijateljima, odlaska u vrtić, školu, kino, kazalište, igraonice... Bez redovite dnevne rutine, koja nam je u normalnom vremenima predstavljala kompleksan svakodnevni izazov. Ponekad smo se, umorni od obaveza žalili bližnjima na tu ubrzanu svakodnevicu sa željom da stane i smiri se, da dobijemo prostora za disanje i vremena za sve aktivnosti koje ne stignemo obavljati u redovnom životu. Tada je majka priroda rekla STOP. Odjednom je sve usporilo, život se je zaustavio i svi smo dobili priliku da udahnemo i razmislimo o situaciji i svom položaju

u njoj. Pod svi mislimo na nas odrasle, no što je s našom djecom? Kako se je ova situacija odrazila na njih, njihov život, rutinu i osjećaj pripadnosti životu koji su do sada vodili? Na žalost izolacija se je odrazila i na našoj djeci. Neka djeca su izvrsno prihvatila ostanak kod kuće, no u ovom članku pozabaviti ćemo se negativnim učincima izolacije na našu djecu i stanjima koja je ona posljedično izazvala u našim najmlađima. Posljedice odvojenosti od dnevne rutine su najmanje što smo željeli svojim najmlađima, najnježnijima i najkrhkijima. Neka su djeca ovaj period izolacije koji je iza nas izvrsno prihvatila, dok je ona kod nekih izazvala regresiju i posljedićno u njihovom ponašanju možemo primjetiti slijedeća stanja: - zbunjenosti - povećane aktivnosti

25

- nervoze i svadljivosti - poremećaja raspoloženja - poremećaja spavanja - noćnih strahova (naročito uslijed potresa) - zaostajanja u svakodnevnim obavezama - česte uporabe računala i mobilnih uređaja. Dinamiku u obitelji promijenila je i činjenica da su i mnogi roditelji radili od kuće, što je kod neke djece dodatno kompliciralo situaciju. Roditelji su bili ovdje, a u stvari se nisu mogli posvetiti djeci. Ova situacija se je negativno odražavala na cijelu obitelj, jer uslijed dnevnog radnog rasporeda, roditelji su morali brinuti i o dnevnoj rutini i potrebama djece, što nikako nije bilo lako. Pomiriti radnu rutinu u obiteljskom domu, kada su u njoj prisutna i


ČASOPIS ZA RODITELJE djeca stvaralo je dodatan pritisak i podizalo tenzije u obitelji. Posebno kod roditelja djece školske dobi. Onda se u Zagrebu dogodio i potres. Jedan sasvim novi oblik stresa zahvatio je naš glavni grad i izazvao materijalne, ali i psihičke posljedice kod svih koji su ga doživjeli. U izazovima nevjerice i straha roditelji su trebali pokazati hrabrost i pozitivne emocije prema djeci kako bi umanjili njihov stres i neizvjesnost, što nikako nije bilo lako. Uslijed izoliranosti od kolektiva, prijatelja i svakodnevne rutine, djeca su osjećala novu vrstu straha danima nakon potresa, na koji nisu mogla utjecati. Ipak, početak ljeta donio nam je privremeno olakšanje i unatoč tome što korona virus nije nestao, brojke su postajale zanemarive, a i simptomi virusa blaži. Vrijeme je bilo toplije, djeca su više vremena provodila na otvorenom, što u moru, parku ili izletištima u prirodi. Mjere su popustile i naši su životi poprimali onu svakodnevnu sliku od ranije, sliku normalnog i bezbrižnog života. No, dolazi nam jesen i svi znamo da brojke ponovno rastu. Pred nama su novi izazovi i novi uvjeti života u našoj okolini. Kako objasniti djeci da ih ponovno čeka drugačiji život koji će možda potrajati dulje obzirom da uskoro dolazi zima? Kako im u ovim nezahvalnim životnim okolnostima ne oduzeti ono što im je najvažnije, njihovo djetinjstvo? Evo nekih savjeta da olakšate djeci i sebi razdoblje koje nas čeka Prije svega ostanite pozitivni i ne dopustite da strah nadvlada. Pred djecom ne pokazujte pretjeranu zabrinutost i paniku koje bi ih mogle dodatno uznemiriti. Vašu strepnju i zabrinutost djeca osjećaju i više no što se vama čini i tada i sama postaju ustrašena, što dalje može dovesti do razvoja nekih novih strahova, a posljedično i do anksioznosti. Sva ta stanja želimo izbjeći, stoga imajmo na umu da će naša djeca biti dobro, jedino ukoliko smo mi dobro.

Potičite ih na razgovor u kojem će oni sami pričati kako se osjećaju. Razgovor je najmoćnije oružje protiv negativnih emocija i putem zajedničke komunikacije roditelj – dijete vaši će mališani lakše upravljati svojim osjećajima, jer će razumjeti što se zbiva oko njih i lakše će situaciju procesuirati. Pitajte ih kako bi im vi mogli olakšati. Pozitivan stav ovdje igra ključnu ulogu, jer pozitivan stav roditelja reflektira se na dijete i ono postaje otvorenije i pozitivnije. Roditelj ovdje mora preuzeti vodstvo i odigrati ključnu ukogu u izgradnji djetetovog stava o novoj situaciji, osobito kod vrtićke i predškolske djece. Koristite stečena iskustva iz razdoblja proljetne karantene. Pričajte s djetetom o tom razdoblju i podsjetite se skupa što je sve potrebno činiti kako bi se zaštitili od razbolijevanja. Pri tom ne zaboravite dodati dozu humora u razgovor, kako on ne bi bio preozbiljan za djetetovu dob. Maksimalno aktivirajte zanemarene aktivnosti kao što su društvene igre i aktivnosti na otvorenom, zajedno kao obitelj pogledajte dječji film ili crtić, osmislite neke nove igre ili sadržaje, kuhajte zajedno. Provođenje zajedničkog vremena s djecom uvelike ojačava djetetov osjećaj sigurnosti, pripadnosti i samopouzdanja, a ovi su osjećaji vrlo bitni u razvoju djeteta, osobito u današnjoj neizvjesnoj i zbunjujućoj situaciji. Djeca će puno lakše prihvatiti situaciju ukoliko vide da ju i vi prihvaćate i da ne dramatizirate. Iskoristite ovu povezanost kao priliku da učvrstite neka pravila i kućne zadatke. Ponovite stečena i nova pravila provođenja higijene u sklopu epidemioloških mjera. Pravila i zadaci će pomoći djeci da rade na sebi, vlastitoj odgovornosti, a time i na osjećaju kontrole. Pokažite djeci kako razumijete da im je ponekad teško te da ni vi sami niste

26

navikli na ovakav način života, ali da će i to proći kao i da je najvažnije da se držite zajedno i budete jedni drugima podrška. Djeci ne treba lagati, niti se pred njima praviti da ova nova situacija ne postoji. Time gubite na vjerodostojnosti i dijete vam više neće vjerovati. Budite pozitivno realni s djecom, objasnite im situaciju i pravila kojih se svi moramo pridržavati i ponovite im kako će sve biti u redu. Ukoliko osjetite da Vaša djeca imaju poteškoće u prilagodbi na cjelokupnu promjenu u svakodnevnom življenju, obratite se za pomoć dječjem psihologu ili psihijatru! Ukoliko svi vaši pokušaji ne rezultiraju pozitivnim stavom kod djeteta, možda je trenutak da razgovor preuzme osoba koja je školovana za ovaj oblik komunikacije i usmjeravanja djeteta u pozitivnom smjeru razmišljanja. Ne morate se sramiti povesti dijete kod stručne osobe, oni su tu za nas da nam pomognu kada nam je teško, a ova nova vremena vrlo su zahtjevna i za nas odrasle, a osobito za našu djecu. Stoga samo naprijed. I ne zaboravite na sebe, često ponavljamo da, ako vi niste dobro, neće biti niti vaša djeca! Brinite o svom psihičkom i fizičkom zdravlju i ne nasjedajte panici i strahu. Uvijek budite najbolji primjer svojoj djeci i ne zaboravite da ste upravo vi njihovi najveći učitelji!


ČASOPIS ZA RODITELJE

RAZVOJNE IGRE ZA JASLIČKU DJECU

K

oliko je igra važna za razvoj djeteta, danas već dobro znamo. Za jasličko dijete možemo reći da tek ulazi u svijet igre, a uloga nas odraslih je da ga u taj svijet uvedemo te da ga kroz igru potaknemo da upoznaje načine na koji funkcionira svijet oko njega, ali i ono samo. U tim počecima djetetova upoznavanja svijeta igre, pored adekvatnog prostora i materijala, djetetu trebamo pružiti podršku i biti njegov partner u igri. Važno je da se mi odrasli igramo s jasličkim djetetom, jer ono do ravnopravne vršnjačke igre još mora prijeći dalek put. Razvoj vršnjačke igre je dugotrajan proces u kojem dijete, kako raste i razvija se, prolazi više faza. Jasličko će dijete u početku samo promatrati druge kako se igraju te će se samostalno zaigrati. Nakon toga će se igrati pored drugog djeteta, ali i dalje bez potrebe za

suradnjom i druženjem. Na kraju će se povezati s drugim djetetom u igri, ali bez zajedničkog cilja. Razvojnom igrom jasličko dijete razvija različite vještine. U nastavku možete pronaći neke prijedloge razvojnih igara.

Senzorne igre Senzorna igra važna je za svu djecu u mnogim njihovim razvojnim fazama, a posebno u jasličkom periodu. Senzorna igra je svaka aktivnost koja potiče rad osjetila i čiji je cilj istražiti osjetila. Senzorički koševi i boce Ove senzoričke igračke lako se i jeftino mogu izraditi, ne zahtijevaju puno prostora i predstavljaju nevjerojatno jednostavan način uključiva-

Pišu: Iva Radošić, mag.log., Sara Kozjak Dragčević, mag.praesc.educ. www.razvojne.org

nja osjetilne igre u vaš dom ili jasličku prostoriju. Senzoričku bocu možete napraviti tako da običnu praznu bocu napunite tekućinom ili krutom tvari. U nju stavite perlice, šljokice, konfete i druge sitne predmete, te dobro zatvorite bocu. Ako miješate čisto ljepilo s toplom vodom, možete usporiti kretanje stavki u boci, što dodatno smiruje. Za senzorički koš potrebna vam je dublja posuda koju potom možete napuniti nekim osnovnim rasipnim materijalom poput pijeska, vode, kockica leda ili želea, a potom u nju dodati prirodne materijale, kamenčiće, igračke i sl. Senzorički koš često se radi prema određenoj temi pa tako u nadolazećoj jeseni možete napraviti primjerice jesenski koš, u koji ćete staviti različite plodove jeseni, pazeći pritom da svojom veličinom budu sigurni za dijete jasličkog uzrasta (izbjegavajte zrnje poput kukuruza ili graha), suho lišće, grančice i sl. Pomozite svom djetetu da istražuje jesen svim osjetilima postavljajući mu pitanja kao što su: “Što osjećaš prstićima? / Koje boje vidiš? / Kakav je miris?”. Mirisno tijesto Znamo da je igranje sa slanim tijestom od brašna, soli i vode dobar poticaj razvoju mikromotorike, ali ono je i odličan način poticanja senzoričkog razvoja. Pogotovo ako dijete uključite u samu pripremu tijesta, pa ono svojim rukama isproba različite teksture sipkog brašna, grube soli, vode, ljepljivog mokrog tijesta i glatkog gotovog tijesta. Ako slanome tijestu dodamo i neki miris, poput cimeta, tada ova igra uključuje sva osjetila. A što je najvažnije, tijesto se smije i probati.

27


ČASOPIS ZA RODITELJE

Umjetno blato Za umjetno blato trebat će vam kukuruzni škrob, kakao i voda. Stavite oko pola vrećice gustina, par žlica kakaa za kolače i pomalo dodajte vode. Konzistencija koju trebate dobiti je vrlo zanimljiva, prelijeva se iz tekućeg u kruto, baš kao pravo blato. U blato možete staviti igračke, raditi otiske prstima ili modlicama, prenositi ga iz posude u posudu i slično.

Likovne aktivnosti U jasličkoj dobi likovno je stvaralaštvo kreativna igra u kojoj je bitan proces, a ne krajnji rezultat. Osim senzoričkog doživljaja, dijete kroz njih razvija i motoričku spretnost, poput koordinacije oko-ruka. Ona podrazumijeva sposobnost vizualnog sustava da koordinira informacije primljene putem osjetila vida u cilju kontrole, vođenja i usmjeravanja ruke koja će ispuniti zadani nalog. Također, kroz likovne aktivnosti dijete jasličkog uzrasta stječe znanja o bojama i oblicima. Dijete kroz likovnu aktivnost uči da svojim radnjama može stvarati. Slikajmo prstima U jasličkoj je dobi bitno da boja koju koristimo ne sadrži toksične sastojke, a najbolje su rješenje jestive boje koje možemo napraviti kod kuće. Recept: ½ šalice kukuruznog škroba, 4 žlice šećera, 2 šalice vode i malo soli zagrijavajte oko 10 minuta na laganoj vatri. Smjesa je gotova kad postane glatka i gusta. Podijelite ju u čašice i dodajte jestive boje. Promiješajte i pustite da se ohladi. Uživajte u sigurnom slikanju prstićima! Bojanje bez nereda Na komad papira nakapajte temperu. Možete koristiti samo osnovne boje. Papir prekrijete prozirnom folijom i zalijepite za podlogu ili ga stavite u veću vrećicu sa zatvaračem. Dijete

neka razmazuje boju po papiru. Boje će se preklapati i miješati. Nastat će nove boje i umjetničko djelo. Kad je proces gotov, crtež izvadite i stavite na sušenje. Jeste li ikada probali bojati balonom? Vrh balona kistom obojite i ostavite otiske na papiru. A možete i balon umočiti u boju. Miješanjem boja na papiru učimo o primarnim i sekundarnim bojama. Čime biste sve još mogli bojati i raditi otiske: ■ pluteni čepovi ■ štapići za uši ■ čepovi i dna od plastičnih boca ■ vata ■ spužvice ■ pomponi ■ voćke prerezane na pola ■ klip kukuruza bez zrnja ■ cvijeće, lišće i granje ■ prstići, dlanovi i stopala

Igre za poticanje motorike Motorički razvoj jasličkog djeteta obuhvaća brojne vještine motoričkog planiranja i izvršavanja. Od razvoja grube motorike, kroz razvoj samostalnog hodanja, sjedanja i ustajanja sa stolice, trčanja, penjanja, skakanja i sl. do razvoja vještina fine motorike poput skidanja i oblačenja papuča ili samostalnog hranjenja. Kao što je važno da jasličko dijete svakodnevno provodi vrijeme igrajući se na spravama u parku, tako je važno i da sjedi za stolom i razvija finu motoriku. Evo nekih prijedloga aktivnosti za razvoj fine motorike u ranoj dobi! Šarafilica Šarafilica je istraživačka aktivnost koja osim neposrednog usvajanja novih znanja podrazumijeva i motoričko učenje kroz aktivnost odvrta-

28

nja i zavrtanja, odnosno šarafljenja različitih čepova. Kako biste izradili šarafilicu bit će vam potreban gornji dio boce ili posude s navojem koje trebate odrezati, a potom zalijepiti za podlogu (najbolje silikonskim/ vrućim ljepilom) te čep koji ćete gore šarafiti. Šarafilice u principu uparuju različite elemente i tako ih dovode u svezu. Dijete na određeni navoj treba zašarafiti čep, a upariti ih može po boji, obliku, sličici koju ste zalijepili na navoj ili čep i sl. Otvaralice Otvaralice najčešće izrađujemo od poklopaca od vlažnih maramica. Na poklopcu se nalazi neki element koji je u nekakvoj vezi s onim elementom ispod poklopca. Primjerice na poklopcu se nalazi crvena boja, a ispod crvena jabuka. Iščekivanje i iznenađenje koje otvaralice nose dodatna su motivacija usvajanju sadržaja, a sam čin otvaranja i zatvaranja vježba mikromotoriku kod djece. Igre plastelinom Kroz igru s plastelinom dijete gnječi, mijesi i razvija finu motoriku prstiju i šake te jača mišiće. I sve to koristeći obje ruke. Kako biste povećali osjetilni doživljaj kroz izmjenu tekstura, boja i mirisa u smjesu dodajte različite sjemenke, začine, kamenčiće, eterična ulja… Napravite svoj plastelin od jestivih sastojaka - 3 šalice brašna, 1 žlica limunske kiseline, ½ šalice soli, 2 žlice ulja, 2 žlice kipuće vode, jestive boje. Jednostavno pomiješajte sve sastojke i uživajte u igri. Igre pretvaranja Igre pretvaranja i uživljavanja u ulogu zauzimaju važno mjesto u djetetovom razvoju. Osim što potiču djetetovu maštu i kreativnost, ono kroz njih uči o svijetu koji ga okružuje, ali i o samom sebi, što je od iznimne važnosti za jasličku dob. Kroz igru pretvaranja usvajaju se svakodnevne si-


ČASOPIS ZA RODITELJE

tuacije hranjenje, kupanje, spavanje, ali i one malo rjeđe kao što je odlazak frizeru ili liječniku. Pomoću njih dijete kroz igru, koju samo vodi, prolazi različite situacije, što mu u konačnici kasnije pomaže da se nosi s njima. Igrajte se tako odlaska doktoru. Medo je slomio nogu, auuu!!! Zamotajte nogu u tetra pelenu. Zamatajte dijelove tijela igračkama, ali i djetetu, te ih ne zaboravite svaki put što više imenovati. Medo je ozdravio, doktor mu je pomogao! Trebate li još ideja za poticanje pretvaranja sa svojim djetetom? ■ odlazak frizeru ■ kod zubara ■ prvi dan vrtića ■ kućanski poslovi ■ poštar ■ u trgovini

Glazbene igre Igre glazbenim instrumentima pružaju mogućnost za razvojem ljubavi prema glazbi i glazbenom edukacijom, ali također potiču vrlo važnu vještinu ranoga razvoja - slušnu pažnju. Izrada zvečke Zvečke nisu samo rezervirane za male bebe, djeca ih u igri koriste i kasnije, a njima je odlično vježbati ritam. Zvečku možete napraviti i sa svojim jasličkim djetetom, pazeći pritom na sigurnost radi sitnih dijelova. Potrebna vam je plastična boca s čepom i neki sitni, zgodni predmeti koji proizvode različite zvukove. Sve to možete pronaći u svojoj kuhinji, pa tako napunite jednu bočicu s brašnom, drugu s rižom, treću s grahom… Slušajte različito šuškanje zveckalica i igrajte se ritmovima!

29

Glazbene stolice Glazbene stolice su igra za veći broj igrača, djeca plešu u krug i nakon zaustavljanja muzike moraju pronaći slobodnu stolicu, s tim da je uvijek jedna manje od broja sudionika u igri. Uz glazbu se možete igrati na puno načina, a možete izmisliti i svoju igru. Na primjer, ponavljanje zadane koreografije, plesati obrnuto od ritma glazbe (brzo na sporiju melodiju). Kip Dok vi lupkate drvenim štapićima, dijete trči u krug. Kad stanete i dijete mora stati i pretvoriti se u kip te tako čekati dok ponovno ne počnete lupkati. Kada dijete svlada osnovni kontrast ima-nema zvuka, počnite se igrati različitim tempom. Dok udarate brzo dijete trči, a kada usporite, dijete treba hodati. Cilj je da kretnjama tijela prati tempo štapića i da primjećuje razliku između napetosti i opuštenosti.


ČASOPIS ZA RODITELJE

VRTIĆ U VRIJEME VIRUSA COVID 19

Piše: Katarina Baumhak Jakić, odgojiteljica predškolske djece Dječji vrtić ‘’Vladimir Nazor’’ Daruvar

Danas smo svjedoci jednog sasvim drugačijeg djetinjstva gdje se zbog pojave bolesti COVID 19 promijenio način življenja djece kako u obiteljskom tako i u vrtićkom okruženju.

U

domovima djece i nas samih uvukla se nesigurnost i doza straha te iščekivanje što nam donosi sutra. Socijalne interakcije svedene su na minimum i kod pojedine djece uokvirene samo na uže obiteljsko okruženje. Uzimajući u obzir da su jedino promjene stalne i da se događaju iz dana u dan iz sata u sat, i naše prihvaćanje novonastale situacije mijenjalo se sukladno tome. U prvo vrijeme pojave virusa i potpunog zatvaranja predškolskih ustanova, prvenstveno smo vodili brigu o zdravlju nas samih i naših najbližih, ali i strahovali za egzistencijalnu stabilnost. Nakon prvotnog stanja šoka i neizvjesnosti, polako smo prihvatili situaciju te se brzo prilagođavali promjenama kako bismo što kvalitetnije osigurali nastavak rada s djecom. Na početku pandemije kada je rad u dječjim vrtićima bio organiziran samo za djecu koja nemaju alternativni način zbrinjavanja pa su zbog poslovnih obveza roditelja boravila u dječjem vrtiću, bilo je potrebno razmišljati i o nastavku rada sa djecom koja zbog epidemiološke situacije nisu bila u mogućnosti dolaziti u vrtić. Osim direktnog rada s malim brojem djece u ustanovi, promišljali smo o drugačijem načinu rada s djecom koja su u obiteljskom okruženju. Korištenje digitalnih tehnologija dopustilo nam je ulazak u dječji svijet u obiteljskom okruženju. U Dječjem vrtiću ‘’Vladimir Nazor’’ Daruvar korištenje društvenih platformi i već

uhodanih internih grupa pokazalo se vrlo učinkovito za nastavak rada s djecom i roditeljima na daljinu. U vrijeme kada je vrtićko okruženje bilo nedostupno svima, roditelji su bili ti koji su stvarali poticajno okruženje za istraživanje i učenje djece u obiteljskom okruženju. Roditelji su nam preko noći postali najbliži suradnici. Također, podržali su novi način provođenje aktivnosti za djecu i pozitivno reagirali na nove sadržaje koje smo im nudili, te su postali aktivni sudionici, provoditelji i evaluatori zajedničkih aktivnosti s djecom. Kroz ostvarivanje otvorene i direktne komunikacije s roditeljima i pružanjem podrške prilikom pro-

30

vođenja zajedničkih aktivnosti, indirektno smo osnaživali njihovu roditeljsku ulogu. Novim načinom rada pokušali smo primjereno odgovoriti na aktualne potrebe djece i roditelja uzimajući u obzir da je načelo fleksibilnosti utkano u naš predškolski kurikulum. Uvažavajući suvremene spoznaje o razvoju i učenju djeteta rane i predškolske dobi, važno je promišljati o ostvarivanju svih prostornih, materijalnih, ali i socijalnih uvjeta za učenje djece rane i predškolske dobi. Aktivno istražujući svijet oko sebe, djeca stvaraju sliku o svijetu u kojem žive. Socijalne interakcije koje


ČASOPIS ZA RODITELJE

se ostvaruju u predškolskoj ustanovi među djecom i odgojiteljima, te međusobne interakcije između djece, u pojedinim trenucima pružaju vrijedan osjećaj sigurnosti, utjehe, ali i radosti i veselja. Uloga odgojitelja u dječjem vrtiću za vrijeme pandemije dobila je novu dimenziju. Nepredvidive situacije nagnale su nas da preuzmemo stvar u svoje ruke i promišljamo o novim pristupima i načinima rada s djecom kako bi i dalje ostvarivali najvažniji cilj, a to je pružanje kvalitetne podrške cjelokupnom razvoju svakog pojedinog djeteta. I dok smo u redovnom radu digitalne kompetencije koristili za dokumentiranje odgojno-obrazovnih aktivnosti, u vrijeme pandemije one su postale važne za planiranje i realizaciju odgojno-obrazovnog procesa na daljinu. Mi odgojitelji stjecali smo nova znanja kroz međusobnu razmjenu ideja i iskustava u novonastalim uvjetima rada. Prve korake u radu na daljinu smo ostvarivali jednostavnim prikazom ideja s interneta, a u kratkom vremenskom razdoblju smo se ohrabrili na vlastite video uratke u vidu predstava, pričanja priča ili prikaza aktivnosti. Planiranje rada u ovakvim uvjetima je kratkoročno i podložno stalnim promjenama. Naglasak u samom planiranju rada s djecom rane i predškolske dobi treba biti na jačanju njihovih socijalnih vještina i kompetencija. Djeca najbolje uče jedni od drugih, promatraju se međusobno i oponašaju. U ovo nestabilno vrijeme potrebno je djeci osigurati osjećaj prihvaćenosti i pripadanja u odgojnoj skupini. Djeca uključena u odgojno-obrazovne programe u dječjim vrtićima stabilnost i sigurnost razvijaju kroz svakodnevne aktivnosti koje se provode u određenom vremenskom slijedu. Stoga činjenica da dijete može sa velikom sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi nakon određene aktivnosti stvara potreban osjećaj rutine i sigurnosti. I na kraju bih istaknula da je individualizirani pristup svakom djetetu u skladu s njegovim potrebama i mogućnostima sada i te kako potreban jer se svako dijete različito nosi s novonastalom situacijom. Odgojitelj treba biti osviješten važnosti izdvajanja vremena za svako dijete u određenom periodu boravka u vrtiću kako bi ga saslušao i na taj način mu pomogao da razgovorom i razumijevanjem gradi svoju stabilnost i samopouzdanje. Tijekom rada

s djecom u odgojnoj skupini važno je poticati odgovorno ponašanje te graditi pozitivan stav prema nepredvidljivim životnim situacijama.   Vrtić ima nezamjenjivu ulogu u ostvarivanju dobrobiti za svako dijete predškolske dobi. Ono što je u ovom trenutku važno je da dolaskom u vrtić djeca razvijaju osjećaj smirenosti, a izbjegavaju osjećaj zabrinutosti. Osigurati dobrobit za djecu je proces koji se odvija stalno i ne prestaje pojavom bilo koje nepredvidive situacije poput COVIDA 19. Naprotiv, taj proces zahtjeva još veću anga-

31

žiranost svih sudionika u toj situaciji. Sama pojava virusa donijela nam je nove izazove iz kojih smo puno naučili. Socijalna interakcija svima nam je važna i potrebna i trebamo raditi na tome da je neprekidno njegujemo i gradimo. „Djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s određenim prostorom, vremenom i kulturom (sociokonstruktivizam) te varira s obzirom na različitosti uvjeta i kulture u kojima se događa“. (Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj, 11. str.)


ČASOPIS ZA RODITELJE

PRVI SPORT

KOJI SPORT IZABRATI ZA DIJETE VRTIĆKE DOBI?

Piše: Lana Novota, mag, kineziolog

Zdrave navike i aktivan način života usvaja se od najranije dobi. Mi kao roditelji smo ti koje djeca oponašaju i primjerom od nas uče. Cilj nije stvoriti profesionalne sportaše nego naučiti djecu da prihvate zdrave prehrambene navike i aktivan način života kao sastavni dio života.

D

anašnja djeca mogu s pravom očekivati da će doživjeti 70, 80, 90 ili više godina jer se životni vijek produljio, međutim kvaliteta života je sve lošija. Najdeblja smo generacija u povijesti čovječanstva, a alarmantno je da ta brojka iz dana u dan raste. Pretilost i „ne biti u formi“ je indirektan uzrok mnogih ozbiljnih bolesti poput zloćudnih tumora, srčanih bolesti i dijabetesa, kao i ozbiljnih društvenih i duševnih problema. Zdrave navike i aktivan način života usvaja se od najranije dobi. Mi kao roditelji smo ti koje djeca oponašaju i primjerom od nas uče. Cilj nije stvoriti profesionalne sportaše nego naučiti djecu da prihvate zdrave prehrambene navike i aktivan način života kao sastavni dio života. Djeca su prirodno aktivna i jedva čekaju priliku da budu aktivna. Oni kroz aktivnost uče o svijetu oko sebe i iskorištavaju svaku priliku da trče, skaču, vrte se i penju. Izazovi današnjice i tehnologija nametnuti od strane odraslih „vuku“ ih na sjedenje i mirovanje. Biti tjelesno aktivan i njegovati aktivan način života ne znači samo bavljenje organiziranim sportom, nego zajedničke igre s vršnjacima ili odraslim osobama, odlazak do trgovine pješice i slične aktivnosti. Idealno bi bilo kad bi dijete bilo uključenu u obje vrste aktivnosti.

Aktivna djeca imaju više samopouzdanja, okretnija su i spretnija i rjeđe pretila od djece koja nisu aktivna. Fizički aktivna djeca stvaraju mišićno tkivo, troše više energije i, baš kao i odrasli, tako se rješavaju stresa. U kasnijoj dobi navika za fizičkom aktivnosti je izlaz u fazi kada bi dijete moglo prekomjerno sjediti pred računalom ili televizorom. Važna karika u stvaranju zdravog i aktivnog djeteta ste i vi kao roditelji ili odgojitelji. Kao roditelj možete organizirati obiteljski aktivno provođenje vremena, koja će osim fizičke

32

dobrobiti imati i pozitivan utjecaj na vaš odnos s djetetom. PREDNOSTI AKTIVNOG NAČINA ŽIVOTA ZA VAŠE DIJETE 1. Stvaranje mišićne mase i jačih kostiju 2. Kontrolirana količina potkožnog masnog tkiva 3. Prevencija od pretilosti i debljine 4. Prevencija dijabetesa tipa II 5. Prevencija kardiovaskularnih bolesti


ČASOPIS ZA RODITELJE

6. Prevencija malignih bolesti 7. Kontrola krvnog tlaka i količine kolesterola u krvi 8. Više samopouzdanja 9. Veće šanse za uspjeh u životu

Biranje organiziranih kineziološih aktivnosti – uvođenje djeteta u sport Usmjeravanje djeteta u organizirane kineziološke aktivnosti preporučuje se već u vrtićkoj dobi, u dobi od djetetove treće i četvrte godine. Iznimno je važno da se bave sportom jer tako stvaraju zdrave navike od najranije dobi, ali nikako dijete ne treba usmjeravati u kineziološke aktivnosti koje obuhvaćaju jednostrano i strogo usmjerene oblike kretanja, odnosno ne preporuča se usmjeravanje u pojedine sportove. Redovita tjelovježba pomaže rastu, izgradnji mišićne mase, razvoju kostiju te razvoju važnih motoričkih vještina od kojih se neke najviše razvijaju u vrtićkoj dobi i nije ih moguće razvijati toliko značajno u starijoj dobi. Možda se pitate kad je dijete dovoljno staro da se počne baviti organiziranom kineziološkom aktivnosti ili ste mišljenja da organizirana fizička aktivnost u vrtićkoj dobi izgleda samo kao razbibriga i igra. Stručnjaci kineziolozi su educirane osobe koje znaju organizirati, izabrati aktivnosti i što je još važnije prilagoditi te aktivnosti djetetu vrtićke dobi da bi izabrani sadržaji imali najbolji efekt na dijete. U dobi od treće do šeste ili sedme godine djeca su doslovno mali zvrkovi koji ne mogu biti na jednom mjestu. Djeca vrtićke dobi bi svakog dana trebala imati minimalno 30 do 60 minuta organizirane fizičke aktivnosti. To su igre kineziološkog karaktera u vrtiću, na igralištu ili u sportskoj dvorani. U usporedbi s preporukom da maksimalno mogu kroz cijeli dan sjediti 60 minuta izvodeći

aktivnosti kao što su crtanje, slikanje, slaganje slagalica, kockica i slično, zaključujemo da se djeca vrtićke dobi kvalitetnije razvijaju kroz kretanje. Mnogi roditelji žure svoje dijete upisati u sportski klub i momčadske sportove. Kod toga treba biti posebno oprezan i osim sporta uvijek birati trenera i sam način rada i razmišljanja trenera neovisno o tome o kojem se sportu radi. Kod djece vrtićke dobi nemoguće je razvijati određenu sposobnost dok dijete nije biotički zrelo. Iz tog razloga za žurbu s upisom u sportske klubove, a posebno u momčadske sportove, nema. Djeca vrtićke dobi da bi razvila motoričke sposobnosti u skladu sa svojom dobi moraju prakticirati osnovna motorička gibanja od kojih su značajnija: puzanja, hodanja, trčanja, penjanja, skakanja, dizanja i nošenja, bacanja i hvatanja. Ti motorički obrasci i sposobnosti su temelj za sve sportove u kasnijoj školskoj dobi, a time i postizanje boljih rezultata u određenom sportu. Osnovne motoričke sposobnosti koje se mogu razvijati kod djece vrtićke dobi su : koordinacija, ravnoteža, opća preciznost, opća snaga, opća izdržljivost, fleksibilnost, brzina reakcije na zvučne i vizualne podražaje (Izvor: Boris Neljak – Kinezio­ loška metodika u predškolskom odgoju). Potrebno je voditi računa o takozvanim senzibilnim zonama razvoja sposobnosti, odnosno o sposobnostima djeteta koje su za svoj razvoj definirane sazrijevanjem različitih organskih sustava. Razvoj koordinacije je među svim motoričkim sposobnostima najznačajnija sposobnost na koju se nadovezuju mnoge sposobnosti. Međutim, sve ove sposobnosti se ne razvijaju zasebno već integrirano, kroz splet osmišljenih, ciljano usmjerenih i raznovrsnih kinezioloških aktivnosti.

33

Sportovi koji se preporučuju u vrtićkoj dobi Sportovi koji su primjereni vrtićkoj dobi su gimnastika, plivanje, plesovi i neki borilački sportovi, primjerice taekwondo. Univerzalne sportske škole pružaju najobuhvatniji utjecaj na motoričke sposobnosti za djecu vrtićke dobi. Raznovrsnost sadržaja koji su u opisu univerzalnih sportskih škola daje najobuhvatniji utjecaj na lokomotorni sustav djeteta i ispunjava sve uvjete za pravilan razvoj. Izrazito jednostrani i momčadski sportovi se ne preporučuju barem do djetetove osme godine života. Osim što djeca ne mogu shvatiti taktičke zahtjeve i zamisli momčadskog sporta, jednostrani sportovi loše djeluju na razvoj lokomotornog sustava. Česti su slučajevi iz prakse da djeca koja su prerano usmjerena u jednostrani sport do svoje 12 godine razvijaju funkcionalna loša i nepravilna držanja. To se događa zbog pretjerane upotrebe jedne strane tijela. Forsiranje nekih stereotipa koje nalazimo kod profesionalnih sportaša također loše utječu na djecu, potrebno je sportu pristupati s aspekta zdravlja i zabave i tako graditi pozitivnu sliku prema kretanju kod djeteta. AKTIVNOSTI I KRETANJA KOJA SU NUŽNA ZA PRAVILAN RAZVOJ LOKOMOTORNOG SUSTAVA DJETETA VRTIĆKE DOBI 1. Pokreti rukama i nogama 2. Upotreba raznovrsnih rekvizita i njihovo manipuliranje rukama i nogama 3. Okretanje oko svoje osi (kolutanje, prevrtanje, rolanje i sl.) 4. Skokovi i doskoci 5. Penjanja i silaženja 6. Hodanja i trčanja


ČASOPIS ZA RODITELJE

Istraživanja i usmjerena fizička aktivnost kod vrtićke dobi

stovima preciznosti ( veća od 40% ) što se povezuje s boljom koncentracijom djece kod djece koja vježbaju ujutro.

Rezultati istraživanja pokazuju da djeca koja su uključena u usmjerene sportske aktivnosti postižu bolje uspjehe u školi. Veliko istraživanje na uzorku od 2 038 – ero djece pokazalo je značajnu korelaciju između motoričke sposobnosti, mišićne snage i kardiorespiratornih mogućnosti i uspjeha u školi. Kod djeteta vrtićke dobi motorički razvoj je presudan jer tako dijete uči o svijetu oko sebe i o sebi. Dijete kroz pokret i igru razvija svoje kognitivne sposobnosti.

Postoje mnoga istraživanja slične tematike koja potvrđuju dodatnu beneficiju na vježbanje kada se ono odvija u jutarnjim satima. Dijete lakše i brže usvaja nova znanja zbog povećane cirkulacije, odnosno bolje opskrbljenosti središnjeg živčanog sustava kisikom. Druga korist od vježbanja u jutarnjim satima je povećanje dobrog raspoloženja, smanjivanje agresije i neprihvaćenih oblika ponašanja te povećanje pažnje i koncentracije kroz ostatak dana.To je rezultat povećanog dopamina i serotonina u tijelu, koji su poznati kao „hormoni sreće“.

U organizaciji Udruge „SM SPORT“ provedeno je istraživanje u Dječjim vrtićima Livada i Suncokret iz Ivanić Grada. Cilj istraživanja bila je usporedba pažnje u izvođenju motoričkih znanja i sposobnosti između djece koja su vježbala u jutarnjim satima, prije podnevnog odmora, i popodnevnim satima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 98 – ero djece i trajalo je 3 mjeseca. Provedeni su testovi preciznosti, ravnoteže i testovi za mjerenje brzine reakcije. Djeca koja su vježbala ujutro postizala su 30% bolje rezultate u odnosu na djecu koja su vježbala u popodnevnim satima. Najveća razlika je bila u te-

ZAKLJUČAK Sazrijevanje mozga je intenzivno u najranijem razdoblju djetinjstva i više od 50 % razvoja završava do djetetove četvrte i pete godine. Ako se dijete ne potakne na razvoj nekih funkcija, one možda neće biti nikada razvijene ili će njihov kapacitet biti mnogo manji od mogućeg ostvarenja. To se odnosi i na motoričke sposobnosti čemu svakodnevno osobno svjedočim provodeći univerzalnu školu sporta. Postoji očigledna razlika uspoređujući znanje i spret-

34

nost djece koja su bila potaknuta na razvoj osnovnih motoričkih oblika kretanja u odnosu na one koja nisu. Razlika se vidi i kod djece koja se primjerice uključe u univerzalnu sportsku školu kao predškolci. Kako između ostalog vodim i školu plivanja za djecu vrtićke dobi, vrlo često nailazim na slučaj da dijete koje je od svoje najranije dobi (treće godine) uključeno u program sporta propliva brže od onih koji to nisu. Okruženje koje je stimulativno za dijete primjereno za njegovu dob doprinosi razvoju velikog broja neuronskih putova i stvaranju bogate neuronske mreže, te povećava mogućnost za kasnije dostizanje urođenih potencijala. Djeca u vrtićkoj dobi trebaju u sklopu vrtića dnevno organiziranu fizičku aktivnost uz neizostavno i obaveznu obiteljsku aktivnost. Potrebno im je ponuditi što raznovrsnije sadržaje da bi se njihov lokomotorni sustav što bolje razvijao. Kao roditelj, osim što svoje dijete možete upisati u neki oblik organizirane kineziološke aktivnosti možete ga jedan dan odvesti na vožnju biciklom, jedan dan igrati nogomet ispred zgrade, treći dan igrati badmington, a za vikend prošetati Sljemenom. Da bi dijete usvojilo zdrave navike i aktivan način života potreban im je vaš primjer kao roditelja.


ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

35


i sa ć i s p i n d o m i v No ! m o s o k m o g u super d e! Čak 50 cm kos

www.babycenter.hr

Profile for Časopis OSMIJEH

Časopis Osmijeh br.23 / rujan 2020.  

Advertisement
Advertisement
Advertisement