The Croatian Herald 21st of June 2023

Page 1

VJESNIK Hrvatski

ZAPADNA AUSTRALIJA

Izvrsna 'riblja večer' uz tombolu i ćaskanje u HD Gwelupu

BOGATA BAŠTINA

Sjajni Festival hrvatskog folklora u Adelaideu

Svjedočanstvo trajne ljepote i kulturnog bogatstva hrvatske folklorne tradicije

Adelaide je proteklog vikenda, od 16. do 18. lipnja, bio domaćin Drugog hrvatskog festivala folklora - živopisne proslave hrvatske tradicije, glazbe, plesa, pjesme i kulture.

Ovaj događaj je okupio pet folklornih skupina iz cijele Australije koje su se pridružile domaćinima - Hrvatskom folklornom sastavu "Leneku" - u prikazivanju bogate baštine Hrvatske. Istaknuo je važnost očuvanja i promoviranja folklornih tradicija kao načina poticanja jedinstva i slavljenja kolektivnog identiteta naše zajednice.

OMILJENI SVETAC

Antunovo u Clifton Hillu

Ugodno druženje završilo je uz prigodnu tortu i rođendansku pjesmu

Nakon što su 11. lipnja za sv. Antu hodočastili u Geelong, gdje je održana velika proslava, u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu služena je na sam spomendan 13. lipnja sv. misa

u čast ovog omiljenog sveca cijelog svijeta.

Nakon misnog slavlja, umjesto svog redovnog druženja uz zajednički ručak, članovi umirovljeničkog društva priredili su domjenak.

Bogati švedski stol bio je prekriven raznim delicijama… koje su donijeli sami članovi kluba. A bilo je tu i izvrsnog domaćeg vina.

Blagdanski piknik uz glazbu i tradicionalnu hranu u čast sv. Anti

GOLD COAST Str 8

PARK 'PENROSE'

Vjernici Newcastlea; hodočašće u svetište 'Our Lady of Mercy'

Srebro zlatnog sjaja

Veličanstvena Hrvatska!

U �inalu je naša reprezentacija nakon produžetaka izgubila od Španjolske na jedanaesterce 4:5

Hrvatska nogometna reprezentacija opet nas je učinila ponosnima. U završnici Lige nacija u Rotterdamu, u nevjerojatnom dekoru s desecima tisuća hrvatskih navijača, Vatreni su najprije pobijedili Nizozemsku s 4:2, a onda su u �inalu nakon produžetaka poraženi od Španjolske na je-

danaesterce 4:5. Hrvatska nema za puno toga žaliti, odlučivali su detalji. Svijet se divi borbenosti i ratničkom duhu Hrvata koji su u posljednjih pet godina osvojili tri medalje na velikim natjecanjima – srebro u Rusiji, broncu u Kataru i sada srebro u Nizozemskoj.

To mogu samo nogometne velesile. “Dečki vi ste naše zlato, čestitke Daliću i svima u taboru... iznad svih Hrvatska”, poruka je hrvatskih navijača.

Svečano i dostojanstveno, uz odličan ručak i obilje kolača proslavljen je u srijedu, 14. lipnja, blagdan Svetog Ante u klubu umirovljenika St. Albans. Ručak je i ovom prigodom bio besplatan za sve članove kluba, koji su uz jelo uživali i u druženju i razgovoru.

Filijale pale vatru; otrov koji polako ključa za Orjunu...

2nd Annual Croatian Folkloric Arts Festival in Adelaide a Resounding Success

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 1
OGLASI
Besplatan ručak u klubu St. Albans
1 AUD = 1,6258 1 USD = 1,0763
Str. 8,12,13 Str 9 Str. 8 KOLUMNA Str. 24 Str. 14,23 Piše: Zvonimir Hodak
Str. 2, 3, 34, 35
Str. 9
LIGA NACIJA VATRENI SU ZA KORAK BILI KRATKI Str. 2, 3, 34, 35

POČAST NAPROSTO JE OPČINJENA MODRIĆEM I VATRENIMA

Mnogo Kineza zna sve o Hrvatskoj, o ljepoti vaše zemlje, o vašim sportskim uspjesima, kaže Yuchan

Stižu prve vrućine – i do 35°C

Iako je i prošlog tjedna u Hrvatskoj vrijeme bilo promjenjivo s puno kiše, ipak čini se dolazi vruće ljeto. Prema meteorološkim prognozama kraj ovog tjedna na Jadranu će biti sunčan i sasvim vedar i temperatura zraka će osjetno rasti, mjestimice do 35°C.

S obzirom da temperature rastu, Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” izdala je preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka. Osobito se odnose na oboljele od kardiovaskularnih, respiratornih, endokrinih, psihogerijatrijskih i drugih kroničnih bolesti. Pa evo za čitatelje Hrvatskog vjesnika što se u domovini preporuča starijima.

Među ostalim, bilo bi dobro, kažu, da se ne izlažu suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a prilikom izlaska

morali bi zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom te nositi laganiju prozračnu odjeću i obuću.

Nužno je dnevno uzimanje do dvije litre tekućine, bilo kao osam čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva, te izbjegavanje pržene, pohane, slatke i jako zasoljene hrane kao i začinjenih jela. Potrebno je uzimati puno sezonskog voća i povrća. Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.

Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće usta i kože, znak su uzbune, osobito za starije osobe koje su bolesne te se stariji bolesnik mora hitno javiti doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći. Rashladne uređaje potrebno je redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka mikroorganizmima.

Hrvatsku nogometnu reprezentaciju u Rotterdamu je protiv Nizozemske bodrilo 20-ak tisuća navijača, ali «vatreni» imaju fanove diljem svijeta. U to su se Hrvati uvjerili i ovih dana uvjerili u Nizozemskoj, gdje im prilaze mnogi stranci, čestitaju na fenomenalnom nastupu Luke Modrića i društva protiv “oranja”. A uvijek je zanimljivo i pred hotelom “vatrenih” u Schiedamu.

Ondje su u petak naletjeli na Kineskinju Yuchan (30), koja godinama živi u Parizu, a obožavateljica je hrvatske nogometne reprezentacije. Simpatična Yuchan ispred hotela “vatrenih” satima je čekala Luku Modrića kako bi se slikala s jednim od svojih najvećih sportskih idola, pa mu i darovala svoj rad - njegov crtež.

- Crtala sam to satima, jednostavno sam već godinama opčinjena Lukom Modrićem i vašom reprezentacijom. Ma to traje još od Svjetskog prvenstva u Rusiji. Tad ste svojim igrama zaludili cijeli svijet. Nikad nisam ni po-

Prikupljanje plastičnih čepova

Društvo

Naša djeca Grada

Crikvenice pokrenulo je humanitarnu akciju “Prikupljanje plastičnih čepova” u okviru manifestacije Hrvatska volontira. Glavni cilj je bio pomoći Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma kroz prikupljanje novčanih sredstava koja će se koristiti u svrhe liječenja – za �inanciranje lijekova, terapija i medicinskih pomagala.

„Provodeći ovu akciju zalagali smo se za očuvanje i zaštitu okoliša. Pozvali smo

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

vrtiće, škole, udruge građana i društveno odgovorna poduzeća na solidarnost i humanost kako bismo zajedno ostvarili cilj“, rekli su organizatori. Pozitivno su iznenađeni velikim odazivom te su kroz desetak dana prikupili 154 kilograma čepova. Zahvalili su svima na sudjelovanju, Gradu Crikvenici na pomoći u organizaciji prijevoza čepova u Udrugu oboljelih od leukemije i limfoma u Čakovec.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Kineskinja Yuchan s crtežom Luke Modrića

Kineskinja satima čekala Luku: Ovo je moj crtež samo za njega!

mišljala da ću jednog dana upoznati Luku Modrića, ali stigao je i taj dan. Iz Pariza sam došla u Rotterdam samo zbog Hrvatske, želim Luki dati svoj rad - kaže nam Yuchan pa nastavlja:

- Nikad nisam boravila u Hrvatskoj, ali obožavam vašu zemlju. Ma mogu vam reći da mnogo Kineza zna sve o Hrvatskoj, o ljepoti vaše zemlje, o vašim sportskim uspjesima. Stvarno sam dugo čekala ovaj trenutak, dan kad ću uživo vidjeti Luku, ali i druge hrvatske nogometaše. Vjerujem da ću

Natječaj za najbolju fotogra�iju

Hrvatska zajednica županija osmu godinu zaredom organizira natječaj za izbor najboljih fotogra�ija iz svih hrvatskih županija. Natječaj kreće 16. lipnja i trajat će do 2. srpnja, a najbolje fotke prema mišljenju žirija postat će dio jedinstvene izložbe s motivima iz svih županija.

Svi ljubitelji fotogra�ije, bilo da se radi o profesionalnim ili amaterskim fotogra�ima, pozvani su da se uključe u priču

koja traje već osam godina, a cilj je pokazati detalj, motiv, posebnost svakog kraja Hrvatske. Svaki autor može prijaviti do tri fotogra�ije.

Fotogra�ije koje ulaze u postav putujuće izložbe bira stručni žiri na čijem je čelu poznata hrvatska profesionalna fotogra�kinja Mare Milin, a uz nju su i predstavnici županija. Fotogra�ije snimljene dronom boduju se u zasebnoj kategoriji, a najbolja se također nagrađuje.

skupiti i sve njihove potpise. Yuchan je pred hotel stigla u dresu Luke Modrića iz Real Madrida, iako, kako sama kaže, nije veliki fan “kraljevskoga kluba”.

- Ne, ovaj dres sam kupila isključivo zbog Luke, inače navijam za Hrvatsku i PSG. Kina? Ma ne, nismo mi tako dobri u nogometu, ali uvijek su mi dragi uspjesi kineskih sportaša. Čime se bavim?

Završila sam studij umjetnosti u Parizu, sad radim u jednom pariškome muzeju i pratim nogomet. Idemo, Hrvatska - završila je Yuchan.

Novi turistički proizvod

UFažani, gradiću u Istri nedaleko Pule, pred tamošnjom plažom, u petak je “lansiran” novi atraktivan turistički proizvod Istria snorkeling koji posjetiteljima nudi istraživanje istarskog podmorja na atraktivan način.

Zadatak je jednostavanposjetitelji na informativnoj tabli, te uz aplikaciju proširene stvarnosti, mogu saznati sve potrebne informacije o lokaciji, a potom se, uz ronilačku masku i disalicu,

DISTRIBUCIJA (Distribution):

prepustiti istraživanju mističnog podmorja. Ondje će ih, uz vrijedne ostatke rimske luke i bogat podvodni svijet, dočekati i replike fažanskih amfora.

Riječ je o projektu županijske turističke zajednice u suradnji sa 17 lokalnih obalnih zajednica, na čijoj se realizaciji radilo dvije godine. Polaznicima je na raspolaganju instruktor ronjenja koji im objašnjava što će vidjeti i kako se trebaju kretati.

CIJENA PRIMJERKA

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail:

croatianherald@netspace.net.au

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 2 VIJESTI
Utemeljen 1983.
GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270
Podmorje u Fažani Popularizacija svog zavičaja Zbog kiše program je održan u dvorani Sladoled za rashlađivanje

ZAGREB IZBORNIK DALIĆ OTVORIO DUŠU NAKON POVRATKA IZ NIZOZEMSKE

Smetam jer sam biram reprezentaciju i igrače koji igraju zajedno sa svojim stožerom. Ne biraju ih novinari, ne biraju ih menadžeri, biram ih ja sam, rekao je Dalić

Nakon poraza od Španjolske u �inalu hrvatska nogometna reprezentacija vratila se u ponedjeljak iz Rotterdama u Zagreb s osvojenim srebrom poslije kraja trećeg izdanja UEFA-ine Lige nacija. Hrvatska je tako došla do treće medalje s velikih natjecanja u pet godina nakon srebra sa Svjetskog prvenstva u Rusiji i bronce sa Svjetskog prvenstva u Kataru.

Planovi o svečanom dočeku otkazani su nakon poraza u �inalu, a neki igrači nisu se ni vratili s ostatkom ekipe u Zagreb. Naravno, među onima koji su se vratili bio je Zlatko Dalić. Hrvatski izbornik je dao izjavu za Dnevnik Nove TV, a mi prenosimo najzanimljivije dijelove.

Luka Modrić i njegova odluka? Zna li možda već Dalić kako će ta odluka glasiti?

Luka će sam odlučiti što i kako dalje. Ja bih volio da on nastavi jer on treba ovoj reprezentaciji i meni je žao zbog svih nas, a pogotovo zbog njega, što nismo osvo-

jili to zlato, taj trofej. Bila bi to kruna svih nas, kruna njegove karijere. Neka se Luka malo odmori i onda će on priopćiti svoju odluku.

Osim Modrića, veterani su još Vida i Perišić, sprema li se koje umirovljenje?

“Mislim da ne i nadam se da neće biti. Naša dva bitna igrača su Vida i Perišić. Moram pohvaliti Perišića za jučerašnju utakmicu na lijevom bočnom. Odigrao je jako

dobru utakmicu. Vida protiv Nizozemske jako dobru utakmicu također. To su igrači koji nama trebaju i ja se nadam da će i oni nastaviti dalje s nama.»

Dalić je na klupi već gotovo šest godina te je prošao puno toga, od uspjeha do nekih neuspjeha, preko hvalospjeva do kritika. Kako prolazi kroz sve to i koliko je bio blizu odluci da ode na vrhuncu?

Ja sam trebao otići nakon Rusije. Nisam otišao, ostao sam. Nakon Katara, nakon Lige nacija.

Zašto ste odlučili ostati?

Zbog svojih razmišljanja. Kada nešto napraviš, najbolje se povući. Mene vuče motiv, mene vuče Hrvatska i meni nema ljepšega posla od ovoga koji ja tu radim. Osvojiti tri medalje u pet godina, s tim se ne mogu pohvaliti ni puno jače reprezentacije, puno brojnije države nego

što je Hrvatska. Ja sam ponosan na ovih svojih pet godina, na našu reprezentaciju, na igrače, na ovo što smo napravili. Ponosan sam na svoju karijeru osobito.

Kritika će uvijek biti kod nas. One su dio našega folklora. One su ovdje zbog nekog interesa tih drugih ljudi, ali ja sam pet i pol godina izbornik, nikad se nisam posvađao. Nikad nisam rekao ružnu riječ nikome. Ako sam negdje pogriješio,

ispričao sam se. Ako smo izgubili, preuzeo sam odgovornost. Ja sam uvijek to napravio. Nakon Europskog prvenstva rekao sam da sam pogriješio, da ću se ispraviti i popraviti. Tako sam i učinio. Smetam ako kažem da sam vjernik. Smetam ako kažem ‘hvala braniteljima’. Smetam zato što mislim svojom glavom i zato što sam biram reprezentaciju i igrače koji igraju zajedno sa svojim stožerom. Ne biraju ih novinari, ne biraju ih menadžeri, biram ih ja sam. Smetam ako nisam otišao iz Hrvatske jer sam ostao tu da mladim ljudima pošaljem poruku da ostanu u Hrvatskoj, da radimo bolju Hrvatsku. Zato me kritiziraju. Ja se na njih ne obazirem. Iza mene su naši igrači i tri medalje.

Ova generacija, prema Daliću, još uvijek ima nedovršenog posla. Na što je točno mislio?

“Žao mi je da nismo osvojili zlato, ali uvijek treba postaviti neki cilj, neku ambiciju. Ovi igrači koji dolaze moraju nešto prestići. Tako su ovoj generaciji Vatreni 98’ bili cilj da ih prestignu i oni su to napravili. Sad je na ovima zadatak da to poprave. Treba uvijek stavljati nove ciljeve i ambicije. Iskreno, mi smo tu ljestvicu podigli jako visoko i sad smo došli na tu razinu da smo tužni jer smo drugi u Europi. To je velika stvar.”

Predivna gesta kapetana, ispunio želju bolesnom dječaku

Tin Vukadin (10) koji živi u Nizozemskoj, a obitelj mu vuče porijeklo iz Mostara, barem jedan dan nije mislio na svoju bolest

Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić još jednom je pokazao kako, osim sjajnog nogometnog umijeća, ima i veliko srce. Prema pisanju nizozemskog lista De Limburger, kapetan “Vatrenih” je priuštio dan za pamćenje teško bolesnom desetogodišnjem Tinu Vukadinu iz Roermonda.

Dječak boluje od teške metaboličke bolesti, zbog toga je u prošlosti bio podvrgnut transplantaciji jetre i bubrega, pišu lokalne novine. Zahvaljujući zakladi FC Robinstijn, koja ispunjava nogometne želje djece, Tin je u srijedu potpuno zaboravio na svoju bolest.

Dječak je dobio dozvolu za ulazak na teren De Kuipa kako bi se susreo sa svojim idolom. “Bilo je nestvarno i užasno uzbudljivo. Bio je tako impresioniran. Po cijele dane gleda videe koje mu šalju kolege iz razreda. Sve su

snimali na televiziji”, kazala je majka.

Tin, njegov mlađi brat Fran i njihovi roditelji su dan nakon utakmice protiv Nizozemske otputovali u hotel hrvatskih igrača u Schiedam, gdje se Modrić susreo

Luka Modrić s Tinom Vukadinom i članovima njegove obitelji s njima. “Pričao je s nama petnaestak minuta. Nismo ga željeli predugo gnjaviti, bio je vrlo opušten”, kazala je majka Irina za De Limburger.

Zvijezda “Vatrenih” i Real Madrida ostavila je snažan dojam na obitelj. “On je tako normalan, nevjerojatno kako ima obje noge na zemlji. Toliko je voljen ne samo zbog svog nogometa, već i zbog svoje osobnosti”, dodala je.

Dan nakon utakmice, nakon što se probudio, Tin mi je rekao: “Joj, mama, ja bih htio da je opet jučer”, rekla je Irina Pušić Vukadin, Tinova mama. Dodala je da im se emocije

nakon susreta s velikim kapetanom Modrićem, nikako ne mogu slegnuti.

- Ovo ćemo pamtiti do kraja života. Svi nas zovu, traže naše utiske, ispituju nas, još uvijek smo preuzbuđeni - rekla je Irina.

- Kad vam je dijete teško bolesno, onda kao majka, naravno, pokušavate učiniti sve da mu malo olakšate, da ga razveselite i da okrenete sve na pozitivu. Tako smo se obratili zakladi FC Robinstijn.

- Prije dva mjeseca nazvao me čovjek i rekao da možda ima karte za nas. Sjećam se, suprug i ja bili smo u autu i ja sam se rasplakala. A tada još nisam ni znala što nas točno sve čeka - uzbuđeno će Irina.

Par dana kasnije čovjek iz Zaklade je opet zvao Irinu i rekao joj da će Tin najvjerojatnije imati priliku istrčati na teren s igračima. Treći put ih je nazvao da im kaže da će na terenu za ruku držati Luku Modrića, ali neka ništa još ne govore Tinu.

- Možete si zamisliti kako smo se osjećali. Euforija, nevjerica, sve se pomiješalorekla je Irina. Rezervirali su im i sobu u hotelu. Obitelj je bila presretna. Na jedan su

dan, kažu, zaboravili na sve brige koje ih muče. Tin toga dana nije ni pomislio na svoju bolest. Bio je uzbuđen što će gledati utakmicu, a još nije znao da će mu se ostvariti i san.

- Na dan utakmice smo se našli s organizatorom i on je tada Tinu rekao da će izaći na teren s Modrićem. Tin je inače jako povučen i sramežljiv, ali tada je razvukao osmijeh i samo gledao u pod. Znala sam da je izvan sebe. Čovjek je rekao da mu njegov osmijeh govori sve - ispričala je Irina. Roditeljima je bilo nestvarno gledati svog sina na terenu s Modrićem.

Prilikom susreta hrvatski kapetan je za poklon Tinu i njegovom mlađem bratu Franu hrvatski kapetan dao dva hrvatska dresa uz poruku: “Za Tina i Frana, od srca Luka Modrić”.

Dodala je da je Tin dan poslije odnio dres u školu jer su ga zamolili prijatelji.

- Naravno da djeca žele vidjeti dres i čuti od mog Tina iz prve ruke kako je sve prošlo. Sigurna sam da im sad oduševljeno prepričava neke detalje. I oni su sretni zbog njega i raduju se jer je to sve proživio - kaže Irina.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 3 VIJESTI
Luka potpisuje dres Tin ispred Modrića na stadionu
‘Smetam ako kažem da sam vjernik, smetam ako zahvalim braniteljima...’

Hrvatskoj je u interesu da se susjedstvo europeizira, poručio je Jandroković

Hrvatska je u deset godina članstva u EU-u ostvarila nevjerojatan uspjeh, izjavila je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Govoreći na obilježavanju desetogodišnjice ulaska

Hrvatske u Uniju 1. srpnja 2013., Metsola je rekla da je

‘Deset godina nevjerojatnog uspjeha jedne zemlje u samom srcu Europe’

taj uspjeh okrunjen ulaskom u schengenski prostor i eurozonu ove godine.

“To je deset godina nevjerojatnog uspjeha jedne zemlje u samom srcu Europe”, rekla je malteška političarka na skupu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Hrvatska je punopravna članica Unije postala nakon rata za neovisnost 1990-tih, ekonomske i političke tranzicije te kompliciranih pregovora koji su bili opterećeni suradnjom s Haškim sudom i bilateralnim sporom sa Slovenijom.

“Hrvatska je u potpunosti transformirana i još puno toga treba napraviti, ali imamo međunarodni ugled i naš se glas uvažava. Zaradili smo respekt, to je jako puno za deset godina”, rekao je premijer Andrej Plenković. Dodao je da zemlja nastavlja put na “tri piste”: zelena tranzicija, digitalna transformacija i demografska revitalizacija.

“Te tri teme osiguravaju konkurentnost na globalnom tržištu i mogućnost suoča-

‘Svaki glas je važan’

Govoreći o izborima za Europski parlament iduće godine, Metsola je pozvala birače, osobit mlade, da izađu na birališta jer se radi o najvažnijim izborima dosad.

“Postoji nevidljiva crta i kada je prijeđemo izgubili smo naše građane. Ako uspijete ‘proda-

vanja s izazovima a da kao društvo ostanemo na okupu”, istaknuo je.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbacio je kritike euroskeptika da Zagreb samo slijedi politiku Bruxellesa.

“Ne, mi aktivno sudjelujemo u donošenju odluka i vlastite interese usklađujemo s interesima ostalih (članica)”, rekao je Jandroković.

Hrvatska, koja je u pregovorima izgubila nekoliko godina zbog graničnog spora sa Slovenijom i odnosa s Haaškim sudom, probleme sa susjednim zemljama neće koristiti za blokiranje njihova puta u EU, istaknuli su najviši hrvatski dužnosnici.

Hrvati zarađuju i do 6000 plaća za iste te pozicije u

Mogu potvrditi da postoje �irme koje daju oko 9, 10 tisuća eura bruto plaće za softver arhitekte, seniore, leadove, kazala je analitičarka Barančić

�’ argument da glasanje nije privilegija, nego pravo pa čak i dužnost onda ćemo razumje� što građani žele i pokaza� jasnu viziju da EU vrijedi. Da bi to pos�gli, moramo se pobrinu� da što više ljudi glasa iduće godine. Svaki je glas važan”, istaknula je Metsola.

“Blokade su nepravedne, stvaraju lošu atmosferu. Hrvatska želi bilateralna pitanja riješiti inteligentno, a ne na način koji predstavlja prepreku pregovorima”, rekao je Plenković.

Jandroković kaže da je Hrvatskoj u interesu da se susjedstvo europeizira, a ne da u svome okruženju ima nekoga tko zagovara poludemokratske ili nedemokratske modele.

“Naše susjedstvo nije jasno kada je posrijedi opredjeljenost za europske integracije i to je razlog za brigu. Mi ćemo pomagati svima koji žele ići prema članstvu u EU-u”, istaknuo je predsjednik Sabora.

Od 25 milijardi eura iz EU fondova velik dio proći će kroz građevinarstvo

U hrvatskom građevinarstvu zaposleno je oko 140 tisuća radnika od kojih 50 tisuća stranih

Velik dio novca iz EU-ovih fondova proći će kroz građevinarstvo, rekao je u četvrtak potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Pred nama je u idućih sedam godina oko 25 milijarda eura iz EU fondova, a veliki dio tog novca će proći kroz ruke građevinara, rekao je.

Podsjetivši da je lani u Hrvatskoj izdano 11.600 građevinskih dozvola, a ukupan obujam radova bio vrijedan oko šest milijarda eura, kazao je kako se može reći da je gotovo 10 posto BDP-a u rukama građevinara i drugih

sudionika projekata realizacije građevinskih dozvola.

Prema njegovim riječima, trenutno je u hrvatskom građevinarstvu zaposleno oko

140 tisuća radnika od kojih

50 tisuća stranih, a velik dio infrastrukturnih javnih radova oslanja na europske fondove.

Kazao je da se s nedostatkom radnika suočavaju i druge djelatnosti te da će na brojna otvorena pitanja tre-

Čini se kako je razdoblje ogromnog rast IT (informatičke tehnologije) sektora iza nas. Posljedica je to globalnih kretanja. Došlo je do krize, slijede vjerojatno i mnoga otpuštanja zaposlenih, to će se osjetiti i u Hrvatskoj.

Inače, poslovi vezani uz IT sektor bili su pri vrhu liste poželjnih kod mladih, znatnim dijelom i stoga jer su bili odlično plaćeni.

Ugledna analitičarka IT tržišta Tajana Barančić, prvi put je otvoreno govorila o krizi u hrvatskom IT sektoru u Tech Radaru, najpopularnijem tehnološkom portalu u Hrvatskoj i okruženju.

Dobra je vijest da je u 2022. u Hrvatskoj zabilježen nezapamćeni rast IT-ja: oboreni su rekordi po svim mogućim parametrima. Loša je vijest da u tekućoj godini ne samo da neće biti takvog rasta, već postoji mogućnost i da ne bude nikakvog.

“Ovo de�initivno nije godina za IT, ne samo u Hrvatskoj nego globalno. To se počelo primjećivati krajem godine, najprije �irme koje su bile izložene američkom tržištu”, kazala je Barančić koja ne misli da će sve trajati dugo, već da će se tržište odnosno kompanije, malo pročistiti.

Istaknula je da je prošle godine zabilježen najveći rast prihoda od 26 posto,

Američka tvrtka je spremna dati priliku Đuri Đakoviću i očekujem da će ugovor biti potpisan sljedeći mjesec, rekao je Banožić

Anali�čarka Tajana Barančić o situaciji u IT sektoru u Hrvatskoj govorila je za Tech Radar

odnosno 3,5 milijarde eura, a rast izvoza 38 posto odnosno, 1,5 milijardu eura izvoza, kakav ne pamti u sektoru od 2011.

Barančić je kazala i da je prošle godine bilo velikog zapošljavanja u IT sektoru, ali i da će ove godine svega dvije ili tri IT kompanije imati istu stopu rasta prihoda kao lani.

Međutim, dok prihodi stagniraju, to s plaćama u IT sektoru nije slučaj.

Plaće su u 2022, prema

službenim podacima, rasle desetak posto, kaže Barančić. Napominje da na to treba nadodati neoporezive isplate koje su se ipak povećale krajem 2022.

“Sada su neke plaće u IT sektoru 12 posto veće nego u 12 mjesecu prošle godine. Mislim da su �irme, neovisno o situaciji, digle plaće. Dosta efekta imala je i in�lacija, htjeli su očuvati višu plaću zaposlenicima. Dosta su rasle plaće”, kazala je Barančić. Međutim, plaće su rasle, a

bati kvalitetno odgovoriti.

Bačić je istaknuo da je ministarstvo prioritetno okrenuto obnovi nakon potresa, da je veliki dio javnih zgrada i infrastrukture �inanciran iz Europskog fonda solidarnosti, a rok do kraja lipnja je posve iskorišten te su s današnjim danom, od odobrenih 1,3 milijarde eura, iskorištene 1,15 milijarde eura, a do kraja mjeseca će biti više od 1,25 milijarde eura.

Ministri obrane država članica NATO-a sastali su se u četvrtak u Bruxellesu s predstavnicima 25 tvrtki iz područja obrambene industrije, među kojima je hrvatska tvrtka Đuro Đaković, s kojima su razgovarali o jačanju vojne pomoći Ukrajini.

“Mi smo imali ovdje na inicijativu glavnog tajnika okupljeno 25 tvrtki u kojoj su najznačajnije na euroatlantskom tržištu streljiva te razne proizvođače težeg naoružanja. Drago mi je da je jedna od tih 25 tvrtki bila iz Hrvatske, Đuro Đaković”, rekao je ministar obrane Mario

Banožić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na dvodnevnom sastanku ministara obrane država članica NATO-a.

On je rekao da Đuro Đaković može pridonijeti svojim znanjem i kapacitetima za održavanje tenkova sovjetske proizvodnje, kojih se još dosta koristi u Ukrajini, kao i

za održavanje oklopnih vozila Patria.

Banožić je rekao da su na sastanku bili i predstavnici američke tvrtke BAE Systems, proizvođača oklopnih vozila Bradley, i najavio da će sljedeći mjesec s tom tvrtkom biti potpisan sporazum o modernizaciji tih

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 4 AKTUALNO
ZAGREB PREDSJEDNICA EUROPSKOG PARLAMENTA IT SEKTOR NAKON GODINA NEZAPAMĆENOG
Hrvatska tvrtka na korak modernizirat će američka
Roberta Metsola, inače s Malte, s hrvatskim čelnicima u Zagrebu Tvrtka iz Slavonskog Broda postat će regionalno čvorište za održavanje �h vozila Ministar Branko Bačić Prihodi tvrtki padaju, mogući su i otkazi netehnološkom osoblju

eura neto: ‘U rangu su Njemačkoj ili Francuskoj‘

prihodi nisu rasli pa su uslijedili otkazi.

“U nekim �irmama se smanjivao broj netehnološkog osoblja. U drugim �irmama su se opredijelili za juniore. Međutim, većina je smanjivala po tome tko je koliko doprinio”, kazala je Barančić. Barančić je otkrila da je trenutno prosječna plaća u IT sektoru oko 2000 eura.

“Tu isto ima �irmi koje daju stvarno možda čak i dvostruko veće plaće. Ne kažem da je puno takvih, ali ih ima”, kazala je te napomenula da plaće ne mogu biti veće dokle god hrvatski poslodavci ostvaruju do 100.000 eura prihoda po čovjeku, dok je u svijetu taj iznos oko 400.000 eura.

“Mogu potvrditi da postoje �irme koje daju oko 9, 10 tisuća eura bruto plaće za softver arhitekte, seniore, leadove, što je u rangu plaća za iste te pozicije u Njemačkoj ili Francuskoj”, kazala je Barančić.

Svjesni globalne situacije

IT sektor u Hrvatskoj kon�nuirano raste uobičajeno po znatno višim stopama rasta od prosjeka Hrvatske i drugih sektora. Vjeruje se kako će se rast nastavi� i u 2023. godini, ali možda po nešto nižim stopama od prethodnih godina.

Plaće će također nastavi� ras� u skladu s tržišnom situacijom, ali će se svakako pojačano pra�� produk�vnost radne snage.

Izjavio je to Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, te dodao kako su svjesni

globalne situacije i najavljenih otpuštanja u globalnim IT tvrtkama, ali smatraju kako na njihove odluke utječe prvenstveno burzovna situacija i interesi dioničara, a ne toliko realni poslovni rezulta�.

- To svakako otvara i dodatni prostor za njihove vanjske tvrtke suradnike, jer su im � resursi i dalje znatno je�iniji od vlas��h zaposlenika. U slučaju smanjivanja vanjskih potreba globalnih IT tvrtki, vjerujem kako će lokalno IT tržište moći zaposli� takve resurse, rekao je Jukić.

do potpisivanja ugovora, oklopna vozila Bradley

vozila koja će Sjedinjene Države donirati Hrvatskoj.

“Američka tvrtka je spremna dati priliku Đuri Đakoviću i očekujem da će ugovor biti potpisan sljedeći mjesec”, rekao je Banožić, dodajući da će tako ta tvrtka

iz Slavonskog Broda postati regionalno čvorište za održavanje tih vozila.

“Drago mi je što je NATO prepoznao kvalitetu hrvatske obrambene industrije pozvavši i tvrtku Đuro Đaković koja ima dugogodišnje

Žaljenje zbog Milanovića

Hrvatski je ministar obrane izrazio žaljenje što Hrvatska ne sudjeluje u misiji EU za obučavanje ukrajinskih vojnika, na što nije pristao predsjednik Zoran Milanović.

“Hrvatska, nažalost, ne sudjeluje u toj misiji u kojoj je mogla da� svoj doprinos u onome što najviše �š� ukra-

jinske snage, a to su minska polja. Hrvatska je bila spremna obučava� inženjerske postrojbe za protuminsko djelovanje i na taj bismo način pridonijeli sigurnos� ukrajinskih snaga, ali i bržem napredovanju jer su upravo ta minska polja ono što ih najviše usporava”, rekao je Banožić.

Projekti koje ostvarujemo jačaju naše sposobnosti, rekao je u Parizu hrvatski ministar obrane

Ministar obrane Mario Banožić rekao je u ponedjeljak u Parizu, prigodom posjeta izložbi “Paris Air Show 2023.”, da su Hrvatska i Francuska strateški partneri te da projekti koje ostvaruju jačaju njihove sposobnosti, priopćio je MORH.

Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj posjetili su izložbu “Paris Air Show 2023.” koju je svečano otvorio francuski predsjednik Emmanuel Macron te su sudjelovali na Konferenciji o europskoj protuzračnoj i proturaketnoj obrani koja je održana uz izložbu na inicijativu francuskog šefa države.

“Ova izložba i konferencija su prilika za razmjenu pogleda o europskoj sigurnosti. Francuska i Hrvatska strateški su partneri, a projekti koje ostvarujemo jačaju naše sposobnosti. Rasprava

‘Hrvatska i Francuska su strateški partneri’

malja, kao i 304 službena izaslanstva iz više od 100 zemalja i sedam međunarodnih organizacija. Izložba na jednom mjestu pruža uvid u najnovija dostignuća iz područja zrakoplovne industrije i svemirske indu-

strije, naglašava MORH. “Paris Air Show” je prvi put održan 1909. te je kroz godine evoluirao u najprestižniji i najveći sajam zrakoplovstva u Europi koji na jednom mjestu okuplja elitu zrakoplovnog svijeta.

Snažna vojna suradnja

Na komentar voditelja da to izađe oko 5500, 6000 eura neto, za Tech Radar je kazala: «6000 vjerojatno».

Ovome treba dodati kako je hrvatski IT sektor pokazao značajnu otpornost i za vrijeme prošle velike ekonomske krize, te mnogi analitičari vjeruju kako postoji dovoljno inovativnosti i spremnosti na promjene kako bi se tvrtke prilagodile ekonomskoj situaciji.

Hrvatska IT industrija ima veliki potencijal, a najveća vrijednost je u tome što omogućuje i eksponencijalni razvoj svih ostalih gospodarskih grana.

iskustvo u održavanju sustava starije proizvodnje poput tenkova, kao i novijih sustava poput Patria vozila, a uskoro i borbenih vozila pješaštva Bradley koje RH nabavlja”, rekao je Banožić.

Na sastanku su bili nazočni i predstavnici francuske tvrtke MBDA s kojom Hrvatska ima sklopljen ugovor o nabavi raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral, gdje postoji potencijal i za daljnju suradnju.

Također, susretu su nazočili i predstavnici tvrtke Lockheed Martin s kojom RH ima dva važna projekta, jedan je modernizacija radara FPS 177, a drugi je nabava dodatnih višenamjenskih helikoptera Black Hawk uz pomoć nedavne donacije SAD-a u iznosu od 140 milijuna dolara.

o operativnim izazovima europske zračne i raketne obrane koju imamo ovdje na konferenciji iznimno je važna u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je Banožić.

“Hrvatska u potpunosti podržava jačanje i razvoj sposobnosti zračne i proturaketne obrane u okviru i u smjeru ostvarivanja zajedničkih ciljeva”, dodao je Banožić. On i Hranj posjetili su i štandove tvrtki Dassault, Thales, Nexter i SAFRAN upoznavši se s njihovim proizvodima i rješenjima.

Ovogodišnji 54. Paris Air Show održava se do 25. lipnja, a na njemu je oko 2500 izlagača iz više od 50 ze-

Oni će oploditi ženke koje će zatim proizvesti jajašca koja neće dovesti do potomstva

Za borbu protiv komaraca

Grad Zagreb ove godine osigurao je 384.000 eura. Dio novca ide i za edukaciju građana. “Da se građani informiraju o važnosti uklanjanja posuda s vodom za vrijeme ljetnih mjeseci jer naje�ikasnija metoda za uklanjanje jest zapravo uklanjanje legla komaraca”, rekao je Dragan Grubiša s Odjela za zdravstvenu ekologiju Grada Zagreba.

Idući tjedan u Zagreb će se prvi put ispustiti 100.000 sterilnih mužjaka uvezenih iz Italije kao dio borbe protiv najezde komaraca. “Što znači da će oni, ako su brojnošću tu nadmoćni, oploditi ženke koje će zatim proi-

Hrvatska je s Francuskom uspostavila snažnu suradnju u vezi s nabavom najmodernije vojne opreme. Ponajprije tu je eskadrila, dakle, 12 zrakoplova Rafale, koji će poče� pris�za� sredinom sljedeće godine.

Hrvatski pilo� i tehničari se već određeno vrijeme

Vježbe

uvježbavaju u francuskim vojnim bazama. Sustav obuke je takav da bi oni koje francuski stručnjaci osposobe trebali moći obučava� sljedeće naraštaje hrvatskih pilota i tehničkog osoblja. Za�m su naručeni protuzrakoplovni sustavi kratkog dometa Mistral koji bi trebali doći krajem ove godine. Predmet razgovora je i nabava protuzrakoplovnih sustava dugog dometa.

S Amerikancima se pak stalno održavaju vojne vježbe, ali podalje od očiju javnos�, a također bi Hrvatska trebala uze� udjela i u modernizaciji oklopnjaka s gusjenicama Bradley.

Zagreb uvozi 100 tisuća sterilnih komaraca

zvesti jajašca koja neće dovesti do potomstva i na taj način biološkim putem smanjit će se broj tigrastih komaraca na nekom području, objasnila je Ana Klobučar iz Službe za epidemiologiju, NZJZ “Dr. Andrija Štampar”, piše HRT. Stručnjaci objašnjavaju i da se prevencija obavlja i na

vodama stajačicama, a prije ljeta počinje i oprašivanje. “Suzbijanje odraslih jedinki obično se radi u vrijeme njihove najveće brojnosti, a to je krajem 6. mjeseca i početkom 7. mjeseca kada se ruše tzv. proljetne vrste komaraca”, dodao je Josip Palaversa iz Tehinspekta.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 5 AKTUALNO RASTA, SLIJEDI LI DOBA STAGNACIJE VOJSKA IZLOŽBA I KONFERENCIJA U PARIZU
Admiral Hranj i ministar Banožić na izložbi u Parizu Nova metoda borbe pro�v komaraca hrvatskih pilota

Oko 250 tisuća Hrvata u Argentini

Prema podacima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, danas u svijetu živi više od 3 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250 000 pripadnika te zajednice.

Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848. g., a taj se broj povećavao sve do 1918. g. Valja spomenuti da su Hrvati pojedinačno na ovo područje počeli dolaziti već od sredine 18. stoljeća. Prvi sigurni povijesni podaci postoje za hrvatskog isusovca Nikolu Plantića, rođenog u Zagrebu 1720. g. koji je na područje tadašnje Argentine došao godine 1748.

Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između I. i II. svjetskog rata, tj. između 1918. i 1939. g. U toj etapi također su bili najbrojniji iseljenici iz hrvatskih primorskih krajeva, ali su u njoj sudjelovali i iseljenici iz Banovine, Like, Korduna, Slavonije, Srijema, Hercegovine i sjeverne Bosne.

No, Hrvati su u prvom i drugom valu useljavanja u Argentinu bili upisivani u evidencijama svoje nove domovine ne samo kao Hrvati već i kao Austrijanci, Mađari, Slaveni, Dalmatinci, Jugoslaveni, što je bio odraz tadašnje situacije u kojoj se nalazila matična zemlja. Bez obzira na navedeno, u Argentini je 1939. g. bilo oko 150 000 Hrvata okupljenih u 133 naselja.

Treći i posljednji val bio je poslije Drugoga svjetskog rata, između 1945. i 1956. g. kada je u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata, političkih emigranata. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.

Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim zemljama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu.

Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice glede čega su, bilo kao pojedinci bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.

ISELJENICI POTOMCI HRVATA IZ JUŽNE AMERIKE VRAĆAJU SE U ‘LIJEPU NAŠU’

Prije smo imali između 200 i 300 zahtjeva za hrvatskim državljanstvom godišnje, a prošle godine završili smo s obradom 3000 državljanstava i već imamo listu čekanja, kažu iz veleposlanstva RH u Buenos Airesu

Migracije radnika stara su povijesna pojava, a u vremenima kriza one su intenzivnije. S ulaskom u Europsku uniju iz Hrvatske se u zapadne zemlje iselio veliki broj radnika, dok nam s druge strane sve veći broj radnika

razlike, i dalje gaje ljubav prema Hrvatskoj, pa je na neki način i idealiziraju

tečajevi na priznatim sveučilištima u zemlji su pokriveni. Svake godine sve se više Argentinaca prijavljuje za te stipendije, a kada završe studij, odlučuju ostati. Vidimo i da kada dobiju vizu za privremeni rad, vra-

Radnika nedostaje i u kulturi, zdravstvenom i socijalnom sustavu, u prehrambenoj, prerađivačkoj i metalurškoj industriji te u poljoprivredi i šumarstvu. Također su potrebni liječnici, nastavnici i farmaceuti.

Na tisuće Argentinaca prijavljuje se za rad u Hrvatskoj

dolazi iz Nepala i iz drugih zemalja.

I država je tu popustila sa svojim kvotama jer hrvatskome gospodarstvu nedostaje na desetke tisuća radnika različitih branši. Osim toga, Republika Hrvatska početkom 2020. godine donijela je Izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu što je, među ostalim, na povratak privuklo mnoge Hrvate iz Argentine i njihove potomke, ali i druge Argentince.

“Argentincima za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza, pa mogu ući kao turisti i ako nađu posao mogu zatražiti ‘privremeni boravak radi rada‘. Može se dogoditi da dobiju posao na šest mjeseci, jer je uobičajeno da potražnja za radnom snagom raste tijekom turističke sezone.

Postoji i popis poslova koje treba pokriti tijekom cijele godine. Ako je struka dotične osobe na tom popisu, lako će naći posao jer tvrtke mogu brzo dobiti dozvolu od države”, rekla je Maja Steović, savjetnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu, u intervjuu za La Nacion.

Hrvatsko tržište rada bilježi de�icit radne snage u građevinarstvu, brodogradnji, turizmu i ugostiteljstvu. Radnika nedostaje i u kulturi, zdravstvenom i socijalnom sustavu, u prehrambenoj, prerađivačkoj i metalurškoj industriji te u poljoprivredi i šumarstvu. Također su potrebni liječnici, nastavnici i farmaceuti. Svi oni mogu brzo dobiti posao, ali moraju znati hrvatski jezik. Engleski vam može biti koristan za svakodnevni život, ali ne i za posao.

Kad dobiju posao, radnici se mogu prijaviti za privremeni boravak dok taj posao traje.

Stranac u Hrvatskoj mora

živjeti i imati stalni boravak osam godina bez prekida

Nepalci i Indijci dođu i odu, Hrva� iz Južne Amerike ostaju

Inače za ideju naseljavanja Hrvata iz Južne Amerike založio se i demograf Stjepan Šterc, zabrinut zbog demografskih problema, “bijele kuge”, zbog koje Hrvatska, kako je rekao, svake godine gubi 40.000 stanovnika, a od završetka Domovinskoga rata ukupno milijun.

Na konstataciju novinara da je Filipincima, Nepalcima, Indijcima Hrvatska prolazna stanica, a da ovdje ostaju jedino Hrva� iz Južne Amerike, Šterc je odgovorio:

– I to zato, bez obzira na protek vremena i generacijske razlike, što i dalje gaje ljubav prema ovoj zemlji, pa je na neki način i idealiziraju. Oni su spremni prijeći preko našeg nereda u društvu i prostoru zbog toga svog

snažnog patrio�zma, kao i zbog činjenice da oni, nažalost, dolaze iz zemalja u kojima je stanje i puno gore nego ovdje.

Zato su u Hrvatskoj opijeni osjećajem slobode, činjenicom da se ovdje bez brige još može pus�� djecu da se igraju ispred kuće. Oni se zato rado vraćaju u domovinu svojih pradjedova i prabaka, i u njoj, kako vidimo, za razliku od drugih ekonomskih migranata – ostaju. Sto puta sam ponovio da to trebamo iskoris��. Vlada je ta koja bi im morala ponudi� krov nad glavom u depopulariziranim područjima Hrvatske i da� im porezne olakšice da bi te regije, sela i gradove spasili od potpunog odumiranja, rekao je Šterc.

kako bi mogao podnijeti zahtjev za državljanstvo.

Postupak stjecanja državljanstva nakon dostave cjelokupne dokumentacije može trajati i do godinu i pol. Kad dobiju državljanstvo, mogu bez problema živjeti u Hrvatskoj i tamo raditi”, pojašnjava savjetnica.

Nije ni problem ako netko ima hrvatskog prapradjeda, a sljedeće generacije nisu uzele državljanstvo. Takvi samo moraju dokazati podrijetlo.

Sve te promjene potaknule su broj zahtjeva za podnošenje zahtjeva za državljanstvo. “Prije smo imali između 200 i 300 zahtjeva godišnje, a od kada su izmjene stupile na snagu, broj je počeo rasti. Prošle godine završili smo s obradom 3000 državljanstava i već imamo listu čekanja za provedbu procesa. Osim izmjena zakona na porast broja utječe i činjenica da je Hrvatska već deset godina članica Europske unije te da raste i da je vrlo sigurna, rekla je Maja Steović za Le Nacion.

Ona navodi i da je Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske dodjeljuje stipendije zainteresiranima za studij jezika.

“Program je namijenjen mladima između 18 i 32 godine. Troškovi boravka i

ćaju se u Argentinu, ali iduće godine se vraćaju raditi tijekom turističke sezone. Poslodavac poziva one koji su radili prethodnu godinu, ako je zadovoljan njihovim učinkom”, objašnjava Steović.

U slučaju putovanja s djecom, uz privremeni boravak, stranci također imaju pristup zdravstvenom osiguranju i javnom obrazovanju.

Što se tiče troškova života, savjetnica kaže da Hrvatska nije skupa zemlja, ali nije ni previše jeftina. «To je zemlja koja raste iz godine u godinu.

U Hrvatskoj se jako dobro živi, iako su naravno zabrinuti jer je in�lacija prošle godine dosegla 12 posto godišnje zbog problema koji postoje u Europi», pojašnjava Steović i navodi još dva zanimljiva načina migracije u Hrvatsku.

Jedan je dobivanje dozvole za ostanak u zemlji kao digitalni nomad, a njemu i članovima njegove obitelji odobrava se privremeni boravak na godinu dana i ne može se produžiti. Novi zahtjev može se podnijeti šest mjeseci nakon isteka prethodno odobrenog.

Program “Biram Hrvatsku” ima cilj povratak Hrvata rasutih diljem svijeta. Ove godine proširen je na sedam novih zemalja, uključujući Argentinu.

Povratnici dobivaju subvencije i druge bene�icije da odu živjeti u određene dijelove Hrvatske koje treba razvijati, objašnjava savjetnica.

“Zašto sve više Argentinaca bira Hrvatsku? Zato što je to zemlja koja nudi mogućnosti, ima prekrasne krajolike i građani su ljubazni. Ljudi u Hrvatskoj vode miran život, bez velikog luksuza, ali vrlo siguran.

Nisam znala što je zatvoreno naselje dok nisam došla ovdje”, kaže Steović na kraju intervjua za La Nacion.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 6 PANORAMA
Potomci Hrvata iz Argen�ne bez obzira na protek vremena i generacijske U Splitu je ljudi iz Argen�ne toliko da su u kafiću sami slavili naslov prvaka svijeta Na tečaju hrvatskog u Zadru polaznici su uglavnom iz Južne Amerike
(SD)

TURIZAM KREĆE PRAVA SEZONA, EUROPLJANI SELE NA JUG

Britanski list proglasio dva hrvatska otoka među najljepšima u Europi

No, Nijemci su izračunali kako im je ljetovanje u Hrvatskoj skuplje nego u Turskoj, Grčkoj, Albaniji pa i Španjolskoj

Ugledni britanski Telegraph objavio je prošlog tjedna listu manje poznatih europskih otoka koji se ističu kao rajske destinacije za ljetovanje, a na njima su se našla i dva hrvatska dragulja: Lopud i Rab.

Lopud je opisan kao otok na kojem možete uživati neometani prometom te uživati u njegovim ljepotama dok bosonogi šećete uz predivnom obalom.

“Za samo sat vremena putovanja brodom od urbanog Dubrovnika stižete na očaravajuću malenu luku otočića Lopuda koji osvaja kućicama boje meda okupanima suncem. Čim brod napusti luku, ostajete u miru mjesta na kojem autima nije dozvoljen pristup”, opisuje cijenjeni portal i dodaje:

“Šetnja preko njezinog šumovitog zaleđa dovodi vas do plaže Šunj, polumjeseca pijeska i vode zelenkastog odsjaja, jedne od najljepših u cijeloj Hrvatskoj. Kraj nje su terase obložene bambusom te pregršt nepretencioznih bistroa duž obale, koji poslužuju najsvježijeg jastoga za djelić cijene drugih mediteranskih rivijera.”

Za Rab tvrde da posjeduje najbolje plaže na istočnoj jadranskoj obali te ističu kako je zagonetno da se još uvijek nije prometnuo u najposjećeniji otok Mediterana.

“Rab je ljepotica, njezin stari grad skup je kuća i zvonika smještenih na poluotoku. Krovovi od terakote ugodan su kontrast morsko zelenom Jadranu, dok je ostatak otoka obilje zimzelenog drveća i hrastovima crnike. Ali, najveća privlačnost od svih su rapske plaže koje ostavljaju bez daha – veliki, dugi polumjeseci blijedo zlatnog pijeska koji nestaju u smaragdnoj vodi”, piše The Telegraph i dodaje:

“Prošetajte ili biciklirajte do plaže Rajska ili Sahara, a uvijek imate opciju istraživanja otoka i pronalaske neke od mnogobrojnih skrivenih plaža. Jedna od njih je i Kandarola na kojoj su 1936. uživali britanski kralj Edward VIII. i Wallis Simpson.” Uz hrvatske dragulje, istaknuti su europski otoci Favignana (Sicilija), Agistri (Grčka), Pantelleria (Sicilija), Andros (Grčka), Ponza (Italija), Procida (Italija), La Maddalena

Otok Lopud nedaleko Dubrovnika Britancima je čaroban (Sardinija), Meganisi (Grčka) i Cala Napoletana (Italija).

No, Hrvatska bi ove godine mogla imati problem s cijenama. Naime, prema izračunu njemačkih medija, Jadran je postao preskup tamošnjim turistima u odnosu na neka druga odredišta.

Pišu kako bi idilične bijele kućice s plavim prozorima u Grčkoj ili tirkizno albansko more i pješčane plaže ove godine njemački turisti mogli vidjeti za manje novca nego hrvatsku obalu.

Tako je barem izračunao njemački statistički ured. Od

Dubrovnik među najskupljima

Britanski The Post Office već 16 godina radi listu najispla�vijih europskih gradova u kojima možete o�ći na odmor za vikend.

Ovih dana objavljena je nova lista za 2023. godinu koja uspoređuje 35 europskih gradova i otkriva koje su najprofitabilnije europske des�nacije. Ove godine je to portugalska metropola Lisabon.

Titulu najskupljeg grada u Europi ponio je Amsterdam, gdje bi za jedan vikend trebalo izdvoji� 835 eura, a

među najskupljima su Pariz, Venecija, Ženeva i London. Dubrovnik je zauzeo prvo mjesto na lis� gradova sa najskupljim ulaznicama za povijesno – kulturne znamenitos�.

A ovo je lista najispla�vijih europskih gradova 2023. godine, počevši od najje�inijih: Lisabon (Portugal), Vilnius (Litva), Krakov (Poljska), Atena (Grčka), Riga (Latvija), Porto (Portugal), Zagreb (Hrvatska) ), Budimpešta (Mađarska) ), Varšava (Poljska) i Lille (Francuska).

Dobri rezulta� u prva če�ri mjeseca

Turista 30 posto više nego lani

Ukomercijalne smještajne objekte u prva četiri mjeseca došlo je 2 milijuna turista ili 30,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, koji su ostvarili 5,3 milijuna noćenja, što je porast od 19,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i da je samo u travnju u tim objektima bilo 20,4 posto više noćenja.

Najviše od ukupnih stranih noćenja ili 17,1 posto ostvarili su Slovenci, a sa 16 posto slijede ih Nijemci te Austrijanci sa 11,4 posto, dok su među onima blizu 10 posto udjela u noćenjima Talijani i turisti iz Ujedinjene Kraljevine, a i iz svih tih zemalja ostvareno je više noćenja nego u prva četiri mjeseca 2022.

Hrvatske je, kažu, jeftinija i Turska i Grčka i Albanija pa i Španjolska. I tako se čini da je Jadran postao preskup i Nijemcima.

Noćenje u hotelu s 4 zvjezdice u turskoj Antalyi u srpnju od 88 do 250 eura. Isto to u Rovinju od 207 do 518 eura. Soba u Lisabonu već za 47 eura, u Dubrovniku je najjeftinija za 74 eura. Put od Zagreba do Supetra autom 113 eura, let do grčkog otoka Krfa već od 25. Je li Hrvatska postala previše skupa? - pitanje je koje su poje postavio hrvatski RTL.

“Srednjom staležu je sigurno preskupo, onima s manjim primanjima nedostupno, jedino tko ima lovu - sve mu je dostupno”, kaže Zagrepčanka Ana. Njezina sugrađanka Mia Luka kaže da ima prijateljicu na moru pa će ići na more.

A svi oni bez prijatelja teže se snalaze. Dobro da turizam ne ovisi o domaćim gostima. Jing iz Malezije kaže da su cijene ovdje dosta razumne, dok Camilla iz Cipra ne misli tako. “Pomalo je skupo, ali je u redu.”

Alex iz Nizozemske tvrdi da je jeftinije nego doma. “

Ali cijene nisu toliko niske koliko sam očekivao da će biti. Mislim da cijene rastu i ovdje”, ističe.

Njemački ured za statistiku je usporedio cijene smještaja i hrane u turističkim destinacijama i Njemačkoj. Došli su do zaključka da su Turska i Albanija 56 posto jeftinije nego Njemačka, Portugal i Malta 28%, Grčka 21, Španjolska, Poljska, Češka18 posto. Hrvatska je skuplja od svih ovih zemalja - a jeftinija od Njemačke 17%.

Nijemci su podatke o ljetovanju prikazali na vrlo jednostavan način. Ono što ćete u Turskoj platiti 1000 eura, u Portugalu ćete za to izdvojiti 1636 eura, u Grčkoj 1795, a u Hrvatskoj - 1886 eura. Da je Hrvatska skupa znaju i u Srbiji pa možda i zato umjesto na bliži Jadran lete za jeftiniji Tunis.

Većina dolazaka i noćenja odnosi se na strane turiste, kojih je u prva četiri mjeseca došlo 1,4 milijuna, ostvarivši 4 milijuna noćenja, čime su iste mjesece 2022. nadmašili za 37,1 odnosno 22,1 posto.

Domaćih turista je u prva četiri mjeseca ove godine u komercijalnom smještaju bilo slično kao Slovenaca, odnosno 615 tisuća ili 17,5 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je njihovih 1,3 milijuna noćenja porast od 12,6 posto.

Sve je više dolazaka Francuza

Uprva četiri mjeseca ove godine 23 posto je više turističkih dolazaka i 12 posto više noćenja gostiju iz Francuske u usporedbi s istim razdobljem lani, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj Daniela Mihalić Đurica.

“Vjerujemo da ćemo se ove godine približiti rekordnim rezultatima iz 2019., kada smo ostvarili 640.00 dolazaka francuskih gostiju, izjavila je Mihalić Đurica na završnici festivala Tjedan zaljeva Morbi-

han u gradu Vannesu, u regiji Bretanji. Rezultat je to povoljnijih globalnih zdravstvenih prilika, ali prije svega promotivnih kampanja na francuskome tržištu, kaže ona.

“Sve se više razvijamo kroz drukčije proizvode, a maritimna baština samo je jedan od njih i zato su nam festivali poput ovoga u Bretanji iznimno važni, dodala je i zahvalila na pomoći udruzi Cronaves iz Splita koja već desetak godina širom Europe popularizira i predstavlja hrvatsku maritimnu baštinu.

Razvoj cjelogodišnjeg turizma

Ministrica turizma i sporta

Nikolina Brnjac izjavila je u četvrtak kako je turizam jednako važan na kontinentu kao i u jadranskim županijama, a uz novi Zakon o turizmu važnu ulogu u njegovu razvoju imat će i županije.

Brnjac je kazala kako je u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine prvi

puta kao jedan od glavnih ciljeva postavljen razvoj cjelogodišnjeg regionalno razvijenog turizma.

Razgovarali smo o planovima upravljanja, a jedan od zadataka županija bit će sastavljanje liste projekata koji su od značaja za razvoj turističkih destinacija i županija, koji će se formirati prema kriterijima održivosti, zelene i digitalne tranzicije, kazala je Brnjac.

Nikolina Brnjac

Idemo i u smjeru što bolje turističke promocije svih kontinentalnih županija. Zato smo i pokrenuli kampanju “Doživi domaće”, kako bismo se što više kod domaćeg stanovništva, ali i na stranim tržištima, mogli pozicionirati kao cjelogodišnja turistička destinacija, poručila je Brnjac.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 7 PANORAMA
Mihaela Đurica Ministrica
Turis� na dubrovačkim zidinama
Cijene u Hrvatskoj su ove godine dosta više nego prije Polako se pune plaže na Jadranu

DRUŽENJE HRVATSKI SPORTSKI CENTAR GOLD COAST - UGODNA NEDJELJA

Blagdanski piknik u čast omiljenom sv. Anti

Brojni članovi ovog kluba, obitelji i prijatelji okupili su se na vanjskoj terasi kluba, gdje su uživali uz hrvatsku glazbu, miris svježe hrane i čašicu dobrog crnog vina

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Gold Coast Croatian Sports Centre Inc.

Ugodno sunčano vrijeme u nedjelju, 18. lipnja, doprinijelo je uspjehu pikni-

ka uz proslavu blagdana Sv. Ante koju je organizirao Hrvatski sportski centar Gold Coast.

Brojni članovi ovog kluba, obitelji i prijatelji okupili su se na vanjskoj terasi kluba, gdje su uživali uz hrvatsku glazbu, mirise svježe pripremljene hrane - svinjetine s ražnja, ćevapčića, piletine s roštilja… i čašicu dobrog crnog vina.

Nedjelja je imala i svoj sportski karakter pa se uz dobro druženje moglo pratiti i nogometnu utakmicu mladih „Knightsa“.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 8 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

OKUPLJANJE KLUB UMIROVLJENIKA ST. ALBANS, ODLIČAN RUČAK UZ OBILJE KOLAČA

Sveti Ante jedan je od najštovanijih svetaca po kojem su nazvane brojne crkve i vjerske ustanove

Pripremio: Boris ČERINA

Svečano i dostojanstveno, uz odličan ručak i obilje kolača proslavljen je u srijedu, 14. lipnja, blagdan Svetog Ante u klubu umirovljenika St. Albans.

Sveti Ante jedan je od najštovanijih svetaca po kojem su nazvane brojne crkve i vjerske ustanove, a po njemu su mnogi dobili imena.

Inače, sveti Ante zaštitnik je bolesne djece, zatvorenika, zaljubljenih, bračnih drugova, žena, putnika, potlačenih i siromašnih, a u narodu se smatra i pomoćnikom kod neplodnosti i porođaja te zaštitnikom od bolesti.

Ručak je i ovom prigodom bio besplatan za sve članove kluba koji su uz jelo uživali i u druženju i razgovoru.

HRVATSKI DOM GWELUP - ZAPADNA AUSTRALIJA

Uvijek izvrsna 'riblja večer'

Kao glavno jelo poslužen je zubatac pripremljen u "hrvatskom stilu", a servirani su i rižoto s morskim plodovima, škampi i druga tradicionalna jela

Pripremio: Matthew JURČEVIĆ

Tradicionalna "riblja večer" u Hrvatskom domu Gwelup u Zapadnoj Australiji priređena je 16. lipnja u velioj drustvenoj dvorani ovog Doma. Kao glavno jelo večeri poslužen je zubatac pripremljen u "hrvatskom stilu", a servirani su i rižoto s morskim plodovima, škampi i druga tradicionalna omilje-

na riblja jela i salate. Sve je na kraju zaslađeno palačinkama i ćakulom uz crnu kavu.

Laura Denona posebno je zahvalila osoblju u kuhinji i njezinom suprugu koji su pripremili navedena jela za ukusnu večeru. Uz izlvačenje tombole druženje se nastavilo sve do ponoći.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 9 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
Za omiljeni blagdan Sv. Antebesplatan ručak za sve članove!

Potpora Hrvatima u Srbiji

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Nekaže se džabe da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu. Nogometni mečevi milijunima ljudi diktiraju ne samo dnevni red, nego i godišnje planove, potiču političke susrete na najvišim razinama, nogomet izravno utječe na velike investicije, značajne za sveukupno gospodarstva pojedinih država. Povijest bilježi da je jednom čak bio povodom ratu između dviju država - strast i emocije koje je izazvala utakmica kvali�ikacija za Svjetsko prvenstvo 1969. su doveli do pravog rata između Hondurasa i Salvadora!

U našem dijelu svijete rat zbog nogometa teško je zamisliv, no nogomet može poslužiti kao sjajan indikator stanja u odnosima među državama i narodima. Tako, primjerice, mediji u Hrvatskoj ovih dana pišu o tome kako je srbijanski

TV komentator izvještavao s �inalne utakmice

Lige nacija u kojoj je Hrvatska nesretno, nakon izvođenja jedanaesteraca, izgubila od Španjolske. Jedan portal piše: „Kad su zabijali hrvatski nogometaši iz penala, komentator je izvještavao kao da je na sprovodu, dok je pogotke Španjolaca oduševljeno proslavljao.” Identične situacije događale su se i kada su bile u pitanju utakmice na Svjetskom prvenstvu u Kataru

O nogometu kao indikatoru odnosa zgodno

je još podsjetiti na silnu energiju koju su mediji u Srbiji uložili kako bi „dokazali” da kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić i nije ne Bog zna što vrijedan, tvrdeći da bi se „boljih nogometaša od Modrića moglo naći i na Balkanu”! U tu zemlju koja, blago rečeno, nije baš pri-

U povodu otvaranje Hrvatske kuće, najvećeg infrastrukturnog projekta hrvatske zajednice u Srbiji, u Suboticu će doputovati i hrvatski premijer Andrej Plenković

jateljski raspoložena prema Hrvatskoj, u subotu putuje predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, po prvi put otkako je prije sedam godina došao na premijersku dužnost. Jasno je da je najava toga putovanja izazvala broje i burne reakcije. To što Srbijanci u nogometu navijaju protiv Hrvatske, najmanji je problem. Ipak je to, kako je već rečeno, samo indikator. Problem je što srbijanski čelnici ne želi priznati općepoznate činjenice o agresiji na Hrvatsku, što im ni na kraj pameti nije plaćanje ratne odštete, što ne vraća opljačkano kulturno blago, što ne daju podatke o osobama koje se i danas vode kao nestale, što donose zakone kojima posežu za hrvatskom kulturnom baštinom, a time onda i za prostorom na kome je ona nastala, što ne daju odgovarajuća prava pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, čak ni u mjeri u kojoj je to već odavno utvrđeno međudržavnim sporazumom... I, na koncu, što Srpska pravoslavna crkva danas, gotovo tri desetljeća nakon okončanja rata, dodjeljuje odličja četničkom vojvodi Vojislavu Šešelju, a aktualni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ide na svadbu njegovom sinu i tamo uživa u četničkim pjesmama. A Vojislav Šešelj je na Haaškom sudu pravomoćno osuđen na deset godina zatvora za zločine nad Hrvatima u Hrtkovcima, mjestu koje je simbol stradanja Hrvata u Vojvodini! Dakle, postoji cijelo more razloga protiv Plenkovićeva posjeta Srbiji. No, s druge strane, Plenković putuje u Suboticu, grad koji je sjedište ključnih institucija hrvatske nacionalne manjine, i to u povodu otvaranje Hrvatske kuće, najvećeg infrastrukturnog projekta hrvatske zajednice u Srbiji, čiju gradnju je Vlada RH u potpunosti �inancirala. Stoga njegov posjet, bez obzira na to što uključuje i susret sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, treba promatrati isključivo kao znak potpore Hrvatima u Srbiji. I to vrlo važan znak!

Piše: Davor Ivanković

Promjene su dobre, ako to nisu promjene nagore. Izbor Zorana Milanovića bio je promjena, kao i izbor Tomislava Tomaševića u Zagrebu. Jesu li to bile promjene nabolje ili nagore, nek’ odgovori svaki za sebe. Giulio Andreotti, talijanski premijer u čak sedam vlada, svojedobno je rekao da je demokracija velikodušna. Zašto? Zato, kazao je, što svaka budala ima pravo javnosti i dodao “ali kad dođu huda vremena, ipak moramo biti demokrati na način primjeren trenutku”.

U Hrvatskoj vlada demokracija i bilo bi logično da oni koje biramo primarno budu demokrati. Da su usvojili ta načela, da ih poznaju i prepoznaju. Pomalo je apsurdno da dobar dio njih vlada svojim političkim strankama i opcijama na upitno demokratski način. Obično se pri tome kao primjer spominje HDZ, zato što vlada gotovo u kontinuitetu desetljećima. On je po defaultu i ovdje u fokusu, premda realno na toj unutarnjoj demokratskoj ljestvici zapravo spada u demokratskije vođene stranke.

SDP, koji je sve donedavno bio vođa opozicije, trenutačno predstavlja izuzetno nedemokratski vođenu partiju. Njome na diktatorski način upravlja Peđa Grbin, koji se brutalno obračunao sa svakim neistomišljenikom i političkim konkurentom, proveo masovnu čistku te izbacio dio članstva iz SDP-a. Uklonio je konkurente, sve koji su imali svoje

Kako bi vladali Grbin i Tomašević

ja i mislili da je Grbinov put pogrešan, a on se nije libio izbaciti čak i najzaslužnije veterane. Činjenica je da Grbin kao lider ima demokratski de�icit, no ima i moralni i etički de�icit. Na temelju dviju osobnih afera, kada on nije znao gdje mu je diplomirala supruga i koje mu je prebivalište pa je ubirao naknadu za odvojeni život, jasno je da on nije taj koji može popovati drugima.

Drugi koji se predstavlja kao moralni stup zagrebački je gradonačelnik i vođa političke grupacije Možemo! Tomislav Tomašević. O unutarnjoj demokraciji tog političkog konzorcija ne zna se mnogo, ali zna se da su prema javnosti potpuno netransparentni. Ključni politički sastanci odvijaju se po privatnim stanovima, izbori lidera su dirigirani i nejavni i taj konglomerat po svemu podsjeća na političku sektu. Na vlasti se ponašaju dijametralno suprotno od onoga što su proklamirali, a odluke donose bez konzultacija, bez referenduma i bez ikakvog uplitanja

javnosti u proces donošenja odluka. Za to kako riješiti problem smeća nisu nikog pitali, samo su donijeli odluke. Nisu pitali ni Zagrepčane kako preurediti režim na jezetu Jarun, samo su objavili da više nema automobila. Tako su objavili da su odlučili graditi nogometni stadion u Kranjčevićevoj, a sve su odradili bez javnog natječaja, u koje su se zaklinjali dok su rušili bandićevce. I sada bi ta dva politička lika i dvije političke opcije trebale stvoriti spasonosnu izbornu opciju za Hrvatsku.

Demokracija je, istina, stvorena za nesavršene ljude, a ne kao komunizam, za savršene ljude. Ali i u tome postoje granice. U velikim krizama nema zafrkancije s demokracijom. Ne mogu se stvari prepustiti slučaju. Na demokraciju se najviše pozivaju stranke poput Možemo!, SDP-a, poput Mosta ili Beljakova HSS-a, koji se i prije Grbina i još brutalnije obračunao sa svim neistomišljenicima unutar HSS-a, gdje je bilo dovoljno da se netko predstavi kako njegov protukandidat pa da ga se izbaci iz stranke. Možemo! je stranka s ustvari totalitarnim predznakom. Niti razlikuju ljudska od građanskih prava, niti priznaju svima univerzalnost tih prava. Pa će tako Tomašević organizatorima gay pridea dozvoliti isticanje duginih zastava na gradskim jarbolima, a organizatorima Hoda za život to će zabraniti. U suštini nakane Možemo! nisu demokratske. Zašto? Zato što ne polaze od individue, nego od pripadnosti nekoj skupini pa onda tvrde da su moralno superiorniji.

Demokracija je velikodušna, ali kad dođu huda vremena, ipak moramo biti demokrati na način primjeren trenutku. Nema zafrkancije s demokracijom

HDZ po defaultu jest najviše kriv za ono što ne valja, a po istoj logici je onda je “kriv” i za ono dobro. Pitanje je pak kakve bi ključne odluke donosili Grbin i Tomašević koji ne razumiju bit demokracije za sve? Demokracija jest velikodušna. (Večernji list)

U Beogradu nema nikakve drame

Piše: Višnja Starešina

Odolijevala sam nekoliko tjedana komentirati nova ‘događanja naroda‘ u Srbiji, tu navodno Vučićveliku političku krizu i dramu potaknutu dvama tragičnim masovnim ubojstvima i novim zaoštravanjem odnosa Srbije i Kosova. Ključno je pitanje dakako – je li to kraj Aleksandra Vučića?

Razlog odgode analize te navodno velike drame vrlo je prozaičan – nema tu drame. Od početka, od masovnih prosvjeda u Beogradu, preko Vučićevih organiziranih antiprosvjeda sa sendvič-jelovnikom, preko dizanja tenzija na Kosovu koje ne izlaze izvan okvira održavanja srpsko-kosovske političke krize aktivnom, sve je to jedna obična politička sapunica s isforsiranim i prilično jeftinim zapletima i ispušni ventil za odgodu Vučićeva suočavanja sa stanjem u Srbiji kao i za odgodu daljnjih koraka u normalizaciji srpsko-kosovskih odnosa.

O drami bi se moglo govoriti da su prosvjedi u Srbiji vodili političkom kraju Aleksandra Vučića, koji je formalno tek predsjednik s malim ovlastima, a stvarno politički vladar Srbije. No, masovnosti unatoč, srpski prosvjedi nisu imali taj potencijal pa čak ni takve zahtjeve. Prosvjed koji traži od apsolutnog vladara da promijeni televizijski program nije drama za

vladara. A i realno političko stanje u Srbiji trenutačno je takvo da Vučića nema tko smijeniti, nema oporbe čija politička snaga nadilazi razinu oglašavanja intervjuom za oporbene medije. Upitno je i tko bi ozbiljan i uvjetno rečeno normalan u Srbiji u ovome trenutku uopće poželio smijeniti, odnosno zamijeniti Vučića i naslijediti njegove međusobno nepomirljive dugove. Taj bi se morao dovijati kako ne izdati istočne prijatelje (Rusiju i Kinu) s kojima Vučićeva Srbija ima i povijesne veze i političko-�inancijske obveze i kako pritom istodobno ne izgubiti potporu zapadnih prijatelja kojima je Srbija okružena i o kojima joj ovisi budućnost pa i opstojnost.

Za smjenu autoritarnog i apsolutnog vladara poput Vučića u pravilu je potrebna i neka izvanjska pomoć i suradnja. Nikome izvan Srbije, ni na Istoku ni na Zapadu, trenutačno nije u interesu trošiti resurse na smjenu poznatog i predvidivog Vučića, samo da bi u Srbiji promijenili vlast, koja im uopće ne smeta. Naprotiv, surađuje koliko može i koliko mora. A Vučić sam dakako ne namjerava predati vlast. Zato (dramatične) političke promjene u Srbiji nisu realna opcija, bez obzira na prosvjede.

Povlačile su se i neke usporedbe ove prosvjedima probuđene Srbije s ‘događanjima naroda‘ pod vlašću Slobodana Miloševića, koja su bila uvod u srpske osvajačke ratove u Hrvatskoj i BiH. No, geopolitički kontekst

Ni Zapad ni Istok neće dirati Vučićevu vlast u Srbiji sve dok on ne prizna Kosovo. U trenutku priznanja Kosova on postaje Zapadu suvišan, a Istoku nepodoban

danas je potpuno drukčiji. Srbija je okružena državama članicama NATO-a, uključujući i Hrvatsku, državama pod mandatom NATO-a (BiH i Kosovo), nema iza sebe JNA, a Rusija je daleko i zaokupljena je vlastitim problemima. Pa ni tu nema (potencijalno ratne) drame. Osim toga, svoju imperijalnu paradigmu Srbija je preoblikovala u mirnodopski ‘srpski svet‘ u kojem nastupa prema susjednim državama (uključujući i Hrvatsku) iz pozicije žrtve, sa znatnim destabilizacijskim potencijalom. Ali ni to nije drama, to je konstanta.

I napokon ne-drama oko Kosova, koje u prognozama rizika slovi kao potencijalno mjesto sukoba Rusije i Zapada, preko njihovih lokalnih igrača – Srbije i Kosova. Ali, ovaj put ipak je to bila samo sapunica, koja miriše na dogovornu sapunicu. Srbi su prosvjedovali protiv Albanaca koji su došli preuzeti lokalne institucije u sjevernom Kosovu, nakon što su pobijedili na lokalnim izborima koje su Srbi bojkotirali. Pritom je ozlijeđeno nekoliko vojnika NATO-a. Rezultat: EU je izrazio javno razumijevanje za Vučića (Macron, Scholz), koje mu je u ovom trenutku dobro došlo, američki veleposlanik na Kosovu preporučio je legalno izabranim, ali nelegitimnim albanskim dužnosnicima da dužnosti obnašaju online. A zapravo Vučić je dobio još jednu odgodu u procesu normalizacije odnosa s Kosovom. To mu je važno jer zna da ni Zapad ni Istok neće dirati njegovu vlast u Srbiji sve dok on ne prizna Kosovo. U trenutku priznanja Kosova on postaje Zapadu suvišan, a Istoku nepodoban. NATO je pak nakon ove sapunice dobio još jedan povod da ojača svoju misiju na Kosovu i oko njega. (Lider)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 10 STAJALIŠTA

„Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem“

Uz Ivanje je vezan skup običaja u pučkoj tradiciji, u hrvatskom folkloru najvažniju ljetnu svetkovinu

Rođenje Isusova preteče svetog Ivana Krstitelja i događaje u vezi s njim opisuje nam evanđelist Luka u I. glavi svoga evanđelja. Ivan je bio Isusov preteča i posljednji starozavjetni prorok, asket i propovjednik, sin starozavjetnog svećenika Zaharije i Elizabete, rođak Isusove majke Marije.

Ivanovo začeće navijestio je arkanđeo Gabrijel Zahariji, koji je posumnjao zbog poodmakle dobi svoje i ženine i zbog toga ostao nijem do Ivanova rođenja. Marija je također u trudnoći pohodila Elizabetu dok je ona nosila

Ivana. Uz Marijin pohod i Ivanovo rođenje vezana su dva poznata hvalospjeva u Novom zavjetu. Ivan se povukao u pustinju kao pokornik i propovjednik, okupljao je učenike i propovijedao duhovni preporod. Bio je odjeven u haljinu od

oštre devine dlake, opasan kožnatim pojasom i hranio se skakavcima i divljim medom. Narod ga je toliko cijenio kao sveca i proroka da su mislili kako je on obećani Spasitelj. Svećenici su ga pitali tko je on i zašto krsti, a on im je rekao: „Ja nisam Krist. Ja vas krstim

vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.“ Ovo „ognjem“ znači brojna mučeništva. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao: „Nije se rodio veći od žene.“

Ivan je pretkazao dolazak Mesije, kojeg je prepoznao u osobi Isusa, predstavio ga je mnoštvu i krstio u rijeci Jordanu. Nakon što ga je opominjao zbog braka s rođakinjom Herodijadom, tetrarh Herod Agripa zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odrubiti glavu. Zazivaju ga kod padavice, grčeva, tuče, oluja, a zaštitnik je seljaka, pastira, obrtnika, bolesnika, krštenja, padavičara, trgovaca pticama, krojača, potkivača, redovnika, tiskara, janjadi, Jordana i Portorika.

Uz Ivanje je vezan skup običaja u pučkoj tradiciji, u hrvatskom folkloru najvaž-

niju ljetnu svetkovinu. Različiti postupci bili su u prošlosti utemeljeni na drevnom vjerovanju o osiguravanju

zdravlja ljudi i domaćih životinja te pospješivanju rasta usjeva (paljenje krijesova uz pjevanje prigodnih pjesama, plesanje kola i preskakivanje vatre, kićenje krovova i stijena zgrada cvijećem, ophod selom svečano odjevenih i cvijećem okićenih djevojaka ladarica uz pjevanje i darivanje, javno kupanje ljudi ili stoke).

Sačuvan je i znatan broj hrvatskih ivanjskih pjesama koje obilježava karakterističan pripjev „Oj, Lado, oj“ ili „Tiho ljeto, dobar Bog!“

Ivan Krstitelj jedan je od najomiljenijih svetaca u hrvatskom narodu, a posvećena su mu brojna naselja, biskupije, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja

Liturgijski je spomen mučeništva svetog Ivana Krstitelja, Isusova preteče. To je u Rimskom kalendaru jedini svetac čije se slavi rođenje, 24. lipnja, i smrt koja se zbila kroz mučeništvo.

Ovaj spomen potječe od posvećenja jedne kripte u Sabasti, u Samariji, gdje se, već sredinom četvrtoga stoljeća, častila njegova glava. Štovanje se kasnije proširilo u Jeruzalem, u Istočne crkve i u Rim, s naslovom Glavosjek svetog Ivana Krstitelja. U Rimskom martirologiju se spominje još jedan pronalazak te dragocjene relikvije, koja je, u posebnoj prigodi, prenesena u crkvu sv. Silvestra u Campo Marziju, u Rimu.

Ti mali povijesni podsjetnici pomažu nam shvatiti koliko je bilo drevno i duboko čašćenje svetog Ivana Krstitelja. U evanđeljima je vrlo jasno istaknuta njegova uloga s obzirom na Isusa. Na poseban način, sveti Luka opisuje njegovo rođenje, život u pustinji, propovijedanje, a sveti Marko nam govori o njegovoj dramatičnoj smrti u današnjem Evanđelju.

Ivan Krstitelj započinje svoje propovijedanje pod carem Tiberijem, između 27. i 28. godine poslije Krista, i narodu koji je hrlio da ga sluša upućuje jasan poziv da pripravi put za prihvaćanje Gospodina i ispravi krive putove vlastitog života putem jednog obraćenja srca (usp. Lk 3, 4). Međutim, Krstitelj se ne ograničava samo na propovijedanje pokore i obraćenja, već, priznavajući Isusa kao “Jaganjca Božjeg” koji je došao odnijeti grijeh svijeta (Iv

Učimo od svetog Ivana Krstitelja

Nosio je odijelo od devine dlake, opasano kožnim pojasom. Jeo je divlji med i skakavce. Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao svoje sunarodnjake na obraćenje.

Životi velikih ljudi oduševljavaju nas i nadahnjuju da i mi krenemo njihovim stopama. Život Ivana Krstitelja bio je i ostao inspiracija tisućama ljudi diljem svijeta. Iako Ivan Krstitelj nije izrekao ove misli, iz njegova svetog života možemo naučiti sljedeće:

Kada se odmakneš od ljudi i čuješ ono što ti Bog govori, više se ne brineš o tome što ljudi pričaju.

Reći istinu onima koji je ne žele čuti nije lako, ali postoji li doista što drugo osim istine?

Ako ispadaš smiješan u ljudskim očima, znaj da nisi smiješan u Božjim očima.

S ISTINOM NEMA KOMPROMISA

1, 29), ima veliku poniznost da pokaže u Isusu pravog Božjega Mesiju, povlači se u drugi plan da bi Krist mogao rasti, biti slušan i nasljedovan. Kao posljednji čin svoga života, Krstitelj svjedoči krvlju svoju vjernost Božjim zapovijedima, ne povlačeći se i ne uzmičući, izvršivši do kraja svoje poslanje. Sveti Beda, monah iz devetog stoljeća, u svojim homilijama kaže kako je sveti Ivan za [Krista] dao svoj život, iako mu nije naređeno da zaniječe Isusa Krista, bilo mu je zapovjeđeno da ne govori istinu (usp. Om. 23: CCL 122, 354). On nije pristao šutjeti o istini i tako je umro za Krista koji je Istina. Upravo iz ljubavi prema istini nije pristao na kompromise i nije se plašio uputiti snažne riječi onima koji su skrenuli s Božjeg puta.

Mi vidimo taj veliki lik, tu snagu u velikoj ljubavi, u otporu protiv moćnika. Zapitajmo se: odakle dolazi taj život, ta tako snažna, tako ispravna,

tako dosljedna interiornost, utrošena na tako potpun način za Boga i za pripravljanje puta Isusu? Odgovor je jednostavan: iz odnosa s Bogom, iz molitve, koja je nit vodilja čitavog njegovog života.

Ivan je Božji dar za kojeg su njegovi roditelji, Zaharija i Elizabeta (usp. Lk 1, 13), dugo molili; to je veliki dar, za kojeg ljudski gledano nije bilo nikakvih izgleda da će se obistiniti, jer su oboje bili u poodmaklim godinama, a Elizabeta je bila neplodna (usp. Lk 1, 7); ali Bogu ništa nije nemoguće (usp. Lk 1, 36). Navještaj toga rođenja dogodio se upravo u mjestu molitve, u jeruzalemskom hramu, štoviše događa se kada je Zahariju dopala velika povlastica da uđe u najsvetije mjesto i ondje prinese tamjan Gospodinu (usp. Lk 1, 8-20).

I Krstiteljevo rođenje je u znaku molitve: pjesma radosti, hvale i zahvaljivanja koju Zaharija uzdiže Gospodinu i koju molimo svakog jutra u Jutar-

njoj, “Benedictus” (“Blagoslovljen”), veliča Božje djelovanje u povijesti i na proročki način naznačuje poslanje sina Ivana: biti preteča Sina Božjega koji se utjelovio da mu pripravi putove (usp. Lk 1, 67-79). Čitav život Isusova preteče je jačan odnosom s Bogom, a na osobit način razdoblje koje je proveo u pustinjskim krajevima (usp. Lk 1, 80); pustinjski su krajevi mjesta napasti, ali također mjesta u kojima čovjek osjeća vlastito siromaštvo jer je lišen materijalnih oslonaca i sigurnosti i shvaća kako je jedino čvrsto uporište sam Bog. Ali Ivan Krstitelj nije samo čovjek molitve, stalnog dodira s Bogom, već je također vođa drugima u tome odnosu. Evanđelist Luka prenoseći molitvu koju je Isus naučio svoje učenike, Oče naš, bilježi da je taj zahtjev učenika formuliran ovim riječima: “Gospodine, nauči nas moliti kao što je i Ivan naučio svoje učenike” (usp. Lk 11, 1).

"Draga braćo i sestre, slaviti mučeništvo svetog Ivana Krsti-

telja podsjeća također nas, kršćane ovog našeg vremena, da se ne smije pristajati na kompromise kada je riječ o ljubavi prema Kristu, njegovoj riječi, istini. Istina je istina i tu nema kompromisa. Kršćanski život zahtijeva, tako reći, 'mučeništvo' svakodnevne vjernosti evanđelju, hrabrosti da dopustimo da Krist raste u nama i da Krist usmjerava našu misao i naše djelovanje. Ali to se može dogoditi u našem životu jedino ako postoji čvrsta povezanost s Bogom. Molitva nije izgubljeno vrijeme, nije uskraćivanje vremena djelovanjima, pa bila ona i apostolska, već je upravo suprotno: jedino ako smo kadri imati jedan život vjerne, stalne, pouzdanje, molitve sam će nam Bog dati hrabrost i snagu da živimo sretno i radosno, da prevladamo teškoće i hrabro svjedočimo. Neka nas Ivan Krstitelj zagovara kod Boga, da u našem životu Bog bude uvijek na prvome mjestu. Hvala!"

(Kateheza pape Benedikta na općoj audijenciji, 29. kolovoza 2012.)

Zatvoren nije onaj koji je zatočen u tamnici, zatvoren je onaj koji je zatvoren za Boga.

Reći istinu onima koji je ne žele čuti nije lako, ali postoji li doista što drugo osim istine?

Čudno je to kako je imati Boga za rođaka tako rijetko iskustvo, a biti dijete Božje najučestalije iskustvo.

Nije bitna �izička hrana kojom se hraniš, bitna je ona duhovna, od nje se gradi tvoja budućnost.

Možda nećeš uspjeti promijeniti sve svoje suvremenike, ali ćeš ostaviti velikog traga na mnoge ljude u povijesti.

Nije bitna �izička hrana kojom se hraniš, bitna je ona duhovna, od nje se gradi tvoja budućnost.

Kada si poslan pripraviti Bogu put, prvo moraš sam postati oruđe kojim ćeš to napraviti.

O Bogu se zna samo ono što se u Njega vjeruje, ne ono što si o Njemu pročitao ili čuo od drugih.

Tvoj život je tvoja najbolja poruka svijetu. Glas koji nitko ne može utišati.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 11 VJERSKI KUTAK
KRSTITELJA, ISUSOVOG
24. LIPANJ
SVETKOVINA ROĐENJE SVETOG IVANA
PRETEČE -

Riječ Božja, ako ju čita naše misli i riječi ispu

Nakon misnog slavlja, umjesto svog redovnog druženja uz zajednički ručak, članovi umirovljeničkog društva priredili su domjenak

Pripremila: Suzana FANTOV

Nakon što su brojni župljani Hrvatske katoličke zajednice sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu 11. lipnja hodočastili u Hrvatski katolički centar Geelong, gdje su zajedno s brojnim članovima hrvatske zajednice Melbournea i Geelonga svečano proslavili blagdan zaštitnika župe HKC-a Geelong, na sam spomendan sv. Antuna Padovanskog, 13. lipnja, u crkvi sv. Nikole Tavelića služena je sv. misa u čast ovog omiljenog sveca cijelog svijeta. Misno slavlje predslavio je mons. Bosiljko Rajić, uz koncelebraciju vlč. Velimira Maglice. Vlč. Rajić u svojoj propovijedi izdvojio je što možemo naučiti od sv. Ante, od njegova primjera svetog

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 12 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE CLIFTON HILL ANTUNOVO PROSLAVLJENO I U HRVATSKOJ KATOLIČKOJ ZAJEDNICI SV. NIKOLE
Slavljenica Ana uz rođendansku tortu Mala relikvija sv. Ante – tkanina koja je dotaknula jezik sveca, koji se već više od 700 godina čuva neraspadnu�m!

mo, daje nam snagu, nja jakošću i životom

života; što možemo izvući kao poticaj za naš život u kojem na prvom mjestu treba biti vjera u Boga.

I kao što se sv. Anti molimo da nam pomogne pronaći izgubljene stvari, trebamo imati na umu kako sv. Anti nije stalo prvenstveno do "stvari", nego do ljudi. Nastojao je da ljudi njegova vremena pronađu pravu vjeru - a ne samo izgubljene stvari. No, mi ljudi, kao ljudi, tražimo uvijek ono što je lakše za nas…

Njegovo duboko iskustvo ljubavi prema Bogu i svet život ljudima su ga otkrili kao onoga kome Bog ništa ne uskraćuje.

Mnogi vjernici imaju čudesno iskustvo njegove pomoći i zagovora.

Sv. Ante istinski je ljubio Isusa. Svojim životom - ne samo riječima nego prvenstveno djelima - donosio je Isusa ljudima. Bio je svjedok da je Isus živ i da preko njega čini velika djela. Baš kao što i mi možemo.

"Slike i kipovi prikazuju nam svetoga Antu s ljiljanom

u ruci. Osim navedenoga, sv. Antu možemo vidjeti i s knjigom u rukama. Ta knjiga je Biblija, knjiga nad knjigama. Suvremenici svjedoče da je sv. Ante znao napamet evanđelja i da je Bibliju jako dobro poznavao. Iz nje je crpio mudrost i snagu za svoje neumorno propovijedanje.

Riječ Božja, ako ju čitamo, može i nama dati snagu i naše misli i riječi ispuniti jakošću, životom", istaknuo je vlč. Rajić u propovijedi.

Nakon misnog slavlja, umjesto svog redovnog druženja uz zajednički ručak, članovi umirovljeničkog društva (Australsko-hrvatski umirovljenički klub "Nikola Tavelić") priredili su domjenak. Bogati švedski stol bio je prekriven pitama, suhomesnatim delicijama, kolačima, palačinkama… koje su donijeli sami članovi kluba. A bilo je tu i izvrsnog domaćeg vina gosp. Pere! Ugodno druženje završilo je uz prigodnu tortu za gđu

Anu Krišto, kojoj su svi okupljeni uz rođendansku pjesmu čestitali rođendan.

13 HRVATSKI VJESNIK srijeda 21. lipnja 2023. IZ HRVATSKE ZAJEDNICE TAVELIĆA, MNOGI VJERNICI IMAJU ČUDESNO ISKUSTVO NJEGOVE POMOĆI I ZAGOVORA
Supružnici Delinac Samo veselo uz Antunovo! Slijeva: supružnici Buljan s vlč. Maglicom Priprema za domjenak Ivan i Ljuba Skukan Bijeli ljiljan znak je čistoće života sv. Ante, njegove potpune odanos� Bogu Vlč. Maglica i vlč. Rajić – sv. misa u čast sv. Antuna

Svjedočanstvo trajne ljepote i kulturnog bogatstva hrvatske folklorne tradicije

Kroz čaroliju glazbe, plesa i kulturnog izraza festival je poslužio kao živopisna predstava koja je povezala niti bogate baštine Hrvatske

Tekst i fotogra�ije: Mladen LEKO

Adelaide je nedavno bio domaćin Drugog hrvatskog festivala folklora - živopisne proslave hrvatske tradicije, glazbe, plesa, pjesme i kulture. Događaj je trajao cijeli vikend i okupio je pet folklornih skupina iz cijele Australije koje su se pridružile domaćinima - Hrvatskom folklornom sastavu "Leneku"u prikazivanju bogate baštine Hrvatske. Svečanosti su započele u petak navečer u Hrvatskom klubu "Adelaideu", gdje su se sve skupine sudionika okupile na probi svojih nastupa. Atmosfera je bila nabijena uzbuđenjem, a kada su se talentirani glazbenici i pjevači okupili nije prošlo dugo prije nego što je spontano započelo tradicionalno pjevanje, koje je

stvaralo temelje za zaista nezaboravan vikend.

Tijekom subotnjeg poslijepodneva u kazalištu "Woodville Town Hall" vladala je uzbuđenost dok se publika okupljala za dvosatni spektakularni koncert. Pozornica je bila predivan prikaz boja, ukrašena tradicionalnim nošnjama koje su predstavljale različite dijelove Hrvatske. Događaj je započeo zajedničkim izvođenjem hrvatske i australske himne, simbolizirajući fuziju kultura i osjećaj jedinstva koji je festival utjelovio.

HFS "Lenek", domaćinska skupina, otvorio je svečanosti svojom poznatom pjesmom "Lenek lep lenek". Predsjednica Hilda Žuvela srdačno je pozdravila sve prisutne, uključujući ugledne goste iz Hrvatskog diplomatskog zbora, državne parlamentarce lokalne gradske vijećnike. Voditelj programa, Nikola Orlović, vješto je vodio publiku na uzbudljivo putovanje kroz različite dijelove Hrvatske koristeći glazbu, pjesmu i ples kao sredstva.

Nastupi HFG-a "Zagreb" iz Pertha,

HKUD-a "Lado" iz Geelonga, "Ladarica" iz Pertha, CFE "Lada" iz Pertha i HFA "Zvonimir" iz Melbournea bili su izvanredni. Talent i predanost sudionika bili su očiti dok su publiku očaravali svojim izvedbama. Od preslatkih malih juniora koji su prvi put nastupali javno, do tinejdžera, odraslih i iskusnijih izvođača, svaki nastup naišao je na topli pljesak i divljenje publike.

Kako se formalni koncert bližio kraju, gospođa Žuvela je izrazila zahvalnost svima na njihovom dolasku i najavila da je HFA "Zvonimir" s radošću prihvatio odgovornost za organizaciju sljedećeg folklorističkog festivala. Ova najava je naišla na oduševljenje, jer su sudionici i posjetitelji s nestrpljenjem iščekivali nastavak ove izvanredne tradicije.

Festival je poslužio kao svjedočanstvo trajne ljepote i kulturnog bogatstva hrvatske folklorne tradicije. Bio je to ujedinjujući faktor koji je nadilazio naraštaje spajao ljude iz svih dijelova zemlje. Gospođa Žuvela je elegantno izjavila: "Folklor nas spaja", ističući duboku po-

vezanost koju te tradicije stvaraju među Hrvatima, bez obzira na dob ili podrijetlo.

Svečanosti su se nastavile u Hrvatskom klubu "Adelaideu", koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta s otprilike 450 gostiju i izvođača. Vibrantna atmosfera bila je prožeta pjesmom plesom čim je bend iz Canberre - "Ekipa" - zasvirao na pozornici. Plesni podij ostao je prepun cijelu noć - sudionici događaja uživali su u radosti slavlja koje je trajalo do ranog jutra u nedjelju.

Drugi hrvatski festival folklora u Adelaideu bio je iznimno uspješan ostavio je trajan dojam na sve prisutne. Kroz čaroliju glazbe, plesa i kulturnog izraza festival je poslužio kao živopisna predstava koja je povezala niti bogate baštine Hrvatske. Istaknuo je važnost očuvanja promoviranja folklornih tradicija kao načina poticanja jedinstva i slavljenja kolektivnog identiteta zajednice. Dok su se zadnje note razlegle i plesači zavrtjeli, festival je svjedočio o trajnom duhu i kulturnom ponosu hrvatskoga naroda.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 14 15 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE IZ HRVATSKE ZAJEDNICE KULTURA DRUGI HRVATSKI FESTIVAL FOLKLORA U
(16.-18. LIPANJ), PRIKAZAO JE BOGATSTVO TRADICIJE - PLESNI PODIJ BIO JE PREPUN CIJELU NOĆ, SLAVLJE JE TRAJALO DO JUTRA
ADELAIDEU
Branko Lovrinov i gajde "Lenek, lep lenek’ Predsjednica Hilda Žuvela "S one strane Dunava" – "Lenekov" nastup Međimurje, HFG "Zagreb" HKUD "Lado" - Geelong, Ličko kolo Posavnina - HFS "Lenek Linđo - HFS "Lenek" Članovi HFA "Zvonimir" Međimurske pjesme, HFG Zagreb

Marija Ruljancich the World’s Oldest Croatian, Living in Victoria, Celebrates Her 110th Birthday.

15 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June 2023 Volume 27. No. 1214 Wednesday 21st of June 2023

Marija Ruljancich: Croatia’s Oldest Living Person Australia Celebrates 110 Years of Life, Love, and Le

Marija Ruljancich, born on June 13th, 1913, in Vis, a Croatian island, last Tuesday celebrated her 110th birthday. As Croatia’s and Victoria’s oldest resident and the third oldest in Australia, Marija’s life has been �illed with extraordinary experiences and witnessed signi�icant historical events. Despite enduring two pandemics, two world wars, and various challenges, Marija has maintained her resilience, spirit, and positive outlook on life. Living in Hawthorn, Melbourne, with her son, Dr. Kevin Ruljancich, Marija has become an inspiration to her extensive family, spanning three children, three grandchildren, �ifteen great-grandchildren, and six great-great-grandchildren. Her longevity, rich cultural heritage, and enduring family connections make Marija’s story truly remarkable. We feel honoured and privileged be able to bring you more detail of her amazing life following an interview we conducted with her late last week.

Childhood on Vis

Marija Ruljancich spent her formative years in Lorca, a small village located 7 kilometres from the town of Vis on the island of Vis. Growing up with her two brothers, Marija experienced the close-knit community and the beauty of the island. Her childhood was shaped by the vibrant culture, breathtaking landscapes, and strong family values that are deeply rooted in Croatian tradition. These early years on Vis laid the foundation for Marija’s resilient spirit and love for her homeland.

Journey to Australia

In 1946, Marija and her family embarked on a journey that would forever change their lives. Arriving in Australia on February 8th, after a long voyage from the refugee camp El Shatt in Egypt, they faced uncertainty and new challenges. Originally destined for Fremantle, Western Australia, their ship took an unexpected course, eventually disembarking in Melbourne. This journey symbolised their hope for a fresh start and a better future. Despite the uncertainties, Marija and her family embraced the opportunity to build a new life in Australia.

Reasons for the Move

The aftermath of war left Marija and her husband Ivan

with a dif�icult decision. The British authorities presented them with a choice to either return to Vis or seek resettlement in various countries, including Australia. Drawing on Ivan’s previous experience living in Australia from 1924 to 1930, they chose to start anew in the land Down Under. The decision was fuelled by the prospects of stability, opportunities, and a desire to provide a brighter future for their children. With hopes and dreams in their hearts, Marija and her family embarked on their journey to Australia.

Life in Australia

The early days in Australia were not without their challenges for Marija’s family. They faced �inancial hardships and the obstacles of adapting to a new language and culture. However, through their determination and perseverance, they overcame these dif�iculties.

Marija’s children, Dinah and John (both deceased), and youngest son Kevin, wholeheartedly embraced their new home. They immersed themselves in Australian traditions, forming lasting connections and contributing to the diverse fabric of Australian society. Marija and her family discovered the true meaning of resilience as they navigated their way through the trials and triumphs of their new life.

Growing Family Legacy

Marija’s legacy extends beyond her own remarkable achievements. She takes immense pride in her three children, Dinah, John, and Kevin, who have gone on to build their own families and contribute to the Ruljancich lineage. Their love and support have created a nurturing environment for their children to thrive, resulting in a blossoming family tree that includes three grandchildren, �ifteen great-grandchildren, and six great-great-grandchildren.

Each generation adds its own unique chapter to the Ruljancich family story, preserving the rich cultural heritage Marija passed down.

Preserving Croatian Customs

Throughout her life, Marija has made it a priority to preserve and pass down Croatian customs to her family. The aroma of traditional Croatian dishes like “brujet” (Viski word for brodet) and “pascurata/pascurate” �ills the air during family gatherings. Croatian holidays are

joyfully celebrated, maintaining a deep connection to their ancestral roots. The younger generations eagerly learn about their Croatian heritage, embracing the customs, traditions, and language that Marija holds dear. Through these cultural treasures, Marija ensures that her Croatian identity remains alive and cherished within her family.

Memorable Moments and Shared Joy

Marija �inds immense joy in witnessing the milestones and achievements of her children, grandchildren, great-grandchildren, and great-great-grandchildren. From the accomplishments of her grandchildren to the laughter and playfulness of the younger generations, Marija’s heart is �illed with love and pride. She treasures the bonds that have formed and the moments of shared joy, marking a tapestry of memories that span over a century.

Among the most cherished memories are two extended visits to Vis in 1972 and 1976, where Marija reconnected with her roots and basked in the warmth of family and homeland. The family still owns the Ruljancich family home on Vis which was renovated in 2009 and son Kevin and many other members of the extended, visit regularly in the Northern summer.

16 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June2023 NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 21st of August 2019 FEATURE 16 16 EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 25th of September CROATIAN COMMUNITY 16
CROATIAN COMMUNITY
5 genera�ons of the Ruljancich Family came together to celebrate Marija’s 110th Birthday. Marija pictured here with son Kevin and granddaughter Jenny Lowther (Dinah’s daughter).

Who Lives in Victoria, gacy Across Generations

The Secret to Longevity

When asked about the secret to her long and ful�illing life, Marija attributes it to abstaining from smoking and drinking, consuming modest amounts of food, and the fortunate presence of favourable genetics. However, the love, support, and joy she receives from her extended family undoubtedly contribute to her overall well-being and happiness.

Their continuous presence and the sense of purpose they bring have been pillars of strength throughout her life.

As Marija Ruljancich celebrates her remarkable 110th birthday, her life serves as a testament to the power of love, resilience, and the enduring bonds of family.

From her humble beginnings on Vis to building a �lourishing legacy in Australia, Marija’s story is one of strength and determination.

The rich Croatian heritage she has preserved and passed down to her children and subsequent generations is a testament to the importance of cultural identity and family connections. Marija’s journey and her extensive family tree stand as a shining example for future generations, reminding us of the values and lessons that endure through time.

17 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June 2023 CROATIAN COMMUNITY NEW GENERATION Wednesday 21st of August 2019 CROATIANNEWSCOMMUNITY & VIEWS 17 EXCLUSIVE REPORT 6th of February 2019 NEWS 25th of September 2019 ADVERTISEMENT 17 CROATIAN COMMUNITY
Marija with her son Kevin. Doesn’t ma�er what anyone says, you’re never too old to have some birthday cake. Marija with one of her 15 great grandchildren Hugo.

The Second Croatian Folkloric Arts Festival Showcases Rich Tradition in Adelaide

Story and Photos Mladen LEKO

Adelaide recently hosted the second Croatian Folkloric Arts Festival, a vibrant celebration of Croatian traditions, music, dance, song, and culture.

The event spanned an entire weekend and featured the participation of �ive folkloric groups from across Australia, who joined the hosts, HFS Lenek, in showcasing the rich heritage of Croatia.

The festivities commenced on Friday night at the Croatian Club Adelaide, where all the participating groups gathered for a rehearsal of their performances. The atmosphere was charged with excitement and once the talented musicians and singers congregated, it wasn’t long before a traditional sing-along spontaneously broke out, setting the stage for a truly memorable weekend.

On Saturday afternoon, the Woodville Town Hall theatre was abuzz with anticipation as the audience gathered for the two-hour concert spectacular. The stage was a magni�icent display of colour, adorned with traditional costumes representing various regions of Croatia. The event began with all the groups joining together to sing the Croatian and Australian national anthems, symbolizing the fusion of cultures and the sense of unity the festival embodied.

HFS Lenek, the hosting group, opened

the proceedings with their signature song, ‘Lenek lep lenek.’ President Hilda Žuvela extended a warm welcome to everyone present, including distinguished guests from the Croatian diplomatic corps, State Parliamentarians, and Local City Councillors. The Master of Ceremonies, Nikola Orlović, skilfully guided the audience on a captivating journey through different parts of Croatia, using music, song, and dance as the vehicles.

The performances by HFG Zagreb from Perth, HKUD Lado from Geelong, Ladarice from Perth, CFE Lado from Perth, and HFA Zvonimir from Melbourne were nothing short of magni�icent. The talent and dedication of the participants were evident as they captivated the audience with their displays. From the adorable little juniors publicly performing for the �irst time to the teenagers, adults, and more seasoned performers, each act garnered warm applause and appreciation from the audience.

The festival served as a testament to the enduring beauty and cultural richness of Croatian folkloric traditions. It was a unifying force that transcended generations and united people from all corners of the country. Ms. Žuvela eloquently stated, “Folklor nas spaja” (Folklore unites us), emphasizing the profound connection that these traditions forge among Croatians, regardless of age or background.

As the formal concert drew to a close, Ms.

Žuvela expressed her gratitude to everyone for their attendance and announced that HFA Zvonimir had graciously accepted the responsibility of hosting the next Folkloric Festival.

This announcement was met with enthusiasm, as the participants and attendees eagerly anticipated the continuation of this remarkable tradition.

The festivities continued at the Croatian Club Adelaide, which was �illed to capacity with approximately 450 guests and performers. The vibrant atmosphere was infused with song and dance as the Canberra band, Ekipa, took to the stage. The dance �loor remained packed throughout the night as attendees revelled in the joyous celebration, which lasted until the early hours of Sunday morning.

The second Croatian Folkloric Arts Festival in Adelaide was a resounding success, leaving a lasting impression on all those who attended. Through the enchantment of music, dance, and cultural expression, the festival served as a vibrant tapestry, weaving together the threads of Croatia’s rich heritage. It highlighted the importance of preserving and promoting folkloric traditions as a means of fostering unity and celebrating the collective identity of a community. As the �inal notes echoed and the dancers twirled, the festival served as a testament to the enduring spirit and cultural pride of the Croatian people.

19 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June 2023 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June2023 18 FEATURE CROATIAN COMMUNITY 18 NEWS & VIEWS 19 NEWS & VIEWS 18 19 EXCLUSIVE REPORT EXCLUSIVE REPORT THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February 2019 EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ 19 CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY

Dandy City Suffers Home Defeat to Western United FC

In a hard-fought battle at their home ground, Dandy City couldn’t overcome the resilient Western United FC, resulting in a disappointing 2-0 loss. Despite entering the match with high hopes after a previous week’s triumph against Werribee, Dandy City fell short in their quest to secure a higher position on the ladder.

The game kicked off with both teams displaying immense determination, but neither could �ind the breakthrough in the �irst half. The halftime whistle blew, and the scores remained deadlocked at 0-0, leaving fans on the edge of their seats.

However, the dynamic shifted just �ive minutes into the second half when Western United broke the deadlock. With an early goal, the visitors gained a signi�icant advantage, leaving

Manly United Edge Out Sydney United 58

Manly United secured a hard-fought 2-1 victory against Sydney United 58 in an intense match at Cromer Park. Seiya Kambayashi’s exceptional set-piece skills proved decisive, as he opened the scoring within 20 minutes and later delivered a corner that found the back of the net for the match-winning goal. The win ended Manly’s three-match winless streak and delighted their home fans. Despite Sydney United 58’s recent triumph in the Waratah Cup,

it was Manly who started the game strongly, creating early chances. Chris Payne equalized for Sydney United 58, but opportunities were scarce for both sides afterward. In the second half, Manly and Sydney United 58 had their chances, but it was Kambayashi’s corner that sealed the victory for Manly in the 82nd minute. This Sunday 25th of June Untied 58 are back at home where they will host Bulls FC with Kick of scheduled for 15:00.

Dandy City scrambling to recover. Unfortunately for the home team, Western United struck again after eleven minutes, extending their lead to a commanding 2-0. The goals proved insurmountable for Dandy City, as their opponents held �irm until the �inal whistle, claiming a well-deserved victory and three valuable points.

This defeat leaves Dandy

City clinging slip to 4th spot on the ladder.

This Saturday, June 24th, will present another challenging encounter for Dandy City as they travel to Pettys Reserve to face off against the 6th-placed Manningham Blues.

The clash promises to be a �iercely contested affair, with both teams eyeing crucial points to climb the ladder.

Warriors Stun Hume City With 2-1 Comeback Win

North Geelong Warriors pulled off a stunning upset last Saturday night, securing an unexpected victory against Hume City at the formidable Hume City Stadium. Playing away at Hume City is a daunting task for any team, but the Warriors showed resilience and determination to claim a crucial win. Hume City started the game strongly, taking the lead in the 19th minute through a goal from the talented Josh Bingham. The early goal seemed to suggest another defeat was on the cards for the struggling Warriors. However, Lochlann McGrath had other ideas. In the 37th minute, McGrath found the back of the net, restoring hope for his team. At half-ti-

me, the scores were level at 1-1, and the game remained �inely balanced. Both teams fought hard in the second half, with chances coming at either end. As the match appeared to be heading for a draw, McGrath stepped up once again in the 76th minute scoring his second goal of the evening and securing a remarkable victory for the Warriors. This win

holds immense signi�icance for North Geelong Warriors, as it marks only their third triumph of the season. More importantly, it breathes new life into their campaign and provides a glimmer of hope for escaping the relegation zone. The team will undoubtedly draw con�idence from this impressive result. Next up for North Geelong is a challenging encounter

against Moreland City on Saturday, June 24th, at home. Moreland currently sit 12th on the ladder and win here could see them move out of the bottom ladder. Buoyed by this recent win, North Geelong will approach the match with renewed vigour, aiming to continue their upward momentum. Kick off for this game is scheduled for 15:00.

20 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June2023 2020 SPORT
Zoran Juraj SABLJAK

Oakleigh Cannons Defeat St Albans Dinamo 2-0

Zoran Juraj SABLJAK

In an intense match at Jack Edwards Reserve, St Al-

bans Dinamo faced Oakleigh Cannons last Friday night. Despite their efforts, Dinamo couldn’t recover from Oakle-

igh’s early 9th-minute goal, resulting in a 2-0 victory for Oakleigh. Oakleigh held onto their lead until halftime. Di-

namo couldn’t �ind the equaliser, even after Oakleigh went down to 10 men in the 73rd minute due to a red card

for Chris Lucas. Surprisingly, Oakleigh doubled their lead in the 88th minute with a penalty, sealing their win. Next

up, Dinamo faces a tough challenge against second-placed South Melbourne at Lakeside Stadium on June 20th.

Late Goal Sees Knights Fall To The Sharks

Melbourne Knights Media

Abusy week came to a close for Melbourne Knights with a 1-0 defeat at the hands of Port Melbourne at Knights Stadium on Friday night. A late Chris Duggan strike saw the Sharks snatch all three points late on as NPL Victoria Round 18 action handed Knights their third defeat of 2023. An arm wrestle of a �irst half yielded few opportunities for either side with Knights coming closest through a Mitch Hore shot from the top of the box that whistled past the post, while Port produced their best chance of the opening stanza via a goalmouth scramble on the end of a Dan Edwards corner kick. Chris Old�ield’s 250th top-�light appearance in Victorian football was marred by injury with the shot-stopper forced off at half time after picking up a knock in the opening stanza. The injury did afford the opportunity for Jakeb Wiseman, who joined Knights from NPL Capital Football out�it O’Connor Knights to make his competitive debut between the sticks at Somers Street. Perhaps Knights best opening of the second period came in the 51st minute when an Anthony Đuzel free-kick fell to Corey Sewell at the back post, before the

Canberra Croatia & O’Connor Knights Both Claim Victories

fullback dragged his halfvolley wide of the target under heavy pressure from the Sharks defence. With the match looking destined for a draw, substitute Chris Duggan popped up to acrobatically volley home a Luca Tevere cross at the back post and snatch victory for the visitors. Knights remain in fourth position with a four-point buffer over �ifth placed Port Melbourne following Friday’s match as Ben Cahn’s side continue in their pursuit of a �irst NPL Victoria �inals appearance since 2015. Next up for Knights is a trip to Paisley Park next Saturday to face Altona Magic in Round 19 action with kick 0ff scheduled for 18:15.

West Canberra Wanderers suffered late heartbreak as a double from substitute Noah Vanderpol helped Canberra Croatia to a 4-2 win at Melrose Synthetic, a result that allows the Australia Cup Round of 32 representatives to keep in touch with the top four and a potential �inals place. There was a sense of relief as the League Champions broke down a stubborn Wanderers defence with �ive minutes to play as Lukman Ahmed-Shaibu found Vanderpol in front of goal and the young forward steered home. Vanderpol sealed the result three minutes later, sitting down Kristian Nel in the home goal to con�idently strike home the fourth, but Wanderers will be aggrieved they weren’t able to hold onto the point that looked within their grasp after Joshua Young had powered home a 56th minute header.

That added to Harry Truman’s expertly taken �irst equaliser, the Wanderers striker �inishing well to cancel out Daniel Barac’s header. An Ahmed-Shaibu freekick in �irst-half stoppage time edged Croatia ahead, but Wanderers were back on terms before Vanderpol saved the day.

At the Riverside Stadium it was a penalty that settled the destination of the points as Micheal Adams con�idently sent goalkeeper Joran Thurtell the wrong way as O’Connor Knights claimed an important 1-0 win over

the Monaro Panthers.Adams was the bene�iciary after Aisosa Ihegie was upended inside the penalty area at the end of a lung-bursting, and typically penetrative run, there being little doubt that a spot-kick would be the outcome.

Knights were reduced to ten-men for the last half-hour as centre-back Connor Bill was dismissed for a second bookable offence, but Monaro struggled to break down a disciplined and well organised Knights out�it.

Roko Strika hit the post with a header for the Panthers following a Gabe Cole corner, whilst Thurtell was forced to make a decent save from close range as Adams and Niko Kresic tip-toed their way through the Panthers defence, but in the end it was Adams dead-eyed accuracy that was the difference.

This Sunday 25th of June Canberra Croatia are at home where they will host Monaro Panthers with kick of scheduled for 15:00 whereas O’Connor Knights will travel to AIS Grass Field 2 where they will face Gungahlin United also at 15:00.

21 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June 2023 SPORT SPORTSPORT

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

22 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 21st of June2023 ADVERTISEMENT ZAGREB CROATIAN BOOKSHOP BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS) CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.
are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital
Franchise
the industry’s future is
“We
Print, Marketing and Design
in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for
TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald

Biskup Apostolskog vikarijata iz San Ramona u posjetu hrvatskoj zajednici Newcastlea

U crkvenoj dvorani priređena je rođendanska proslava iznenađenja za fra Ivicu, uz rođendansku pjesmu

Vijesti o aktivnostima u Hrvatskom katoličkom centru u Newcastleu - Novi Južni Wales - prenosimo vam s njegove službene Facebook stranice na kojoj smo smo saznali i o lijepom

rođendanskom iznenađenju nakon sv. mise služene u nedjelju, 4. lipnja, u njihovoj kapeli. Tu je sv. misu predslavio mons. Gerard Anton Žerdin - biskup peruanskog Apostolskog vikarijata San

Ramona koji trenutno boravi u posjetu hrvatskoj zajednici Newcastlea - i fra Ivica Pečnik.

U crkvenoj dvorani priređena je rođendanska proslava iznenađenja za fra Ivicu,

uz rođendansku pjesmu, a i biskupu Žerdinu koji slavi rođendan tek nekoliko dana kasnije. "Zahvalili smo biskupu Žerdinu što nas je posjetio, čavrljali smo i smijali se. Večer je bila veliki uspjeh!

Ovo ne bi bilo moguće bez neumorne podrške i kontinuiranog napornog rada svih uključenih. Bog vas blagoslovio!" - objavljeno je na internetskoj stranici HKS-a Newcastlea.

Hodočašće u svetište 'Our Lady of Mercy'

'Kraljica mira' zavjetna je kapela Hrvata hodočasnika, a blagoslovljena je 13. studenoga 1996. godine

Vjernici hrvatske katoličke zajednice koji se okupljaju u Hrvatskom katoličkom centru Newcastlea propšlog su mjeseca, 13. svibnja, prvi put hodočastili u "Svetiše Naše Gospe od Milosti" u parku "Penrose".

U tom svetištu izgrađene su 44 kapelice za vjernike različitih nacionalnosti, a među njima je i "Kraljica mira" - zavjetna kapelica Hrvata hodočasnika koja je blagoslovljena 13. studenoga 1996. godine.

Na svom putu hodočasnici su molili krunicu pokraj hrvatske kapelice, a potom su sudjelovali u sv. misi i pobožnostima u "Grottu" - "špilji".

"Grotto" je stjenovita pećinska formacija na kraju posjeda koja je, kad je pronađena, pretvorena je u špilju čiji je izgled inspiriran izgledom pećine u kojoj se Gospa ukazala u Lurdu. Do te pećine, ispod koje je bio sagrađen oltar, redovito bi se odvijale procesije. Kako je pristizalo sve više i više hodočasnika svetište je nastavilo rasti, što je u ono vrijeme potaknulo mjesnog biskupa da podigne ovo "Svetište Gospe od Milosti" na razinu službenog biskupijskog svetišta.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE VIJESTI IZ HRVATSKOG KATOLIČKOG CENTRA NEWCASTLE (NOVI JUŽNI WALES)

Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju travnja

2023. godine iznosili su 29,41 milijardu KM te su u odnosu na prethodni

mjesec povećani za 142,9 milijuna KM (0,5%)

Uvremenima ekonomskih i gospodarskih previranja, in�lacije koju karakterizira pad vrijednosti novca, ali i rastuće opasnosti od recesije, žitelji i dalje polažu nade u domaći bankarski sektor kao siguran, ali i isplativ način uštede novca. Dokaz tomu su i posljednji podaci o znatnom rastu domaćih depozita u bankama,

ANALIZA KRETANJA BANKOVNIH DEPOZITA

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Priznanja

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Sjeća li se još itko datuma atentata na Jozu Leutara? Dobro, to je bilo davno, čak 1999. godine, reći će neki, tko bi se toga još sjećao?

A i zašto, kazat će oni koji su sve do dana današnjega uspjeli u nakani da se ime nalogodavca i ubojice ne sazna. Ponovit ću ono što sam već nekad napisao, na samo dva tri-dana prije nego je ubijen, pokojni Jozo Leutar mi je kazao: “Anto, otkrio sam strašne stvari, bojim se da će me ubiti”. U tom trenutku nam je prišao netko tako da nikad nisam saznao što je to otkrio i zbog čega su ga ubili.

Zadnjih dana uzburkala se priča oko prošlogodišnjeg pokušaja atentata na Mateja Živkovića. Živković je inače zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (KVP). Podsjećanja radi, u drugom pokušaju atentata na Živkovića, on je teško ranjen u sarajevskom naselju Dobrinja.

Štediše u BiH na bankama imaju više od 15,1 milijardu KM, depoziti i dalje rastu

a što je vidljivo i iz nedavno objavljenog dokumenta “Komentar monetarnih kretanja”, koji je izradila Centralna banka BiH. Prema prikupljenim podacima, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju travnja 2023. godine iznosili su 29,41 milijardu KM te su u odnosu na prethodni mjesec povećani za 142,9 milijuna KM (0,5%). Struktura depozita pokazuje kako se najveći dio novca odnosi na štednju građana BiH. Oni su, naime, na svojim računima u trenutku prikupljanja podataka imali oko 15,1 milijardu maraka, a slijede privatna poduzeća, čiji su depoziti dosegnuli iznos nešto viši od 6 milijardi maraka. Na trećem mjestu po iznosima štednje su Vladine institucije, čiji su depoziti iznosili oko 4,3 milijarde maraka, a slijede javna podu-

Ljetovanje sve više postaje privilegij bogatih

Godišnji odmor za mnoge građane Bosne i Hercegovine ove bi godine mogao biti pravi luksuz. In�lacija nije zaobišla ni sunce i more, pa su apartmani ove sezone skuplji i do 30 posto, tako da odlazak na ljetovanje sve više postaje privilegij bogatih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Rapidan rast cijena ljetovanja na hrvatskom primorju dovodi u pitanje odmore bh. građana u susjednoj državi. Četveročlana obitelj za odlazak na desetodnevni odmor treba izdvojiti pravo malo bogatstvo. Ipak, cijene u Hrvatskoj znatno se razlikuju od regije do regije.

Sudeći prema cijenama, samo za smještaj, i to onaj najjeftiniji, građanima BiH potrebna je cijela plaća, a kad se tome dodaju prijevoz te hrana i piće, čije su cijene na moru za nas, kao najsiromašnije u Europi, ogromne, tek će manji broj obitelji ove godine moći izdvojiti nekoliko tisuća eura za odlazak na ljetovanje.

zeća s 1,95 te depoziti ostalih domaćih sektora s nešto više od 1,8 milijardi maraka. Kada se analizira kretanje depozita po pojedinim sektorima, vidljivo je kako je porast štednje na mjesečnoj razini registriran kod sektora stanovništva za 110,9 milijuna KM (0,7%), kod ne�inancijskih javnih poduzeća za 12,9 milijuna KM (0,7%) i kod ostalih sektora za 53,8 milijuna KM (3%). Ipak, kada govorimo o mjesečnoj razini, depoziti su smanjeni kod Vladinih institucija za 25,2 milijuna KM (0,6%), kao i kod privatnih poduzeća za 9,6 milijuna KM (0,2%). Međutim, ako se provede analiza kretanja iznosa štednje u godinu dana, može se izvući jasan zaključak kako je većina sektora, od stanovništva pa do privatnog i javnog sektora,

Podaci pokazuju kako se i sve više bh. građana odlučuje za električna vozila, a tome su doprinijele i olakšice pri kupnji koje su uvele bh. vlasti

Cijene i pristupačnost, ali i kvaliteta, uz nove tehnologije, pokazalo se kako ipak mijenjaju navike vozača u BiH kada je u pitanju kupnja novih automobile.

Prema podacima iz informacije o registriranim vozilima za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine na području BiH, koju je izradio BiHAMK, tijekom prošle godine u BiH su registrirana 11.542 nova cestovna vozila, od toga je 6580 prodanih novih putničkih/osobnih vozila ili oko 57 posto, odnosno 7612 putničkih i gospodarskih vozila, što čini oko 66 posto od ukupnog broja prodanih novih vozila na području cijele BiH.

Od ukupnog broja registriranih motornih vozila u BiH, 0,97 posto čine registrirana nova vozila koja su kupile �izičke ili pravne osobe u prošloj godini. Promatrajući udio pojedinih brendova novih putničkih/

povećala iznose svojih štednji. Tako je godišnja stopa rasta ukupnih depozita u travnju 2023. godine iznosila 9,4%, što je u apsolutnom iznosu 2,53 milijarde KM.

Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,33 milijarde KM (9,6%), Vladinih institucija za 301,4 milijuna KM (7,4%), privatnih poduzeća za 943,6 milijuna KM (18,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 52,8 milijuna KM (2,9%). Kod ne�inancijskih javnih poduzeća depoziti su na godišnjoj razini smanjeni za 95,2 milijuna KM (4,7%).

Konstantan porast depozita kod građanstva ekonomski stručnjaci objašnjavaju, među ostalim, i činjenicom da su bh. banke iznimno dobro kapitalizirane, likvidne i pro�itabilne, a

pritom je i bankarsko zakonodavstvo usuglašeno sa zakonima u EU.

U vrijeme pojave određenih kriznih situacija u SAD-u i EU jasno je poručeno kako ne postoji rizik da �inancijska stabilnost bankarskog sektora BiH bude ugrožena slijedom rasta rizika za poslovanje pojedinih europskih banaka. Naravno, u cijeloj priči izniman značaj imaju i sigurnosni mehanizmi, odnosno osiguranje depozita. U tom kontekstu svakako treba ukazati i na činjenicu da je u studenome 2022. godine iznos osiguranih depozita u bh. bankama povećan s 50.000 na 70.000 konvertibilnih maraka. Sve to upućuje na zaključak kako se štednja u bankama nameće kao iznimno siguran način osiguranja i zaštite osobnih sredstava.

Cijene automobila mijenjaju čak i navike bh. vozača

osobnih i gospodarskih cestovnih motornih vozila na bosanskohercegovačkim cestama, primjećuje se kako je tijekom prošle godine najprodavaniji brend bio Škoda, a slijedi Volkswagen.

U BiH tijekom prošle godine prvi put registrirano ukupno 69.011 cestovnih vozila, što čini 5,8 posto od ukupnog broja registriranih cestovnih vozila u BiH za prošlu godinu što je najvjerojatnije rezultat

U svom iskazu Tužiteljstvu BiH i SIPA-i tvrdi da su makinacije u radu Komisije, na koje je on ukazivao, bile motiv za pokušaj njegova ubojstva. Nadalje, iznosi sumnju da je preko pojedinaca iz ove Komisije dojavljeno osobama protiv kojih se vode postupci u slučajevima gdje je on svjedočio. “Dan prije mog stradanja, tog drugog pokušaja ubojstva, na sjednici Komisije kroz raspravu sam shvatio da među mojim kolegama jednostavno nema interesa ni volje da dekriminaliziramo KVP te da moje argumente jednostavno ne žele čuti…. Sutradan sam ustrijeljen.”

Pokušaj atentata na Živkovića dogodio se na isti datum kada je ubijen Jozo Leutar. Ako ste pomislili da je taj atentat nakon 24 godine riješen, jer bi čistom logikom trebao biti riješen, prevarili ste se. I istraga u Živkovićevom slučaju vođena je traljavo i po svemu sudeći nalogodavac i atentator na Živkovića neće biti nikad otkriveni, kao ni nalogodavac i atentator na Jozu Leutara. Uostalom, oni su Hrvati, dakle, komu je stalo da se otkriju nalogodavci i ubojice!!!

Možda Vladi FBiH, koja je dan poslije pokušaja atentata na Živkovića donijela zaključak da to policija istraži, a osam dana poslije toga dobili su izvješće: „Po primanju Zaključka Vlade FBiH Federalna uprava policije (FUP) je u skladu sa ovlaštenjima žurno ostvarila kontakt s postupajućim tužiteljem Kantona Sarajevo… Policijski dužnosnici su održali radni sastanak… Obavljen je razgovor s oštećenim… s više svjedoka…” I tralala-tralala. A stvar je zapravo jednostavna, Živković je trebao svjedočiti u predmetu “Pro�it” te u predmetu “Bosnalijek”. U predmetu “Pro�it” optužnica tereti Zijada Blekića, Edina Dizdara, Armina Mulahusića, Davera Halilbegovića, Hasana Ćelama, Muharema Bajrića, Ramiza Bibića, Nasera Dacu, Jasmina i Smiljku Jusufranić, Branislava Petrovića, Mirsada Imamovića, Edina Muftića. Elmu Mulahasić, Edinu Halilbegović i Azru Blekić-Aydogan za organizirani kriminal, zlouporabu položaja, pranje novca te prijevaru u privrednom poslovanju.

U predmetu “Bosnalijek” protiv aktualnog direktora Nedima Uzunovića Živković je također trebao svjedočiti. Pada li vam u oči, svi optuženi za kriminal osim jednoga su Bošnjaci-muslimani. Stvarno je “teško” otkriti tko stoji iza pokušaja atentata na Živkovića, kao što je “teško” otkriti tko stoji iza atentata na Jozu Leutara.

Kaže narodna mudrost - ako hoću lako ću, ako neću, kako ću!

Nakon što je u javnost puštena video izjava Daria Kordića, odgovor na pitanje: “Je li vrijedilo zatvora i rata”, i njegov odgovor “Sve bih ponovio. Sekunde ne bih zamijenio. Svaka sekunda je vrijedila”, na stranu je li takva izjava predstavljena javnosti izvan cijelog konteksta, slično kao što je izvrnuta izjava hrvatskog predsjednika Milanovića, ‘prvo sapun pa onda parfem’, postavlja se pitanje, zbog čega je ta izjava puštena tek nakon godinu dana, tko ju je i s kojim ciljem dao baš sad u javnost?

Po svemu sudeći, nakon što su hrvatski mediji digli galamu na posjet Džeme Merdana Hrvatskom generalskom zboru (HGZ) u prostorijama Mešihata IVZ Hrvatske u Zagrebu, Bošnjaci-muslimani su uzvratili udarac. Ne treba zaboraviti ni to kako je objava plasirana u javnost na obljetnicu zločina u Vitezu, ubojstva osmero djece koje je počinila tzv. Armija RBiH. Više je nego jasno da je puštanje u javnost tog videa godinu dana nakon što je nastao u režiji SDA i DF. Uostalom, odmah poslije puštanja tog videa Šemsudin Mehmedović, zvani hedija (dar), postavio je javno pitanje: „Hoće li međunarodna zajednica nakon ovoga Draganu Čoviću zabraniti politički rad?” To što Čović nema, ama baš, nikakve veze s tom izjavom, niti sa zločinom u Ahmićima koji se dogodio, njega i ostale Bošnjake-muslimane ne zanima.

globalnih povećanja cijena, ali i usporene procedure isporuke i proizvodnje novih vozila. Ovi podaci pokazali su i kako bh. vozači, ipak, prije svega gledaju na cijenu i ona je u odabiru najvažniji kriterij. Podaci pokazuju kako se i sve više bh. građana odlučuje za električna vozila, a tome su doprinijele i olakšice pri kupnji koje su uvele bh. vlasti. Veliki je problem u BiH starost vozila.

Zlatko Knežević, jedini sudac iz Republike Srpske u Ustavnom sudu BiH povukao se iz tog suda i tako ispoštovao odluku Narodne skupštine RS (NSRS) od 26. travnja ove godine. Podsjećanja radi, NSRS donijela je odluku o povlačenju sudaca iz RS iz Ustavnoga suda BiH zbog odluke o državnoj imovini. Kako će nadalje raditi ovaj sud, za sad je nepoznanica.

Za razliku od svoje prethodnice Bisere Turković, koja je išla u posjet Pakistanu, Iranu i ostalim islamskim zemljama, novi ministar vanjskih poslova Drage Naše Elmedin Konaković bio je kod kolegice iz Njemačke Annalene Baerbock.

Hoće li ikad nalogodavac ubojstva Leutara priznati da je to učinio? HoćeliikadatentatornaŽivkovićapriznatidajetoučinio?Hoćelizločinci među sva tri naroda koji su tijekom rata počinili zločine ikad priznati svoje zločine? Hoće li NSRS ikad priznati da suce povlači iz Ustavnoga suda s krajnjom nakanom odcjepljenja RS? Hoće li Bisera Turković i njena SDA-DF stranka ikada priznati da ih ne zanima ulazak BiH u EU? Sumnjam da će itko priznati.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 25 VIJESTI IZ BiH

Viktorija - pobjednik za sredstva iz novog fonda federalne vlade za socijalne stanove

Premijer Anthony Albanese obećao je „okrenuti” pad broja javnih stanova uključujući i one u Viktoriji nakon što je obećao uložiti milijarde dolara u nove projekte izgradnje socijalnih stanova. Premijer je u obraćanju uz premijera Dana Andrewsa otkrio da će Viktorija primiti četvrtinu sredstava od ukupno dvije milijarde dolara namijenjenih za ubrzavanje izgradnje socijalnih stanova.

Referendum za glas urođenika u parlamentu

Australci će kasnije tijekom godine ponovno na birališta kada će dati svoje mišljenje na referendumu za glas urođenika u parlamentu.

Senat će u ponedjeljak održati konačno glasovanje i tako pokrenuti prijedlog raspisivanja referenduma za glas urođenika u parlamentu. Unatoč protivljenju koalicije da se referendum raspiše, očekuje se da će prijedlog u parlamentu biti prihvaćen te da će se referendum održati.

Konačno glasovanje pokrenut će odbrojavanje do održavanja referenduma za glas urođenika u parlamentu dok se vlada hvali kako je uvjerena da će Australci podržati promjenu Ustava unatoč slabim rezultatima u anketama javnog mnijenja.

Senatori će u ponedjeljak odobriti prijedlog zakona kojim će se donijeti konačni oblik pitanja koje će se na referendum postaviti javnosti uz promjene Ustava. Po njegovom donošenju počinje teći rok od šest mjeseci u kojem referendum mora biti održan. Vlada je objavila da bi se referendum trebao održati između listopada i prosinca.

Uoči održavanja glasovanja, ministrica urođenika Australije Linda Burney nazvala je taj dan „velikim danom”. „Zaista osjećam snažne emocije povodom ovog dana jer ćemo vidjeti pokretanje kampanje u punom jeku”.

Burney govori da je ovaj referendum skroman, ali i da će on sa sobom donijeti strukturalne promjene. Ministrica je predložila da moć ovog tijela bude u okviru njegova „moralnog autoriteta”.

„Bit će to nezavisno tijelo, davat će nezavisne savjete ne samo parlamentu već i

vladi. Izabrat će ga lokalno stanovništvo. To će tijelo morati odgovarati i biti uravnoteženo”, izjavila je. „To će tijelo voditi zajednica i, što je još važnije, ono će odgovarati za svoj rad te će djelovati uz postojeće tradicionalne strukture i organizacije koje već sada postoje.”

Očekuje se da će premijer u idućih nekoliko tjedana i službeno najaviti datum kada će Australci stupiti na referendum kojim će i urođenici Australije biti uključeni u Ustav.

Dok su liberali i Nacionalna stranka objavili da se protive ovom referendumu, većina predstavnika u Senatu glasovat će za prijedlog tog zakona unatoč tomu što se osobno protive tom planu. Umjesto toga, određen broj senatora morat će glasovati protiv prijedloga kako bi dali svoj doprinos letku koji će biti poslan u sva kućanstva u Australiji, a u kojem se iznose i stajališta protiv referenduma.

Oko 30 političara sudjelovat će u konačnoj formulaciji dokumenta. Nacionalna stranka, koja je u cjelosti glasovala protiv ovog prijedloga, bit će glavni autor spomenutog letka. Vođa Nacionalne stranke David Littleproud rekao je kako u letku neće koristiti neprikladan jezik kao što je primjerice tvrdnja Petera Duttona da će ovaj referendum „ponovno učiniti Australiju rasističkom”.

Burney je apelirala na Australce da promisle kakvo bi značenje imala potpora održavanju referenduma za pripadnice Prvih nacija. „To bi donijelo pravi praktičan napredak. To bi značilo ljudima dati priliku da odlučuju, unijelo bi u njih ponos na to da su Australci, to je zaista jedna povijesna odluka.”

„Četvrtina od tih 12.000 domova izgradit će se u regionalnoj Viktoriji”, rekao je Andrews. Albanese je potvrdio da će u sklopu �inanciranja programa uzbrzanja izgradnje socijalnih stanova svaka država i teritorij dobiti osnovna sredstva od 50 milijuna dolara. Na konferenciji stranke Andrews je apelirao da laburisti podrže prijedlog raspisivanja referenduma za glas urođenika u parlamentu, kao i reformu kojom se namjerava riješiti krizu sa stanovima i osigurati zdravlje žena, pred brojnim članovima Laburističke stranke u zapadnom Melbourneu. Obraćajući se prisutnima u Moonee Valley Racecourse, premijeru se piridružio Albanese koji je u svom vlastitom obraćanju Liberalnu stranku opisao kao „kult sudnjeg dana”. Nakon svog govora, Albanese je objavio �inanciranje federalne vlade u iznosu od dvije milijarde dolara za ubrzanje izgradnje socijalnih stanova obećajući da će time omogućiti „više tisuća” novih socijalnih stanova diljem nacija. Premijer je pozvao na širu potporu za održavanje referenduma za glas urođenika u parlamentu, optuživši Liberalnu stranku da referendum koristi za negativne ciljeve prikazujući ga kao „čin podjele”. Andrews se također obrušio na liberale Viktorije radi protivljenja uvođenju besplatnih sanitarnih proizvoda kao što su ulošci i tamponi koji bi trebali biti stavljeni na raspolaganje na oko 700 javnih lokacija diljem države. „Mnogo je toga rečeno, naši protivnici imaju problem sa ženama”, rekao je. „Žene, čini se, imaju problem s njima”.

Zdravlje žena

Bolji zdravstvneni ishodi za žene de�inirani su kao područje u kojem laburisti „trebaju učiniti više i bolje”, a vlada je obećala ulaganje u ciljana istraživanja i zdravstvenu skrb.

Andrews je rekao da zdravlje žena treba tretirati kao poseban problem te da moramo učiniti više kako bismo saznali više o njihovim

KONFERENCIJA LABURISTA

problemima u zdravstvenom sustavu. „Često se od žena očekuje da trpe bol i ne bune se, ali zašto?”, rekao je. „Zašto bi bilo tko od nas ovo prihvatio kao nešto što je jednostavno tako kada ste žena?”

Govoreći o stanjima kao što su endometrioza, premijer je rekao da kad bi ova bolest, primjerice, pogađala 10% muške populacije kao što je to ovdje slučaj sa ženama, znanstvenici bi „neprekidno” radili na pronalasku lijeka.

Ovogodišnji državni proračun namijenio je 268 milijuna dolara za žensko zdravlje, a dio će biti utrošen na 20 sveobuhvatnih klinika za žensko zdravlje, kliniku za Aboridžine koju će voditi sami Aboridžini te mobilnu kliniku za žensko zdravlje koja će djelovati u udaljenim područjima. Gospodin Andrews je rekao a će uskoro biti „dvaput više” endometrioza i s tim povezanih kirurških zahvata, što će dovesti i do 11.000 dodatnih laparoskopskih kirurških zahvata tijekom četiri godine.

Jaz među spolovima u medicinska istraživanja i pronalazak lijeka za endometriozu također su bili među temama njegova govora, kao i omogućavanje besplatnih uložaka i tampona na 700 javnih lokacija diljem Viktorije. Premijer je rekao da je oporba „ismijala i kritizirala” ovaj potez za koji vjeruje da će normalizirati shvaćanje menstruacije i osigurati da se „nitko ne nađe bez potrebnog sanitarnog proizvoda kada mu on zatreba”.

Andrews je razgovarao s oboljelima od endometrioze koji su prepatili dug put do zdravlja s krivim dijagnozama i lošim iskustvima rekavši da su politike „pisale žene za žene”.

„Dosta je strašno biti bolestan i osjećati bol, no pokušati napraviti prave korake a da pritom dobijete krivu dijagnozu ili nikakvu dijagnozu, da vas ne slušaju ili ponekad vam ne vjeruju to je iskustvo koje može biti mno-

go teže za izaći na kraj negoli sa samom bolešću”, naveo je.

Stanovanje

Federalna vlada odvojila je dvije milijarde dolara za ubrzanje izgradnje socijalnih stanova čime će dodati na pet milijardi dolara koje je Viktorija odvojila za Fond velike izgradnje stanova obećavši izgraditi 12.000 novih stanova diljem države. „Četvrtina tih 12.000 stanova nalazit će se u regionalnoj Viktoriji”, rekao je Andrews.

U svojoj izjavi, Albanese je potvrdio da će u sklopu isplata za ubrzanje izgradnje socijalnih stanova svaka država i teritorij dobiti osnovnu potporu od 50 milijuna dolara. „Povrh toga doći će još i alokacije na temlju broja stanovnika”, rekao je. „Bit će to 100% državni stanovi.”

Premijer je rekao da će ova politika „okrenuti” pad od 0.5% u odnosu javnih stanova diljem zemlje. „Želimo izgraditi ponudu državnih stanova”, rekao je. „Smatramo da je ovo dobra politika gospodarski gledano.”

Albanese je rekao da će se sredstva namijenjena svakoj pojedinoj državi moći koristiti za izgradnju novih stanova ili renoviranje stanova u kojima se ranije nije moglo živjeti. Premijer nije mogao reći konkretnu brojku stanova koja će se izgraditi u sklopu ovog programa, no obećao je da će ih biti više tisuća.

Pridružio mu se Dan Andrews, premijer Viktorije koji je rekao da će konačna svota novca namijena svakoj pojedinoj državi biti poznata „vrlo skoro”.

„Ne želimo više negoli nam pripada”, rekao je. „Želimo naš pravedni dio.”

Andrews je rekao da će premijer tijekom idućih dana objaviti kako su „konkretno podijeljena” sredstva u iznosu od ukupno dvije milijarde dolara.

Referendum za glas urođenika u parlamentu

Daniel Andrews je pred brojnim laburistima na Konvenciji laburista Viktorije upozorio na zajednički „tro-

šak neuspjeha” ako ne uspije referendum za glas urođenika u parlamentu.

U tome mu se pridružio i Anthony Albanese, premijer je apelirao na građane Viktorije da umjesto u mržnju i „utapanje u zaprepaštenost i izmišljene ratove kultura” ulože u nadu. „U povijesti previše često nismo slušali, to se mora promijeniti i to ove godine.”

Premijer je rekao da prethodno uvedeni programi i danas postojeći programi „ne funkcioniraju” i da će se bolji ishodi postići kroz organizacije koje će voditi sami urođenici. „Velike svote novca troše se na programe koji ne uvažavaju prijedloge zajednica 'prvih nacija'”, rekao je.

„Prve nacije Australaca već znaju što je najbolje za njihove obitelji, zajednice i kulturu. Potrebno im je samo da ih vlada posluša, a ne da im kaže kako bi trebalo biti.”

Andrews je kritizirao Liberalnu stranku radi prikazivanja referenduma kao „čina razdvajanja”. „Jedinstvo se dolazi od ignoriranja razlika, već njihova prihvaćanja”, rekao je. „Snaga leži u tome da se ne bojimo neugodnih istina. Jedina šansa koju imamo za unaprjeđenje naše nacije je prihvatiti ju sa svim njenim nedostacima.”

Premijer je rekao da se odnosi građana Viktorije aboridžinskog i neaboridžinskog podrijetla moraju ponovno izgraditi primjenjujući isti osnovni princip „slušanja” na zdravlje, obrazovanje, pravdu, zaposlenje i stanovanje.

„Naša povijest uvelike je bila povijest nepravde, oduzimanja i uklanjanja djece”, rekao je. „Promjena se neće dogoditi ako ju budemo očekivali u nekom drugom trenutku, jer se kod ovog referenduma ne radi samo o Aboridžinima.” Premijer je rekao da ovaj referendum ima snagu „zacijeliti našu naciju” i pozvao je laburiste da podrže kampanju za održavanje referenduma

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 26 AUSTRALSKE VIJESTI
LINDA BURNEY

Otrov koji polako ključa za Orjunu...

Nogomet doslovno trese Lijepu našu i ujedno podiže tlak "Lijevoj našoj". Kako je tek dragoj i žilavoj orjuni? Moskva, Katar, Rotterdam… što je previše, previše je! Opet se očekuje doček u Zagrebu, "razularena" masa na središnjem trgu. Kad su došli iz Moskve isključili su im struju, kad su se vratili iz Katra naša Iva pozivala je na urlanje. Ako popušimo od "Španije", Hajduk će nam čestitati, ali što će učiniti ako slučajno dobijemo?

Nemamo Đokovića i Jokića, ali imamo nešto što je za komšije nedostižno. Nogomet i orjunaški jal. Crtaju svastike, pišu "dobronamjerne" parole kao ona "Modrić, malo govno", "Da Bog da sve izgubili", žrtvuju žive �igure kao Kalinića, Rebića, Livaju… Oni "brđani", zbog kojih se Smoje onako orjunaški ljutio, "uvukli su se u sve".

Ali, Orjuna ima još pokoji adut. Sad vladaju Puljak and co. Još moraju srediti pripadnike 4. Splitske brigade i Torcide sa svojim prohrvatskim porukama pa će Dalmacija opet da diše k'o Juga. Orjunaške �ilijale u Zagrebu pale vatru bez obzira na nedostatak kanadera. Pazi se koncentrirano na svaku sitnicu. "Nabijemo" Nizozemce usred Holandije… "Ognjištar" Modrić igra za "deset", igrač je utakmice, impresivna partija u 120 minuta. Sportske Novosti ocjenjuju Modrića i Brozovića istom ocjenom 7,5, a kao igrača utakmice proglašavaju Brozovića. Svi zadovoljni, a naročito fanovi "malog govna". Zaposliš se u Sportskim novostima i odmah kužiš nogomet!

Nakon sjajne pobjede nad Nizozemcima javio se popularni humoristički portal Indeks. Naslov: "Dalić mora napraviti veliku promjenu. Njegov eksperiment nije prošao!". A ja se poveselio da je barem Hrvatska prošla, za razliku od Dalića.

Velikih skupova je bilo i za vrijeme "Ljubičice bijele". Uglavnom vojnih parada ili organiziranih dočeka kad je "najdraži sin naših naroda i narodnosti" dolazio na inventuru svojih viletina ili išao u lov već ubijenih zečeva. Danas su nova, drugačija vremena i običaji. Nogomet, Janica i Ivica, Ivanišević, Modrić…

Znaju da treba što prije kompromitirati Dalića i Vatrene

Zadnji političar koji je mogao zapaliti lijenog i inertnog Hrvateka bio je dr. Franjo Tuđman. On je, po Ankici Lepej, umro bogat kao krez. Imao je u banci na otvorenom računu negdje oko 200.000 dojč. maraka odnosno danas oko 100.000 eura. To je iznos koji kod današnjih političara izaziva tek suosjećajni osmjeh za pokojnog predsjednika.

Zapalio je žitelje metropole i general Gotovina kad se vratio iz Haaga. Jednom, i to je sve. Ostao je samo Zlatko Dalić i njegovi žilavi, uporni i vjerni borci za Croatiju. To je za orjunu otrov koji polako ključa. Znaju oni da treba što prije kompromitirati Dalića i "vatrene". Ako za ostvarenje takvog teškog cilja ponestane inteligencije, ostaje im "umjetna inteligencija" pa makar iza svega stajale "umjetne budale". Što je i realno za očekivati u zemlji koja je pobjednica u ratu, a gubitnici u njoj javno skidaju pobjedničke zastave i pobjedonosno izlaze iz šibenskog zatvora. Dragovoljac Domovinskog rata Marko F. ležao

Piše:

časopisu su me često opisivali kao antihrvata, srpskg zeta i slično…". Ej, bre, Stavro, kud si navro? Hrvatski tjednik boli ona stvar za tebe i tvoje procjene o 450 tisuća žrtava u Jasenovcu. U jeftinom parapolitičkom preferansu licitiraš i ble�iraš. To je muška Dara iz Jasenovca. Američki Židovi tvrde da je bio 80 tisuća žrtava, a "tvoji" iz užasa (uža-srbija) bubnu 700 tisuća … Muljaj i dalje, tko te šljivi! Tvoja politička pornogra�ija i tvoja biogra�ija, dragi Miha, sve govore. Pričekaj svjetski dan bijelog štapa koji je upriličen i

Doznajemo tko će čuvati popularnog papu Franju kad eventualno posjeti Hrvatsku. Bog i Hrvati!

je 14 mjeseci u pritvoru zbog navodnog verbalnog delikta.

Doznajemo tko će čuvati popularnog papu Franju kad eventualno posjeti Hrvatsku. Bog i Hrvati!

Nadbiskup Mato Uzinić navodno ne voli biti u medijima. I zato, kamo će Mato nego k Aleksandru Stankoviću na HT. Tema na bacanje. Svećenici zlostavljači, "klečavci" po trgovima, parade "ponosa"… Teme su zbližile Stankovića i mons. Matu. Za molitelje na trgu Mate nam otkriva da je to uvezeno, nešto k'o neprijateljska propaganda, s elementima političkog djelovanja. Uglavnom, zloupotreba vjere. Opasni molitelji, kleče i potiho mole. Tko zna što zapravo misle u sebi dok mrmljaju molitvu.

Zato naš nadbiskup Uzi kaže Aci: "Mi iz Crkve trebamo se od toga ograditi". I u Jugi su se ograđivali od "takih", obično bodljikavom žicom. Sad je u modi "žilet žica". Biskup iz emisije "Nedjeljom u 2" je silno tolerantan i poštuje pravo LGBTQ+ i njihove gay parade. Njega kao vodećeg lijevog biskupa to ne provocira: "Gay osobe su među nama, one su dio zajednice i trebamo ih slušati i poštivati". I pedo�ili su među nama. Vjerojatno i njih trebamo slušati slušati i poštivati. E, "Hod za život", to je protest koji polarizira društvo. Gay parade zbližavaju!

On je konkludentno protiv "Hoda za život" i smatra da se ništa neće riješiti zabranom pobačaja. Ma tko bi odbio pozvati u ljevičarsku emisiju na HRT-u takvog progresivnog biskupa? Ovi iz Možemo su zatucani klerikalci prema našem Mati. Čudno Evanđelje propovijeda lijevi biskup. Ali, u čudnim vremenima, sve postaje normalno.

Još je Ronald Reagan jednom rekao: "Čudno, svi oni koji su za pobačaj, još su uvijek živi". A živ i zdrav je i naš nadbiskup koji je sumnjičav prema "Hodu za život".

Dariju Kordiću, nakon što je nevin izdržao 24 godine po presudi Haaškog suda, sada u BiH spremaju novo suđenje. Valjda po principu Gavrila Principa. Mirna Bosna… !?

Michael Martens, novinar njemačkog FAZ-a, balkansko-njemački je stručnjak za "ove prostore". Prevedeno, indoktrinirani bedak. Srpski zet koji misli da je shvatio ideološku isprepletenost na crnoj balkanskoj ploči. Osjetljiv i senzibilan k'o nosorog u zagrebačkom ZOO-u, okomio se na Hrvatski tjednik iz Zadra.

Potonuo u ideologiju braka i mraka, njemački Miha cilja nepogrešivo u prazno: "Postoji, na primjer, jedan mali političko-pornografski časopis pod nazivom Hrvatski tjednik i u tom

tretirani su gore nego crnci u Alabami… Prosto ne mogu da veruju da idu u apsanu nakon pjevanja četničkih pjesama. Da bi ušli u Hrvatski sabor moraju skupiti preko 70 glasova, itd. Pa gde to ima, drugovi?

Dobro nas je vratio u daleku prošlost genijalni Feliks u Večernjaku. Jugo zastava, partizanska kapa i tekst: "Dosta je bilo fašizma u našem fudbalu!". Slika druga: "Ima svi da pređete u Partizan i Crvenu zvezdu".

za one koji ne vide kraj zdravih očiju! Iz džeparskog aspekta, džep je jedini modni detalj kod kojeg nije važna forma već sadržaj.

Profa se čudi, misli da je hakiran Trojica "prvoboraca" koji su skinuli hrvatske zastave sa stijega u Kninu dobili su skoro auru heroja. Na Facebooku Slobodne Dalmacije podsjećaju na parole iz "legendarne" 1941. g.: "Oj, narode Like i Korduna, došlo vreme da se diže buna…!". Komentari potpisani imenom i prezimenom odišu borbom za slobodu jednog "napaćenog" naroda.

Pljuje se po Ovčari, na poziv vojvode ustaše će dobiti po glavi… Izvjesni Aleksandar Gregurić, profa na zagrebačkoj Drvodeljskoj školi, potpisnik je tih epskih želja "napaćenog naroda". Profa se čudi, misli da je hakiran. U Slobodanki se ne čude. Oni slave 80 godina NOB-a i u skladu sa slobodarskom tradicijom sve to objavljuju.

Kad se doznalo za suludo hrabar čin domaćih četnika…zašto suludo hrabar?! Pa zato što im je kao odmazda prijetila posjeta pritvorskom nadzorniku i buksa od možda 24 sata. Ali, oni su sve to herojski izveli i ušli u historiju. Na fejsu je zavladala konsternacija.

Znači "počelo je", "tako je bilo i 1991. g…", "idemo li opet u rat", "sakrijmo naše traktore, ŠČ". Citira se Bajaga… "kad se pojavi vojska srpska, sve će da vas smrska…" valjda i traktore! Naravno, nigdje ni slova o "vojvodinim junacima". Kako ćeš ući u istoriju ako nemaš ni imena ni prezimena? Naravno "pornografski" Hrvatski tjednik objavio je imena i prezimena "neznanih junaka" koji su uzdrmali "ustašiju". Na užas jedne od silnih pravobraniteljica lijeve medijske scene.

Red je da predstavimo buduće borce za srpski Knin. To su: Slobodan Džepina, Ilija Džepina i Stefan Ormuša. Navodno su dali aktivnu "odbranu" te ubedili druga sudiju da im je ideju dala "ultra popularna" kolumna Gorana Gerovca u Večernjaku "Nikad robom". Prisjetio sam se jedne od zadnjih Gerinih progresivnih umotvorina: "Koja je razlika između Hrvata i Srbina na minimalcu? U eksploataciji mržnje oni su regruti šovinističkog egzercira koji se vrti u krug". Podsjeća malo na Krležu kad igra šah sa "Starim". Odgovor je jednostavan.

Srbin na minimalcu je sam, osamljen. Može se samo potužiti Žigmanu ako ga slučajno susretne u Knez Mihajlovoj… Hrvat na minimalcu uvijek ima na "savjesti" par frustriranih Srba koji su "građani drugog reda", moraju da žive u "ustaškoj državi",

Anketa na fejsu: "Od svih destinacija koje ste posjetili, u koju biste se prvu ponovno vratili?". Zapazio sam jedan lucidan odgovor nekog odgovornog druga: "Bio sam u Prnjavoru, u Foči, Loparima, Sertić poljani, ali Beč mi je najljepši". Nema do "naših" turista. Slažem se. Stvarno je teško. Pogotovo kad nije lako! Osobito kad Istra dobije Hajduk s 1:0, a navijač Hajduka se požali: "Uvjeti nisu bili regularni jer su za Istru igrali Vuk i Lisica!?". Vic je u tome što stvarno za Istru igraju igrači sa takvim prezimenima.

Uputa za naše turiste u predsezoni. Jelovnik na moru se čita s desna na lijevo, kao kod Arapa. Prvo cijene, pa onda jela.

Ono što je speci�ikum države Hrvatske su razno razne pravobraniteljice: za djecu, za žene, starce, za potrošače, za omladinu, za ravnopravnost, i tko bi ih sve znao nabrojati. Zajednički nazivnik svih je samo jedan: sve su izrazito lijevih stavova i pogleda.

Malo čudno kad je naša ljevica, kartaški rečeno, došla na štih svega dva puta na izborima, računajući od povijesne 1991.g. Zatucani, ognjištarski HDZ, a kad tamo pravobranitelji(ce) jedan/na lijeviji/ja od druge(oga).

Tako je nedavno u Zagrebu održana "Povorka ponosa" na koju smo svi ponosni kao da smo mokrom krpom dobili po-nosu. Jedna "ponosna" sudionica zadivila je sve oko sebe. Obukla je haljinu skrojenu od kondoma! Sjajna ideja. Osobito za žensku djecu koja su se tamo našla. Naravno dežurni naivci odmah su se obratili pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević. Prava osoba na pravom mjestu. Već ime Helenca asocira na djecu. Nije suhoparno Helena nego Helenca. Nakon što su neke besposlene udruge zatražile njeno očitovanje o kondoma-haljini, Helenca se našla na čistini.

I pokazalo se da je dorasla zadatku. Odmah je pirnula: "Iako pojedini prizori na Povorci ponosa nisu bili primjereni za djecu, ona nisu bila direktno ugrožena, niti su time nužno ugrožena njihova prava". I tako je Helenca djeci pirnula po-nos(u).

Genijalni francuski književnik Honore de Balzac duhovni je začetnik europskog realizma. Nije baš živio po strogim pravilima te svakodnevnim kodeksima i zakonima. Volio je popiti, dobro pojesti, a ni kocka mu nije bila strana. Da bi sanirao dugove često se družio sa ženama poznatih bankara koje su bile očarane velikim književnikom. No, jedan od najbogatijih bankara doznao je što se događa i napisao je ogorčeno pismo Balzacu: "Poštovani, doznao sam da se meni iz leđa sastajete s mojom suprugom. Ako smjesta ne prestanete, upozorit ću policiju" itd. Balzac mu je samo kratko odgovorio: "Poštovani, primio sam vaše cirkularno pismo!".

Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" je u ponedjeljak u zagrebačkom HNK-u obilježio 70. obljetnicu, a riječ je o jednom od najdugovječnijih centara u ovome dijelu Europe s više od 130 djelatnika i kroz kojeg godišnje prođe 17 000 predmeta.

"Prvo moramo imati znanje, drugo moramo težiti istini, a naravno 'pravda za sve' je nešto što cijeli pravosudni sustav, pa tako i naš, mora imati", objasnila je načelnica centra Andreja Ledić naziv "Znanje, istina, pravda za sve" pod kojim Ministarstvo unutarnjih poslova i Centar "Ivan Vučetić" obilježavaju 70. godišnjicu.

Centar je i član Europske mreže forenzično znanstvenih instituta još od 1998., a zadnjih godina se značajno povezao i s forenzičnom

Prisjetili su se i stvaralaštva argentinskog kriminalista hrvatskog podrijetla Ivana Vučetića koji je izumitelj daktiloskopije

zajednicom u svijetu.

Trenutno su tri djelatnice centra pridružene članice Američke akademije za forenzične znanosti, a načelnica centra je punopravni član što je pokazatelj da su u Centru "Ivan Vučetić" na istoj razini s najistaknutijim svjetskim forenzičarima.

"Moramo biti u korak sa vremenom i proaktivno djelovati", komentirala je Ledić suradnju među forenzičkim centrima koju je ocijenila izuzetno važnom i u kontekstu tehnološkog napretka te naglasila da je trenutno jedan od uvjeta i implementacija umjetne inteligencije u svakodnevnom radu centra.

Obljetnicom se prisjetilo i na stvaralaštvo argentinskog kriminalista hrvatskog podrijetla Ivana Vučetića koji je kreditiran kao izumitelj daktiloskopije.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je kazao kako centar "Ivan Vučetić" simbolizira izvanredan doprinos Ivana Vučetića forenzičnoj zajednici koji je i uspješno nastavio njegovo nasljeđe te promiče napredak u području forenzike.

"Centar je i voditelj nacionalne zbirke podataka prikupljenih molekularno-genetskom analizom, kao i nacionalne zbirke otisaka papilarnih linija", dodao je. Božinović je ocijenio da rad Centra nije samo usluga za društvo, nego je i presudan za stvaranje zajednice u kojoj se oslanjamo na pravdu i sigurnost.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 27 KOMENTAR TJEDNA
Zvonimir Hodak (iz Zagreba)
Centar "Ivan Vučetić" obilježio 70. godišnjicu

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

AKO STE VIDJELI NEŠTO

RECITE NEŠTO!

MALA KRIŽALJKA

28 MOZAIK HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. KRIŽALJKA
SUDOKU
KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Dosta ljudi misli da zbilja postoji neka posebna hrana koju bi trebali jesti da bi mršavjeli. Nekakve salate, „zdrave/ organske/bez dodatnih šećera“ pločice za koje treba provesti dosta vremena u kuhinji da bi ih napravili.

Ljudi gledaju sa sumnjom i iznenađenjem kad im se kaže da je to i hrana poput: jogurta i voća, sendviča, špageta bolonjez, jaja na oko i kruha, variva i sl.

Da, čak i ako jedete običnu, svakodnevnu, domaću hranu iz svojeg podneblja zbilja je moguće mršaviti – samo treba razumjeti kalorijsku vrijednost pojedine hrane kao i svoje vlastite kalorijske potrebe u cilju gubljenja ili održavanja kilaže.

Svaki dan moramo jesti. To znači pripremati ili isplanirati obroke, a od tog mnogima pada mrak na oči. Međutim, u svojim užurbanim životima gdje imamo djecu, posao, kućanstvo, roditelje i mali milijun stvari na „to do” listi trebali bismo si dio s prehranom na dnevnoj bazi maksimalno pojednostavniti i olakšati. Ipak, ne na način da usput svratimo do pekare ili pizzerije. Kod nas u zdravim receptima možete pronaći jednostavne obroke s namirnicama koje već imate kod kuće. Tu su da vam daju ideje kako se hraniti zdravo bez puno kompliciranja.

DJEČJI KUTAK

Jednostavni obroci za mršavljenje

Naravno, za gubljenje masnog tkiva bitne su i druge stvari poput nutritivno bogate, zasitne hrane, kad jedemo i da li vježbamo, ali ako ne razumijemo osnove, odnosno kalorijsku vrijednost koju pojedina namirnica ili hrana koju jedemo ima, sve drugo je manje bitno.

Ako se borite s kilogramima, očito trebate promijeniti nešto u svojoj prehrani, ali najprije trebate znati koliko kalorija trenutno unosite, a na temelju tog znati što treba promijeniti i zašto.

Ne trebate neku posebnu dijetu.

Ne trebate poseban i striktan plan.

Ne trebate izbaciti ni jednu hranu, niti uvesti neke posebne namirnice.

Slobodno jedite normalne obroke s uobičajenim namir-

nicama poput riže, kruha, mliječnih proizvoda, mesa, pa čak povremeno i neku zabavniju hranu kao što su palačinke, kolači, čokolada, čips.

Sva ta hrana ima svoju nutritivnu vrijednost, no zapamtite, za mršavljenje je najvažnije unositi manje kalorija nego što trošite (tzv. kalorijski de�icit).

Zdrava prehrana je prije svega uravnotežena.

Od 10 obroka osam bi trebalo biti s hranom koja sadrži bogatstvo hranjivih tvari (vitamini, minerali, �itonutrijenti, složeni ugljikohidrati, nezasićene masti, proteini), a dva od 10 mogu biti manje hranjiva i više za gušt.

Ako ovako pristupite mršavljenju, velika je vjerojatnost da ćeš se zapravo držati ovakvog �leksibilnog plana

što će te dovesti do željenog cilja gdje ćete zapravo vidjeti rezultate te ih dugoročno i zadržati.

Evo nekih primjera obroka:

- štrukli sa sirom

- rezanci s makom i šećerom

- jaja na oko sa špinatom i pire krumpirom

- orasi, slanina, tvrdi sir i paprika

- sataraš s mješavinom žitarica (riža, ječam, pir)

- pileći ražnjići s roštilja, zapečeni grah, kuhani krumpir s kukuruzom i svježe povrće

- namaz od tune iz konzerve, svježeg sira i bučinog ulja i svježa paprika

- sendvič sa šunkom, sirom i povrćem

- zapečena tjestenina sa sirom i špinatom

- palenta s grčkim jogurtom

- lungić s grill tave i krumpir pečen u pećnici

- smoothie

- iz restorana: pileći �ile u corn�lakesu, šampinjoni sa žara i svježe povrće

tortilja s omletom, avokadom i povrćem

- palačinke s pekmezom, marmeladom, čokoladnim namazom, mljevenim orasima ili što god voliš

- ostaci piletine ‘od jučer’, tjestenina, kukuruz, paprika, rajčica... vrhnje i malo senfa/ majoneze/burger umaka.

ZDRAVI RECEPTI

Rižoto s lignjama i avokadom

Lignje na 100 g sadrže 15,58 g proteina, a također sadrže omega-3 masne kiseline, bakar, cink, vitamin B i jod. Kalorijska vrijednost im je niska, no ne ako ih jedete pržene! Zato evo jedan brzi, zdravi i kremasti rižoto. Za dodatnu aromu i još više kreme dodajte i avokado ako volite.

Sastojci:

Proteini:

- 500 g lignji

- Složeni ugljikohidrati:

- 350 g arborio riže

Nezasićene masti:

- 1 zreli avokado

- maslinovo ulje

Zasićene masti:

- 50-100 ml vrhnja za kuhanje

Dodatno:

- 1 glavica crvenog luka

- češnjak u prahu

- kurkuma

- sol, papar

- svježi peršin

Priprema:

Operite lignje i narežite na kolutiće, a možete kupiti i već gotove narezane pa će priprema biti još brža. Možete koristiti i zamrznute (prije kuhanja ih odledite u vodi).

Rižu također operite.

Na maslinovom ulju propržite crveni luk, začinite i dodajte lignje. Kratko prodinstajte (do 5 min). Zatim dodajte rižu, podlijte vodom i često miješajte. po potrebi još posolite i dodajte kurkumu. Čim riža popije tekućinu podlijte vodom i ponovite postupak dok ne bude kuhana. Pred kraj dodajte i vrhnje za kuhanje te još dobro promiješate. Avokado nasjeckan na kockice i sitno sjeckani peršin dodajte na samom kraju kad je rižoto gotov. Budite siti i �it!

Slana torta od zobenih sa šarenim nadjevom

Tijesto od zobenih i nadjev od povrća - zvuči ukusno? Zbilja je! U nadjev možete staviti koje god je povrće u sezoni: npr. tikvica, špinat ili paprika i rajčica. Najprije ga prodinstajte na luku. Isprobavajte i igrajte se sa sastojcima.

Sastojci za tijesto:

Složeni ugljikohidrati:

- 250 g zobenih pahuljica

Proteini:

- 2 jaja

Nezasićene masti:

- 1 žlica chia sjemenki

- 3 žlice maslinovog ulja

I još:

- 1 dcl hladne vode

- malo praška za pecivo

- na vrh noža soli

Priprema tijesta: Sve pomiješati i ostaviti u hladnjaku pola sata. Za to vrijeme pripremiti nadjev.

Sastojci za nadjev:

Povrće:

- crveni luk

- sezonsko povrće (tikvica, špinat, paprika, rajčica...)

Proteini:

- 2 jaja

Zasićene masti:

- 1 kiselo vrhnje

- 100 g mozzarelle

Priprema nadjeva: Na luku prodinstajte povrće dok ne ispari voda. Razmutite jaja i kiselo vrhnje te im dodajte naribanu mozzarelleIu i sve pomiješate s dinstanim povrćem.

Na kraju:Utisnite tijesto u kalup pa na njega rasporedite nadjev. Pecite oko 40 minuta na 180 stupnjeva. Provjerite je li gotovo s čačkalicom.Poslužite toplo ili hladno.

Vicevi

MUJO I FATINE IDEJE

Fata se uvali u krevet i kaže Muji:

- Mujo, bolan, znaš li da će na uskoro bit’ troje...

Mujo se uozbilji:

- Ma daj!? Stvarno?! Ma daj da te ljubim...

Fata ga zbunjeno pogleda:

- Šta t’ je, bolan, mater me zvala jutros da stiže sutra navečer…

FATA TRENIRA NOVOG PSA

Fata trenira novog psa, a Mujo je gleda sa strane i zeza ju:

- Fato, bona, ne vidim baš da te sluša...

Fata se okrene prema njemu: - Ne brin’ ti ništa, tako je bilo i s tobom....

DJEVOJAČKO

Pričaju Mijo i Haso i Haso će:

- Nisam spavao sa svojom ženom prije nego što sam se oženio. A ti?

A Mujo će: - Ne znam. Koje joj je bilo djevojačko prezime?

BAKA ZA VOLANOM

Zaustavlja policajac bakicu od 80 godina i pita je:

- Pa dobro, gospođo, zašto tako brzo vozite?

- Daj pusti me dok još znam kuda idem!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 29 MOZAIK

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Vjerojatno ćete se malo udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun. Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljavati druge kad naiđu teže minute.

Sretni brojevi: 2, 5, 7, 12, 23, 33

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja.

Sretni brojevi: 1, 4, 12, 14, ,24

23. rujna do 22. listopada

Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje. Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati de�initivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome.

Sretni brojevi: 19, 20, 27, 32, 33, 36

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelovati ponekad biti zapanjujuća. Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav.

Sretni brojevi: 11, 12, 23, 26, 33, 45

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Velik dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim aktivnostima uživajući nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Bit ćete zadovoljni i bez velikih prohtjeva. Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazati drugima oko sebe ne samo što ste napravili, nego i kako bi oni mogli napraviti više i bolje.

Sretni brojevi: 5, 7, 9, 10, 21, 34

ZDRAVLJE: ČIME SVE PROTIV BOLESTI?

Recepti starih: Narodne priče ili prirodni lijekovi?

Lijekovi iz ljekarne majke prirode dobri su kao pomoćna sredstva, no dobro je da liječnik bude upoznat s našim metodama, može nas čak i savjetovati

Viroze, upale, otekline, visoke temperature, sve nestaju kad baka naoružana receptima koji se u njezinoj obitelji koriste generacijama započne svoje 'liječenje' koje ona još od svoje bake naučila…

Svi zasigurno imaju jednu takvu 'baku' koja preporuča češnjak, ocat, kupus, rakiju ili crveni luk.

Provjereni ili ne, stari jednostavni recepti, iako možda nekad ne znamo točno objasniti, doista su pravi prirodni lijekovi. Na svakome o nas je posavjetovati se i sa – liječnikom. Evo nekoliko zaboravljenih:

zi, kako bi jednostavno spriječio djelovanje jake želučane kiseline na daljnje razaranje želučane stijenke. Tog soka bi trebalo popit dnevno jednu litru i vrlo je važno da on bude svjež. No, kupus ima još jedno dragocjeno djelovanje - lijek za mamurluk, rasol.

21. studenoga do 22. prosinca

Vedrina, pozitivan duh i otvorenost –sve će to biti naglašeno u vašem privatnom životu ovih dana. Zato se ne trebate truditi previše, nego samo imajte otvorene oči i reagirajte kad treba. Sve će se slagati samo od sebe, a vi uživajte. Što je gotovo, gotovo je. Nemojte to više analizirati. Budite mirni, strpljivi, uporni. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu.

Sretni brojevi: 21, 31, 33, 34, 41, 44

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Nikako da dočekate svoju ljubavnu renesansu. Pokušajte gledati na život s više humora i otvorite se za ljude za koje znate da vam žele dobro. Tako ćete lakše podnijeti sve. Ne naprežite se. Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti preokret u poslu i karijeri. Cijeli tjedan čekat ćete da se situacija razbistri, a kako dani budu prolazili sve će se činiti još zapetljanijim.

Sretni brojevi: 21, 26, 28, 32, 33, 44

23. srpnja do 22. kolovoza

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. Volite vidjeti konkretne rezultate, a upravo će se oni početi pojavljivati ovih dana. Povezivanje s mladim suradnicima bit će naglašeno.

Sretni brojevi: 21, 27, 37, 38, 43, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete ipak naći mrvicu zadovoljstva. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni.

Sretni brojevi: 9, 29, 31, 39, 43, 44

Vodenjak

21. siječnja do 18. veljače

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će prolazno turbulentno razdoblje gdje će trebati pokazati dosta tolerancije i samokontrole. Neka ne ulaze u jalove rasprave. Radije se malo strpite, dobro je. Pred vama su dani kad ćete vjerojatno imati priliku pokazati koliko ste kreativni u svojoj profesiji.

Sretni brojevi: 12, 22, 27, 28, 38, 41

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Vaše strasti će porasti, a vi postati zavodljiviji. Pojavit će se novo svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Ovo ste dugo čekali i nećete moći povjerovati da vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Pred vama je novi zadatak. Sjetite se stoga što vi sve možete.

Sretni brojevi: 11, 19, 21, 25, 34, 45

19. veljače do 20. ožujka

Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkrivati ponešto novo. Shvatit ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog.

Samci će također biti otvoreni za nova iskustva. Zaposleni u pedagoškim, estradnim i sportskim djelatnostima moći će u bavljenju svojim poslom doći do izražaja više nego inače.

Sretni brojevi: 4, 24, 25, 36, 38, 41

- Kamilica - dobra za sve a najviše protiv grčeva.

- Bijeli sljez za iskašljavanje.

- Crna rotkva i med - za smirenje grla – rotkvu izdubiti i napuniti je domaćim medom pa tako 3 dana treba odstajati da povuče sve dobre osobine rotkve a onda se pojede ujutro po jednu žličicu.

- Med je poznat po svom blagom djelovanju na grlo, a možda je manje poznato da češnjak namazan oko bebina pupka rješava bolne grčeve.

- Osim octa, na otekline djeluju oblozi od kupusa, rakije i luka. Jedino logično objašnjenje bilo bi mi možda da nekim osmotskim procesima dolazi do izvlačenja tekućine iz tih otečenih dijelova i struktura oko zglobova ili mišića s jedne strane, a s druge strane možda djeluje lokalno kao iritansi koji pospješuju jednu bolju prokrvljenost, a time i proces izlječenja.

- Dobri, stari češnjak, zbog svojeg sadržaja alicina unutra je vrlo, vrlo djelotvoran kod svih oboljenja.

- Češnjak, luk prvenstveno, a kaže se i za jabuku da djeluju baktericidno i antiseptički, a zaista za to postoje i znanstveni dokazi i vidjelo se da su oni i moćni antibiotici.

- Sok iz kupusa – lijek je za čir na želuca - treba se piti kroz sedam dana, u velikim količinama. On potiče stvaranje jedne zaštite, jedne mekane slu-

Baka će reći kako se opekotina ublaži ako odmah opečeno mjesto premažete površinom presječenog krumpira. Probajući jelo, često se dogodi da opečete jezik - dovoljno je popiti malo octa i neprijatan bol nestaje.

- Lijek od zobenih pahuljica, za žučne i bubrežne kamence. Mala zdjelica zobenih pahuljica polije se vodom i ostavi da upije. Smjesu treba dodatno natopiti dok se grije, sve dok ne postane kašasta. Kad su se zobene pahuljice skuhale, dodajemo još žlicu meda da se može lakše jesti. To se ostavi da se hladi i onda se svaki dan po čitav dan pomalo jede.

- Cikla, ustajala voda i krumpir za skidanje temperature - oblog od cikle za skidanje temperature kao i oblozi od ustajale vode i krumpir. Ploške krumpira stavljaju se na tabane, dlanove i na čelo, pri čemu se mehanički toplina s površine tijela navlači u krumpir i krumpir na kraju postaje suh.

- Tuširati dijete ili odraslog i tako skidati temperaturu, naravno u nekoj ugrijanoj prostoriji, u kupaoni, i naravno pri tome se ne bojati upale pluća, jer vrlo često ljudi se boje da će zbog tuširanja i kupanja dobiti upalu pluća

- Kada je riječ o aktualnim gripama i virozama, neizbježna je, domaća pileća juha. Znamo da svaki bolesnik ima oslabljeni tek, a juhica u sebi sadrži i proteina, a piletina otopljena u juhi, sadrži i povrće, i cijeli taj vitaminsko-mineralni sadržaj je otopljen u juhi.

Lijekovi iz ljekarne majke prirode dobri su kao pomoćna sredstva. Dobro je da liječnik bude upoznat s našim metodama, može nas čak i savjetovati, jer ponekad greške mogu biti nepopravljive, a primjer su djeca i rakija.

Nikako se ne smiju stavljati oblozi i tako skidati temperaturu jer pri tom postoji opasnost da dođe do pripitog stanja, a nekad su pri tome zabilježeni i smrtni slučajevi.

kašu. Ovu kašu pomiješati s pola kilograma toplijeg meda i smjesu staviti u staklenu posudu. Svako jutro uzmite jušnu žlicu ove smjese.

- Čaj od luka je jedan od najpopularnijih i najraširenijih recepta u liječenju simptoma prehlade. Luk se opere i prereže na četiri dijela te nakon što voda prokuha, luk skuhati još desetak minuta. Kad se malo ohladi, dodati med i limun i piti čaj.

- Za podizanje imuniteta preporučuje se recept s medom i limunom. Potrebno je očistiti pola kilograma limuna od koštica, ali zadržati koru, i uz pomoć električne sjeckalice dobiti

- Za bolesti živaca preporučuje se korijen i cvijet jaglaca, šišarke čempresa - u podjednakim dijelovima. Sve dobro promiješati i od te mješavine jednu žlicu preliti s 2 decilitra ključale vode. Ostaviti poklopljeno 10-15 minuta, zatim ocijediti, medom zasladiti, dodati malo soka od limuna i piti triput dnevno poslije jela. ‘BAKINI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 30 MOZAIK
Lav
RECEPTI’

LJUBAVNA PRIČA

Ismet je prevario Azelmu, a sad su pobijedili u ‘Superparu‘

Rekli su kako je u njihovom odnosu bilo i uspona i padova, a njihov brak preživio je čak i preljub

Ubraku smo 16 godina i mislim da tajna uopće ne postoji. Bitno je kroz život gledati sve pozitivno i svaki dan se boriti jer naš brak kao i svaki drugi ima i uspona i padova, ali mi smo tu da jedno drugo podignemo i nastavimo dalje i onda kad se čini da je najgore i da više ne možeš, govore Azelma (35) i Ismet (33) Žerić iz ‘Superpara’ koji su ove godine odnijeli titulu najboljih.

Ovaj par dolazi iz Bihaća, a u dugom braku dobili su dvoje djece koji sada imaju 12 i 14 godina. „Djeca su nam podrška ogromna, a sin pogotovo koji je preponosan na nas što sudjelujemo u Superparu koji je i sam gledao sa svojom mamom”, objasnila je Azelma svojedobno.

Oni su rekli i kako je u njihovom odnosu bilo i uspona i padova, a njihov brak preživio je čak i preljub.

„Što se tiče prevare u našem braku, pa vjerojatno ćemo dobiti negativne komentare na takvo iznošenje u javnost. Ne mogu zaista reći da je to nešto čime se čovjek može ponositi, ali mogu

se ponositi time što smo uspjeli i takvo nešto nadići i nastaviti dalje. Mislim da mnogo toga ima oko nas, samo što je najlakše osuditi drugog i gledati neku negativnu stranu. Ja nisam takva, borac sam kroz život i izborila sam se i s tim”, rekla je Azelma ranije.

Probleme su Azelma i Ismet prebrodili, kažu nam, tako što su išli dan po dan, a priznaju da je bilo teško. „Jako teško je bilo, dosta suza, boli i svađe, ali sve se može kad čovjek hoće. Na greškama se uči. Sve je to sada iza nas. I bolje bi mu bilo da se ne ponovi”, govorila nam je Azelma.

O pobjedi u ‘Superparu’ odlučivali su drugi parovi. Konkurencija su im bili Anamarija i Filip, ali su titulu ‘Superpara’ odnijeli Azelma i Ismet.

„Bila sam izvan sebe. Osjećala sam se kao da je ovo Eurosong, da sam predstavljala Bosnu i Hercegovinu i nosimo pobjedu u BiH!

Želja mi je bila osvojiti tu titulu superpara”, rekla je ushićeno Azemla nakon proglašenja pobjednika.

Petak, 23. lipnja

Zabranjeno pušenje

10:15 AM Dnevnik 2

11:08 AM Hrvatska danas Split

11:48 AM Izradi sam: Vješalice

11:53 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:01 PM Hrvatska danas Zagreb

12:21 PM Hrvatska danas Čakovec

12:51 PM Vrtovi lunskih maslina

12:57 PM Dubrovačka kartolina - Đelo

Jusić, dokumentarni �ilm

01:27 PM Sve će biti dobro, serija

02:09 PM Brezovica: Dan antifašističke

borbe, prijenos

03:09 PM Istina ili mit: Većina djece

s Downovim sindromom ima starije

roditelje

03:21 PM Sunčana strana PrisavljaCubismo, Nola i Jazz orkestar HRT-a

04:48 PM Lilanje na Ivanje, emisija

pučke i predajne kulture

05:14 PM Garaža: Valungari

05:45 PM Kulturna baština: Starogradsko polje

Subota, 24. lipnja

05:19 PM Maslenički most

Ponedjeljak, 26. lipnja

10:15 AM Dnevnik 2

11:08 AM Nedjeljom u 2

11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:06 PM Plodovi zemlje

12:56 PM Crkva Sv. Donata, Zadar

01:02 PM Glas domovine

01:27 PM Jelovnici izgubljenog vremena: Agrumi

01:47 PM Zadar: More

02:17 PM Lušići i Majkovice

02:42 PM Moje slike, moji snovi: Ksenija

Erker - pjevačica

02:52 PM Abeceda zdravlja: Anemija

03:10 PM Prezimiti u Riju, hrvatski �ilm

04:40 PM Hrvatsko podmorje, serija

05:10 PM Mir i dobro

05:35 PM Centar i periferija

Utorak, 27. lipnja

10:15 AM Dnevnik 2

11:08 AM Hrvatska danas Split

11:49 AM Bake na mobitelima, dokumentarna reportaža

11:54 AM Izradi sam: Tisak na tkaninu

11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:07 PM Hrvatska danas Zagreb

12:27 PM Hrvatska danas Osijek

12:57 PM Riznica zagrebačke katedrale

01:03 PM Otvoreno

01:33 PM Glas naroda, hum.serija

02:04 PM Art a la carte

02:37 PM Znanstveni krugovi

03:14 PM Čovik od maloga mista, �ilm

04:06 PM Sunčana strana Prisavljakoncert grupe Kojoti

05:25 PM Pozitivno

Srijeda, 28. lipnja

10:15 AM Dnevnik 2

11:09 AM Hrvatska danas Split

11:49 AM Balatura, dok.reportaža

11:54 AM Preobrazba sjenila

11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:06 PM Hrvatska danas Zagreb

12:27 PM Hrvatska danas Osijek

12:57 PM Park prirode Lonjsko polje

01:03 PM Otvoreno

02:00 PM Art a la carte

02:31 PM Bilješke o jeziku: Ja koji pismo znam - Josip Bratulić

03:04 PM Istina ili mit: Sunce nije dovoljno, treba nam dodatni vitamin D!

03:17 PM Suvremenici: Bogdan Budimirov, dokumentarni �ilm

03:46 PM Luda kuća, hum. serija

04:21 PM U svom �ilmu

05:11 PM Prometej: dr. sc. Marko Ćurković

05:37 PM Portret: Siniša Majkus

05:52 PM Vela Panitula, Kornati

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 31 TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM Doris Dragović - koncert na Prokurativama HTV, nedjelja, 25. lipnja, 02:55 PM Četvrtak, 22. lipnja 10:14 AM Dnevnik 2 11:08 AM Hrvatska danas Rijeka 11:48 AM Izradi sam: Oslikavanje 11:53 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:01 PM Hrvatska danas Zagreb 12:21 PM Hrvatska danas Osijek 12:51 PM Karlovačka zvijezda 12:57 PM Nepoznati otok Sv. Klement 01:27 PM Knjiga ili život: Sibila Petlevski i Simo Mraović 02:00 PM Art a la carte 02:30 PM (Re)kreativac: Hokej 02:56 PM Mačka je opasna za trudnice! 03:09 PM Na rubu znanosti: Starovjerci 04:03 PM Stani na otoku: Dugi Otok 04:29 PM Riječke priče, dok. serija 04:56 PM Samo lagano 05:23 PM Garaža:
10:15 AM Dnevnik 2 11:09 AM Mamutica, serija 11:52 AM Preobrazba starog stolca
11:57 AM Hrvatska danas Split
12:37 PM Vijesti na engleskom jeziku
danas Zagreb 01:06 PM Hrvatska danas Čakovec 01:36 PM Stonske zidine i solana - Ston 01:42 PM Globalna Hrvatska HTV 02:22 PM Sve će biti dobro, serija 03:04 PM Art a la carte 03:46 PM Lijepom našom: Lipik 04:49 PM Slatka kuharica: Varaždin 05:15 PM Lovac na bilje: Kamenjak 05:41 PM Divna, poluotok Pelješac Nedjelja, 25. lipnja 10:15 AM Dnevnik 2 11:08 AM IK Zvono iz Belišća 11:49 AM Antonio TikToker, reportaža 11:54 AM Izradi sam: Domaći sapun 11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku 12:06 PM Prezimiti u Riju, hrvatski �ilm 01:36 PM Sve će biti dobro, serija 02:16 PM turizam.hrt 02:42 PM Kolesterol je vaš neprijatelj 02:55 PM Doris Dragović - koncert 03:52 PM Vrtlarica 04:22 PM Slatka kuharica: Brač 04:48 PM Lovac na bilje: Brijuni 05:14 PM Antonio TikToker, reportaža
12:46 PM Hrvatska

Manly United svladao Sydney United 58

Manly United osigurao je teško izborenu pobjedu s 2-1 protiv Sydney Uniteda 58 u napetoj utakmici na Cromer Parku. Iznimne vještine koje je pokazao Seiya Kambayashi pokazale su se odlučima budući da je prvi gol postigao već u 21 minuti utakmice i kasnije izveo udarac iz kuta koji je potom pronašao mrežu za pobjednički gol.

Ova pobjeda prekinula je Manlyjev niz od tri utakmice bez pobjede, na oduševljenje njegove publike. Unatoč nedavnoj pobjedi Sydney

Uniteda 58 u Waratah kupu, Manly je počeo utakmicu kao jača momčad stvorivši prilike od samog početka.

Chris Payne izjednačio je za Sydney United 58, no nakon toga prilike su bile rijetke na obje strane. U drugom poluvremenu Manly i Sydney United 58 su imali prilike za gol, no na kraju jeKambayashijev udarac iz kuta zapečatio pobjedu za Manly u 82. minuti.

Ove nedjelje, 25. lipnja, United 58 vraća se na domaći teren gdje će ugostiti NK Bulls s početkom u 15 sati.

Canberra Croatia i O’Connor Knightsi odnijeli pobjedu

West Canberra Wanderersima protivnici su slomili srce kada je zamjena Noah Vanderpol pomogao Canberri ostvariti pobjedu s 4-2 na Melrose Syntheticu, ovim rezultatm i dalje su u igri za Kup Australije u kolu od 32 momčadi za prva četiri mjesta i potencijalni nastup u �inalu. Osjetilo se olakšanje kada je prvak Lige slomio tvrdoglavu obranu Wanderersa pet minuta prije kraja susreta, Lukman Ahmed-Shaibu pronalazi Vanderpola pred golom i mladi napadač ne promašuje. Tri minute kasnije Vanderpol je zapečatio rezultat posjevši Kristiana Nela na domaćem golu za uvjerljivi četvrti gol, no Wandererse će i dalje mučiti činjenica što nisu uspjeli zadržati bod koji im se činio nadomak ruke nakon što je Joshua Young u mrežu smjestio loptu u 56. minuti.

Tim izjednačujućim golom Harry Truman, napadač Wanderersa, iskazao se u završnici i time poništio

vodstvo koje je udarcem glavom ostvario Daniel Barac. U sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena Ahmed-Shaibu

izvodi slobodni udarac i Coatia napreduje, no Wanderersi su izjednačili te je potom Vanderpol spasio dan. Na stadionu Riverside odluku o dodjeli bodova riješio je jedanaestarac, Michael Adams samouvjereno je vratara Jorana Thurtella poslao na krivu stranu te su O’Connor Knightsi odnijeli

Uteškoj utakmici na domaćem terenu Dandy City nije uspio svladati NK Western United te je upisao razočaravajući poraz s 2-0. Unatoč tome što je u utakmicu ušao s velikim nadama nakon prošlotjedne pobjede nad Werribeejem, Dandy City nije uspio osigurati još jednu pobjedu i uspon na ljestvici.

Početkom utakmice obje su momčadi pokazale neizmjernu odlučnost, no nijedna nije pogodila gol u prvom poluvremenu pa se stoga na poluvrijeme otišlo s neriješenih 0-0 radi čega su navijači bili na rubu živaca.

Dinamika igre promijenila se svega pet minuta nakon početka drugog poluvremena kada je Western United prvi pogodio gol. Ovim golom gosti su zaslužili znatnu prednost ostavivši Dandy City da se oporavlja od šoka. Na žalost po domaće, Western United postigao je novi gol nakon 11 minuta povećavši vodstvo na 2-0.

Ova gol razlika pokazala se nepremostivom za Dandy City budući da su njegovi protivnici očuvali rezultat do samog kraja utakmice te tako odnijeli zaslužena tri boda. Nakon ovog poraza Dandy se nalazi na 4. mjetu ljestvice. Ove subote, 24. lipnja, očekuje ga još jedan izazov budući da putuje na Pettys Reserve gdje igra protiv šestoplasirane momčadi Manningham Blues.

Ova će utakmica zasigurno biti napeta budući da obje momčadi moraju osvojiti ključne bodove kako bi napredovale na ljestvici.

Dandy City pretrpio poraz od Western Uniteda na domaćem terenu

važnu pobjedu s 1-0 nad Monaro Panthersima. Adams je dočekao loptu koju je dodao Aisosa iz kaznenog prostora nakon dugog prodornog trka, nije bilo nikakve nedoumice o jedanaestercu kao ishodu ove akcije.

Knightsi su bili prisiljeni igrati s deset igrača preostalih pola sata budući da je središnji branič Connor Bill morao napustiti travnjak radi drugog žutog kartona, no Monaro se mučio s disciplinom i dobrom organizacijom Knightsa. Roko Strika pogodio je vratnicu za Pantherse nakon udarca iz kuta

Gabea Colea, dok je Thurtell bio prisiljen na dobru obranu iz blizine kada su se Adams i Niko Kresić probili kroz obranu Pantersa - a na kraju je Adamsova preciznost donijela prevagu.

Ove nedjelje, 25. lipnja, Canberra Croatia igra na domaćem terenu - ugostit će Monaro Pantherse. Susret počinje u 15 sati. O’Connor

Knightsi putuju na AIS Grass Field 2 gdje ih očekuju Gunghalin United, također u 15 sati.

North Geelong Warriors u subotu navečer iznenadili su sve prisutne odnijevši neočekivanu pobjedu protiv Hume Cityja na odličnom stadionu Hume Cityja. Igrati u gostima kod Hume Cityja težak je zadatak za bilo koju momčad, no Warriorsi su pokazali otpornost i odlučnost te na kraju odnijeli ključnu pobjedu. Hume City igru je počeo snažno i poveo u 19. minuti golom talentiranog Josha Binghama. Ovaj rani gol ukazivao je na još jedan vjerojatni poraz Warriorsa koji su ionako u problemima. Međutim, Lochlann McGrath imao je sasvim druge planove. U 37. minuti McGrath pronalazi mrežu i tako unosi nadu u redove svoje momčadi. Na poluvremenu je rezultat bio 1-1, a obje momčadi igrale su podjednako. Obje momčadi u drugom su poluvremenu pokazale dobru borbu i stvarale su gol prilike. Već se činilo da će utakmica završiti neriješenim rezultatom, no McGrath je ponovno pucao u 76. minuti osiguravši svoj drugi gol

Warriorsi iznenadili Hume City neočekivanom pobjedom od 2-1

večeri te njime i nevjerojatnu pobjedu Warriorsa. Ova pobjeda iznimno je važna za North Geelong Warriorse jer

je to tek njihova treća pobjeda sezone. Što je još važnije ona je unijela novi život u momčad kao i tračak nade za

bijeg iz zone ispadanja. Ovaj dojmljivi rezultat svakako će pomoći u izgradnji samopouzdanja. North Geelong iduću izazovnu utakmicu igra protiv Moreland Cityja u subotu 24. lipnja na domaćem terenu. Moreland se trenutno nalazi na 12. mjestu ljestvice i pobjeda bi mu mogla pomoći da se makne s dna. Na krilima ove najnovije pobjede, North Geelong će u utakmicu ući obnovljene motivacije nastojeći nastaviti uspon prema gore. Utakmica se igra u 15 sati.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 32 SPORT
Tablica na str. 21 Tablica na str. 20
Tablica na str. 20

Sharksi kasnim golom svladali Knightse

Oakleigh Cannonsi svladali St Albans Dinamo s 2-0

Zoran

Unapetoj utakmici na Jack Edwards Reserveu, St Albans Dinamo igrao je prošlog petka navečer protiv Oakleigh Cannonsa. Unatoč najboljim nastojanjima, Dinamo se nije uspio oporaviti nakon ranog gola koji je Oakleigh dao u 9. minuti pa je krajnji rezultat iznosio 2-0 za Oakleigh.

Melbourne Knights Media

Napeti tjedan za Melbourne Knightse završio je porazom 1-0 od Port Melbourne Sharksa na stadionu Knightsa u petak navečer. Kasni pogodak Chrisa Duggana donio je Sharksima sva tri boda krajem utakmice te su tako u 18 kolu NPL-a Viktorije Knightsima udijelili treći poraz sezone 2023.

Teško prvo poluvrijeme donijelo je malo prilika za gol za obje strane, Knightsi su bili blizu gola kada je Mitch Hore pucao s ruba kaznenog prostora pokraj vratnice, dok je Port najbolju priliku imao početkom utakmice nakon gužve pred go-

lom nakon što je Dan Edwards izveo udarac iz kuta.

Chris Old�ield po 250. put nastupio je u vrhu nogometa Viktorije, no njegov jubilarni nastup nažalost je okaljan ozljedom koja je stopera prisilila da napusti travnjak.

Ova ozljeda otvorila je priliku za Jakeba Wisemana koji je u Knightse prešao iz postave O’Connor Knightsa NPL Capital Footballa kako bi se pokazao u ulici Somers.

Možda najbolji početak drugog poluvremena stigao je u 51. minuti kada je Anthony Đuzel ispucao slobodni udarac koji je stigao do Coreyja Sewella na drugoj vratnici, branič je pucao no lopta odlazi daleko od gola

zahvaljujući velikom pritisku obrane Sharksa. Činilo se da će utakmica završiti neriješenim rezultatom, no zamjena Chris Duggan dočekao je dodavanje Lucea Teverea pokraj bliže vratnice te je iz voleja poslao loptu u mrežu za pobjedu gostiju.

Knightsi ostaju na četvrtom mjestu ljestvice s četiri boda prednosti u odnosu na petoplasirani Port Melbourne nakon utakmice od petka, momčad Bena Cahna nastavlja lov na prvu pojavu u �inalu od 2015. Knightsi iduće subote putuju na Paisley Park, gdje će u 19. kolu igrati protiv Altona Magica u 18:15 sati.

Oakleigh je zadržao vodstvo do poluvremena. Dinamo nije uspio izjednačiti čak i kada je Oakleigh bio prisiljen igrati s 10 igrača u 73. minuti radi crvenog kartona koji je zaradio Chris Lucas. Na veliko iznenađenje navijača Oakleigh je udvostručio vodstvo u 88. minuti iz jedanaesterca te tako zapečatio svoju pobjedu. Dinamo sada očekuje težak izazov protiv drugoplasiranog South Melbournea na stadionu Lakeside 20. lipnja.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 33 SPORT
Juraj SABLJAK Tablica na str. 21 Tablica na str. 21

POHVALE NIJE HRVATSKA SAMO MODRIĆ LIGA NACIJA HRVATSKOJ SREBRNA MEDALJA, BEZ

Na koncu, Hrvatska ima itekako puno razloga za ponos i optimizam. Pobijedila je veliku reprezentaciju na gostujućem terenu, a od druge je izgubila tek nakon penala

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Španjolci jako hvale Perišića; Ratnik u napadu, neprocjenjiv!

Perišić je zajedno s

Modrićem učinio Hrvatsku velikom momčadi, piše Mundo Deportivo

Luka Modrić jest legenda, Luka Modrić je sjajan, najbolji, ali nije samo Luka Modrić Hrvatska. Španjolski list Mundo Deportivo svoj tekst pod naslovom - Neprocjenjivi dizelski motor - posvetio je stoga Ivanu Perišiću (34).

Vatreno krilo bilo je jedno od najbojih u �inalnom susretu Lige nacija protiv Španjol-

ske. Mundo piše da je Perišić, zajedno s Modrićem, bio “noćna mora za španjolsku obranu, i da su zajedno učinili Hrvatsku velikom momčadi”. - Hrvatska je izdržala do posljednjeg daha i skupo prodala kožu protiv Španjolske, koja je Dalićeve izabranike uspjela slomiti tek nakon raspucavanja. Liga nacija je možda bila posljednja prilika za trofej nekolicini veterana briljantne generacije s Balkana, a Perišić je među njima. Hrvatska nije okrunjena, ali Perišić i Modrić graničili su s izvrsnošću kao i uvijek

- piše u tekstu u kojemu se dodaje kako bi ofenzivac Tottenhama u mogao odvagnuti odluku o svojoj reprezentativnoj karijeri.

Perišić će za Euro imati 35 godina, ali i dalje igra kao da je na početku karijere, pokretno, brzo, dokazuje se svakim dodirom lopte i pokretom.

- Bio je ratnik u napadu, ali je krucijalan posao odradio i u obrambenom dijelu. S 34 godine, u takvom izdanju je neprocjenjiv za svakog trenera – zaključuje Mundo Deportivo.

Veličanstvena Hr Španjolska je mo

Hrvatska nema za puno toga žaliti. Ni Dalić ni igrači nisu napravili previše grešaka i u prvih 70 minuta utakmice bili su podjednako dobri kao i Španjolska, a na momente i bolji. Hrvatska je bila kompaktna i gusta u obrani.

Španjolska to nije mogla razbijati sve dok nije uvela Fatija i Olma koji daju sposobnost stvaranja viška i probijanja linija kakvo nema nijedan drugi njihov igrač. U zadnjih 20 minuta su Španjolci preko njih dvojice kreirali nered i na kraju je Hrvatska lagano mogla izgubiti i prije penala.

Jedino pitanje koje se može postaviti u vezi Dalićevih odluka na utakmici je Perišićeva pozicija. Odigrao je fenomenalnu utakmicu na beku, što smo već znali da može. Njegovo povlačenje na bok imalo je smisla protiv Nizozemske koja na toj strani ima jako brzu liniju Dumfries-Malen i Sosa bi motorički imao velikih problema u obrani.

“Dečki vi ste naše zlato, čestitke Daliću i svima u taboru....iznad svih Hrvatska”, napisao je jedan

Utučeni Majer oglasio se nakon što je promašio penal

Žao mi je zbog toga, probat ću nešto izvući iz svega ovoga», kazao je Majer

Hrvatska nogometna reprezentacija nakon lutrije jedanaesteraca poražena je u �inalu Lige nacija od Španjolske, a tragičari su postali Lovro Majer i Bruno Petković čije je udarce obranio Unai Simon.

“Tužni smo, prije svega ja zbog promašenog jedanaesterca. To je nogomet i to je tako, nažalost. Dali smo sve od sebe, ali ispalo je tako”, kazao je utučeni Majer nakon utakmice.

“Od početka smo igrali dobro, pred kraj su Španjolci malo preuzeli inicijativu. U obje utakmice dali smo

sve od sebe, na kraju smo drugi, ali mislim da je i ovo veliki rezultat”, dodao je.

Veznjak francuskog Rennesa poželio je zahvaliti navijačima na sjajnoj atmosferi.

“Atmosfera je bila čudesna, fenomenalna. Želim svima zahvaliti, otkako sam ja ovdje, ovo je najbolja atmosfera koju smo imali. Hvala svima, bilo je predivno.”

Njegov veliki prijatelj iz Dinamovih dana, a sada španjolski reprezentativac Dani Olmo poručio je kako će se Majer vratiti još jači.

“Dat ću sve od sebe da tako bude, nažalost ja sam bio taj koji je promašio. Žao mi je zbog toga, probat ću nešto izvući iz svega ovoga”, kazao je na kraju Majer.

U nevjerojatno dramatičnoj �inalnoj utakmici �inala Lige nacija hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju. Nakon 120 minuta igre bez pogodaka, o pobjedniku se odlučivalo jedanaestercima. Španjolci su pritom bili precizniji i s jednim promašajem došli do rezultata 5:4 i prvog reprezentativnog naslov u posljednjih 11 godina.

Hrvatski navijači, prema razočarani što je vatrenima ponovo promaklo zlato, iskazali su podršku svojim nogometašima. “Dečki vi ste naše zlato, čestitke Daliću i svima u taboru....iznad svih Hrvatska”, napisao je jedan navijač čije su osjećaje dijelili mnogi. Usuglasilo se mnoštvo navijača u čestitkama reprezentaciji.

Nisu propustili niti čestitati Španjolcima. “Što je tu je, dobro odigrano sve u svemu svaka čast igračima. Ovaj put Simon je bio bolji i fokusiraniji na golu... Momci Hvala vam i sad na odmor lagano”, napisao je jedan od navijača.

No, ostaje nejasno zašto se Dalić odlučio na isti način suprotstaviti Španjolskoj. To je zemlja protiv koje se igra uvijek u povučenom bloku i koja nema na tom krilu igrača koji je opasan 1 na 1. Hrvatska je skoro sve najbolje u napadu kreirala preko Perišića i šteta je da nije mogao češće doći u pozicije iz kojih može zaprijetiti.

Najveći problem Hrvatske je bio i što po osvajanju lopte nije imala dovoljno igrača koji mogu brzo otvoriti teren pa je Španjolska kontrapresingom mogla brzo osvajati loptu nazad i držati Hrvatsku u njenih 30 metara. Dojam je da je Dalić previše izgubio s Perišićem na boku i oduzeo mu je 15 metara prostora za kontranapad.

U svim ostalim odlukama malo mu se toga ima za zamjeriti. Odabir pucača kod penala bio je logičan, zamjenama je držao energiju na zadovoljavajućoj razini i sve do završetka utakmice je njegova momčad dobro kontrolirala teren.

Na kraju, Hrvatska može biti sretna svime što je napravila u Nizozemskoj osim ishoda �inala. Još jednom si je dokazala, ako je bilo sumnje, da može igrati s najvećima i to bez Joška Gvardiola,

Sjajni Vatreni - uz malo više sreće, mogla su o�ći do samog kraja

Hrvatska

Španjolska nogometna reprezentacija osvojila je u nedjelju treće izdanje Uefine Lige nacija pobjedom u finalu odigranom pred 40.000 gledatelja na stadionu Feijenoord ‘De Kuip’ u Ro�erdamu, do koje su Španjolci s�gli boljim izvođenjem jedanaesteraca (5-4), jer nakon 120 minuta igre nije bilo pogodaka.

Nikola Vlašić, Marcelo Brozović, Luka Modrić bili su precizni izvođači u prve tri serije, ali je udarac Lovre Majera u

četvrtoj seriji obranio Simon. Ivan Perišić je pogodio u petoj seriji i ostavio Hrvatsku “na životu”.

‘Mi smo TOP 5 reprezentacija svijeta’

Svi komen�raju ishod finala Lige nacija. Donosimo razmišljanje Dejana Računice, bivšeg igrača Hajduka, koji je bio pomoćnik Slavena Bilića.

Kaže kako je Španjolska na kraju došla do naslova koji bi nam puno značio, no ipak reprezenta�vci s turnira trebaju o�ći podignu�h glava.

- Nama bi itekako značio taj trofej, da zaokružimo cijelu ovu priču i da bude šlag na tortu, da smo nakon srebra i bronce uzeli i zlato. Ali generalno nemamo za čime žali� osim za �m trofejem.

S obzirom na sve prikazano itekako možemo bi� zadovoljni. Kad se pogleda sve što se pos�glo, apsolutno smo

zasluženo tu gdje jesmo kao nogometna velesila. Mi smo sada defini�vno među petšest najboljih reprezentacija na svijetu.

Hrvatska je tako u posljednjih pet godina osvojila tri medalje na velikim natjecanjima, a naš sugovornik tvrdi da se ne moramo brinu� ni za budućnost reprezentacije, bez obzira na dob nekih ključnih igrača.

- Imamo momčad koja će i u sljedećim godinama bi� među najboljima. Čak i bez obzira na eventualni odlazak Luke Modrića, mislim da ćemo itekako bi� konkurentni svima - zaključio je Dean Računica.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 34 SPORT
Ivan Perišić i Luka Modrić
‘Glave gore Vatreni! Za nas ste uvijek zlatni!’
Joselu, Rodri, Mikel Merino, Marco Asensio bili su precizni za Španjolce, ali je u petoj seriji Aymeric Laporte pogodio gredu, U šestoj seriji Simon je obranio udarac Brune Petkovića, a drugu meč-loptu za Španjolsku iskoris�o je Dani Carvajal i tako donio trofej Španjolcima. – Španjolska 4:5

ZLATA OSTALA NAKON PRODUŽETAKA I JEDANAESTERACA

vatska za korak je bila kratka, gla pasti, odlučivali su detalji

Hrvatski ugođaj na ‘De Kuipu’

Hrvatska je, očekivano, prvu bitku, onu navijačku na tribinama, uvjerljivo dobila. Više od 30.000 navijača na ‹De Kuipu’ stvorilo je ugođaj ‘Vatrenima’ kao da �inalni dvoboj igraju na domaćem terenu.

Posebno dirljiv trenutak bio je onaj u 10. minuti kad se s tribina zaorila pjesma upućena 37-godišnjem kapetanu hrvatske reprezentacije Luki Modriću, kojom ga

se željelo potaknuti da i nakon ove utakmice stavi svoju nogometnu genijalnost na raspolaganje izborniku Zlatku Daliću.

Riječ je naravno o poznatoj pjesmi Miše Kovača. “Ostani tu, tu je tvoja mati, ostani tu, još će sunce sjati, ostani tu, snove čuvaj samo za nju, ostani tu’.”, refren je pjesme Poljubi zemlju hrvatske glazbene legende, neponovljivog Miše Kovača.

dva produžetka, a na kraju susreta protiv Španjolske na klupi joj je ostalo previše “mrtvog kapitala” - dva lijeva beka koja nisu ni igrala jer je Perišić zauzeo tu poziciju, stoper i dva napadača.

U produžecima bi joj sjajno došao Mislav Oršić koji je mogao napadati umornog 37-godišnjeg Jesusa Navasa (kao što je to radio Perišić) ili Nikola Moro/Josip Mišić, odnosno veznjak koji je mogao dati dodatnu stabilnost u sredini terena u trenucima kada je Španjolska bila blizu pobjede. Bilo je puno boljih rješenja od trojice ili četvorice za koje ne postoji nijedan scenarij u kojem bi zaigrali.

Nakon susreta, Dalić je preuzeo odgovornost: “Pogriješio sam kada sam rekao da su penali lutrija. Nisu lutrija, to je mentalna snaga, kvaliteta, nažalost Španjolci su u tome bili bolji od nas. Mislim da smo napravili sve što smo trebali na terenu. Žao mi je zbog starijih igrača, Luke, Perišića, Vide, Brozovića, Kovačića, što nismo uspjeli okruniti ovu generaciju hrvatskog nogometa.”

glavnog braniča ekipe.

Bit će joj to veliki zalog za nastavak kvali�ikacija u kojima će biti važno ne samo ostvariti plasman nego i prosuti što manje bodova kako bi se u Njemačku otišlo iz prvog jakosnog šešira što ova momčad po svemu zaslužuje.

Doduše, Dalić bi u sljedećim slaganjima popisa trebao malo više gledati unaprijed. Hrvatska je odigrala

Na koncu, Hrvatska ima itekako puno razloga za ponos i optimizam. Pobijedila je veliku reprezentaciju na gostujućem terenu, a od druge je izgubila tek nakon penala. Uz malo više sreće, mogla je otići do samog kraja.

Jezgra je i dalje tu, a tek se priključuju ili se trebaju priključiti talenti poput Stanišića, Šutala, Baturine i Sučića koji bi uskoro mogli preuzeti vodeće uloge i uspješno zamijeniti najveću generaciju u povijesti hrvatskog sporta.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. 35 SPORT
Borba se vodila �jekom cijele utakmice; Kramarić u akciji Nema tuge među navijačima, prizor s Trga bana Jelačića
36 OGLASI HRVATSKI VJESNIK srijeda, 21. lipnja 2023. ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU RADOS BROS L & TU S R S 133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020 Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com IMAMODUGOGODIŠNJEISKUSTVO To advertise with us call (03) 9481 8068 or Email: croatianherald@ netspace.net.au
Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault
Adria International Travel

Articles inside

vatska za korak je bila kratka, gla pasti, odlučivali su detalji

1min
page 33

Veličanstvena Hr Španjolska je mo

4min
pages 32-33

LJUBAVNA PRIČA Ismet je prevario Azelmu, a sad su pobijedili u ‘Superparu‘

10min
pages 29-32

Tjedni horoskop

7min
page 28

RECITE NEŠTO!

1min
pages 26-27

Otrov koji polako ključa za Orjunu...

8min
pages 25-26

Viktorija - pobjednik za sredstva iz novog fonda federalne vlade za socijalne stanove

6min
page 24

Hodočašće u svetište 'Our Lady of Mercy'

8min
pages 22-23

Biskup Apostolskog vikarijata iz San Ramona u posjetu hrvatskoj zajednici Newcastlea

1min
page 22

Late Goal Sees Knights Fall To The Sharks

3min
pages 20-21

Oakleigh Cannons Defeat St Albans Dinamo 2-0

1min
page 20

Warriors Stun Hume City With 2-1 Comeback Win

1min
page 19

Dandy City Suffers Home Defeat to Western United FC

1min
page 19

The Second Croatian Folkloric Arts Festival Showcases Rich Tradition in Adelaide

2min
page 18

Who Lives in Victoria, gacy Across Generations

1min
page 17

Marija Ruljancich: Croatia’s Oldest Living Person Australia Celebrates 110 Years of Life, Love, and Le

3min
page 16

Svjedočanstvo trajne ljepote i kulturnog bogatstva hrvatske folklorne tradicije

2min
pages 14-15

mo, daje nam snagu, nja jakošću i životom

1min
page 13

Riječ Božja, ako ju čita naše misli i riječi ispu

1min
page 12

Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja

4min
page 11

„Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem“

1min
page 11

Kako bi vladali Grbin i Tomašević

4min
page 10

Blagdanski piknik u čast omiljenom sv. Anti

4min
pages 8-10

Britanski list proglasio dva hrvatska otoka među najljepšima u Europi

5min
pages 7-8

Na tisuće Argentinaca prijavljuje se za rad u Hrvatskoj

3min
pages 6-7

eura neto: ‘U rangu su Njemačkoj ili Francuskoj‘

7min
pages 5-6

Hrvati zarađuju i do 6000 plaća za iste te pozicije u

3min
page 4

Predivna gesta kapetana, ispunio želju bolesnom dječaku

4min
pages 3-4

Natječaj za najbolju fotogra�iju

4min
pages 2-3

2nd Annual Croatian Folkloric Arts Festival in Adelaide a Resounding Success

2min
pages 1-2

Srebro zlatnog sjaja

1min
page 1

VJESNIK Hrvatski

1min
page 1
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.