













Maskirani folkloraši i slatke palačinke
Što zapravo znači pepeljanje? Čega smo se odrekli…
Njihova redovita proba folklora imala je svečani šarm zbog kreativnih kostima
Prije početka ovogodišnje korizme HFA “Zvonimir”, koji djeluje u sklopu HKC-a Duha Svetoga u Springvaleu, za svoje članove upriličio je
veselo druženje na svojoj redovnoj probi folklora, no ovaj put u posebnom, maskirnom izdanju, kao dio proslave maškara. Bili su obučeni u vrlo kreativne kostime, a uz smijeh, igru i ples proslava je uključivala i tradicionalno pripremljene palačinke, koje su bile za pravo uživanje.
Bio je to dan kada su se slavili snaga, otpornost i postignuća žena
Međunarodni dan žena, 8. ožujka, na poseban način proslavili su članovi Hrvatskog kluba Gippslanda. „Za ovu prigodu svaka
je žena dobila prekrasnu bijelu ružu kao simbol uvažavanja i poštovanja.
Događaj je bio ispunjen toplinom i druženjem, okupljeni su uživali uz ukusna jela s roštilja i razne kolače. Bio je to dan kada su se slavili snaga, otpornost i postignuća žena.
DINA LEVAČIĆ
Ide do Tasmanije; Hvala svima koji mi pružate potporu
20 godina
Bio je to spektakularni prikaz kulturnog ponosa i duha zajednice, Centar je bio ispunjen do posljednjeg mjesta
Hrvatska kulturna udruga Kardinal Alojzije Stepinac obilježila je svoju 20. obljetnicu u Geelongu uz veličanstveno slavlje koje je oduševilo sve prisutne. Veliki događaj održao se 1. ožujka u Centru hrvatske zajednice gdje su se okupile generacije australskih Hrvata kako bi svjedočili spektakularnom pri-
kazu kulturnog ponosa i duha zajednice. Osnovana 2004., Udruga se iskristalizirala kao kamen temeljac hrvatskog kulturnog života u Viktoriji posvetivši dva desetljeća očuvanju bogate lepeze hrvatskog nasljeđa potičući smislenu povezanost u okviru šire australske zajednice.
Obilježavanje ove obljetnice svjedočilo je ovom trajnom nasljeđu budući da je Centar bio ispunjen do posljednjeg mjesta, bio je to snažan odraz važnosti Udruge za lokalne australske Hrvate.
Večer je počela dirljivim nastupom folklorne skupine LADO Geelong…
Slatke krafne za sve Str. 14, 19
Vesele maškare zabavile su se prošlog tjedna u Hrvatskom klubu umirovljenika „Vila Velebita“ na njihovoj stalnoj adresi u Dallasu. Okupljeni su uživali u ugodnom večernjem druženju i odličnoj zabavi, a susret je imao i natjecateljski štih, za posebno lijepe i kreativne kostime dodijeljene su i nagrade!
'Slavna' partizanska borba ubija fratre s krunicama: Izravna ulaznica za 'istoriju NOB-a'
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za prosinac 2024. iznosila je 2.195 eura, što je pad za 2,4 posto u odnosu na studeni 2024., ali porast za 15,4 posto u odnosu na prosinac 2023. godine.
Prosječna, pak, mjesečna isplaćena neto plaća (u Hrvatskoj svi govore o neto plaći) po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za prosinac 2024. iznosila je 1547 eura, što je nominalni pad za 1,2 posto u odnosu na studeni, ali porast za 14,2 posto u odnosu na prosinac 2023. godine.
Medijalna neto plaća za lanjski prosinac iznosila je 1319 eura, što znači da je polovica zaposlenih Zagrepčana imala manje, a polovica više od toga iznosa.
Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, najviša
prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za prosinac 2024. isplaćena je u djelatnosti vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2939 eura.
Najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda te ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 882 eura.
U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za prosinac lani na razini Hrvatske koja je iznosila 1361 euro, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 186 eura.
Preračunato u australske dolare prosječna bruto plaća u Zagrebu iznosi, dakako ovisno o kretanju srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke toga dana, oko 3.788 AU$.
I za sljedećih nekoliko godina očekuje se rast BDP-a (bruto-društvenog proizvoda) što znači da bi i plaće mogle i dalje rasti.
Do rujna bi ih trebalo stići ukupno deset, �inancirani su novcem EU-a, a još 10 je naručeno
UOsijek je u petak došao prvi niskopodni tramvaj. Točno 18 mjeseci nakon što su u zagrebačkom Končaru krenuli u proizvodnju jednog od, kako su sami priznali, najkompleksnijih proizvoda koje hrvatska industrija može proizvesti, ‘‘bijelo-plavi‘‘ tramvaj zasjao je u petak prijepodne punim sjajem na osječkom suncu.
- To vam je kao novi Mercedes - opisao je svoj doživljaj 2,3 milijuna eura vrijednog vozila Marijan Prugović, tehnički kontrolor u gradskoj tvrtki GPP Osijek, koji je imao čast biti prva osoba u gradu koja će sjesti u kabinu i pokrenuti novi tramvaj osječkim tračnicama. Prvi je to od ukupno 10 novih niskopodnih tramvaja, ukupne vrijednosti 23 milijuna eura osiguranih iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (novac EU-a), koji bi do rujna ove godine trebali doći u Osijek, a već je potpisan i okvirni sporazum s Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za kupovinu dodatnih
10 tramvaja. Time će Osijek, kako je istaknuo gradonačelnik Ivan Radić, s njih ukupno 20 zadovoljiti svoje potrebe. Podsjetio je i da je autobusna �lota obnovljena s 13 novih autobusa, a uskoro bi trebalo biti kupljeno i novih 19 električnih autobusa. No, priča dana ipak je bio novi tramvaj.
- Osjećaj je prekrasan. Kao da ste u nekom drugom vozilu. U potpunosti je sve drugačije, od kabine preko kontrolera kojim se vozi, položaj sjedenja je drugačiji, vozilo
je duže, dosta je noviteta na koje se treba naviknuti... Sve je puno ugodnije – uzbuđeno je opisivao svoje iskustvo Prugović. Tramvaj je to s najmodernijom opremom, od LCD ekrana, vanjskih i unutrašnjih kamera s visokom rezolucijom, potpuno je klimatiziran, prilagođen je invalidima, kolicima za djecu, a za potrebe njegova prometovanja modernizirana su i prilagođena 23 stajališta...
Ne čudi stoga što su u osječkoj gradskoj upravi
ovaj trenutak nazvali povijesnim. Osijek već 141 godinu nosi titulu grada prvog hrvatskog tramvaja kada je njime počeo prometovati konjski tramvaj, a modernizacija je uslijedila prije 99 godina s prvim električnim tramvajem.
No, čak su 43 godine prošle otkako je u Osijeku kupljen novi tramvaj, pa nije čudno što se dolazak prvog niskopodnog tramvaja slavi kao povijesni trenutak, ali i kao početak nove osječke budućnosti.
Koncert u đakovačkoj katedrali
Camerata
Pannonica i pjevački zbor Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u nedjelju navečer, 16. ožujka, održali su korizmeni koncert u đakovačkoj katedrali sv. Petra. Na programu je bilo djelo J. S. Bacha Johannes-passion (Muka po Ivanu). Nastupili su Benedek Szatmari, tenor; Anja Papa Peranović, sopran; Marija Ostrugnjaj, alt; Berislav Jerković, bas; Boris Šili, bas i Mislav Knežević, tenor. Dirigentica je bila Antoaneta Radočaj-Jerković. Pokrovitelji koncerta su: Đakovačko-osječka nadbiskupija, Ministarstvo kulture RH, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku i Pasionska baština, izvijestili su iz nadbiskupijskog Tiskovnog ureda u Đakovu. U korizmenom vremenu u hrvatskim crkvama, pa tako i u Osijeku, redovito se održavaju koncerti u spomen na Muku Isusovu.
Nakon petogodišnje stanke, Opatija će ove godine u ožujku ponovno postati središte vjenčane industrije. Dani vjenčanja u Opatiji održat će se 15. ožujka u hotelu Ambasador, pružajući mladencima jedinstvenu priliku da na jednom mjestu pronađu sve što im je potrebno za organizaciju njihovog posebnog dana.
Na Danima vjenčanja okupit će se brojni izlagači iz svijeta vjenčanja, uključujući
planere, dizajnere vjenčanica i odijela, cvjećare, fotografe, slastičare i druge stručnjake. Posjetitelji će moći istražiti najnovije trendove u organizaciji vjenčanja, dobiti inspiraciju za dekoraciju, vjenčane haljine, odijela, prstenje i torte te razgovarati s profesionalcima koji će im pomoći u planiranju njihovog najvažnijeg dana. I upoznati se s brojnim predivnim lokacijama za vjenčanje koje Opatija i okolica nude.
iznad očekivanja Utrka Zavratnica Trail 2025.
ustanova Park prirode Velebit iz Gospića s ponosom objavljuje da je interes za ovogodišnju utrku TRAIL 2025 iznad očekivanja i bit će pravi sportski događaj za pamćenje! Objavila je to stručna savjetnica PP Velebit Nikolina Smojver.
„Zanimanje za ovu utrku bilo je impresivno od prve objave u vezi prijava natjecatelja. Sva mjesta su popunjena u rekordnom roku i u ovoj utrci će sudjelovati 200 natje-
catelja. Od djece do iskusnih seniora. Očekuje nas uzbudljiva avantura kroz jednu od najljepših uvala Hrvatske, gdje će trkači uživati u izazovnoj stazi, spektakularnim pejzažima i nezaboravnoj atmosferi.
Utrka će se održati 12. travnja 2025. Start je u obližnjem Jablancu, a staza duga 6 km prolazi kroz srce Zavratnice (100 kilometara južno od Rijeke), jednog od najdragocjenijih jadranskih bisera Hrvatske.
8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au
Ministar obrane Ivan Anušić govorio je u petak u Osijeku o planovima hrvatske obrambene industrije.
Razvijamo projekt proizvodnje streljiva, i streljiva malog i velikog kalibra. Dvije različite su tvrtke u pitanju. Postoji za prvu tvrtku i mjesto i pozicija gdje bi to trebalo biti. Ne mogu otkriti gdje. Postoje gabariti investicije, zaposlenih i procjene koliko milijuna komada će se tamo proizvoditi. Kad govorimo o proizvodnji velikog kalibra, projektila, oni se pregovaraju s investitorom koji bi trebao investirati u RH. Kao što je strana investicija i proizvodnja malog kalibra”, otkrio je Anušić. Što se tiče izdvajanja od dva posto za obranu, ministar kaže: “Dva posto smo već izdvojili. U budućnosti ćemo morati ići do 3,5 posto, dva posto neće biti dovoljno.
Realno, 3,5, posto možemo doseći u idućem razdoblju. Moramo početi in-
Sa stijenama starijim od 400 milijuna godina, Papuk je prvi hrvatski geopark i pod zaštitom je UNESCO-a
Na nekadašnjem otoku
Panonskog mora sezona je počela. Iza Parka prirode Papuk je rekordna godina. Posjetilo ga je više od 90.000 ljudi. Najveći rast bilježi izletište Jankovac. Cijena ulaza je tri eura.
“Ljudi dolaze u obilazak Grofove poučne staze na kojoj mogu vidjeti atrakciju Parka šume Jankovac, 30-metarski slap, uživati u netaknutoj prirodi”, ispričao je Ivan Loner, čuvar prirode PP Papuk.
Sa stijenama starijim od 400 milijuna godina, Papuk je prvi hrvatski geopark i pod zaštitom je UNESCO-a. Na nadmorskim visinama,ljubav ide i kroz želudac. Na meniju – gljive, šumarski grah i čobanac od divljači. Cijene su između šest i osam
‘Razvijamo
vestirati u znanje, znanost i tehnologije koje se koriste u svim svjetskim sukobima. Postoje znanja koja možemo samo preuzeti iz Ukrajine. To i radimo. Nećemo biti usmjereni samo na nabavku gotove tehnike i naoružanja, nego na kreiranje i proizvodnju vlastitih. Morate razumjeti da ne možemo baš javno govoriti o tim stvarima.”
“Fondovima EU-a ćemo razvijat našu obrambenu
sposobnost”, kaže Anušić. Kupujemo njemačke tenkove. Znači li to da smo odustali od domaće proizvodnje?
Korvete su nešto malo manji vojni brod od fregate. Kalkulira se s brojem od dvije do tri korvete koje bi Hrvatska nabavila te da se s Turskom ide i na bržu opciju – uzimanje barem jednog broda u visokom stupnju gotovos� koji bi se onda modificirao prema hrvatskim zahtjevima. To je ranije bila jedna od opcija. No, prema najnovi-
jem razvoju situacije, Hrvatska bi u svojim brodogradiliš�ma radila sve tri korvete, a financirale bi se iz europskog fonda za naoružanje koji je nedavno dogovoren u Bruxellesu.
Na taj način bi Hrvatska dobila moderne ratne brodove kakve nikad nije imala, a uz to bi posao dobila hrvatska brodogradilišta.
Bio je nekad otok u Panonskom moru: Sad tisuće hrle u prvi
eura. Rast broja posjetitelja pokrenuo je i rast u potpapučkim naseljima. Papuk je postao više od jednodnevnog izleta. Brojke su velike i u projektima. Na cesti prema Jankovcu niče novi posjetiteljski centar. Stigao je i turistički vlak. Još samo da se na tržištu
rada pojave potrebni vozači i turizam na Papuku može prebaciti u novu brzinu.
Dodajmo ovome informacije koje stoje na službenim stranicama tog neodoljivog područja, govore gdje se nalazi i kako doći do njega. Napominju, kako su glavno obilježje istočnog dijela Hr-
vatske – Slavonije – nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine.
Jedna od tih planina je i Papuk – najljepša planina Slavonije.
Park prirode Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, te djelomično Krndije generalnog pružanja SZ-JI. Prostire se na površini od 336 km2 (33 600 ha), a nalazi se administrativno na području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske.
Da bi ste došli u posjet Parku prirode Papuk ima više opcija prijevoza te više karakterističnih ulaza u park. Može se doći automobilom, autobusom, kamperom, motociklom, biciklom ili pješice.
“Kad govorimo o tenkovima, prije dosta godina se odustalo od proizvodnje u Đuri Đakoviću. Razvijali su se do 2000. godine, nakon toga prestaje razvojni proces tenkova. Đuro Đaković više en proizvodi tenkove, nego održava teško oklopno naoružanje. RH je članica NATO-a i mora izlaziti iz istočne tehnologije. Nemamo više projektila za tenkove koje koristimo. Ti tenkovi se zato mijenjaju Leopardima. Leopard je u ovom trenutku najmoderniji tenk na svijetu koji se tek treba dati na korištenje oružanim snagama”, govori Anušić.
Ministar kaže i kako su saveznici spremni na to da se korvete grade u hrvatskim brodogradilištima.
Najbolji turistička godina za EU, Hrvatska visoko na listi
Turisti su u zemljama EU-a u 2024. ostvarili nešto više od 3 milijarde noćenja, što je za 2,2 posto ili 65,4 milijuna više nego u 2023., čemu su najviše pridonijeli međunarodni turisti i porasti u zadnjem kvartalu, podaci su Eurostata, prema kojima je Hrvatska među članicama na 9. mjestu s više od 108 milijuna noćenja.
Iz Eurostata komentiraju da je 2024. bila rekordna odnosno “najbolja turistička godina za EU” po noćenjima u turističkim smještajnim objektima, čemu je pridonio porast noćenja od gotovo 5 posto međunarodnih turista, dok su noćenja domaćih tek blago pala,
za 0,1 posto.
Gotovo 62 posto noćenja ostvareno je u četiri zemlje, koje su među najjačima turističkim silama svijeta – Španjolskoj, koja je prva s 500 milijuna noćenja, Italiji s 458 milijuna, Francuskoj s 451 milijunom i Njemačkoj s 441 milijunom noćenja. Najmanje noćenja u turističkim objektima bilo je lani u Luksemburgu, 3,4 milijuna, zatim u Latviji 4,7 milijuna i Estoniji 6,6 milijuna. Hrvatska je prema tim podacima na devetom mjestu, dok je sa sličnim brojem noćenja ispred nje Poljska, a iza Portugal.
Podaci o rastu BDP-a pokazuju da Hrvatska i dalje ostvaruje snažan i visoki rast i hvata korak sa zemljama koje su prije nje ušle u Europsku uniju.
“I dalje snažan i visoki rast BDP-a”, rekao je Plenković, komentirajući danas objavljenu prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je BDP u posljednjem lanjskom kvartalu realno porastao za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
“To potvrđuje kontinuitet našeg snažnog rasta. Hrvatska je već 16. kvartal zaredom u pozitivnom gospodarskom uzletu”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Što se tiče cijele 2024. godine u kojoj je hrvatsko gospodarstvo prema prvoj procjeni realno raslo za 3,8 posto, istaknuo je da to Hrvatsku svrstava u najbrže rastuće ekonomije u EU-u, a jedina s većim rastom je Malta. Prošlogodišnji rast je veći od 3,6 posto, kolika je bila procjena Ministarstva �inancija, napomenuo je.
Kumulativni hrvatski gospodarski rast od početka 2021. godine je drugi najveći u EU-u,
U zadnjem kvartalu rast je 3,7 posto, a na godišnjoj razini 3,8 posto. To je već 16. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste
preko 25 posto, iza Malte koja je rasla 35 posto, dodao je. Bit ovih podataka je prema njegovoj ocjeni da hrvatsko gospodarstvo i Hrvatska generalno jačaju i sve više hvataju korak s onima koji su u EU ušli prije nje.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju 2024. realno porastao 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 16. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali nešto sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 6,3 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 5,5 posto.
Prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 3,8 posto.
Kad je riječ o radu Središnjeg ureda po programima, on uključuje programe potpore Hrvatima u BiH, hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država i hrvatskom iseljeništvu
Hrvatska država je za Hrvate koji žive izvan nje, odnosno za njihove projekte i potrebe, prošle godine utrošila gotovo 114 milijuna eura, što je za petinu više nego godinu prije, stoji u Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske.
Izvješće izradio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, a donosi detaljan popis izdvajanja što su ga prošle godine razna ministarstva i druge institucije, te sam Ured dali Hrvatima izvan Hrvatske, ponajviše onima u BiH.
Po danim iznosima prednjače tri ministarstva: rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, zdravstva te znanosti i obrazovanja.
Za korisnike HVO mirovina 53, 7 milijuna eura
Za sve aktivnosti Ministarstva rada ukupno je izdvojeno 58, 9 milijuna eura. U okviru istog razdjela, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podmirio je rashode za korisnike HVO mirovina od 53, 7 milijuna eura.
Za podmjeru povratak iz inozemstva, unutar Mjere Biram Hrvatsku, koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje utrošeno je 3,2 milijuna eura.
Ministarstvo zdravstva je nastavilo podupirati Kliničku bolnicu Mostar u iznosu od 10,3 milijuna eura za namjensku pomoć za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
HZZO je za zdravstvenu zaštitu hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH utrošio 4, 2 milijuna eura.
Za znanost i obrazovanje 5, 6 milijuna eura
Za sve aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja izdvojeno je 5, 6 milijuna eura, za obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu 3, 8 milijuna eura, a 1, 1 milijun eura za �inanciranje razvojnih projekata, troškova putovanja, smještaja i dnevnica nastavnika iz Hrvatske koji predaju na
Sveučilištu u Mostaru, te su�inanciranje poslijediplomskih studija u Hrvatskoj za zaposlenike Sveučilišta u Mostaru.
Kad je riječ o radu Središnjeg ureda po programima, on uključuje programe potpore Hrvatima u BiH, hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država i hrvatskom iseljeništvu.
Za programe i projekte važne za unaprjeđenje kvalitete života u BiH, u 2024. osigurano je 6, 5 milijuna eura, najviše, 1, 8 milijuna eura za 23 projekta iz obrazovanja i znanosti, odnosno za izgradnju, obnovu i opremanje škola, predškolskih ustanova, školskih sportskih dvorana.
Putem Središnjeg ureda, Vlada RH je u 2024. nastavila �inancijski podupirati projekte od strateškog značaja za hrvatski narod u BiH, Sveučilište u Mostaru (550.000 eura), HNK u Mostaru (265.000 eura), obnovu Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku (350.000 eura), rad Radiotelevizije Herceg-Bosne (750.000 eura).
Novi projekti na popisu strateških projekat u BiH
Strateškima je prošle godine proglašeno još osam projekata koji su dobili potporu od 180.000 eura (projekti Banjalučke biskupije) do po pola milijuna eura (izgradnja osnovne škole s vrtićem i sportskom dvoranom u Fojnici, dogradnja i opremanje Hrvatske bolnice Dr. fra Mato Nikolić – dvije lamele, obnova Gimnazije fra Dominika Mandića Široki
Brijeg, potpora poboljšanju standarda studenata u Sarajevu).
Projektima hrvatske nacionalne manjine u 2024. bilo je namijenjeno 1,7 milijuna eura, a javnim natječajem dodijeljeno oko 1,6 milijuna eura, dobili su ih 163 manjinske organizacije iz 11 od 12 europskih država, iz svih, osim iz Bugarske.
Među devet 'manjinskih' strateških projekata najveću potporu, 1,2 milijuna eura, dobio je projekt Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica, kojim je obuhvaćena izgradnja, obnova i preuređenje sedam objekata u mjestima u kojima Hrvati u Srbiji žive u značajnijem broju, tj. u Somboru, Monoštoru, Sonti, Petrovaradinu, Rumi, Šidu i Opovu.
Taj projekt Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji polazi od činjenice da su Hrvati u Srbiji zajednica nerazvijenih institucija, da su teritorijalno disperzirani te da većina udruga nema svoj vlastiti prostor za rad. Stoga se pojavila potreba uspostavljanja tzv. 'malih matica' u mjestima gdje Hrvati žive u značajnijem broju, analogno krovnoj Matici u Subotici.
Digitalizacija dokumenata Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu
Među dva projekta od strateškog značaja za Hrvate u iseljeništvu je i Digitalizacija dokumenata i obnova prostora Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu, za što je osigurano 150. 000 eura. Institut, koji od 1975. vode franjevci, svojevrsni je arhiv koji čuva brojnu građu hrvatskih iseljeničkih zajednica i pojedinaca, fond mu broji gotovo 800.000 jedinstvenih
dokumenata vezanih uz Hrvate u SAD-u i Kanadi. Drugi je projekt „Susreti hrvatske dijaspore“ koji će se i ožujku ove godine održati u Brazilu. Inače, potporu Republike Hrvatske od 1,2 milijuna eura za svoje je projekte prošle godine dobilo 129 organizacija hrvatskog iseljeništva iz 25 država sa pet kontinenata.
Uz navedene, kroz program �inanciranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske dodijeljeno je dodatnih oko 1, 8 milijuna eura. Hrvatska je nastavila pomagati i hrvatske studente koji žive izvan nje, za akademsku 2023./2024. dodijelila im je 1.500 stipendija, ukupno 'vrijednih' 2, 2 milijuna eura. Neki odbori za zaštitu manjina nisu se godinama sastali
Uz niz brojčanih pokazatelja o izdvajanjima za Hrvate izvan Hrvatske, iz Izvješće se iščitava i kako se godinama nisu sastali neki međuvladini mješoviti odbori (MMO) za zaštitu manjina, osnovani kako bi pratili provedbu bilateralnih sporazuma o zašiti manjina koje je Hrvatska sklopila s Mađarskom, Srbijom, RS Makedonijom i Crnom Gorom.
Tako je, primjerice, tek koncem 2024. imenovana nova predsjedateljica srbijanskog dijela MMO, nakon što to nije učinjeno od parlamentarnih izbora 2020. godine.
U Crnoj Gori, nakon parlamentarnih izbora iz 2020. godine, nema službene informacije o imenovanju novog supredsjedatelja MMO-a.
Porez se plaća na stan, kuću ili vikendicu u kojima se ne živi, koja je druga nekretnina, ne plaća se na nekretninu koja je ruševna, nije za stanovanje
UHrvatskoj je nakon više pokušaja uveden porez na nekretnine. Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) do kraja veljače trebale su utvrditi stope poreza na nekretnine koji je uveden početkom godine, a zapravo će zamijeniti postojeći porez na kuće za odmor. No, za razliku od tog poreza, porez na nekretnine je obavezan za sve jedinice lokalne samouprave.
Raspon poreznih stopa je od 0,60 do osam eura po kvadratnom metru, a dosad su se kuće za odmor oporezivale u rasponu od nula pa do pet eura po kvadratu.
Provjerili smo po kakvim će stopama najveći hrvatski gradovi, ali i najposjećenije turističke destinacije oporezivati nekretnine. Predmet oporezivanja su nekretnine ( kuće i stanovi) koje su u vlasništvu �izičkih i/ili pravnih osoba, a za koje vlasnici nemaju dokaz stalnog stanovanja, odnosno nisu u dugoročnom najmu.
Vlasnici imaju vremana do kraja ovog mjeseca prijaviti promjene Poreznoj upravi.
Raspon do 6 eura po kvadratu
Među četiri najveća grada najveću stopu poreza imaju Zagreb i Rijeka, pet eura po četvornom metru. U Splitu su se odlučili zadržati 1,99 eura/m2, a Osijek, koji do sada nije imao porez na kuće za odmor, odlučio se za najnižu zakonsku stopu od 0,60 eura po metru kvadratnom.
Osim Osijeka, porez na kuće za odmor nisu imali ni Varaždin, Koprivnica, Vinkovci te Čakovec, pa će naplaćivati minimalni porez od 0,60 eura po kvadratu. Najveći preokret dogodio se kod Bjelovara koji do sada nije naplaćivao porez, a sada
će on iznositi od 3 do 6 eura po kvadratu, ovisno o zoni. Kad je o kontinentu riječ, od većih gradova Velika Gorica odlučila se za 0,80 eura po kvadratu, a Slavonski Brod i Karlovac odredili su da će porez na nekretnine iznositi 2 eura/m2. Glavne turističke destinacije poput Dubrovnika, Zadra (1,99 eura), Šibenika (5 eura) i Pule (5 eura), nisu iskoristile mogućnost daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. U Dubrovniku je primjerice porez na kuće za odmor iznosio 5 eura/m2, a s porezom na nekretnine uvedeno je tzv. zoniranje pa će ovisno o lokaciji nekretnine naplaćivati od 0,60 do 5 eura po kvadratu.
Porez na nekretnine u Biogradu na moru iznosit će 5 eura/m2, u Šibeniku isto toliko, a u Primoštenu 4,20 eura po kvadratu.
Turističke destinacije koje su se odlučile na povećanje stope poreza na nekretnine su istarski gradovi Poreč, Rovinj i Umag.
Povećanje pravdaju novom raspodjelom prihoda. Naime, dok je porez od kuća za odmor u potpunosti išao u blagajnu gradova prihodi od poreza na nekretnine dijele se po principu 80 posto gradu, a 20 posto županiji kojoj pripadaju. Neke se jedinice lokalne samouprave prihoda ne žele odreći pa su povisili za razliku koja će ići županijama.
“Savili smo novi iznos od 6,25 eura tako da Gradu Poreču i dalje ostaje prihod od 5,00 eura, dok razlika od
1,25 eura predstavlja 20-postotni iznos koji pripada Županiji”, naveli su u Gradu Poreču.
Grad rekorder
U Rovinju će stopa također iznositi 6,25 eura/m2, a za najveću zakonsku stopu odlučili su se i Umagu gdje će se porez plaćati 8 eura po četvornom metru. U Gradu navode kako su vlasnici kuća za odmor kod njih uglavnom stranci koji su do sada plaćali porez od 5 eura po kvadratu.
“Visina poreza na kuće za odmor, kojeg su plaćali većinom strani državljani, odnosno oni koji imaju nekretninu u Umagu ali ne i prebivalište, iznosio je 5 EUR/m2 dok će novi iznos uključivati povećanje koje je predviđeno zakonom max. do 8 EUR/m2, odnosno 6,40 EUR/m2, budući da 20 posto (1,60 EUR/m2) prosljeđujemo direktno županiji, ali je naša obveza naplate. Napominjemo da će u većini slučajeva porezni obveznici biti strani državljani, odnosno svi oni koji nemaju prebivalište na području grada Umaga. Dakle, građani grada Umaga koji imaju prebivalište i status domaćina iznajmljivača neće plaćati porez na nekretnine jer zakonom nisu obuhvaćeni”, naveli su iz Grada Umaga.
Gradovi i općine koji su zadržali istu stopu kao što je bila stopa poreza za kuće za odmor imat će manje prihode nego ranije jer će dio prihoda morati prepustiti županiji na čijem se teritoriju nalaze.
Medveja broji nešto više od 130 stanovnika, a hotelska grupacija želi im u kamp dovesti 200 stranih radnika
Mještani Medveje digli su glas protiv odluke da se tamošnji turistički kamp pretvori u smještaj za stotine stranih radnika, strahujući da bi to moglo narušiti identitet mjesta i ugroziti njihovu egzistenciju.
Mještani malog primorskog mjesta Medveja (koje je u sastavu općine Lovran nedaleko Opatije) ogorčeni su. Ne žele strane radnike u svome kampu.
Medveja broji tek nešto više od 130 stanovnika koji dobrim dijelom svoju egzistenciju temelje upravo na turizmu. Smatraju da je 200 radnika koji će živjeti u ovome kampu, u vlasništvu velike hotelske grupacije, previše te da je ovo korak ka uništenju turizma u ovom kraju.
“Iskorištavati te smještajne jedinice, znači bungalova koji su namijenjeni, jel’ tako, turistima, mislim za smještaj radnika i od naše zajednice stvarati neki stacionar, geto, ne znam kako da to nazovemi nikako to ne može biti prihvatljivo”, kazao je Nikola Franković, predsjednik Mjesnog odbora Medveja.
Kaže da ovo nije pitanje radnika, već opstanka turizma, od kojeg Medveja živi.
“Ako je tko tu u manjini, to smo mi. To smo mi. Mi nemamo nikakvih problema ni s
U drugom polugodištu 2024. prosječna cijena stana u Zagrebu iznosila je 2.992 eura
Prosječna cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila je 2.504 eura, što je 11,5 posto više nego u 2023. godini, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U Zagrebu je pritom prosječna cijena četvornog metra novog stana bila 2.917 eura, što je 8,7 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 2.211 eura ili 14 posto više.
Prosječna cijena kvadrata novog stana koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa društveno poticane stanogradnje (POS), u 2024. dosezala je 2.571 euro, što je 9,8 posto više u odnosu na 2023. godinu
Cijena kvadrata tih stanova u Zagrebu je porasla za
rasama, ni s ljudima stranih nacionalnosti i tako dalje. Ali uvjeti u Medveji jednostavno nisu prihvatljivi za toliki broj ljudi”, dodaje Franković.
Mjesto je ovo bez trgovina i osnovnih usluga, ističe načelnik Lovrana koji smatra da bi sve moglo naštetiti reputaciji kampa. “Sami uvjeti za smještaj van sezone tih radnika su praktički kao da su u nekom logoru. I to je ono što sam isto ukazao Liburnija rivijera hotelima”, rekao je Bojan Simonič, načelnik Lovrana.
Na ovaj se način tvrtka oglušuje na interese lokalne zajednice, iako je riječ o kampu koji tijekom sezone ostvari oko 48.000 noćenja, a sada, ističe Bojanič postoji bojazan da bi se mogao zatvoriti.
“Meni onako tako to djeluje. Iskreno, sam ne znam što bih mislio. Nisam bio do sada u sličnim situacijama, ali uglavnom reakcije turističkih djelatnika, pa i unutar same Liburnije, su uglavnom takve”, tvrdi Simonič.
Iz Uprave tvrtke u ranijim su priopćenjima kazali kako je riječ o privremenom rješenju te da će dio kampa i dalje biti otvoren za goste.
“Iz tvrtke u čijem je vlasništvu kamp danas šutnja. Nisu se oglasili niti priopćenjem na naš upit niti nam dali izjavu”, kazao je naš reporter Borna Šmer.
I dok hotelska kuća šuti nezadovoljstvo ne jenjava i mještani ostaju pri svom – kamp žele isključivo za turiste.
Prosječni kvadrat stana u Zagrebu blizu 3 tisuće eura
8,6 posto, na 2.922 eura, a u ostalim naseljima za 11,8 posto, na 2.298 eura.
Inače, lani je u Hrvatskoj prodano 3.789 novih stanova, od čega 1.614 u Zagrebu i 2.175 u drugim naseljima.
Od ukupnog broja prodanih stanova, njih 200 su POS-ovi, a 3.589 prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe. U drugom polugodištu 2024. prosječna cijena kvadrata viša za 14,8 posto U DZS-ovoj statistici izne-
seni su podaci i o prosječnoj cijeni četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu prošle godine, koja je iznosila 2.615 eura, što je 14,8 posto više nego u istom razdoblju 2023.
Pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 2.992 eura, što je 8,3 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 2.346 eura ili 19,3 posto više.
S ovakvim nastupima glazbenici ‘Major Minora’ ne prestaju oduševljavati i ostavljaju snažan trag u kulturnom životu zapadne Australije
Pripremila: Suzana FANTOV
Foto: Matthew JURČEVIĆ
Popularna glazbena grupa “Major Minor” iz Melbournea ponovno je, 16. veljače, oduševila obožavatelje svojim “unplugged” nastupom koji je održan u sklopu društvenog događanja u organizaciji Nogometnog kluba Western Knights.
Unplugged performans, koji je privukao veliki broj posjetitelja, održan je u društvenim prostorijama NK Western Knightsa, Nash Field u Mosman Parku, a počeo je u 15 sati po zapadnoaustralskom vremenu.
Gosti su se mogli opustiti i uživati u odlično pripremljenim steak sendvičima, pomfriju, kavi i raznim pićima koja su bila dostupna na ovoj zabavi.
Za organizatore i posjetitelje ovo je bio pravi glazbeni doživljaj, a grupa “Major Minor” zadržala je sve prisutne na nogama do kasnih večernjih sati.
Ovaj glazbeni događaj potrajao je sve do 22 sata, bio je prožet živahnom po-
zitivnom atmosferom do posljednjeg trenutka.
Glazbenicima se pridružio i originalni član benda Stan Panic.
Stan, koji je dio povijesti sastava, pridonio je posebnoj energiji cijelog događaja, što su svi prisutni srdačno pozdravili.
I ovaj nastup bio je izvrsna prigoda za povezivanje benda s vjernim obožavateljima, a s obzirom na veliku posjećenost i entuzijazam prisutnih jasno je da su organizatori ispunili sva očekivanja okupljenih.
Za mnoge posjetitelje ovo je bio još jedan od događaja koji je dodatno učvrstio zajedništvo kluba i njegove šire zajednice.
S ovakvim nastupima “Major Minor” ne prestaje oduševljavati i ostavlja snažan trag u kulturnom životu zapadne Australije.
Osim u odličnoj hrani, posjetitelji su imali priliku uživati u opuštenoj i veseloj atmosferi, uz zvuke ugodne glazbe
Pripremila: Suzana FANTOV
Foto: Matthew JURČEVIĆ
Hrvatski dom Gwelup ugostio je u srijedu, 28. veljače, veliki broj posjetitelja na jednoj od najomiljenijih večeri – onoj u kojoj se
uživa u ribljim jelima! Ova popularna, već tradicionalna večera, priređena je u velikoj dvorani Hrvatskog doma u Gwelupu. Dom je udaljen 11 kilometara sjeverno od centra Pertha, no njegova dvorana bila je dupkom puna ljubitelja dobre hrane i zajedničke zabave. Večer je započela u 19 sati po zapadnoaustralskom standardnom vremenu, a atmosfera je bila prisna i prijateljska. Posjetitelji su uživali u raznovrsnoj ponu-
di morskih plodova, među kojima su se posebno isticali �ileti zubatca, kotleti od tunjevine, morski rižoto i sočne kozice.
Bogata ponuda jela bila je upotpunjena svježim salatama, a za desert su posluženi domaći kolači i tradicionalno pripremljene palačinke, koje su oduševile sve prisutne. Osim u odličnoj hrani, posjetitelji su imali priliku uživati u opuštenoj i veseloj atmosferi, uz zvuke ugodne glazbe i društvo prijatelja i
obitelji. Kava je bila nezaobilazan dio večeri, a svi su mogli uživati i u druženjima uz šalice ovog omiljenog napitka.
Događaj je trajao do ponoći, a svi prisutni su ostali do posljednjeg trenutka, uživajući u razgovorima, smijehu i dobroj atmosferi.
Ispunjena dvorana u Hrvatskom domu u Gwelupu svjedoči o tome koliko je ovaj događaj postao važan dio društvenog života hrvatske zajednice u Perthu.
Društvo prijatelja Hajduka u Perthu je još jednom pokazalo koliko je ljubav prema Bijelima jaka i izvan granica domovine
Tekst i foto: DPH Perth
UHrvatskom domu
"Gwelup Croatiji" 2. ožujka održana je nezaboravna Hajdučka večer, događaj koji je okupio brojne navijače i simpatizere splitskog Hajduka iz Pertha. Veselo druženje organiziralo je Društvo prijatelja Hajduka iz Pertha, koje je još jednom pokazalo koliko je ljubav prema Bijelima jaka i izvan granica domovine.
Za gastronomski dio večeri pobrinule su se vrijedne kuharice iz Hrvatskog doma - tradicionalna dalmatinska jela bila su prava poslastica za sve prisutne. Na događaju se okupilo nešto manje od 200 ljudi, koji su uživali u atmosferi ispunjenoj pjesmom, zajedništvom i ponosom.
Jedan od ključnih trenutaka večeri bio je učlanjivanje u NK Hajduk, čak 91 osoba odlučila je postati dijelom velike hajdučke obitelji. Ovim potezom još jednom je potvrđena snažna povezanost hrvatske dijaspore s voljenim klubom.
Nakon službenog dijela svi okupljeni zajedno su pratili veliki derbi Dinamo - Hajduk, dodatno podižući strasti i emocije među navijačima. Atmosfera je bila na vrhuncu, a pjesma i navijanje odjekivali su Hrvatskim domom do kasnih sati. Glavna nagrada večeri bio je uokvireni dres Ivana Rakitića s njegovim potpisom, koji je pripao sretnom dobitniku Dominiku Pavičiću. Nagradu je dobitniku uručila posebna gošća Večeri, hrvatska daljinska plivačica Dina Levačić, koja se također učlanila u Hajduk Perth preko baze DPH Perth. Hajdučka večer u Perthu još jednom je pokazala da su emocije prema Hajduku neizbrisive, i da ljubav prema voljenom klubu ne po-
znaje granice. Organizatori su najavili nastavak ovakvih događanja, s ciljem daljnjeg omasovljenja Hajdukovog članstva i jačanja zajedništva među Hrvatima u cijeloj Australiji. Ovim putem organizatori još jednom zahvaljuju svima na dolasku, posebice domaćinu - Gwelup Croatiji. Za Hrvatsku i za Hajduk –“bila vojska” tu je!
Događaj je bio ispunjen toplinom i druženjem, uz ukusna jela s roštilja i razne kolače
Pripremila: Suzana FANTOV
Foto: Fb Gippsland Croatian Club
Međunarodni dan žena, 8. ožujka, na poseban način proslavili su članovi Hrvatskog kluba Gippslanda.
„Za ovu prigodu svaka je žena dobila prekrasnu bijelu ružu kao simbol uvažavanja i poštovanja.
Događaj je bio ispunjen toplinom i druženjem, okupljeni su uživali uz ukusna jela s roštilja i razne kolače.
Bio je to dan kada su se slavili snaga, otpornost i postignuća žena, u atmosferi prožetoj priznanjem i zahvalnošću za nevjerojatan doprinos koji žene daju u svakom kutku društva“ – rekli su članovi kluba o ovom lijepom događaju.
Prvu nagradu, za prekrasnu nošnju, dobila je Katica Horvat, drugu Ana Šumbera kao 'kuharica', a treću Ana Tomašić
Pripremila: Suzana FANTOV
Foto: Fb Croatian Senior Club Vila Velebita
Vesele maškare zabavile su se prošlog tjedna u Hrvatskom klubu umirovljenika „Vila Velebita“ na njihovoj stalnoj adresi u Dallasu (185 - 225 Blair Street, Dallas, Melbourne).
Okupljeni su uživali u ugodnom večernjem druženju i odličnoj zabavi, a susret je imao i natjecateljski štih –za posebno lijepe i kreativne kostime dodijeljene su i nagrade!
Prvu nagradu, za prekrasnu nošnju, dobila je Katica Horvat, drugu Ana Šumbera kao „kuharica“, a treću Ana Tomašić. Za šlag na torti pobrinuo se i vrijedni tim kuharica - pripremio je i slasne domaće krafne!
Pobjednice su pak svoje nagrade donirale klubu –stoga im puno hvala! – rekli su nam predstavnici kluba.
Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)
Svatko tko Hrvatskoj želi dobro složit će se da joj jako nedostaje dobro organizirana stranka desnice. Stranka koja bi okupila ljude koji svoje glasove iz izbora u izbore rasipaju na veliki broj malih stranaka, od bezbrojnih reinkarnacija HSP-a, preko hrastova i suverenista do Domovinskog pokreta i raznih neovisnih kandidata. Takva jedna stranka političku bi scenu učinila logičnijom i stabilnijom. I sve dok se iz silnih turbulencija na desnici ona ne rodi, nove strane osnivat će se kao na pokretnoj traci, a Hrvatska će biti rekorder Europske unije po broji političkih stranaka.
No, osim jake stranke desnice, za političku stabilnost Hrvatskoj bi bila nužna i jaka hrvatska stranka na lijevom centru. Tu poziciju danas zauzima Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) koja, nažalost, ni nakon tri i pol desetljeća hrvatske neovisnosti nije prihvatila Republiku Hrvatsku kao ostvarenje vjekovnog sna hrvatskoga naroda, niti njezinu uspostavu shvaća kao najvažniji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti.
To se zaključuje po onome što čelnici te stranke izgovore u raznim prigodama, a još više po njihovim djelima. Tako je aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji formalno, zato što zakon to propisuje, nije član SDP-a, ali je srcem, dušom i svojim djelovanjem pripada toj stranci. Štoviše, on njome upravlja. što se najbolje vidjelo uoči parlamentarnih izbora kada je izašao pred novinare u društvu tadašnjeg predsjednika SDP-a Peđe Grbina i, kršeći pri time važeća ustavna načela, objavio da će on biti kandidat te stranke za dužnost hrvatskog premijera.
Plan mu, kao što je poznato, nije uspio, ali se Milanović glatkom pobjedom nad HDZ-ovim
Uspostavu slobodne i neovisne Republike Hrvatske SDP ne doživljava kao pobjedu u stoljetnoj borbi hrvatskoga naroda, nego upravo suprotno – kao svoj poraz
kandidatom Draganom Primorcem izborio za drugi predsjednički mandat. Iz izbornog rezultata koji je ostvario jasno je da je svojom kampanjom pridobio znatan broj glasača desnice, a onda je na svečanu inauguraciju doveo partizanku koja u medijima širi komunističku propagandu i bez ustezanja govori o likvidaciji hercegovačkih franjevaca 1945. godine. „Mislite da bi to izveo prije izbora? Taman posla. Sada se svima može narugati, pa i Hercegovcima, jer više ne treba ničiji glas”, napisao je tim povodom jedan poznati komentator.
Tim je činom, znatno snažnije nego riječima izgovorenim u predizbornoj kampanji, Milanović je pokazao koje stavove zauzima kada je riječ o ključnim događajima iz novije hrvatske povijesti.
Iz dana u dan to čine i lokalne vlasti u gradovima u kojima vladaju SDP i njegovi politički partneri. Splitska lokalna vlast uklonila je „štandarac” nakon što je kipar Kuzma Kovačić, autor toga djela, sudskim putem ishodio da se s njega mora skinuti naknadno uklesani natpis da je 26. listopada 1944. godine Dan oslobođenja Splita od fašizma.
Nakon toga su lokalne vlasti u Rijeci, u povodu Dana žena, na gradskom Korzu postavile izložbu fotogra�ija posvećenu ženama partizanima. Zašto partizankama, a ne ženama sudionicama Domovinskog rata? Pa zato što je Rijeka grad kojim od 1945. do danas neprekidno vlada jedna te ista politička stranka, istina pod raznim nazivima (KPJ, SKH, SKH-SDP, SDP), po čemu je jedinstven u Europi. A ta stranka, što dokazuje i ova izložba, uspostavu slobodne i neovisne Republike Hrvatske ne doživljava kao pobjedu u stoljetnoj borbi hrvatskoga naroda, nego upravo suprotno – neovisnost Hrvatske, a time i Domovinski rat, doživljava kao svoj poraz.
Piše: Branimir Stanić
Da se neočekivani obrati mogu dogoditi čak i u tužnim okolnostima, potvrdila su dva događaja za koje se samo naizgled čini da se tiču daleke povijesti. I ljudske jakosti i ljudske slabosti mogu poslužiti da bi se još u zemaljskom životu ostvarila Božja volja i ispunila pravednost, što je potvrdila i nova, neočekivana obrana dostojanstva žrtava iz Drugoga svjetskoga rata, koja je došla upravo preko slabosti određenih osoba ili krugova. Točnije, došla je iz kruga predsjednika Republike Hrvatske i kruga splitskoga gradonačelnika. I jedan i drugi, možda i nesvjesni toga, kumovali su da u fokus javnosti dođu žrtve iz 1944. i 1945. godine, to jest zločini koje su počinili partizanski odredi sa snažnom četničkom potporom. To im zacijelo ni izdaleka nije bila namjera pa je iznenađenje utoliko veće.
Zanimljivo je bilo promatrati najprije s koliko je simpatija u pojedinim medijima izazvao dolazak 101-godišnje splitske partizanke na predsjedničku inauguraciju, što je možda trebala biti simbolična protuteža spominjanju hrvatskih branitelja u predsjednikovu govoru. Time bi se namirili apetiti elite iz državnoga sustava prije devedesetih kojima je hrvatska borba za samostalnost rak-rana, a komunističko razdoblje melem.
Piše: Hrvoje Hitrec
Samoborski fašnik završio, lakše se diše, ali je odmah nastavljena bitka kod Samobora i opet gužva, trajni K und K festival (krafni i kremšnite). Dosta se i popije. Između svršetka fašnika i bitke nekako se umetnuo Dan žena. Jedan jedini u godini, ostali pripadaju, valjda, muškarcima. Novine odmah dohvatile stare feljtone o bitkama za prava žena i uopće istaknutim damama iz povjesnice. A budući da iza Dana žena slijede Dani hrvatskoga jezika, jedna poveznica: Smiljana Rendić bila je 1972. osuđena na godinu dana zatvora poradi napisa u časopisu Kritika 1971. pod naslovom Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod. Splićanka rodom, djelovala u Rijeci, uvijek na rubu siromaštva, intelektualka, vječno progonjena. Sjajna, hrabra žena. O njoj ne uče djeca u školi, ne znaju za nju ni žene. Umrla je 1994. Tada je već nekoliko godina bio mrtav dr. Ivan Šreter, liječnik u Lipiku, suđen osamdesetih na „krivičnom“ sudu jer se usudio o�icira nazvati časnikom. Ubijen na početku srpske agresije. Mučenik za hrvatski jezik. Ne ću dalje o jeziku, bit će prilike u sljedećoj kolumni. Pa ipak još: zlokobno je odjeknula izjava ne sjećam se koga, ali upućena Europi, u smislu da se naoruža do zuba i preko zuba ili da počne učiti ruski. Taj se jezik intenzivno učio u jugo-hrvatskim školama
Istina
No ubrzo se doznalo da je ta posebna gošća na inauguraciji svojedobno otkrila da je povezana sa zločinima ubojstava redovnika na Širokom Brijegu 1944., za koje se vodi postupak za proglašenje blaženima. Rekla je to u dokumentarcu televizijske ekipe koju �inancira Srpsko narodno vijeće, to jest hrvatski proračun. S obzirom na to da je riječ o ratnom zločinu, koji ne zastarijeva, istragu je sada najavilo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Za to se vrijeme događao svojevrstan kulturocid u Splitu. Najprije je prema odlukama splitskoga gradonačelnika devastiran glasoviti spomenik kipara Kuzme Kovačića "Štandarac". Na spomeniku je dotad kronološki bilo upisano pet događaja iz splitske povijesti, počevši od 305. godine kad je car Dioklecijan ušao u svoju palaču do 1991. kada je Hrvatska postala suverena i samostalna država.
No prema odluci gradskih vlasti, naprasito se nedavno upisalo, izvan svake kronologije, "26. 10. 1944. Dan oslobođenja Splita od fašizma", čime je splitska vlast vremenski kotač vratila iz doba hrvatskoga osamostaljenja i demokracije u doba komunizma, što implicira da im je to ipak prirodnije stanje. Kad je sud naložio da se taj natpis sa spomenika ukloni, gradske vlasti odlučile su ukloniti – čitav spomenik. Slabašnom argumentacijom opravdavali su se da su datum iz
Ako se istina o mrtvima arheološkim istraživanjima može probiti i tisućama godina nakon njihove smrti, kako ne bi izbila ni stotinu godina nakon pokolja nad hrvatskim stanovništvom?
1944. dodali da bi Split smjestili u Hrvatsku, ali nelogično je da je 1991., godina hrvatskoga osamostaljenja, manje hrvatska od 1944., kada je jedno ropstvo zamijenjeno drugim. Ipak, gravirajući u spomenik godinu 1944., splitska je vlast u svijest prizvala jednu od najvećih rana toga vremena. Podsjetila je i na zračno bombardiranje Splita koje su provodile savezničke snage od rujna 1943. do kraja lipnja 1944., na tisuće poginulih, a nedužnih, te da su brojne žrtve višemjesečnih bombardiranja Dalmacije i njezinih gradova nakon pada Italije bile velikim dijelom i djelo obavještajne službe partizana, a još više četnika, što je dokazao povjesničar Stjepan Lozo.
Zar nisu iz splitske vlasti svjesni da su gravirajući godinu 1944. opet probudili svjedočanstvo danas pokojnoga svećenika Ivana Bilića? On je svojedobno za Slobodnu Dalmaciju (2011.) izrekao sjećanje sa splitskoga Lovrinca, dok je još bio sjemeništarac: "Vidio sam tri masovne grobnice, duge između 120 i 150 metara, široke oko četiri metra, na njima nasuto zemlje oko metar i pol. Tu su nekoć bile podzidane njive. Ondje i danas leže ostaci, moguće i do desetak tisuća ljudi koji su od listopada 1944. pa do polovice 1946. dovođeni iz cijele Dalmacije i ubijeni bez suđenja." Ako se istina o mrtvima arheološkim istraživanjima može probiti i tisućama godina nakon njihove smrti, kako ne bi izbila ni stotinu godina nakon pokolja nad hrvatskim stanovništvom? Istina je moćna; izbija na površinu, utoliko snažnije ukoliko se dublje pokapa; utoliko snažnije koliko su moćniji oni koji bi ju zatomili. Što prije to shvate, to će prije Hrvatska biti istinski oslobođena. (Glas Koncila)
do svađe s Moskvom, zatim uglavnom zamijenjen njemačkim. Francuski se učio manje, engleski je puno kasnije došao na red, pa ga stariji naši suvremenici teško prate, a mladi im se rugaju. Na engleskom. Hrvatski teško govore, a još teže pišu.
Ne znam kako sam odlutao s teme, odnosno Dana žena, koji muškarci koriste da se napiju, a nalokani i lokalni političari da uvale ženama ružu ili ružicu, ne bi li glasale za njih na skorim izborima. U Zagrebu povorka feministica. Nemam ništa protiv žena, štoviše, ali ponekad imam dojam da vojujuće feministice ili feministkinje djeluju pomalo zastrašujuće i zlostavljaju dobar ukus. Ženstvenost svakako. Glede ravnopravnosti: u nekim branšama iliti strukama ima znatno više žena nego muškaraca, od škola pa do sudstva, ili je to samo moje iskustvo, jer kada
Dana žena muškarci koriste da se napiju, a nalokani i lokalni političari da uvale ženama ružu ili ružicu, ne bi li glasale za njih na skorim izborima
god su mi sudili u ovoj mojoj hrvatskoj državi, sudile mi – sutkinje.
U Rijeci, i to na Korzu, za Dan žena fotogra�ije ženskih partizana, odnosno partizanka. Domobranka nema. Jedna je vrlo stara partizanka izazvala nemalu buru uspomenama na Široki Brijeg i ubojstva franjevaca, svratila nepotrebno na sebe pozornost zahvaljujući Milanoviću, koji ju je pozvao na inauguraciju. Ispričala verziju događaja posve netočnu, stotinu puta demantiranu, da su fratri pucali sa zvonika i slične gluposti. Istinu, do u detalje rasvijetljenu, vjerojatno najbolje znade franjevac i pjesnik Miljenko Stojić, postulator kauze za proglašenje širokobrijeških mučenika blaženima, koji desetljećima radi na „temi“ i objavljuje radove svima dostupne. Ali zato čitam, s nevjericom, ovu vijest: DORH pokreće izvide o ubojstvu 12 franjevaca. Točno tako piše, u novinama. Izvide! Što će to izvidnici izvidjeti godine 2025., samo oni znaju. Očekujem da DORH pokrene izvide i o ostalim ubojstvima za vrijeme Drugoga rata i poraća, sve do 1990. (ali i poslije), što znači da će biti potrebno angažirati mnogo izviđača, jer su što komunisti, što četnici, što zajedno (nešto malo i ustaše) pobili više od šest stotina katoličkih svećenika, bogoslova, časnih sestara, redovnika. Među njima i nekoliko biskupa, a o nadbiskupu je sve valjda poznato, nije trovan nego je nešto loše pojeo u Lepoglavi. I tako se iznenada bavimo već podosta dalekom prošlosti, lakše je i rezultati ionako ne će ništa promijeniti, koncentrirajmo se na žrtve iz doba srpske i srbijanske agresije devedesetih, nađimo dostupne i nedostupne zločince iz još svježega genocida nad Hrvatima. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)
HRVATSKI VJESNIK srijeda, 12. ožujka2025.
Obično nam dobro ide ljubiti same sebe, a teško kada moramo ljubiti druge
Korizma se vrlo brzo može pretvoriti u vrijeme u kojem ili činimo previše stvari ili ne činimo baš ništa. Sotona želi ili da se izgubimo u pokorama i žrtvama ili da se odmah na početku korizme obeshrabrimo i ne učinimo ništa. Korizma bi trebala biti vrijeme posvećeno Bogu, a ne našim aktivnostima, kako god se one činile korisnima.
Bolje je zamoliti Boga da nam pomogne koncentrirati se na jednu ključnu stvar tijekom korizme, te ga onda, usprkos našim padovima, zamoliti za milost da ipak ustrajemo.
Oholost je pretvorila anđele u demone, dok poniznost čini ljude jednake anđelima – riječi su sv. Augustina. Ako smo po prirodi discipliniraniji ili imamo jaču volju od ostalih, možemo pasti u napast da tijekom korizme tješimo sami sebe misleći da smo bolji od drugih. Upravo to Sotona i želi. Želi da mislimo kako smo bolji od drugih, i želi da time potičemo svoju oholost, a baš bismo se za to trebali pokajati u korizmi.
Ako smo skloni tomu, ili to proživljavamo u ovoj korizmi, najbolji je lijek odabrati pokoru koju nam je apsolutno nemoguće izvršiti na savršen način, koja će nas otrijezniti od oholosti i visokog mišljenja o sebi.
To će nam pomoći da shvatimo kako korizma nije tu kako bismo mi bili savršeni, a istodobno prvorazredni suci. Ne, tijekom korizme trebamo shvatiti da smo, unatoč naravnim darovima koje nam je Bog dao, još uvijek grešni ljudi kojima je itekako potrebna milost.
Korizma se vrlo brzo može pretvoriti u vrijeme u kojem samo želimo smršaviti ili okončati neku lošu naviku koja nam u životu smeta, umjesto da samo čeznemo za tim da budemo bliže Bogu. A Sotona baš želi da korizma bude vrijeme u kojem se vrtimo samo oko sebe, međutim, to nije korizma.
Kako je vlč. Anthony Gerber istaknuo u jednom izvrsnom članku o ovoj temi: “U korizmi padaš i spoznaješ svoju slabost. To je vrijeme odricanja, u kojem pristaješ na čavle i trnje ljubavi… I onda se dogodi da zatajiš Isusa radi par srebrenjaka udobnosti, sebičnosti, sebičnog samoljublja. I tada, u tom trenutku, padaš na koljena, dižeš ruke u vis i govoriš: ‘Gospodine, ne mogu sam! Gospodine, pomozi mi! Vidiš kako sam slab u ljubavi!’”
Obično nam dobro ide ljubiti same sebe, a teško kada moramo ljubiti druge. Stoga je bitno izabrati onaj oblik pokore koji će nam pomoći rasti u nesebičnoj ljubavi.
Udanima u kojima nam sve više dolazi u središte razmišljanje o Kristovoj muci i smrti, na poseban način zaustavljamo se na pobožnosti Križnoga puta, pobožnosti koja se veže na poseban način uz liturgiju Velikoga petka.
Nastala je u Jeruzalemu te se slobodno može reći kako ova pobožnost pripada među prve (a onda i najstarije) pobožnosti koje su prakticirali i sami apostoli zajedno s Marijom, ali na drukčiji način i iz drukčije perspektive nego li mi to činimo danas...
Povijest pobožnosti Križnog puta
Od prvih vremena Crkve Sveta Zemlja bila je jedna od glavnih hodočasničkih točaka, o čemu nam i svjedoči hodočasnica Egeria (IV. stoljeće). Oduševljeni posjetom svetim mjestima, hodočasnici su željeli i dio Svete Zemlje „prenijeti“ i u svoje sredine, bilo da se radilo o nekoj pobožnosti, liturgijskoj praksi ili pak naslovu crkve ili bazilike. Prve konkretne obrise pobožnosti Križnoga puta nalazimo u petom stoljeću kada nepoznati autor opisuje Presvetu Bogorodicu kako nakon Gospodinova uzašašća posjećuje mjesta koja su obilježila njegov život i djelovanje: rijeku Jordan, pustinju, mjesta muke i uskrsnuća. Tako je i ova priča vrlo lako ušla u jeruzalemsku pobožnost koja se kasnije popularizirala po redu braće svetoga Franje. 1480. u spisima dominikanca Feliksa Fabrija nalazimo isti opis Presvete Bogorodice kao i u gore spomenutom spisu, ali ovoga puta Bogorodicu nalazimo kako, polazeći od mjesta Gospodinova ukopa prelazi isti put kao i njezin i Božji Sin –Isus. I kada dolazi na mjesta koji ju podsjećaju na muku koju je prošao Gospodin na nekom mjestu (Getsemani, pad pod križem, susret s je-
“Odakle dolaze podjele i razdori? Od Sotone! Razdori dolaze od njega. Bježite od sukoba, molim vas!” – istaknuo je papa Franjo. Razdor je jedno od Sotoni-
nih omiljenih oružja. Uživa u tome da zavadi kršćane, probudi rivalstvo, uzrokuje zabune, ljubomoru, ljutnju i paranoju. Sotona želi da u drugim kršćanima vidi-
mo neprijatelja, umjesto da shvatimo kako je on jedini pravi neprijatelj među nama (i u nama kada mu dopustimo da djeluje).
Stoga će Sotona, naravno, tijekom korizme pokušati izazvati sukobe među kršćanima u našim domovima, župama, čak i na internetu. Ako čitate tekstove koji dolaze iz različitih internetskih izvora, bilo bi dobro zapitati se tijekom korizme (zapravo, i u svako drugo vrijeme): “Pomaže li mi ovo što čitam da ljubim svoju braću kršćane još više, ili me odvlači od toga?”
Nedavno preminuli sudac Vrhovnog suda i vjernik katolik, Antonin Scalia, jednom je rekao: “Ja napadam ideje. Ja ne napadam ljude.” To je pokazatelj karaktera i ujed-
no odlika koja se sve više gubi iz našeg društva. Ako ono što vi čitate ili pišete na internetu ima za cilj napasti druge, umjesto da djeluje ka jedinstvu u kršćanskoj ljubavi, to može biti oružje kojim Sotona vas (i druge) sprječava u napredovanju u duhovnom životu.
Dakle, onda kada se osjećamo obeshrabreni, imamo priliku zahvaliti Bogu radosno kličući jer nas je spasio od naše prosječnosti i od grijeha.
Nema smisla izgubiti se u obeshrabrenosti ako doista vjerujemo u poruku evanđelja. U korizmi razmišljamo kako je Isus umro, da… ali On je i uskrsnuo! Njegova radost i milost su nam dostupne i mogu nas preobraziti sada. I Bogu hvala na tome!
ruzalemskim ženama, Pilatovo dvorište, Veronikina kuća) Marija klekne i moli. Kako se i vidi, ovaj put ide u suprotnom smjeru nego li smo se mi to danas naviknuli i tako je bilo sve do XV. stoljeća, do trenutka kada je ondašnja turska vojska postavila drukčije uvjete hodočašća i prakticiranja pobožnosti.
Neke postaje u pobožnosti Križnoga puta od Fabrija nalazimo i danas, a neke postaje su ispuštene jer nisu u izravnom odnosu s Kristovom mukom. Tako su i tijekom povijesti neke postaje dodavane, a neke ispuštane. Najstariji tekst pobožnosti Križnoga puta u vidu kako ga poznajemo i danas nalazimo 1490., a napisao ga je Adam Krafft iz Nürnberga. On je imao sedam postaja ili, kako ih je on nazvao, sedam padova: Susret s Presvetom Majkom, Cirenac, Pobožne žene, Veronika, Isusov pad, Isus na križu, Polaganje u grob.
Prije šesnaestoga stoljeća ova pobožnost nije se puno prakticirala, no posebnu popularnost dobiva s papom Inocentom XI. (1686.) kada ju je obdario posebnim oprostima koji su već dani hodočasnicima koji su posjećivali Svetu Zemlju ili onima koji su hodočastili u crkve braće franjevaca i tamo molili pobožnost Križnoga puta. Nešto kasnije, 1721. papa Klement XII. dopustio je podizanje postaja Križnoga puta u svim crkvama, utvrđujući i njihov konačni broj od 14 postaja, ali ostavio je mogućnost
da one bude blagoslovljene od braće franjevaca budući da su upravo oni bili glavni promicatelji ove pobožnosti, ali i oni koji su ostali vjerni čuvari svetih mjesta u Svetoj Zemlji. Posebno se u tom kontekstu promicanje ove pobožnosti ističe Leonard iz Porta Maurizija, na čiji je poticaj papa Benedikt XIV. (1750.) podigao u Koloseumu postaje Križnoga puta koji se onda molio svakoga petka.
Stabat Mater dolorosa
Pobožnost Križnoga puta prožete je i kiticama sekvence
Stabat Mater dolorosa koju je papa Benedikt XIII. (1727.) uvrstio u Rimski misal, a vezala se uz liturgijske spomendane Sedam žalosti Blažene Djevice Marije te Gospe Žalosne. Iako sa sigurnošću možemo reći kako je njezin autor Iacopóne da Todi ( + Collazzone 1306.), njegov životopis ostaje
nam nepoznat. Suvremenici ga opisuju da je po zanimanju bio pravnik, a kao čovjek volio se prepuštati različitim užicima. Nakon nagle suprugine smrti obratio se i nakon desetljeća pokore, 1278. Godine, pristupa Franjevačkom redu. Zahvaljujući izdavačkoj kući „Verbum“ 2015. u prijevodu na hrvatski jezik dostupan nam je Priručnik o oprostima. Odredbe i povlastice, koji progovara u broju 13 o pobožnosti Križnoga puta te Crkva podjeljuje potpuni oprost vjerniku „koji tijekom obreda Velikog petka pobožno sudjeluje u klanjanju križu“ te onom koji „obavi pobožnost Križnog puta ili se pobožno pridruži dok ga moli Sveti Otac, a on ga prati putem televizije ili radija“. Da bi se zadobio potpuni oprost, Crkva propisuje da:
1. Pobožnost treba obaviti pred zakonito postavljenim postajama Križnog puta.
2. Za postavljanje Križnoga puta potrebno je četrnaest križeva, uz koje se obično zgodno dodaje jednak broj slika ili likova koji prikazuju postaje u Jeruzalemu.
3. Prema najraširenijem običaju pobožnost se sastoji od četrnaest pobožnih štiva, uz koja se dodaju usmene molitve. Ipak, za izvršenje po-
božnosti dovoljno je pobožno razmatranje Gospodinove muke i smrti pa stoga nije nužno posebno razmatranje o pojedinim otajstvima postaja.
4. Treba se premještati od jedne postaje do druge. Ako se pobožnost obavlja javno pa se ne mogu svi okupljeni premještati s održanjem reda, dovoljno je da pojedinim postajama pristupi tko predmoli dok drugi ostaju na svojim mjestima.
5. Vjernici koji su opravdano spriječeni mogu taj isti oprost steći tako da određeno vrijeme, npr. četvrt sata, posvete pobožnom čitanju i razmatranju muke i smrti našega Gospodina Isusa Krista. 6. S pobožnošću Križnoga puta izjednačeni su, i s obzirom na oprost, drugi pobožni čini koje je odobrila nadležna vlast, a koje se vrši u spomen Gospodinove muke i smrti, s tim da se zadrži podjela na četrnaest postaja.
7. Kod istočnih Crkava, gdje se ne prakticira ova pobožnost, za zadobivanje ovoga oprosta vrijedi druga pobožnost u spomen muke i smrti našega Gospodina Isusa Krista, a koju patrijarsi odrede za svoje vjernike. (Izvor: zg.nadbiskupija.com, preč. mr. Tomislav Hačko)
Na Čistu srijedu vjernici su primali pepeo kao znak pokore i neposredne priprave za pomirenje koje je slijedilo na koncu korizme
Posipanje pepelom bio još starozavjetni obred kojim se, kao što je poznato, označilo duboku žalost i ulazak u pokoru.
Ninivljani poste zbog svojih grijeha, a proroci često navode posipanje pepelom kao znak pokore i obraćenja. Konačno i sam Isus navodi kostrijet i pepeo kao očit znak kajanja i obraćenja: “Jao tebi, Korozaine! Jao tebi, Betsaido! Da su se u Tiru i Sidonu zbila čudesa koja su se dogodila u vama, odavna bi se već oni u kostrijeti i pepelu bili obratili” (Mt 11,21). Nije, dakle, čudo da je i prva Crkva od 4. stoljeća nadalje uzela pepeljenje kao znak ulaska u dublju pokoru.
Naime, Crkva je tada imala poseban “program” za pokornike. To su bili kršćani koji su osobito teško bili zgriješili, pa su morali proći dulje vrijeme pokore i odijeljenosti od liturgijske zajednice, da bi nakon nekoliko godina – na Veliki četvrtak – bili sakramentalno pomireni i uključeni u zajednicu.
Oni su te godine na Čistu srijedu primali pepeo kao znak pokore i neposredne priprave za pomirenje koje je slijedilo na koncu korizme – na Veliki četvrtak. Uskoro su i ostali vjernici toga istoga dana primali pepeo kao znak njihove korizmene pokore i priprave na vazmene blagdane, pa je i za njih korizma praktički počinjala na Čistu srijedu.
Naime, korizma, da bi trajala točno četrdeset dana, u počecima je započinjala na Prvu nedjelju korizme i završavala na Veliki četvrtak. I onda, budući da su se uskoro svi vjernici – zajedno s pokornicima koji su to morali – pepelili na Čistu srijedu (jer se nedjeljom, pa bila to i Prva nedjelja korizme nisu mogli vršiti pokornički čini), od petoga je stoljeća u rimskom obredu korizma započinjala već na Čistu srijedu i tako sve do naših dana korizma traje točno 44 dana, a ne četrdeset kako obično kažemo i na što samo ime upućuje. Toliko je bilo važno pepeljenje!
Pepeljenje danas
Obred pepeljenja na Čistu srijedu ostao je značajan sve do naših dana. Rubrike kažu da se pepeo spravlja od grančica koje su ostale od prethodne Cvjetnice. U misi se ispušta pokajnički čin kojeg
zamjenjuje pepeljenje. Poslije homilije slijedi blagoslov pepela i pepeljenje vjernika uz riječi: “Obratite se i vjerujete evanđelju!” ili “Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah obratiti!” Važnost pepeljenja i znakova
ni dio liturgije. Zato je važno pravilno se njima služiti. U tome smislu važno je da sve liturgijske geste i čini budu dostojanstveni i odmjereni, da svaki znak zadrži svoje dostojanstvo.
Ljubičasta boja nije prvenstveno pokornička boja, nego boja koja sav naš trud i pokoru kroz vrijeme korizme i došašća pretvara u is�nski susret s Bogom. To je još jasnije na slavljima za pokojne, jer se �me pokazuje kako smrt nije kraj, nego ulazak u prostranstvo Božjeg mira.
Pastoralni djelatnici znaju koliko je vjernicima ovaj obred važan. Što god neki pesimističniji glasovi govorili, velika većina vjernika itekako pokušava na poseban način doživjeti i proživjeti korizmu. Zato im je ovaj obred veoma važan. Upravo zbog toga, nasuprot drevnim odredbama, u našim crkvama se obred pepeljenja obavlja i na Prvu korizmenu nedjelju, jednostavno zato što velika većina ljudi na Čistu srijedu ne može doći u crkvu.
Čista srijeda/ Pepelnica – HKC Sunshine
Tako će onda – kako i dolikuje – sam znak govoriti bez našeg suvišnog tumačenja. Npr. poljubac oltara ili evanđelistara bremenit je značenjem i važno je kako se čini. Slično tome polaganje ruku kod sakramenta pomirenja i bolesničkog pomazanja. A što reći o ophodima za vrijeme euharistije? Ako se skladno i pravilno vrše, oni su doista u službi otajstva koje se odvija i ostvaruje. Možemo dalje nabrajati i blagoslov grančica i blagoslov svijeća, kao i popularni blagoslov grla, tj. molitve za zdravlje. A kada su u pitanju znakovi, misionari iz Afrike bi nam mogli puno toga ispričati koliko su oni tim ljudima važni i koliko su oni u njihovim slavljima lijepi.
HKC Adelaide: Posipajući se, čovjek postaje sucem samome sebi. On priznaje vlas�tu grješnost, krhkost, prolaznost…
Ljudima je važan individualni pristup, a psiholozi će reći da je od posebne važnosti doticaj, vidljivi znak. Tako npr. kod slavlja sakramenta potvrde svima je upečatljiv čin pomazivanja, a većina i ne zapazi posvetnu molitvu koja se kazuje dok krizmatelj ima ispružene ruke nad svim krizmanicima.
HKZ Cli�on Hill: Obred pepeljenja osobit je izričaj kršćanske vjere i nade
Uvijek je dojmljivije ono što je osobno od onoga što je opće. Slično je i s pepeljenjem. Vidi se to i po tome što roditelji donose i sasvim malenu djecu da prime pepeo, iako je svima jasno da to njima stvarno nije potrebno. Možemo samo ponoviti kako su znakovi konstitutiv-
Liturgijski znakovi Kršćanski liturgijski znakovi – ustuk magiji? Neće biti nevažno spomenuti kako su liturgijski znakovi važni i za one koji su “slabi” u vjeri pa se znaju utjecati vidovnjacima, vračarima i pseudo vjerskim službenicima koji im nude različite predmete, obrede, magične čine. Ako se nekome čini da smo se u povijesti isuviše služili blagoslovima i nekim blagoslovljenim predmetima (dovoljno je pogledati Obrednik iz 1929. i vidjeti što se sve u ono vrijeme blagoslivljalo i kakvih je sve obreda bilo), možda smo danas skloniji nekom čistunstvu pa samo naglašavamo striktno misu i Božju riječ. Znakovi su nam važni. Liturgija ih nudi u velikom broju. Potrebno je samo dobro razumjeti njihovo značenje, pravilno ih slaviti i tako dopustiti da svi zajedno slavimo bogoslužje svim svojim bićem.
Tako onda možemo imati prekrasna bogoslužja isprepletena ophodima, gestama, pokretima, simboličnim činima, baš kao što je i ovo primanje pepela koje je ovih dana aktualno.
Možda su u starini budući svećenici temeljito učili rubrike, a mladi svećenici skrupulozno obdržavali “svaki potezić”. Možda. Međutim, trebamo paziti da ne pristupamo znakovima u liturgiji olako, kao da nam je sve unaprijed poznato, i da ne minimaliziramo znakove, nego se potrudimo da nam znakovi – znače.
(Korišteni izvor: prof. dr. vlč. Zvonko Pažin, 7. veljače 2016., Liturgika)
Njihova redovita proba folklora imala je svečani šarm, jer su svi sudionici bili odjeveni u različite, vrlo kreativne kostime
Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Hrvatski folklorni ansambl Zvonimir, Fb stranica
Hrvatski folklorni ansambl “Zvonimir”, koji djeluje u sklopu Hrvatskog katoličkog centra Duha Svetoga u Springvaleu, prije samog početka ovogodišnje korizme za svoje članove upriličio je veselo druženje na svojoj redovnoj probi folklora, no ovaj put u posebnom, maskirnom izdanju!
Kako bi označili početak korizme, koja je započela na Čistu srijedu prošloga tjedna, odlučili su obilježiti ovo razdoblje kroz tradicionalne običaje.
Tako je njihova redovita proba folklora imala svečani šarm, jer su svi sudionici bili odjeveni u različite, vrlo kreativne kostime, kao dio proslave maškara.
Uz smijeh, igru i ples proslava je uključivala i tradicionalno pripremljene palačinke, koje su neizostavni dio proslave poklada u mnogim dijelovima Hrvatske. Palačinke su bile za pravo uživanje, svi prisutni njima su se počastili te uživali u toj omiljenoj deliciji koja se povezuje s posljednjim danima prije korizme (‘Shrove Tuesday’).
Kroz ovakve aktivnosti ovi marljivi folkloraši ne samo da čuvaju hrvatske običaje i tradiciju, nego ih prenose i na pripadnike mlađih naraštaja, pokazujući im kako se određeni dani u godini slave u domovini njihovih roditelja, djedova i baka…
Važno je da se ovakvi običaji nastave, jer na taj način djeca i mladi mogu naučiti vrijednosti koje nas povezuju s našim korijenima, ali i razvijati ljubav prema hrvatskoj kulturnoj baštini. Ovakva druženja također jačaju zajedništvo među članovima ansambla, koji se, osim kroz
ples i pjesmu, povezuju kroz zajedničke aktivnosti i uspomene koje stvaraju.
Na kraju je cijelo druženje završilo u veseloj atmosferi, s planovima za nadolazeće korizmene aktivnosti, ali i s osmijesima na licima svih prisutnih, koji su s veseljem proslavili i očuvali dio hrvatske tradicije.
Hrvatska kulturna udruga (CCA) obilježila je 20 godina djelovanja u Geelongu uz brojne goste i uzvanike, Centar je bio ispunjen do posljednjeg mjesta
Tekst: Odbor CCA
Fotogra�ije: Marlo Media, Marina LONČARIĆ
Te tople jesenje večeri u Geelongu pisala se povijest dok je Hrvatska kulturna udruga Kardinal Alojzije Stepinac obilježila svoju 20. obljetnicu uz veličanstveno slavlje koje je oduševilo sve prisutne.
Veliki događaj održao se 1. ožujka u Centru hrvatske zajednice gdje su se okupile generacije australskih Hrvata kako bi svjedočili spektakularnom prikazu kulturnog ponosa i duha zajednice.
Osnovana 2004., Udruga se iskristalizirala kao kamen temeljac hrvatskog kulturnog života u Viktoriji posvetivši dva desetljeća očuvanju bogate lepeze hrvatskog nasljeđa potičući smislenu povezanost u okviru šire australske zajednice.
Obilježavanje ove obljetnice svjedočilo je ovom trajnom nasljeđu budući da je Centar bio ispunjen do posljednjeg mjesta, bio je to snažan odraz važnosti Udruge za lokalne australske Hrvate.
Večer je počela dirljivim nastupom folklorne skupine LADO Geelong, koja za sobom ima pola stoljeća iskustva u hrvatskom kulturnom izričaju.
Njihova izvedba obaju australske i hrvatske himne podigla je pristune na noge što je ujedno bio simbol predivne harmonije hrvatskog nasljeđa i australskog multikulturalizma, bio je to prikladan početak večeri posvećene slavlju kulturnog identiteta u raznolikom australskom okružju.
Ovom slavlju nazočili su i istaknuti gosti uključujući i njenu ekscelenciju Betty Pavelich, veleposlanicu Re-
publike Hrvatske te Josepha Genea Petrića, generalnog konzula Republike Hrvatske. Prisutni su bili i lokalni uzvanici, Ella George, zastupnica u parlamentu za izbornu jedinicu Lara i vijećnik Eddy Kontelj koji je predstavljao šire gradsko područje Geelonga.
Prisutan je bio i Tomislav Butković, predsjednik Centra hrvatske zajednice u Geelongu a bili su tu i g. i gđa. Pehar iz North Geelong Warriorsa, Melinda Skoko te Natalie Mušić koja je predstavljala HKUD Lado te Mirjana Filipović i Vesna Grgić iz Udruge učitelja hrvatskog jezika.
Zajednicu su nadalje predstavljali g. i gđa. Škratulja iz Centra hrvatske zajendnice, Stephanie Fantela, predsjednik Hrvatske udruge Lastovo te Keti Karlović. Ovim brojnim uzvanicima pridružili su se i Andrew Hilliard, predsjednik odbora banke Bendigo Community Bank Lara kojeg je pratila supruga Hilliard.
Tijekom večeri pritusnima su se obratila četiri govornika koji su s njima podijelili svoje misli o ovom povijesnom postignuću. Prvi koji se obratio prisutnima bila je njena ekscelencija, veleposlanica Republike Hrvatske Betty Pavelich a nakon nje govorila je Ella George, zastupnica u parlamentu za izbornu jedinicu Lara te vijećnik Eddy Kontelj. Katica Perinac, predsjednica Hrvatske kulturne udruge također je održala govor u kojem je izrazila srdačne zahvale svim bivšim i sadašnjim članovima odbora. Odala je počast njihovoj predanosti, marljivom radu i nepokolebljivoj posvećenosti koja je bila ključna za oblikovanje udruge tijekom proteklih 20 godina. Njihovi napori osigurali su očuvanje i promicanje hrvatske kulture, jezika i nasljeđa u zajednici. Tijekom dvadeset godina ovi volonteri organizirali su radionice, tečajeve kuhanja, programe učenja jezika, dobrotvorne
događaje te su stvorili živahni centar hrvatske kulture istovremeno podržavajući druge važne dobrotvorne događaje u okolici i inozemstvu.
Utjecaj Udruge bio je zaista dalekosežan, proširio se na pružanje pomoći nakon prirodnih katastrofa, inicijativa za potporu mentalnom zdravlju, istraživanju raka i sportskih programa.
Možda jedno od najpamtljvijih postignuća jest publikacija dvojeznične kuharice „Kuhinja moje majke/ My mother’s kitchen” koja se prodala u preko 5000 primjeraka diljem svijeta a koja sadrži prava remek djela međunardno priznatog australsko-hrvatskog umjetnika Charlesa Billicha, što je pravo svjedočanstvo o snazi očuvanja kulture kroz kulinarske tradicije.
Slavlje se nastavilo banketom na kojem su se služila tradicionalna hrvatska jela dopunjena bogatim glazbenim nastupima grupe Major Minor.
Međunarodno priznati komičar Joe Avanti unio je salve smijeha među okupljene dok je veselo natjecanje u kušanju kobasica i vina pokazalo je kulinarsku stručnost koja se prenosi s koljena na koljeno.
Istaknuti stručni sud čiji su članovi bili vijećnik Eddy Kontelj, Robert Pehar i Đurđica Gnječ, imao je težak zadatak odabrati pobjednike među dojmljivim natjecateljima.
U natjecanju iz kušanja kobasica, Niko Sučić odnio je prvo mjesto, a nakon njega slijedio je Ivan Kolar na drugom mjestu dok je Marija Ćosić odnijela treće mjesto. Natjecanje iz kušanja vina donijelo je prvo mjesto Mariji Ćosić a drugo i treće mjesto osigurali su Ljubica Akmačić i Ratko Marinović - bila je to predivna ilustracija hrvatskih tradicija na australskom tlu.
Spektakularnu tortu povodom obilježavanja obljetnice pripremila je Snježana Demo
CCA Committee
Photos Marlo Media, Marina Lončarić
On a warm autumn evening in Geelong, history was made as the Croatian Cultural Association Cardinal Alojzije Stepinac commemorated its 20th anniversary with a magni�icent celebration that captivated all who attended. The grand event, held on 1st March 2025 at the Croatian Community Centre, brought together generations of Croatian-Australians in a spectacular display of cultural pride and community spirit.
Founded in 2004, the Association has emerged as a cornerstone of Croatian cultural life in Victoria, dedicating two decades to preserving the rich tapestry
Volume 29. No. 1297
Wednesday, 12th of March 2025
of Croatian heritage while fostering meaningful connections within the wider Australian community. The anniversary celebration was a testament to this enduring legacy, with the Centre �illed to capacity – a powerful re�lection of the Association’s signi�icance to local Croatian-Australians.
The evening commenced with a stirring performance by LADO Geelong, a folklore group with over half a century of experience in Croatian cultural expression. Their rendition of both the Australian and Croatian National Anthems moved guests to their feet, symbolising the beautiful harmony between Croatian heritage and Australian multiculturalism – a �itting beginning to an evening dedicated to
celebrating cultural identity within Australia’s diverse landscape.
Distinguished guests graced the occasion, including Her Excellency Ms Betty Pavelich, Ambassador of the Republic of Croatia, and Mr Joseph Gene Petrić, Consul General of the Republic of Croatia. Local dignitaries were also present, with Ms Ella George MP, State Member for Lara, and Cr Eddy Kontelj representing the City of Greater Geelong. Mr Tomislav Butković, President of the Croatian Community Centre Geelong, attended alongside Mr and Mrs Pehar from North Geelong Warriors, Mrs Melinda Skoko and Mrs Natalie Mušić representing HKUD Lado, and Mrs Marijana Filipović and Ms Vesna Grgić from the Association of Croatian Language
Teachers. The community was further represented by Mr and Mrs Škratulja from the Croatian Community Centre, Ms Stephanie Fantela, President of the Croatian Lastovo Association, and Ms Keti Karlović. Adding to the prestigious gathering were Mr Andrew Hilliard, Board Chair of Bendigo Community Bank Lara, accompanied by Mrs Anne Hilliard.
The evening featured four distinguished keynote speakers who shared their thoughts on this signi�icant milestone. The �irst to address the gathering was Her Excellency the Ambassador of the Republic of Croatia, Ms Betty Pavelich, followed by Ms Ella George MP for Lara, and then Cr Eddy Kontelj.
(Continued on Page 18)
Zoran Juraj SABLJAK
Photos Dražen JURINA
Dandy City Hajduk delivered a commanding performance last Friday evening at Green Gully Reserve, securing their �irst win of the season with an impressive 5-0 victory over Green Gully. After a disappointing loss the previous week, Hajduk was determined to make amends, and they did so in spectacular fashion. The visitors established control from the opening whistle, with Will Bower �inding the net in just the sixth minute to give Dandy an early lead. Kenny Athiu extended the advantage in the 23rd minute, and Jamie Latham added a third goal just before halftime, sending Hajduk into the break with a comfortable 3-0 lead. The second half saw no change in momentum as Dandy City maintained their intensity. Both Athiu and Latham completed their braces, each scoring their second goals of the match to round out the 5-0 scoreline. Coach Nick Tolios’s squad delivered what can only be described as a masterclass performance, dominating every aspect of the game and earning a well-deserved victory. Dandy City-Hajduk will look to build on this momentum when they travel to Paisley Park this Saturday night, March 15th, to face Altona Magic. Kick-off is scheduled for 18:15.
Zoran
Juraj SABLJAK
St Albans Dinamo’s momentum from their historic midweek victory against South Melbourne Hellas couldn’t carry them through against table-toppers Avondale FC, as they suffered a 4-1 defeat despite taking an early lead.
Josh Divin put Dinamo ahead in the 25th minute, sending the home supporters into raptures.
The underdogs managed to protect their slender advantage until halftime, though signs were already emerging that Avondale had more to offer.
The league leaders stepped up their performance after the break, eventually �inding an equalizer in the 65th minute. O nce level, Avondale showed their quality by taking the lead in the 81st mi-
Zoran Juraj SABLJAK
Sydney United 58 endured a frustrating 3-0 defeat at home to Central Coast Mariners on Sunday afternoon, as Bailey Brandtman’s clinical brace propelled the visitors to their �irst victory of the National Premier League Men’s NSW season. The hosts started brightly at Sydney United Sports Centre, dictating the early tempo and displaying �lashes of attacking intent. However, their promising start was undone in the 17th minute when defensive frailties allowed
Arthur De Lima to deliver a cross that Brandtman nodded home unchallenged. United 58 responded with determination and came close to equalising through Tariq Maia, whose powerful header from Mason Wells’ precise cross rattled the left post in the 26th minute, leaving the home fans on the edge of their seats. Matthew Hatch’s lively run down the left �lank in the 33rd minute epitomised United’s attacking ambition, culminating in Alessandro Lacalandra’s dangerous delivery across the face of goal, which required last-ditch defending from the Mariners. Just before halftime, a costly error from captain Adrian Vlastelica proved decisive. His misplaced pass in his own penalty area was intercepted by the alert Brandtman, who coolly chipped goalkeeper Josip Orlovic to extend the visitors’ lead against the
run of play. After the break, United 58 continued to carve out opportunities, with Wells testing Mariners goalkeeper Adam Pavlesic with a �ierce long-range strike in the 56th minute. Orlovic kept his side’s slim hopes alive with a superb save in the 74th minute, denying Muginga Mpota in a one-on-one situation as the hosts committed numbers forward in search of a breakthrough. Hatch remained a persistent threat
down the left, teeing up Leroy Jennings for a late chance, but Pavlesic’s instinctive save with his feet ensured the visitors maintained their clean sheet.
Despite United 58’s relentless efforts, De Lima delivered the �inal blow in stoppage time, �inishing off a swift counter-attack to seal a 3-0 victory and compound the home side’s frustrations in the �ifth round of the competition.
nute before adding two more goals in the closing stages to complete a comprehensive comeback.
For Dinamo, what started as a potential second upset in a week ended in disappointment as they were unable to maintain their early mo-
mentum against the championship contenders.
Dinamo will look to bounce back when they travel to Jack Edwards Reserve this Friday, March 14th, to face Oakleigh Cannons with kickoff scheduled for 8:15 PM.
Zoran Juraj SABLJAK
North Geelong Warriors maintained their perfect home record with a convincing 4-2 victory over struggling Whittlesea United at Elcho Park on Saturday. The Warriors have now secured three wins this season, all coming at their Elcho Park fortress, as they continue to build momentum in their championship challenge.
Whittlesea United, meanwhile, slumped to their third consecutive defeat despite showing moments of quality in what was an entertaining contest. The result delighted the home supporters who remain optimistic that this victory will provide further impetus as the Warriors look to mount a serious title challenge in the
coming months.
North Geelong will aim to preserve their unblemished home record when they host Boroondara-Carey Eagles FC this coming Saturday, March 15th. Kick-off at Elcho Park is scheduled for 17:00.
Zoran Juraj SABLJAK
Melbourne Knights delivered a commanding performance against Port Melbourne Sharks at Tompsett Stadium last Sunday night, securing a convincing 3-0 victory in sti�ling hot conditions. Coming off a disappointing 3-0 loss to Oakleigh Cannons, the Knights were determined to return to winning ways and wasted no time asserting their dominance.
Fraser Dunlop got the home side off to a perfect start in the 4th minute, curling a left-footed strike that ricocheted off the upright and into the net. Before the celebrations had even subsided, Stephan Lawless doubled the Knights’ advantage just two minutes later.ž
The forward headed home from close range in the 6th minute, giving the Knights a comfortable 2-0 lead that they maintained until halftime. Any hopes of a Port Melbourne comeback were extinguished in the 50th minute when Ciaran Bramwell beat the Sharks’ defence and slotted the ball through the goalkeeper’s legs to make it 3-0.
While Port Melbourne showed improvement in the second half, the damage had already been done.
The Knights now look ahead to their next challenge as they travel to face Green Gully at Green Gully Reserve this Friday evening March 14th, with kick-off scheduled for 19:30.
CCA Committee
Photos Marlo Media, Marina Lončarić
(Continued from page 15)
Mrs Katica Perinac, President of the Croatian Cultural Association, delivered the fourth keynote speech, she expressed her heartfelt gratitude to all past and present committee members. She acknowledged their dedication, hard work, and unwavering commitment, which have been instrumental in shaping the association over the past 20 years. Their efforts have ensured the preservation and promotion of Croatian culture, language, and heritage in the community. For twenty years, these volunteers have organised workshops, cooking classes, language programmes and fundraising events, creating a vibrant hub for Croatian culture while simultaneously supporting worthy causes locally and abroad. The Association’s impact has been far-reaching, extending to disaster relief efforts, mental health initiatives, cancer research, and sports programmes. Perhaps one of its most remarkable achievements has been the publication of the bilingual cookbook “My Mother’s Kitchen / Kuhinja moje majke”, which has sold over 5,000 copies worldwide and features artwork by the internationally acclaimed Australian-Croatian artist Charles Billich – a true testament to the power of cultural preservation through culinary traditions.
The celebration continued with a banquet of traditional Croatian cuisine, complemented by the enchanting musical performances of Major Minor. Internationally renowned comedian Joe Avati brought waves of laughter to the gathering, while a spirited wine and sausage-tasting competition showcased the culinary expertise passed
down through generations.
A distinguished panel of judges, including Cr Eddy Kontelj, Mr Robert Pehar, and Mrs Đurđica Gnječ, had the formidable task of selecting winners from an impressive array of entries. In the sausage tasting competition, Niko Sučić claimed �irst place, followed by Ivan Kolar in second and Marija Ćosić in third. The wine tasting competition saw Marija Ćosić take top honours, with Ljubica Akmačić and Ratko Marinović securing second and third places respectively – a beautiful illustration of Croatian traditions �lourishing on Australian soil.
A spectacular anniversary cake created by Mrs Snježana Demo from Vanilla Junkie drew admiring glances before delighting palates. This visual masterpiece was not only beautifully crafted to re�lect the signi�icance of the occasion but was absolutely delicious – a true culinary highlight of the evening. The event’s exciting raf�le featured premium prizes including a KitchenAid Mixer, Le Creuset cookware, a silver ring, and more. The evening reached a crescendo with the auction of a Charles Billich print titled “Croatica”, depicting Queen Catherine of Bosnia –a historical �igure emblematic of Croatian resilience and cultural signi�icance. Billich’s generous donation was received with profound gratitude, re�lecting the artist’s ongoing commitment to connecting Croatian communities worldwide through his celebrated artworks.
To mark this signi�icant occasion, the Association unveiled a 20th Anniversary Commemorative Tea Towel designed by community member Mrs Melinda Skoko. This limited-edition keepsake, featuring intricate artwork celebrating key moments in the Association’s history, serves as a beautiful symbol of two decades of cultural pride and
community achievement. The elegant venue was transformed by exquisite �loral arrangements from Townhouse Living, while Pop Hire provided a stunning backdrop that created the perfect atmosphere for this milestone celebration. Marina Lončarić from Marlo Media
generously donated her photographic talents to capture the essence of the evening for posterity, ensuring that this momentous occasion will be remembered by generations to come. The success of this milestone celebration would not have been possible without the generous support of our sponsors. The Croatian Cultural Association extends its deepest gratitude to major sponsors: Central State Of�ice for Croats Abroad and City of Greater Geelong.Raf�le Sponsors were: Croatian Community Centre, North Geelong Warriors, Siketa Meats, Association of Croatian Language Teachers, HKUD Lado, Charles Billich, Ivan Paić and Blaz Gotovac, Croatia Lastovo Association, Steve and Tina Horvat, Statewide Ventilation, Chetkah Hair and Pakington Pantry. A special thank you to the Croatian Community Centre Geelong for its unwavering support in hosting this milestone event and for its continued dedication to preserving and promoting Croatian culture in Geelong. As the celebration drew to a close, guests departed with hearts full of pride in their heritage and a renewed sense of connection to their community. The 20th anniversary celebration was not merely a re�lection on past achievements but a stepping stone towards an even brighter future. With a solid foundation built on tradition, community engagement, and cultural pride, the Croatian Cultural Association Cardinal Alojzije Stepinac Geelong stands poised to continue its vital mission for many years to come – preserving Croatian heritage while contributing richly to Australia’s multicultural tapestry. In the glow of this magni�icent celebration, one thing remains certain: the next chapter of the Croatian Cultural Association’s remarkable journey promises to be as inspiring as the �irst two decades have been.
iz tvrtke Vanilla Junkie čime je privukla mnoge poglede divljenja prije nego što su svi počastili nepca. Vizualno remekdjelo nije bilo samo predivno pripremljeno kako bi obilježilo veličinu ovog događaja već je bilo i zaista ukusno - pravi kulinarski vrhunac večeri.
Održana je i napeta tombola s izvrsnim nagradama uključujući i mikser marke
Utjecaj Udruge bio je zaista dalekosežan, proširio se na pružanje pomoći nakon prirodnih katastrofa, inicijativa za potporu mentalnom zdravlju, istraživanju raka i sportskih programa.
KitchenAid, setom posuža Le Creuset, srebrnim prstenom te brojnim drugim nagradama. Večer je dosegla vrhunac kada je održana aukcija djela Charlesa Billicha pod naslovom „Croatica” na kojem je prikazana kraljica Katarina od Bosne - povijesna �igura koja predstavlja ustrajnost i kulturni značaj Hrvata. Billicheva velikodušna donacija dočekana je s velikom zahvalnošću te je još jednom pokazala posvećenost ovog velikog umjetnika ka povezivanju hrvatske zajednice diljem svijeta kroz njegova proslavljena djela.
Povodom obilježavanja ove značajne obljetnice, Udruga je otkrila i komemorativnu kuhinjsku krpu koju je dizajnirala članica zajednice Melinda Skoko. Ovaj suvenir koji će mogi čuvati prikazuje kompleksni umjetnički dizajn kojim se slave ključni povijesti Udruge te će poslužiti kao predivni simbol kojim se obilježavaju dva desetljeća kulturnog ponosa i postignuća zajednice.
Elegantni prostor transformirali su predivni cvjetni aranžmani iz tvrtke Townhouse Living dok je Pop Hire osigurao dojmljivu pozadinu koja je stvorila savršenu atmosferu za ovo slavlje. Ma-
rina Lončarić iz tvrtke Marlo Media velikodušno je donirala svoj fotorafski talent i ovjekovječila esenciju večeri za buduće naraštaje, osiguravši da ovaj veliki trenutak bude zapamćen još generacijama.
Uspjeh proslave ovog velikog postignuća ne bi bio moguć bez velikodušne potpore naših sponzora. Hrvatska kulturna udruga želi najdublje zahvaliti glavnim sponzorima: Središnjem državnom uredu za Hrvate u inozemstvu te gradu Geelongu.
Sponzori tombole bili su: Croatian Community Centre, North Geelong Warriors, Siketa Meats, Association of Croatian Language Teachers, HKUD Lado, Charles Billich, Ivan Paić i Blaz Gotovac, Croatia Lastovo Association, Steve i Tina Horvat, Statewide Ventilation, Chetkah Hair te Pakington Pantry. Posebne zahvale upućujemo Centru hrvatske zajednice Geelong na nepokolebljivoj potpori i domaćinstvu ovog velikog događaja te na trajnoj posvećenosti očuvanju i promicanju hrvatske kulture u Geelongu. Kako se slavlje bližilo kraju, gosti su odlazili srca punih ponosa u svoje nasljeđe i s obnovljenim osjećajem povezanosti s njihovom zajednicom.
Proslava 20. godišnjice djelovanja nije bila tek odraz prošlih postignuća već temelj za još bolju, svjetliju budućnost.
S čvrstim temeljima izgrađenim na tradiciji, uljučenosti zajednice i kulturnom ponosu, Hrvatska kulturna udruga Kardinal Alojzije Stepinac Geelong ima sve preduvjete za nastavak svoje ključne misije još dugi niz godina a to je očuvanje hrvatskog nasljeđa i bogat doprinos multikulturalnom okruženju Australije. Nakon ovako sjajne proslave jedno je sigurno: iduće poglavlje putovanja Hrvatske kulturne udruge obećaje jednako nadahnuta postignuća kao i tijekom proteklih desetljeća.
Dinu ćemo i nadalje pratiti, uz čestitke na odvažnosti i hrabrosti
Pripremila: Suzana FANTOV
Foto: Službena Fb stranica
Dina LEVAČIĆ
Dina Levačić daljinska je plivačica i prva Hrvatica koja je preplivala La Manche, a sada se priprema za novi veliki pothvat.
Ova 28-ogodišnja djevojka doputovala je u Australiju te je 22. veljače zaplivala kanalom Rottnest, dugom 19.7 kilometara.
“Rottnest Channel jedan je od onih događaja u svijetu daljinskog plivanja čije se održavanje iščekuje cijelu godinu.
Moja prvotna ideja bila je da plivam izvan samog događaja, kao solo plivačica, ali sam se brzo uvjerila da je to događaj koji se ne propušta. I zaista - cjelokupna organizacija koja uključuje preuzimanje startnih paketa, bri�ing, sigurnost na moru, ulazak u cilj, odabira samih natjecatelja… - sve je na razini koja se rijetko u svijetu na ovakvim događanjima doživi.
Ipak, ja sam se štreberski držala pravila vezanih za nastup na Rottnestu (Channel rules) - obukla sam običan plivački kostim, navukla kapicu i stavila naočale - da sve bude po propisima.
Zbog velikog broja plivača, plivanja starta u valovima i spleta drugih okolnosti mene je dopao peti od šest solo valova plivača, što je značilo da je prvi dio plivanja bio u znaku slaloma između brodova, kajaka i plivača.
Valovi, vjetar i struje osnovni su dio svakog preplivavanja, pa tako i ovog. Izazovnije plivanje od očekivanog, ali predivno iskustvo uz stotine istomišljenika oko mene. Na cilju se svatko dočeka kao pobjednik uz personaliziranu �inišersku medalju i druge sitnice za pohvaliti se.
Rottnest Channel Swim svakako je jedan od plivačkih doživljaja kojeg bi svakome preporučila” – dio je Dininih dojmova koje vam prenosimo s njezine službene Facebook stranice na kojoj smo pratili njezine uspjehe.
“Pravocrtno gledano kanal je dug 19.7 km, ali zbog jakog vjetra i valova otplivala sam nekoliko kilometara više da
‘Hvala svima koji mi pružate podršku
nastavim dalje još jače i hrabrije!’
bih došla na pravo mjesto. Svakako je bilo neprocjenjivo iskustvo . Ovim je još jedno legendarno plivanje iza mene I, iako sam bila jedan od rijetkih stranaca na startu, imala sam snažnu podršku zahvaljujući brojnim australskim Hrvatima, koji su ustali prije zore kako bi me ispratili!” – riječi su zahvale naše uspješne plivačice koja se hrabro suočila s vjetrom i valovima.
Dinin put nastavio se prema Tasmaniji, tamo će plivati rutu dugu 34 kilometra niz rijeku Derwent, uz promjenjive temperature vode i brzine toka, što uvjetuje to da je ovo jedna od najtežih maratonskih plivačkih ruta u
Australiji.
„Plivanje niz rijeku Derwent je izazovno maratonsko plivanje u Tasmaniji, rutom dugom 34 kilometra, od New Norfolka do Hobarta. Poznato je po svojoj dužini, promjenjivim temperaturama vode i jedinstvenim plimnim uvjetima rijeke Derwent.
Plivači moraju svladati prelazak iz slatkovodnog gornjeg toka rijeke u slanu vodu bliže ušću. Plivanje niz rijeku Derwent je mentalno i �izički zahtjevno, jer plivači moraju biti dobro pripremljeni za promjene u brzini toka vode, promjene vremenskih uvjeta i često hladnu tasmanijsku vodu” – zapisala je Dina na
svom Fb pro�ile, koji je nalik “maratonskom dnevniku” uoči maratona niz rijeku Derwent gdje će plivati pojedinačno u jednom od najtežih maratona u Australiji. Uspješnim preplivavanjem Dina Levačić bi postala prva osoba iz Hrvatske koja je preplivala navedene dionice u Australiji.
Dina Levačić je preplivala sedam oceanskih maratona i najmlađa je žena u povijesti koja je to uspjela.
Skupinu tih Sedam velikih plivačkih maratona čine Cookov prolaz na Novom Zelandu, prolaz Catalina u Kaliforniji, kanal La Manche u Europi, prolaz Moloka’i na Havajima, Tsugaru u Japanu, Gibraltarska vrata i Sjeverni kanal između Sjeverne Irske i Škotske.
Dinu ćemo i nadalje pratiti, uz sve čestitke na odvažnosti, hrabrosti, smjelosti i odlučnosti koje krase našu uspješnu plivačicu, i podršku koju joj i ovim putem upućujemo. (Naknadne informacije o rezultatima maratona objavit ćemo u sljedećem broju Hrvatskog vjesnika)
HRVATSKI VJESNIK srijeda, 12. ožujka2025.
Sreća je što ipak u BiH postoje one snage koje, unatoč izazovima i krizama, uporno traže dijalog i kompromis te povratak fokusa na europski integracijski proces
Najdublja politička kriza nakon Daytona, koja je kulminirala nakon nepravomoćne presude Miloradu Dodiku, mogla bi imati iznimno štetne posljedice na nastavak europskog puta BiH, zemlje koja je protekle godine dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pristupnih pregovora, no koja još uvijek nije ispunila dva ključna preduvjeta za sazivanje prve Međuvladine konferencije kojom bi i službeno, ali i u tehničkom smislu, počeli pregovori.
Kada se tomu doda i činjenica da postoje politička neslaganja oko programa reformi koji je preduvjet za korištenje izdašnih sredstava EU-a iz
Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana, ali i nemogućnost uspostave institucionalne strukture na razini BiH za korištenje IPARD-ovih sredstava za agrar, dolazimo do zaključka kako se BiH nalazi u nezahvalnoj poziciji, kako političkoj tako i onoj �inancijskoj, uz realnu opasnost da ostane bez povlastica koje sa sobom nosi približavanje Uniji, a što će onda osjetiti i svaki stanovnik zemlje kroz nemogućnost jačanja životnog standarda.
Tjedan je počeo, uvjetno rečeno, pozitivnim vijestima u kojima je Vijeće ministara usvojilo i nacrt Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, kao i proračun institucija BiH - dva od četiri preduvjeta koje je postavila
Čović pozvao je na očuvanje
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pozvao je na očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, naglašavajući važnost zajedničkog dogovora nakon krize izazvane djelovanjem predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika
U izjavi koju je dao nakon sastanaka s hrvatskim političarima u Zagrebu, Čović je istaknuo da se Bosna i Hercegovina suočava s geopolitičkim izazovima koji jačaju određene snage unutar zemlje. Međutim, smatra da je ključna očuvanje mira i stabilnosti, te da to treba postići kroz dijalog i suradnju svih naroda u BiH.
"Trebalo je puno vremena da objasnimo naše okolnosti, ali ovo nije ništa novo. Naviknuli smo mi u zadnjih 30 godina na ovakva iskušenja", rekao je Čović.
Europska unija pred BiH, što znači da ostaje za donijeti zakonsko rješenje o Sudu BiH, kao i imenovati glavnog pregovarača.
Međutim, ako se pogleda naelektriziranost ozračja u političkom prostoru BiH, polarizam na relaciji Sarajevo - Banja Luka, kao i donošenje seta zakonskih rješenja u NS-u RSa, jasno je kako smo ušli u razdoblje apsolutne neizvjesnosti u kojoj je priča oko europskog puta BiH jednostavno, nažalost, pala u drugi plan.
Nije ovo prvi put da je BiH u političkoj krizi, no u ovako dubokoj zasigurno jest, a ona dodatno dobiva na snazi uslijed činjenice da postoji čitav set geopolitičkih čimbenika koji utječu na stabilnost jugoistoka Europe, počevši od ruske agresije na Ukrajinu pa do nedovoljne snage jedinstva zapadnih saveznika. Ipak, ono što je pozitivno je činjenica da
„Ovo je proaktivna mjera usmjerena za pomoć Bosni i Hercegovini i u interesu svih građana", stoji u izjavi iz zapovjedništva EUFOR-a
Političke napetosti u BiH pojačale su se nakon nepravomoćne presude kojom je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik osuđen na zatvorsku kaznu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika za BiH. Vodstvo Republike Srpske zbog te je odluke iniciralo donošenje zakona kojima bi se u tom entitetu zabranilo djelovanje državnog suda i tužiteljstva te sigurnosnih agencija koje djeluju na razini BiH. Vlasti RS-a prijete i razvlašćivanjem državnih institucija, što bi uključivalo povlačenje kadrova iz tijela vlasti BiH. "Aktivnosti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ugrožavaju integritet institucija Bosne i Hercegovine te predstavljaju prijetnju njenoj sigurnosti i stabilnosti. Naša država apelira na politič-
je Europa, a pritom se ne misli samo na Europsku uniju, već i šire, uključujući Veliku Britaniju, odlučno zbila redove i pokazala kako ima namjeru snažnije raditi na izgradnji i jačanju sigurnosne arhitekture na starom kontinentu.
Prilika je to i za BiH, no u ovom trenutku teško je za očekivati pronalazak najmanjeg zajedničkog nazivnika. Sreća je što ipak u BiH postoje one snage koje, unatoč izazovima i krizama, uporno traže dijalog i kompromis te povratak fokusa na europski integracijski proces.
U prvom redu su hrvatski politički predstavnici ti koji traže smirivanje tenzija, sjedanje za zajednički stol i pokušaj dogovora oko najvažnijih političkih pitanja i reformi koje donose dobro svakom žitelju BiH; neovisno o tome u kojem dijelu zemlje živi. BiH ima i snažne prijatelje poput Repu-
blike Hrvatske, koja je posvećena stabilnosti i europskom putu Bosne i Hercegovine, ali je i cijela Europska unija postala svjesna kako o stabilnosti BiH ovisi i stabilnost cijelog jugoistoka kontinenta. Izostanak sredstava Politička kriza svakako će svoj danak uzeti i kada govorimo o ispunjavanju preduvjeta za dobivanje �inancijske podrške Europske unije, a pritom je svakako poznato kako BiH još uvijek nije u poziciji koristiti ni prvu tranšu iz Plana rasta vrijednu 70 milijuna eura. Za to su vrijeme države okruženja napravile iskorak te mogu računati na sredstva koja će im omogućiti ulaganja u obnovljive izvore energije, reformu javne uprave, digitalizaciju, smanjenje neformalne ekonomije... Bosni i Hercegovini očito treba obnovljena energija i hitan povratak fokusa na ono što zbližava.
EUFOR zbog krize povećava broj vojnika u BiH
ke lidere u Bosni i Hercegovini da pristupe konstruktivnom i odgovornom dijalogu. Upućujemo poziv našim regionalnim partnerima da nam se pridruže u suzbijanju ovog opasnog i destabilizirajućeg djelovanja", napisao je američki državni tajnik Marco Rubio na X-u.
Iz zapovjedništva EUFOR-a u Sarajevu potvrdili su i kako će zbog sadašnje krize u zemlju stići pojačanja za njihove snage. "EUFOR će privremeno
povećati veličinu svojih snaga. Ovo je proaktivna mjera usmjerena za pomoć Bosni i Hercegovini i u interesu svih građana. Sposobnost EUFOR-a je ključna u kontinuiranoj podršci sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini", stoji u izjavi iz zapovjedništva EUFOR-a.
Prema neslužbenim najavama na terenu u BiH bi trebalo biti do 400 dodatnih vojnika iz država članica EU koji će djelovati uz potporu helikoptera.
„Vajkrem država“
Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)
Hm?
Još prije trideset godina Bosnu i Hercegovinu sam prvi, od milja nazvao, krstio u Draga Naša. Na moju žalost, a vjerujem i na žalost njezinih naroda i građana, morat ću je prestati tako zvati. Neki bi bili zadovoljni da je zovemo samo Bosna, ali to je nemoguće, jer je to odmah podjela države, a najveći protivnici podjele BiH su Bošnjaci-muslimani. Kako ne bismo učinili nažao Bošnjacima-muslimanima ne možemo je zvati samo Bosna jer je tako dijelimo, jer bi tako ostala bez Hercegovine.
Nadalje, ako bi je zvali samo Bosna, našli bi se neki pa rekli, zašto državu zvati po jednoj rijeci. Onda bi se Hrvatska mogla zvati, recimo Sava, ili Njemačka bi se mogla zvati Rajna. Sukladno tomu, ako bi je zvali samo Bosna onda je logično da je jezik kojim se u njoj govori bosanski, Hrvatska i Hrvati bi svoj jezik onda morali preimenovati u savski, Nijemci njemački u rajnski jezik...
Zbilja ne ide da se država zove samo Bosna. Razmislimo, možemo li je zvati Hercegovina? Ako bi je tako nazvali opet bismo je podijelili, došli do istog problema. Ako je zovemo samo Hercegovina, po nekoj logici službeni jezik trebao bi se zvati hercegovački. A da je, možda nazovemo Srpska Republika Bosna i Hercegovina? Kako bi mogli zvati službeni jezik u takvoj eventualnoj državi? Srpskobosanskohercegovački.
Kakav bi to bio jezik koji tako rogobatno zvuči!
Jesam li negdje čuo da se u zadnje vrijeme (u zadnjih milijun godina) u ovoj Dragoj Našoj, koju ne znamo kako je nazvati, a da svi u njoj budu zadovoljni, događaju nekakve turbulencije? Spominju se krupne riječi, odcjepljenje, državni udar, vraćanje na izvorni Dayton, spominju se neke sudske presude, nove optužnice za rušenje ustavnog poretka i ne znam što sve ne. Bošnjaci-muslimani čak spominju i rat! Ah, da, sad se sjetih. Građanin Njemačke, zove se Christian Schmidt, tu je da riješi sve gore navedene dvojbe i više od toga. Jer najbolje zna kako nama treba urediti državu, jer zna bolje od svih koga treba smijeniti, koga zatvoriti, jer on za to ima ovlasti, možda ima i certi�ikat Vijeća sigurnosti da u Dragoj našoj može donositi zakone i jedini on ih tumačiti, da može raditi što god mu padne na pamet. Tako je nametnuo i izmjene kaznenoga zakona jer, dosjetio se, mogao bi se pojaviti netko i kazati, neću slušati njegove zakone, a ako ne intervenira u kazneni zakon kako ga onda može spriječiti da ga ne sluša. I tako je Schmidt politiku prebacio u pravosuđe. A politika u pravosuđu je itekako poželjna jer se samo političkim suđenjima mogu riješiti političke nesuglasice, jer se samo nametanjem kaznenih odredbi, tko njega ne sluša, može napraviti i urediti neka država. Bošnjačko-muslimanski političari su s oduševljenjem prihvatili poklon Danajca, bez promišljanja što bi se moglo dogoditi. Nisu imali na umu onu čuvaj se Danajaca i kad darove nosi. I Dodik i Srbi su ga se prepali, podvili su rep, bar tako pišu neki bošnjački-muslimanski „intelektualci“.
Ali, ne lezi vraže, 'em se Dodik ne boji, 'em nisu baš svi iz međunarodne zajednice to Schmidtovo prebacivanje politike u pravosuđe prihvatili. Tako su Mađari počeli nešto govoriti protiv Schmidtova prebacivanja politike u pravosuđe. A tko su to Mađari pita se izvjesni Mahir Mešalić, Bošnjak-musliman, inače član neke Demokratske fronte, čiji se lider zove Sejdo Komšić. Dakle, Levant Magyar, zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine države Mađarske, izjavio je: „Danas smo ovdje da pokažemo i dokažemo podršku predsjedniku RS Miloradu Dodiku, protiv kojega se vodi politička hajka, kao i da pokažemo solidarnost prema svim građanima Srpske, ali i cijele BiH!” Ova izjava nije se svidjela Bošnjacima-muslimanima.
Potom se čula vijest da je Rusija zatražila izvanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog stanja u BiH. Ni to se nije svidjelo Bošnjacima-muslimanima.
Kako bi se Mađarima pokazalo da je „naša Bosna“ jača od svih, tu je ratoborni Zukan Helez, koji nije dao odobrenje za slijetanje mađarskog vojnog aviona na teritorij BiH. Budući da je Helez poznat kao jako sirov, uskočili su bošnjačko-muslimanski „intelektualci“, Željko Sejdo Komšić i Denis Bećirović, koji traže izuzimanje mađarskog kontingenta iz misije EUFOR-a u BiH. I što imamo danas?
Bošnjaci-muslimani, sukladno onoj drž'te lopova, kokodaču o napadu na ustavni poredak države, o državnom udaru, zapadnim političarima govore kako bi moglo doći do rata, da oni žele europsku BiH, zapravo govore ono što misle da zapadni političari žele čuti, pri tome zaboravljaju kako su ti zapadni političari premazani svim mastima i da dobro znaju što je konačni cilj te bošnjačko-muslimanske politike. Zaboravljaju da o tome hoće li ovdje biti rata ne odlučuju ni Hrvati, ni Srbi, ni oni Bošnjaci-muslimani nego baš ti kojima oni kukaju kako bi ovdje moglo biti rata.
Iako se o tom Mahiru Mešaliću ne može reći niti jedna jedina lijepa riječ, iako je očito da iz dna duše mrzi Hrvate i Srbe, kao i sve što nije islamsko, ipak se mora priznati da je dao dobro ime za novi naziv BiH. Od sad bi je mogli zvati Vajkrem država u kojoj bi svi bili mekani poput vajkrema, moglo bi nas se sve na kruh namazati od naše dobrote, a što bi falilo da nam se zajednički jezik zove vajkremski! Izvjesno je da Dodik nema više kuda i da mora postupiti sukladno onoj
Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije (NACC) izdala je upozorenje svim političarima, kandidatima i djelatnicima političkih stranaka uoči federalnih izbora navodeći da će prozvati sve aktere koji se ovim koriste „kao oružjem” za dobivanje političkih bodova.
U otvorenom pismu NACC je upozorio da se prijave potencijalne korupcije ne smiju koristiti u „kolateralne svrhe”.
„Javna optužba za korupciju je vrlo ozbiljna stvar i treba ju koristiti odgovorno”, navodi se u pismu. „Kako je Komisija ranije navela, iako se obično suzdržavamo od javnog komentiranja, upućivanja i istraga, ako upućivanja na istragu Komisiji budu na ovaj način kori-
Anthony Albanese održao je najnoviji krug razgovora s britanskim premijerom o mogućnostima pridruživanja Australije mirovnim snagama u slučaju da se postigne primirje u ratu između Ukrajine i Rusije.
Usprkos činjenici da je američki predsjednik Donald Trump izvrijeđao ukrajinskog pedsjednika Volodimira Zelenskog da se prema SAD-u odnosi s „nepoštovanjem” jer se nije dolično obukao, britanski premijer predvodi razgovore za pružanje potpore Ukrajini i pripremu mirovnih snaga. No ovime je uzrokovao neslaganje s Peterom Duttonom koji je upozorio da Liberalna stranke neće dati potporu slanju australskih snaga u mirovne snage u Europi.
Razgovor između Trumpa i Zelenskog ovog tjedna je rezultirao time da je predsjednik Trump zaustavio svu podjelu američke vojne pomoći i dijeljenje podataka tajnih službi s Kijevom prije negoli je Rusija započela veliki napad projektilima i dronovima na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
„Mislim da ih on (Ukrajinu) sada napada snažnije nego do sada”, rekao je Trump. „I mislim da bi vjerojatno bilo tko, tko se nalazi u ovakvom položaju, napravio istu stvar.” Velika Britanija i Francuska predvode napore u formiranju takozvane „Koalicije voljnih”. Britanski premijer Keir Starmer „razgovarao je jutros s premijerom Australije Anthonyjem Albaneseom”, priopćeno je iz Ureda britanskog vođe u subotu. „Pozdravio je obećanje Albanesea da će razmotriti australski doprinos Koaliciji voljnih za Ukrajinu te da se raduje sastanku šefova obrane u Parizu u utorak.”
Na pitanje o raspravama u Canberri, premijer je izjavio da je jučer navečer imao „vrlo konstruktivne rasprave” s britanskim premijerom Kerom Starmerom. „Razgovarali smo o Ukrajini i Koaliciji voljnih, i daljnjim koracima, kako je on to nazvao”, rekao je Albanese. „U utorak će se održati sastanak šefova obrane u Parizu. Australija će na taj sastanak postati starijeg predstvnika koji će raspravljati o daljnjim koracima, obje naše nacije jasno žele podržati Ukrajinu, naravno da je još prerano jer ne možete osnovati mirovne snage bez uspostave mira.”
Albanese je rekao da je „prera-
štena kao predizborno oružje, Komisija će iskoristiti svoj mandat te dati izjave u situacijama u kojima bi one bile od koristi za javnost te, ako to bude potrebno, izbjegne nepravednu reputacijsku štetu” . Ranije tijekom godine zastupnica u parlamentu za Goldstein Zoe Daniel optužila je Liberalnu stranku „za namjerno prljavu taktiku” kojom ju je uputila na NACC s tvrdnjama da je djelatnik njenog ureda zahtijevao da se Simon Holmes a Court, koji podržava tvrtku Climate 200, ukloni s popisa 200 najmoćnjih osoba Australske financijske revizije. Nakon prvotne istrage, NACC je utvrdio da navedeni djelatnik u tom trenutku nije bio zaposlenik Ureda te da je bio „privremeni konzultant”.
Također je potvrđeno da ona nije protuzakonito koristila resurse Commonwealtha kako bi lobirala u korist donatora. Gospođa Daniel je izjavila da „zlobne i politički motivrane optužbe potkopavaju NACC i troše njegovo vrijeme i resurse.” NACC je također naveo da izborni ciklusi „povećavaju rizike od korupcije i njoj podložne javne
službenike” te je apelirala na oprez kod „očitih” rizika kao što su zloupotreba javnih financijskih sredstava i ostalih resursa za političke svrhe te „skrivenijih” koruptivnih ponašanja.
Ovo uključuje imenovanja u javnom sektoru koja se „poglavito” koriste za „nedolične svrhe” poput imenovanja bivšeg ministra ili bivšeg politički opredijeljeog kandidata. „Ovakva percepcija može biti štetna po imenovanog pojedinca, ali i instituciju za koju ga se imenuje”, navodi se u izjavi.
„Ovakvi rizici mogu se umanjiti poštivanjem poznatog postupka odabira na temelju postignuća gdje je to moguće te imenovanjem pojedinaca koji su nepobitno dobro kvalificirani.”
Australci se pripremaju za ciklone, požare i kišu
Iako se bliži kraj ljeta u Australiji, vrućine neće uskoro prestati i očekuje nas jesen toplija nego inače. Ured za meteorologiju objavio je svoju dugoročnu prognozu za jesen s višim temperaturama od očekivanih diljem zemlje.
no” za reći koji će oblik doprinosa imati Australija. „Svakako sam vrlo jasno i vrlo javno opetovano izjavio kako ćemo razmotriti sudjelovanje u bilo kakvoj vrsti mirovne misije u Ukrajini”, rekao je. „Australija će u u torak sudjelovati na sastanku šefova obrane ili njihovih predstavnika. U ovom trenutku nema nikakve misije. Ne možete imati mirovnu misiju bez mira. Raspravljali smo o nizu problema, neki od njih su diplomatske prirode, to što ću uvijek cijeniti su upravo te rasprave među nama.”
Britanski premijer najavio je ovog tjedna mogućnost slanja australskih snaga u okviru mirovne misije u Ukrajinu objavivši kako je voljan razmotriti sve zahtjeve za pomoć. „Naš stav što se tiče Ukrajine je vrlo jasan. Stojimo uz ukrajinski narod i predsjednika Zelenskog”, rekao je. „Stojimo uz hrabru borbu ukrajinskog naroda u obrani prirodnog suvereniteta, oni se također bore za vladavinu zakona u okviru međunarodnog prava” „Australija je spremna pomoći. Doprinijeli smo s 1.5 milijardi dolara, od čega je 1.3 milijarde otišlo na izravnu vojnu pomoć. Trenutno se raspravlja o mogućnostima mirovnih misija. Iz perspektive moje vlade mi smo otvoreni za raspravu o svim prijedlozima za budućnost, Australija je povijesno gledano imala važnu ulogu u područjima kao što su Afrika, Cipar i u nizu
drugih mirovnih misija. Želimo mir u Ukrajini. No želimo da ilegalno, nemoralno djelovanje Rusije ne bude nagrađeno te da Vladimir Putin i njegov imperijalistički plan ne bude nagrađen niti potican.”
U svojim izjavama o mogućnosti australske uloge u mirovnim misijama Albanese je naglasio da nije donesena konačna odluka. „Od nas se nije tražilo ništa konkretno, tek se raspravlja o prijedlozima”, rekao je. „Ako dođe do takvog zahtjeva, svakako ćemo ga razmotriti. Što se tiče SAD-a, radi se o važnom savezniku Australije, između naših nacija postoji savez. Što se tiče vanjske politike Australije nju određuje Australija, a u njenom je interesu stati uz Ukrajinu i naša vlada radi upravo to.”
Izvori iz vlade naveli su da ako Australija doprinese mirovnim snagama bit će to u sklopu plavih beretki Ujedinjenih naroda. Premijer Velike Britanije, Keir Starmer predložio je angažman oko 30.000 europskih vojnika u Ukrajini u sklopu mirovnih snaga. Britanski premijer Starmer pred britanskim je parlamentom izjavio da će se „Koalicija voljnih” pobrinuti za to da u slučaju prestanka ratovanja u Ukrajini budu prisutne mirovne snage. „Ujedinjeno Kraljevstvo spremno je ovo podržati snagama na terenu i zrakoplovima, zajedno s drugima. Europa mora napraviti težak posao”, rekao je.
„Iako je jesen obično vrijeme kada nastupa hladnije vrijeme, ove sezone vjerojatno nas očekuju topliji dani od prosjeka diljem Australije i ljeto se može zadržati sve do rane jeseni”, navodi Ured za meteorologiju. Kako se uoči vikenda obali Queenslanda približava tropski ciklon Alfred, Australci mogu očekivati da će se slični ekstremni vremenski uvjeti zadržati i tijekom jeseni. „Tropski cikloni, polja niskog tlaka zraka, oluje i monsuni mogući su na sjeveru tijekom idućih mjeseci, a mogli bi donijeti i posebno obilne kiše”, navodi Ured.
„Vijeće za obranu od požara i hitne službe u Australaziji identificiralo je područja s povećanim rizikom požara ove sezone u južnim dijelovima Viktorije, Zapadnoj Australiji te Južnoj Australiji.” Ured za meteorologiju navodi da će padaline vjerojatno biti na razini „tipičnoj” za jesen u većini Australije. „Međutim, za dijelove sjeverozapada zemlje postoji mogućnost veće količine padalina od prosjeka”, navodi se. Evo što pojedine države i teritoriji mogu očekivati u predstojećoj sezoni: Novi Južni Wales i ACT
Više temperature od uobičajenih i većina Novog Južnog Walesa (uključujući ACT) može očekivati padaline u uobičajenoj količini između 100 i 400mm u većem dijelu istoč-
nog Novog Južnog Walesa, dok će zapadni i središnji Novi Južni Wales imati između 25 i 100mm padalina - sve do 600mm u pojedinim dijelovima sjevernog obalnog područja. Viktorija
Više temperature od uobičajenih su vrlo vjerojatne, a većina Viktorije vjerojatno će imati uobičajene količine padalina između 50mm za sjeverozapad države te do 300mm u istočnim gorskim područjima. Queensland Jesen će Queenslandu vjerojatno donijeti više temperature od uobičajenih, bit će i suše za većinu države osim juga i jugoistoka. Najjužniji dio države vjerojatno će imati uobičajenu količinu padalina za jesen. Prosječna količina padalina za jesen tijekom posljednjih desetljeća bila je između 200 i 1200mm diljem većine istočnog dijela države, dok su zapadni i središnji Queensland bilježili između 25 i 200mm padalina. Zapadna Australija
Postoje povećani izgledi za padaline iznad prosjeka ove jeseni za dijelove sjevernog Kimberleyja, a ostatak Zapadne Australije može očekivati padaline između 50 i 300mm za većinu jugozapadnog dijela države, između 50 i 200mm za središnji dio države te do 400mm za krajnji sjever. I mogu se očekivati temperature veće od uobičajenih. Južna Australija
Očekuju se više temperature od prosjeka te jesenska razina padalina između 50 i 200mm za urbana i poljoprivredba područja te 10 do 50mm za područja za ispašu stoke. Tasmanija
Za zapadni dio Tasmanije očekuje se uobičajena količina padalina između 400 i 800 mm, dok istočna područja mogu očekivati količinu padalina između 100 i 300mm. Diljem države vrlo su vjerojatne više temperature od uobičajenih. Sjeverni Teritorij
Iako većina Sjevernog Teritorija može očekivati uobičajene količine padalina za ovo doba godine, dio istoka države mogao bi imati manje padalina od uobičajene količine. Diljem teritorija očekuju se više temperatre od uobičajenih.
Želeći asocirati na "slavne" dane tzv. NOB-a, Milanović je pozvao na inauguraciju i navodno najstariju partizanku na kugli zemaljskoj. Njegovi i njezini bili su najblaže rečeno tronuti ovom divnom gestom. Bilo je to sigurno i podsjećanje mladima na "slavne" dane partizanske borbe, ali i na spaljivanje fratara oboružanih krunicama. Pobiješ "pope" pa ih onda uredno i pedantno spališ i dobio si direktnu ulaznicu u "istoriju NOB-a".
U zadnjem broju Hrvatskog tjednika na naslovnici se prči slika "naše" partizanke u uniformi, naoružane i sretnog osmjeha. Neugodna je to asocijacija na ubojstvo dvanaest fratara i njihovo svirepo spaljivanje. Vjerina vjera u njenu značajnu ulogu u "istoriji" našla se ipak na propuhu DORH-a. Nije li valjda i naša simpatična stogodišnjakinja Vjera jedna od već dobro poznatih nemilosrdnih i ciničnih partizanki koje su uvijek bile "na čelu kolone"poznate po svireposti? Dr. Blanka Matković dugo i uzaludno piše i šalje elaborate DORH-u o tom zločinu na Širokom Brijegu. Međutim, Bajićev DORH i kasnije njegovih nasljednika mudro je o svemu čkomio. Sve dok Zoki nije predstavio našu Vjeru ili nevjeru cijeloj naciji. Nešto se pročulo kako je sada DORH započeo izvide, ali čini se da i dalje čkomi. A tko je taj koji bi se usudio staviti pod povećalo našu "herojsku" partizansku i komunističku povijest? Tko bi se sad, kad smo već dobrano zakoračili u novi vijek, bavio koliko ih je u "danima ponosa i slave" poubijala i spalila Vjera i njeni suborci? Zbog herojstva koje je Vjera napravila u Širokom, Vjeri je trebalo organizirati "svečano" suđenje u Zagrebu kao što je to bilo s pok. Andrijom Artukovićem… Najnovija informacija je da Ivan Turudić poručuje kako neće stati. "Ubojstvo franjevaca na Širokom Brijegu je grozomoran ratni zločin”. Od BiH će zatražiti izvješće. Pa ti sad prihvati poziv Zokija na kavu na Pantovčaku. Ej, drugovi, jel' vam žao…. Napokon se javio i Zoki: "U novijoj povijesti nemamo previše stvari kojima se možemo bezuvjetno ponositi i koje su savršene! Nisu ih smjeli ubiti. To je jedna od trauma hrvatskog društva…". Krivci su mrtvi, ali krivac sigurno nije Vjera... Iako drugarica sama priznaje zločin i ja sam uvjeren da su zapravo krivi HOS i pozdrav ZDS. Zato ih je trebalo staviti na indeks. Predsjednik je navodno izjavio kako još nije protekao rok za skraćenje vojnog roka jer neprijatelj još uvijek može roknuti. 'Vladek bi takve po kratkom postupku strijeljao'
Nedostaje nam pametnih formula koje odmah rješavaju probleme. Tu su, recimo, Poljaci daleko iznad nas. U Poljskoj poljski radovi počinju kad to od odluči
Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)
Bivši ustaša, a sad mentalni Jugoslaven, Puljak iskoristio je kip Kuzme Kovačića i dao na njemu uklesati datum 26. oktobra 1944.g. kao dan tobožnjeg "oslobođenja" Splita. Čvrsto sumnjam da ljubitelj Miljenka Smoje ne zna kad je Split oslobođen. Jedino, ako on ne priznaje Domovinski rat, oslobođenje Splita i Hrvatske, već samo bivšu Jugu. Da ga podsjetim, bilo je to onog dana kad je s razarača Split raketiran grad Split. Tada je bio i oslobođen sve do dolaska Puljka
Hrvatska, prema nekim izračunima, ima oko 20.000 vojnika i časnika viška. Obzirom na aspiracije Mađarske i Srbije - od viška glava ne boli
poljska Vlada. A kod nas? Anarhija. Svatko počinje kad sam smatra da treba. Mi nemamo takvu e�ikasnu vladu. Spartanci su bili stari ratnički narod. Otac Spartanac ispraćuje sina u rat. Daje mu svoj mač, a sin se "iskreno" zahvaljuje i usput spomene da mu je očev mač malo prekratak. "Nije sine, samo moraš prići malo bliže protivniku!". Čvrsto sumnjam da kod nas ima takvih očeva, sinova i mačeva. Mi smo takve probleme rješavali mozgom, a ne mačevima.
Već sam pisao o "heroju“ Vladi Ranogajcu. Bio je inovator kaznenog procesnog prava. Zato i postoji njegovo šetalište na zagrebačkom Jarunu. Naime, kaj? Vlado je legendarne 1945. godine imao spisak "narodnih neprijatelja“.
Vladek bi takve po kratkom postupku strijeljao pa bi im nakon par mjeseci slao pozive za saslušanje u čuvenu Đorđićevu ulicu. Takvima ne bi pomogao ni najdulji mač na svijetu.
Ima raznih ironija bez čvrste de�inicije. Ironija je kad si debela, a ime ti je Tanja. Ironija je kad u ulici Nikole Tesle nestane struje ili kad Mira nema mira. Velika ironija je kad ti cijeli život sole pamet, a umreš od šećera. Nije li ironija kad klošar leži na klupi i čita “Moj dom“? Ironija je i kad se zoveš Slobodan, a završiš u zatvoru ili kad si Crnogorac, a ime ti je Radiša. Ili kad si tvrdi ateista, a zoveš se Bogoljub, ili kad si stalno tužan, a zoveš se Srećko. Najveća ironija je kad si crnac, a prezivaš se White… Diskretna jugoslovenizacija Vrlo dobar komentar Tihomira Dujmovića na Milanovićevu inauguraciju. Kaže kako je Zoki postupio "kolegijalno”. Pozvao je najstariju partizanku, a zaboravio je pozvati najstarijeg hrvatskog branitelja. Na njih je ne tako davno na Markovom trgu poslao specijalce. A bez branitelja, najstarijeg i najmlađeg, inauguracije ne bi ni bilo. Dujmović misli da se tu radi o diskretnoj jugoslavenizaciji. Mislim da se radi o direktnoj jugoslavenizaciji. Sad se već otvoreno cmizdri i nariče za starom "dobrom" Jugom. Ujedno je to i odgovor zašto je više od 3500 branitelja izvršilo suicid.
na vlast… Kad su vidjeli da je Split rođen pod sretnom zvijezdom optužili su ga da je komunjara. Zbog nižih cijena opet su gužve na granici sa Slovenijom. Bolje i to nego gužve oko granica sa Slovenijom.
Hrvatski tjednik predlaže uvođenje smrtne kazne za zločine kao što je ubojstvo i spaljivanje dvanaest fratara. Hrvatska ljevica je time zblesirana. Ustaše bi ponovno ubijale. Preskaču komunistički humanizam. Kad je zadnji put kod nas bila izrečena i izvršena smrtna kazna? Stupi li na snagu taj konzervativni vid represije, koga će se pozivati na Pantovčak za neke nove inauguracije. Mi smo humana samoupravna država, sve dok se jednog kišnog dana Rusi ne pojave na granicama!! Krv, znoj i suze
Legendarni Winston Churchill je za vrijeme Drugog svjetskog rata obećao Englezima krv, znoj i suze, a sam se skromno zadovoljio viskijem i cigarama. Baš kad je bio pun viskija, upoznao je Jožu Broza.
Nakon otkrića eksploziva u cipeli jednog putnika, putnici sad moraju skidati cipele kad putuju avionima kao talibani…
Svojedobno je Večernjak donio senzacionalnu informaciju da je meso junadi puno antibiotika. Pred ambulantama su se počeli formirati redovi pacijenata zainteresiranih za dobivanje novog lijeka. Zabilježen je razgovor liječnika i pacijenta.
"Uzmite po jedan juneći šnicl dva puta na dan!". "Kaj prije ili poslije jela?", upita pacijent.
Nakon svakog nokauta Večernjak sanja da je sve bolji i bolji.
Hrvatska, prema nekim izračunima, ima oko 20.000 vojnika i časnika viška. Obzirom na aspiracije
Mađarske i Srbije - od viška glava ne boli Diljem Hrvatske izbila je epidemija reklamiranja sredstava protiv gripe. Stvarno je gadna. Mislim gripa.
Navodno je nedavno predstavljen novi dvomjesečnik "Bolesničke novine". Trebao je početkom ožujka izaći prvi broj, ali je sve odgođeno jer je urednički kolegij na bolovanju….
Naša je misija pronaći sve nestale, omogućiti im dostojno počivalište, a njihovim obiteljima osigurati mir, rekao je ministar Medved
U Nacionalnoj memorijalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru u ponedjeljak su identi�icirani posmrtni ostaci 12 osoba nestalih ili smrtno stradalih 1991., među kojima je osam hrvatskih branitelja i četiri civilne žrtve.
Žrtve su starosne dobi od 32 do 64 godine života.
“Dvanaest obitelji je dobilo svoj mir. Riječ je o osam hrvatskih branitelja i četiri civilne osobe od kojih je jedna žena. Četiri osobe su iz pojedinačnih grobnica, a osam iz masovne grobnice Petrovačka dola”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je prisustvovao identi�ikaciji.
Istaknuo je kako se radi o najzahtjevnijoj i najduže istraživanoj lokaciji masovne grobnice. U 570 radnih dana iskopano je, pregledano i izvezeno više od 110.000 četvornih metara otpada, a slijedi uklanjanje brda azbesta.
“Nakon pune dvije godine svakodnevnog neumornog i predanog rada na terenu, ispod gomile otpada u kojem su i životinjske kosti, na oko 400 četvornih metara pronađeno je više od 2000 fragmentiranih koštanih dijelova, koji su potom pažljivo ekshumirani kako nijedna kost ne bi ostala te je i sama ekshumacija trajala gotovo dva mjeseca”, naveo je Medved.
Dodao je i da je zbog složenosti ekshumacija, proces identi�ikacije
također iznimno zahtjevan i dugotrajan.
Najavio je da će Ministarstvo hrvatskih branitelja kontaktirati i druge obitelji za koje se pokaže podudarnost u DNA nalazima, a riječ o još najmanje 10 osoba čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz masovne grobnice upravo na Petrovačkoj doli.
Od danas Hrvatska traga za 1771 osobom
Nakon današnje identi�ikacije, Republika Hrvatska traga za 1771 osobom nestalom u Domovinskom ratu, među kojima je 480 nestalih ili smrtno stradalih na području Vukovarsko-srijemske županije, a 357 na području Vukovara.
Od listopada 2016. prikupljena su saznanja o 477 mogućih mjesta prikrivenih grobnica i provedena terenska istraživanja na 418 lokacija te je pretraženo oko 997.000 m2.
Najopsežnije terenske aktivnosti provedene su na području Vukovarsko-srijemske županije, gdje je pronađeno šest masovnih grobnica, a na području Hrvatske više od 40 pojedinačnih grobnica. U tom razdoblju ekshumirani su posmrtni ostaci više od 200 osoba, a identi�icirane su 292 osobe, zaključno s današnjom identi�ikacijom.
“Naša je misija pronaći sve nestale, omogućiti im dostojno počivalište, a njihovim obiteljima osigurati mir. To je snažna poruka naše posvećenosti pronalasku i identi�ikaciji svih žrtava“, poručio je ministar Medved nakon razgovora s obiteljima identi�iciranih osoba, kojemu je nazočan bio i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.
Među 12 obitelji čiji su bližnji identi�icirani bila je i predsjednica Udruge “Vukovarske majke” Manda Patko koja je nakon gotovo 34 godine nakon Domovinskog rata identi�icirala supruga Stjepana kojemu se svaki trag izgubio u studenome 1991. nakon što je odveden s vukovarskog Veleprometa.
“Sada ću konačno imati mjesto na koje ću mu moći dolaziti i zahvaliti mu za sve što je učinio za ovu našu domovinu. Bio je zarobljen i odveden iz Veleprometa u nepoznato. Nisam se nadala da bi mogao biti na Petrovačkoj doli, ali evo tu su ga pronašli. DNK analiza je pokazala da je to on. Bio je prostrijeljen”, kazala je kratko nakon indenti�ikacije Manda Patko.
Uz svoje nutritivne prednosti, nemasni proteini također nude kulinarsku svestranost, s brojnim ukusnim receptima za istraživanje
Stalno se naglašava ključna uloga proteina u promicanju sitosti i razvoju mišića. Međutim, određivanje idealne vrste i količine proteina predmet je rasprave koja traje već neko vrijeme.
Prema američkom Nacionalnom istraživačkom vijeću preporučeni dnevni unos proteina (RDA) za odrasle iznosi 0,8 g po kilogramu tjelesne težine.
Unatoč ovim dugogodišnjim preporukama, sve je veći poziv istraživača prehrane da se ponovno preispitaju ove smjernice.
Dok podaci iz najnovijeg Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani pokazuju da Amerikanci općenito premašuju RDA za proteine, kvaliteta izvora proteina uvelike varira. Primjerice, dok opcije kao što su biftek, jaja i crni grah mogu ispuniti dnevne potrebe za proteinima, iste se značajno razlikuju u nutritivnom sastavu. Ribeye odrezak npr. sadrži značajnu količinu zasićene masti, dok crni grah nudi vlakna s minimalnom količinom zasićenih masti.
Dok određeni pristupi prehrani, kao što je ketogena dijeta, zagovaraju konzumaciju hrane s visokim udjelom masnoće, poput slanine, glavni prehrambeni savjeti često naglašavaju izvore “nemasnih proteina”, koji imaju manje masnoća, osobito zasićenih masnoća, i kalorija.
Nemasni proteini, prema de�iniciji USDA, uključuju hranu s ograničenim udjelom masnoće, poput nemasnih komada mesa, peradi, plodova mora i biljnih bjelančevina, kao što su grah i soja.
Primarni izvor prehrambenih proteina, bilo iz životinjskih ili biljnih izvora, ne samo da utječe na regulaciju tjelesne težine, već i na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Iako životinjski proteini mogu imati prednosti, osobito u izgradnji mišića, uključivanje nemasnih izvora proteina nudi prednosti unosa proteina uz smanjenje nezdravih masti i kalorija.
Uz svoje nutritivne prednosti, nemasni proteini također nude kulinarsku svestranost, s brojnim ukusnim receptima za istraživanje. Donosimo četiri recepta osmišljena da vas inspiriraju kako biste u vašu prehranu uključili nemasne proteine.
Pečeni svinjski �ile zdrav je izbor koji se brzo i jednostavno priprema. Pečenje povrća u isto vrijeme jednostavan je način da se kompletan obrok nabrzinu nađe na stolu.
Sastojci:
- 1 kg krumpira (narezanog na četvrtine)
- 450 g mlade mrkve
- 3 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja (podijeljene)
- 1 čajna žličica soli
- pola čajne žličice svježe mljevenog crnog papra (podijeljenog)
- 6 režnja češnjaka (sitno nasjeckanog)
- 2 jušne žlice svježeg ružmarina (očišćenog od peteljki i sitno nasjeckanog)
- 2 čajne žličice svježe majčine dušice (odvojene od žilavih peteljki)
- 700 g sirovog svinjskog �ileta.
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 200 °C. Stavite krumpir i mrkvu u veliku posudu za pečenje i pokapajte s dvije jušne žlice maslinovog ulja. Posipajte s pola čajne žličice soli i 1/4 čajne žličice crnog papra. Stavite u pećnicu dok pripremate svinjetinu. Položite veliki komad folije na čistu, ravnu površinu. Pomiješajte češnjak, ružmarin, majčinu dušicu i preostalih pola čajne žličice soli i 1/4 čajne žličice papra u sredini folije. Stavite svinjetinu na začine i pokapajte preostalom žlicom maslinovog ulja prije nego što dobro zatvorite foliju oko sastojaka. Izvadite povrće iz pećnice i promiješajte prije dodavanja folije u posudu za pečenje i vraćanja u pećnicu. Pecite dok unutarnja temperatura svinjetine ne bude 60 °C, oko 25 – 35 minuta.
Odabir mljevenog mesa s nižim postotkom masnoće jednostavan je način da
smanjite količinu nezdravih zasićenih masnoća na svojem tanjuru. U isto vrijeme, dodavanjem povrća dok kuhate mljeveno meso upotpunit ćete obrok vitaminima, mineralima i vlaknima.
Sastojci:
- 4 tikvice
- 2 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
- 1 veliki luk (narezan na kockice)
- 3 režnja češnjaka (nasjeckana)
- 450 g nemasne mljevene govedine
- 2 – 3 rajčice (narezane na kockice)
- pola čajne žličice talijanskog začina
- pola čajne žličice soli
- 1/4 čajne žličice mljevenog papra
- 1/4 šalice nasjeckanog cheddar sira
- svježi peršin za ukras (po želji).
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 200 °C, a lim za pečenje obložite papirom za pečenje.
Svakoj tikvici uklonite vrh, prepolovite je po dužini i žlicom izvadite sjemenke. Stavite na stranu.
Stavite veliku tavu na srednje jaku vatru. Dodajte maslinovo ulje i luk i pirjajte dok luk ne postane proziran, oko pet minuta. Dodajte češnjak i kuhajte dok ne zamiriše, još minutu.
Dodajte mljevenu govedinu, rajčice iz konzerve, talijanske začine, sol i papar te kuhajte uz često miješanje, dok većina vlage ne ispari i dok govedina ne postane smeđa, oko pet minuta.
Ravnomjerno podijelite smjesu na polovice tikvica i posipajte sirom.
Pecite dok tikvice ne omekšaju, oko 15 – 25 minuta.
Ova jednostavna pečena pureća prsa prekrivena su aromatičnim biljem i začinima kako bi pružila obilje okusa bez puno dodane
soli. Pokrivanje puretine folijom dok se peče pomaže da meso ostane sočno. Poslužite uz pečeno povrće ili salatu i žitaricu za potpuni obrok.
Sastojci:
- 1,3 kg sirovih purećih prsa bez kostiju
- 2 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
- 2 jušne žlice jabučnog octa
- 2 režnja češnjaka
- 2 čajne žličice suhe gorušice
- 1 jušna žlica svježeg ružmarina (nasjeckanog)
- pola čajne žličice soli
- 1/4 žličice svježe mljevenog crnog papra.
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 180 °C i stavite pureća prsa u posudu za pečenje. U maloj posudi pomiješajte maslinovo ulje, ocat, češnjak, suhi senf, ružmarin, sol i papar. Ovom smjesom premažite pureća prsa i lagano pokrijte folijom.
Pecite jedan sat, zatim podlijte tekućinom od kuhanja i pecite dok puretina ne dosegne unutarnju temperaturu od 73 °C, još oko 30 minuta.
Dinstanje ribe u umaku bogatom povrćem izvrstan je način da obroku dodate više vlakana.
Sastojci:
- 2 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
- 1 veliki luk (narezan na kockice)
- 4 režnja češnjaka (narezana na ploške)
- 2 – 3 rajčice (narezane na kockice)
- 1/4 čajne žličice soli
- 1/4 čajne žličice svježe mljevenog crnog papra
- pola čajne žličice sušenog origana
- 1/4 šalice bijelog vina ili povrtnog temeljca s niskim sadržajem natrija
- 1 limun (iscijeđen)
- 700 g sirovog bakalara, brancina ili druge bijele ribe
- 1/3 šalice maslina
Priprema:
Stavite veliku tavu na srednje jaku vatru. Dodajte maslinovo ulje i luk i pirjajte uz miješanje, dok luk ne postane proziran, oko 5 – 10 minuta. Dodajte češnjak i pirjajte dok ne zamiriše, još minutu. Dodajte rajčice, sol, papar, origano, vino i sok od limuna u tavu i kuhajte dok rajčice ne omekšaju, oko 10 – 15 minuta. Dodajte ribu na vrh rajčica, poklopite i kuhajte dok se riba lako ne raskida vilicom, oko 5 – 7 minuta. Neposredno prije posluživanja dodajte masline.
Razgovor
– Tata, možeš li mi posuditi auto?
– Ne, ne dolazi u obzir. – Ali, tata, dovoljno sam star.
– Ti jesi, ali auto nije!!
Godine i pamet
– E da su mi one godine, a ova pamet! Opet ne bi bila pametna, ali bi bar bila mlada!!
Oglas
– Dala sam oglas u novine. Tražila sam muškarca, koji će upaliti svjetlo u mom životu!
– I?
– Javio se električar!
Svoja posla
– Što radiš?
– Gledam svoja posla.
– I?
– I predlažem i tebi isto!
U kuhinji
– Gdje si?
– Evo me u kuhinji!
– Što praviš?
– Pravim se luda.
Pametniji ne popušta Najgore mi kad se posvadim sam sa sobom. Nema pametnijeg da popusti i evo već satima ne pričamo!
Sendvič
Ulazi Jure u trgovinu. Kaže mu prodavač: – Dobar dan, izvolite! Jure:
– Sendvič, molim.
– Za ovdje ili za ponijeti!
– Za ovdje, kod kuće sam na dijeti.
Ako zatreba
– Ženo, gdje su oni novci što sam skolonio da se nađu, ako zatreba?
– E, pa, našli su se.
Bračni razgovori
– Dragi, jesi li gladan?
– Jesam, ljubavi, što ima?
– Evo ništa! Što ima kod tebe?!?
Vozi Mujo auto i zaustavi ga policajac.
Policajac
- "Vaše dokumente!" Mujo drekne:
- "Vau-Vau!"
Uplaši se policajac i ustukne.
A Mujo će:
- "Ne boj se, vezan sam!
21. ožujka do 20. travnja
Idućih dana vi ćete jednako uživati bilo kao samac s prijateljima, bilo udvoje s voljenom osobom. Nećete osjećati pritisak da se pod svaku cijenu morate zbližiti s nekim. Bit ćete prilično indiferentni prema svima, ali s humorom. Idućih dana posao će vjerojatno pasti u drugi plan. Razmišljat ćete o duhovnom svijetu.
Sretni brojevi: 6, 9, 21, 24, 33, 43
23. rujna do 22. listopada
21. travnja do 20. svibnja
Idući će vas dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe. Ipak, vaša distanciranost katkada će osujetiti moguća zbližavanja. Uz više otvorenosti sve će ispasti bolje. Na vama je da se potrudite. Tražit ćete nešto, ali ni sami nećete biti sigurni što je to. Zbog toga ćete povremeno djelovati zbunjeno.
Sretni brojevi: 4, 6, 8, 21, 24, 33
Bik Škorpion
Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Posljedica je to vaše zaokupljenosti svim drugim osim privatnog života. Pazite da se voljena osoba ne osjeća zapostavljeno. Cvijeće uvijek prolazi. Ako nešto treba mijenjati, mijenjajte. Učinite to na način koji je miran i postepen. Ako vas budu kritizirali, ne odgovarajte ne to.
Sretni brojevi: 18, 21, 29, 32, 39, 44
23. listopada do 20. studenoga
21. svibnja do 21.lipnja
Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno motivacije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im možda u emotivnom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti. Pregled proteklog razdoblja u vama budi nadu u druge, ali ne budi vaše vlastito samopouzdanje.
Sretni brojevi: 10, 11, 21, 29, 33, 44
Zašto ljudi viču kad se svađaju?
Ljudska sklonost podcjenjivanju svoje sposobnosti da utječu na druge se pokazala čestom među ljudima, što su pokazala brojna istraživanja
Ksavršenu oluju koja dovodi do vikanja", primjećuje Bohns.
Blizanci Strijelac
21. studenoga do 22. prosinca
Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život ovih će dana biti raznoliki. Čas će vam se činiti da je moguće baš sve, a drugi čas da nije moguće ništa. Bit će potrebna dobra sposobnost prilagodbe kako bi izdržali sve ove šarene izazove. Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani u kojim će se odgovornosti povećati, a s njima idu i kontrole poslovanja.
Sretni brojevi: 17, 21, 27, 32, 37, 44
21. lipnja do 21. srpnja
Sad vam se ljubav čini daleko, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću li distancu u osobnim odnosima. Tako će biti cijeli ovaj tjedan. Ako ste još sami, nađite neki ljubavni �ilm i maštajte. Oni u vezama neka budu tolerantni. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama. Pokušajte na sve gledati mirnije.
Sretni brojevi: 9, 10, 22, 24, 32, 44
ad se čovjek posvađa s nekim, poput ujaka s drugačijim političkim uvjerenjima, s bezobraznim susjedom ili čak neurednim cimerom, svađa se brzo može pretvoriti u natjecanje u vikanju.
Međutim, prema Vanessi Bohns, profesorici organizacijskog ponašanja na Sveučilištu Cornell, vikanje tijekom svađe ne samo da potkopava učinkovitost poruke koju čovjek želi prenijeti, već pokazuje i nedostatak povjerenja u vlastitu sposobnost da utječemo na druge.
Kao što je Bohns napisala u nedavnom članku u Wall Street Journalu, 'iako smo često previše samouvjereni u svoja uvjerenja, sklonost vikanju, bilo na susjeda, prijatelja ili protivnika, dolazi iz nedovoljnog samopouzdanja u vlastitu sposobnost da u to uvjerimo druge'.
"Budući da vjerujemo da smo upućeniji, moralniji i manje podložni pristranosti od prosječnog čovjeka, to potiče ljude u uvjerenju da ih se treba slušati", objašnjava.
"Međutim, također ne vjerujemo da imamo sposobnost uvjeriti druge, što je posljedica nesigurnosti u to slušaju li nas ljudi oko nas ili nas ignoriraju", kaže Bohns i dodaje da 'vičemo jer ne mislimo da će nas ljudi inače slušati'.
Kao što svatko tko se našao u svađi zna, kada su u pitanju određene teme, može biti teško ne povisiti glas. Međutim, koliko god da je primamljivo vikati, ono se u većini slučajeva ljudima obije o glavu.
Brojne studije su pokazale da je vikanje manje učinkovit način uvjeravanja drugih, pogotovo ako vam već nisu skloni vjerovati.
Rak Jarac
22. prosinca do 20. siječnja
Vaši privatni odnosi razvijat će se dobro. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, idite tamo gdje osjećate da pripadate. Najradije biste se povukli u svoj radni kutak i radili nešto iz po svom. Neki će ove utjecaje iskoristiti za nove dugoročne planove.
Sretni brojevi: 17, 21, 27, 28, 37, 44
Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka gotovo cijeli ovaj tjedan. Zato će mnogi pristajati i na kompromise. Ipak, u dubini duše pospremit ćete neke svoje želje i nećete od njih odustati. Samo ih nećete pokazati. Imat ćete povjerenja u budućnost. Slijedeći svoj put doći ćete do faze kad treba biti na usluzi drugima. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije.
Sretni brojevi: 10, 19, 20, 32, 39, 44
Djevica
Malo je vjerojatno da ćete doseći ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Razlučite tko je tko, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da jasno pokažete što osjećate. Dobro ćete kormilariti sa zahtjevnijim i značajnijim temama. Neki će biti promaknuti ili će pred njih biti postavljeni veći zadaci.
Sretni brojevi: 11, 13, 26, 31, 34, 44
23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače Lav Vodenjak
Bohns, čija knjiga 'Imaš više utjecaja nego što misliš: Kako podcjenjujemo svoju moć uvjeravanja i zašto je to važno', provela je svoju karijeru proučavajući kako ljudi utječu jedni na druge.
Iako su mnoga istraživanja pokazala da većina ljudi sebe smatra boljima od prosjeka kad su u pitanju kvalitete poput kreativnosti, moralnog karaktera i atletskih sposobnosti, to se samopouzdanje ne proteže na to kako ljudi percipiraju svoje društvene sposobnosti ili na to kako ljudi misle da ih drugi doživljavaju.
Ljudska sklonost podcjenjivanju svoje sposobnosti da utječu na druge se pokazala čestom među ljudima, što su pokazala brojna istraživanja provedena tijekom posljednjih godina.
Umjesto toga, nježno uvjeravanje obično je najučinkovitije. To uključuje taktike kao što je ukazivanje na nepovezanost između onoga što čovjek misli i govori u odnosu na ono što radi, ili onoga što preporučuje drugima da treba raditi.
Možete vikati o nekoj temi sve dok ne poplavite, ali ako vas čovjek ne sluša, ništa se neće promijeniti.
Međutim, ako možete navesti istog tog čovjeka da razmišlja i angažira se o vezi neke teme, postoji šansa da će ponovo o svemu razmisliti i možda i promijeniti svoje mišljenje i stavove.
Razmišljat ćete i dakako analizirati što nedostaje u vašem privatnom životu. Imat ćete potrebu za povlačenjem, a vaše ljubavno raspoloženje bit će klimavo. Smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja i postati pravi realist. Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojim poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari.
Sretni brojevi: 2, 3, 23, 24, 34, 35
To uključuje ankete koje pokazuju da su ljudi skloni pretpostaviti da su drugi manje zainteresirani za njih nego što zapravo jesu, studije koje pokazuju da su ljudi mislili da ih stranci vole manje od onoga što su ti isti stranci rekli znanstvenicima koji su provodili istraživanja.
"Zajedno, ova dva naizgled kontradiktorna, ali zapravo komplementarna, skupa nalaza stvaraju
Stoga kad sljedeći put vaš ujak počne pričati o tome zašto misli da je njegov doktor u zabludi vezano za neku bolest, pokušajte se suzdržati od podizanja glasa. Neće pomoći, svi će se uzrujati, a vi ćete samo završiti razgovor frustrirani i bez ikakvog učinka.
Umjesto toga, ako mislite da postoji šansa da se s njima surađujete na produktivan način, pokušajte s mekšim, nježnijim pristupom.
23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka
Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a isti bi im mogao ostati u nezaboravnom sjećanju po lijepom. Drugi će dočekati rođake koji će ih povezati s osobom za koju će se iskreno zainteresirati. Svi će biti među ljudima i s osmijehom. Uspjeh će biti nadohvat ruke, ali kad malo bolje razmislite, primijetit ćete da svemu tome nedostaje pravi sadržaj. Izvana sjaj, iznutra praznina.
Sretni brojevi: 7, 9, 21, 23, 33, 43
Većinu idućih dana vi ćete biti sretni i zadovoljni. Nekima će se činiti kao da imaju krila. S voljenom osobom bit će spremni dijeliti ama baš sve. Male brige bit će zanemarive. Oni koji su još sami neka izlaze što češće mogu. Mnogi će biti iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli. Počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte. Sretni brojevi: 1, 4, 6, 7, 21, 23
Plave i crvene boje timova odlaze u prošlost jer će se u novoj sezoni natjecati žuti i zeleni
Nove boje timova, novi izazovi i još intenzivnije surove zakonitosti prirode čekaju nove natjecatelje Survivora, čije će avanture gledatelji moći pratiti u četvrtoj sezoni omiljenog zabavnog-natjecateljskog showa!
Već na samom dolasku, kandidati će na vlastitoj koži osjetiti surovost divljine u Dominikanskoj Republici jer ih obilni pljusak neće poštedjeti, a u prvoj epizodi odigrat će se zanimljivi izazovi koji će pobjed-
ničkom timu omogućiti značajnu početnu prednost.
Plave i crvene boje timova odlaze u prošlost jer će se u novoj sezoni natjecati žuti i zeleni. Za neke, boravak u Dominikanskoj Republici ispunjenje je snova.
„Kad sam gledao Survivor prošle godine, htio sam probati sve – i egzotično voće i da vidim palme. Sretan sam što sam ovdje“, poručuje Niki Vranić na početku svog Survivor iskustva.
Pobjedu u prvoj emisiji odnijela Stela Rade
Četvrtak, 13. ožujka
12:09 PM Dr. Beck: Bol
12:49 PM Dnevnik 2
01:39 PM Eko zona
02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:13 PM Kod nas doma
02:58 PM Otvoreno
03:28 PM Zlatna liga
03:58 PM Knjiga ili život: Lucija Tunković i Marina Vujčić
04:30 PM Studio 4: Znanost
04:38 PM Studio 4: Kultura
04:46 PM Luda kuća, hum.serija
05:22 PM Romano Bolković - 1 na 1: .
06:13 PM .Školica: Brojevna crta
06:25 PM . Slavonci i Ličani
06:51 PM ART
07:21 PM Studio 4: Sport
07:29 PM Svijet znanosti
Petak, 14. ožujka
12:09 PM Harmonija disonance, pučka i predajna kultura
12:36 PM Dnevnik 2
01:28 PM .Hrvati u BiH
01:53 PM Pitanje stila s Izabelom
01:59 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:07 PM Kod nas doma
02:52 PM Baština: Tražeći glagoljicu
02:57 PM Otvoreno
03:27 PM Zlatna liga
03:52 PM Izvan formata: U snu Steiner
04:21 PM Studio 4: Znanost
04:29 PM Studio 4: Kultura
04:37 PM #FINO&JEFTINO: Ivan Dečak
04:42 PM Dolina sunca, serija
05:26 PM Druga strana
05:51 PM Prometej
06:16 PM Labirint
06:42 PM (Re)kreativac: Joga
07:04
PM Potrošački kod
07:29 PM Studio 4: Znanost
07:37 PM Studio 4: Sport
07:45 PM Baština: Muzej grada Šibenika
Ponedjeljak, 17. ožujka
12:10 PM Mir i dobro
12:35 PM Gel od divljeg kestena
12:40 PM Dnevnik 2
01:35 PM Rijeka: More
02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:13 PM Plodovi zemlje
03:03 PM Ljubavni život domobrana, hrvatski igrani �ilm
04:58 PM Abeceda zdravlja: Artroza i �izijatrijske vježbe
05:08 PM Studio 4: Kultura
05:18 PM Nedjeljom u 2
06:13 PM Samo lagano
06:43 PM Sunčana strana Prisavlja: Hladno pivo
07:43 PM Studio 4: Sport
07:51 PM Dokumentarna reportaža
Utorak, 18. ožujka
12:10 PM Dr. Beck
12:45 PM Dnevnik 2
01:37 PM Treća dob
02:02 PM Kamilica u njezi kože
02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:15 PM Kod nas doma
03:00 PM Baština: Turopolje
03:05 PM Otvoreno
03:35 PM Lijepom našom: Gospić
04:41 PM Studio 4: Znanost
04:49 PM Studio 4: Kultura
04:57 PM Glas naroda, hum. serija
05:27 PM Kulturna baština:
05:42 PM Na rubu znanosti
06:32 PM Vrbanj, dokumentarni �ilm
07:06 PM ART
Krenula je nova, deveta po redu sezona hit showa Nove TV "Tvoje lice zvuči poznato". Osmero talentiranih kandidata odvažilo se na zahtjevne imitacije domaćih i svjetskih glazbenih ikona, a nakon zbrojenih bodova žirija i međusobnih bodova kandidata, pobjedu u prvoj epizode odnijela je Stela Rade zahvaljujući transformaciji u Josipu Lisac. Rade je izvela Lisičinu antologijsku pjesmu "O jednoj mladosti", a njezin nastup izazvao je lavinu emocija u studiju.
Uz Stelu i ostali kandidati oduševili su svojim izvanrednim transformacijama. Marko Bošnjak otvorio je emisiju utjelovivši Mladena Grdovića, a njegovu izvedbu pjesme "Ćaćine riči".
Igor Cukrov suočio se pak s izazovom imitacije glazbene dive Adele i izveo njezin hit "Rolling in the Deep". Priznao je da mu je ovo bilo ‘vatreno krštenje‘,. U ulogu legendarne Cher zakoračio je Devin Juraj, donoseći njezinu kultnu pjesmu "If I Could Turn Back Time".
Ulogu Senidah preuzela je Marcela Oroši, izvevši njezin hit "Behute", a Enis Bešlagić je istaknuo: "Senidah je za modernu generaciju njihova Josipa Lisac. Ona je prva počela izvoditi pjesme na taj speci�ičan način i izgradila sebe u glazbenu ikonu. Meni je ovo bilo odlično, bila si fantastična!". Eksploziju energije donio je glumac Domagoj Nižić transformacijom u repera Gršu s hitom "Fantazija". "Pošto si kolega glumac, mislim da imaš veliku prednost; znaš vladati scenom. Samo se opusti, igraj se, zabavljaj i nikad nemoj prestati uživati u toj igri!", poručio mu je Bešlagić. Nostalgičnom izvedbom pjesme "Milena" grupe Novi fosili oduševila je Meri Andraković. Za kraj večeri Mada Peršić transformirala se u lik neponovljive Raffaelle Carre, izvevši pjesmu "Pedro". "Od trenutka kad si izašla na scenu, vidjela sam samo jedan veliki osmijeh! Takvu pozitivnu energiju i takvu radost u prvim sekundama, već dugo nisam doživjela.", komplimentirala je glumici Minea.
07:36 PM Studio 4: Sport
07:44 PM #FINO&JEFTINO: Ivan Dečak
Subota, 15. ožujka
12:09 PM Moj put: Slovenija, dok.serija
12:35 PM Dnevnik 2
01:27 PM Sportske minute
01:47 PM Kod nas doma - RubrikaZeleni aranžman
01:53 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:03 PM Viški arhipelag
02:54 PM Globalna Hrvatska
03:34 PM Normalan život
04:09 PM Snaga medvjeda
04:24 PM Studio 4: Znanost
04:32 PM Studio 4: Kultura
04:40 PM Dolina sunca, serija
05:25 PM Panoramska rapsodija
06:48 PM Peti dan
07:48 PM Studio 4: Sport
Nedjelja, 16. ožujka
12:10 PM Veterani mira
12:41 PM Dnevnik 2
01:33 PM turizam.hrt
02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:13 PM Ljubavni život domobrana, �ilm
03:39 PM Sijećanje na Ivicu Šerfezija
04:54 PM Studio 4: Kultura
05:02 PM Dolina sunca, serija
05:44 PM Klub čitatelja
06:34 PM Jojo i brojevi: Broj pet
06:39
PM Mališani: Dan - zalijevanje
06:41
PM Ho ho ho hotel: Toplo hladno
06:53
PM Tata i ja: Vodenica, serija
06:57 PM Boris Ljubičić
07:26 PM Studio 4: Dijagnoza
07:46 PM Studio 4: Sport
Srijeda, 19. ožujka
12:10 PM Dr. Beck
12:45 PM Dnevnik 2
01:37 PM Glas domovine
01:57 PM Vijesti na engleskom jeziku
02:05 PM Kod nas doma
02:50 PM Baština: Tvrđava sv. Mihovila
02:55 PM Kučice, dok. reportaža 02:58 PM Otvoreno
03:28 PM Zlatna liga
03:53 PM Razgovor s razlogom
04:23 PM Studio 4: Kultura
04:31 PM Teška industrija - 50 godina
05:27 PM Sportske minute
05:47 PM Vrtlarica: Dobre ideje
06:17 PM ART
06:47 PM Forska liga: Ljeto, dok.i �ilm
07:13 PM Studio 4: Sport
07:21 PM Studio 4: Znanost
07:29 PM I to je Hrvatska: Čigoć
Zoran Juraj SABLJAK
SSney United 58 pretrpio je frustrirajući poraz s 3-0 od Central Coast Marinersa u nedjelju poslije podne - dva gola Baileyja Brandtmana goste su dovela do prve pobjede u muškoj nacionalnoj premier ligi Novog Južnog Walesa. Domaćini su zablistali u Sportskom centru Sydney Uniteda početkom utakmice nametnuvši tempo i pokazavši napadačke namjere. Ali obećavajući početak pao je u vodu u 17. minuti kada je pogreška u obrani omogućila Arthuru De Limi da loptu uputi do Brandtmana koji ju bez prepreka šalje u mrežu. United 58 odgovorio je odlučno i našao se blizu izjednačenja pokušajem Tariqa Maie čiji snažan udarac glavom nakon preciznog dodavanja Masona Wellsa trese vratnicu u 26. minuti, na nevjericu domaćih navijača. Matthew Hatch ostvario je živahan trk lijevim krilom u 33. minuti i tako utjelovio napadačke ambicije Uniteda koje su kulminirale opasnim dodavanjem Alessandra Laclandre pred samim golom, što je Marinerse natjeralo na obranu u posljednji tren. Netom prije poluvremena pogreška kapetana Adriana Vlastelice pokazala se odlučujućom. Njegovo nesretno plasirano dodavanje u vla-
stitom kaznenom prostoru presreo je Brandtman te je loptu smireno prebacio preko vratara Josipa Orlovica i tako neočekivano povećava vodstvo gostiju. Nakon poluvremena United 58 je nastavio stvarati gol prilike, Wells je nastavio stavljati na kušnju vratara Marinersa Adama Pavlesica s dalekometnim udarcem u 56. minuti. Orlovic je održao nade svoje momčadi na životu izvrsnom obranom u 74. minuti kada je obranio udarac Muginga Mpote u situaciji jedan
na jedan dok su gosti krenuli u napad tražeći gol. Hatch je ostao nepokolebljiv na lijevom krilu povezujući se s Leroyjem Jenningsem za kasnu gol priliku, no Pavlesicev instinktivno brani nogom te gostima osigurava utakmicu bez primljenog gola. Unatoč nesmiljenim pokušajima Uniteda 58, De Lima je zadao posljednji udarac u sudačkoj nadoknadi završivši brzi protunapad za konačnu pobjedu od 3-0, čime je ojačao frustracije domaćih u petom kolu natjecanja.
Warriorsi nastavili savršen niz na domaćem terenu
Zoran Juraj SABLJAK
NNrth Geelong Warriorsi nastavili su savršen učinak na domaćem terenu uvjerljivo pobijedivši Whittlsea United s 4-2 na Elcho Parku u subotu. Warrorsi su ovime izborili treću pobjedu ove sezone, sve tri na domaćem terenu Elcho Parka, te tako nastavljaju graditi dobre rezultate ove sezone. Whittlesea United je istovremeno iskusio treći poraz zaredom, iako je pokazao trenutke kvalitetne igre u inače zabavnoj utakmici.
Rezultat je oduševio domaće navijače koji su i dalje optimistični i očekuju da će ova pobjeda dodatno motivirati Warriorse koji žele ostvariti ozbiljan pohod na naslov u idućih nekoliko mjeseci.
North Geelong će nastojati sačuvati svoj savršen učinak na domaćem terenu u subotu 15. ožujka kada će ugostiti NK Boroondara-Carey Eagles na Elcho Parku. Susret počinje u 17 sati.
Zoran Juraj SABLJAK
Fotogra�ije Dražen JURINA
Dandy City Hajduk ostvario je izvrstan nastup prošlog petka navečer na Green Gully Reserveu osiguravši prvu pobjedu sezone s uvjerljivih 5-0 protiv Green Gullyja.
Nakon razočaravajućeg poraza prethodnog tjedna, Hajduk je bio odlučan iskupiti se, što je i napravio na zaista spektakularan način. Gosti su od samog početka utakmice uspostavili kontrolu igre, Will Bower pogodio je mrežu već u 6. minuti za rano vodstvo Dandyja. Kenny Athiu udvostručio je prednost u 23. minuti, a Jamie Latham dodao je treći gol netom prije poluvremena te je Hajduk tako na poluvrijeme otišao s prednošću od 3-0.
U drugom poluvremenu nije bilo promjene situacije, Dandy City zadržao je svoj intenzitet. I Athiu i Latham postigli su svoj drugi gol, čime su svoju momčad do-
Zoran Juraj SABLJAK
Melbourne Knightsi ostvarili su dojmljiv nastup protiv Port Melbourne Sharksa na stadionu Thompsett prošle nedjelje navečer izborivši nadmoćnu pobjedu s 3-0 u teškim vremenskim uvjetima. Nakon razočaravajućeg poraza s 3-0 protiv Oakleigh Cannonsa, Knightsi su bili odlučni vratiti se među pobjednike i nisu gubili vrijeme kako bi pokazali svoju dominaciju. Fraser Dunlop za domaćine je savršeno otvorio utakmicu u 4. minuti udarcem lijevom nogom prema golu nakon kojeg se lopta odbila od prečke i ušla u mrežu.
Svega dvije minute kasnije, prije negoli se slavlje završilo, Stephan Lawless udvostručio je vodstvo za Knightse svega dvije minute kasnije - iz blizine je pucao u gol i doveo Knightse u vodstvo od 2-0, koje su sačuvali do poluvremena. Bilo kakve nade u povratak Port Melbournea ugasile su se u 50. minuti kada je Ciaran Bramwell nadigrao obranu Sharksa i uputio loptu kroz vratarove nove u gol za 3-0.
Iako je Port Melbourne u drugom poluvremenu pokazao više, šteta je već bila napravljena. Knightsi se sada pripremaju na idući izazov kada igraju protiv Green Gullyja na Green Gully Reserveu, u petak14. ožujka u 19:30.
St Albans Dinamo nije uspio nastaviti pobjednički niz započet povijesnom pobjedom koju je sredinom tjedna ostvario protiv South Melbourne Hellasa, posebice ne protiv vrhunske momčadi ljestvice NK Avondalea protiv koje je pretrpio poraz od 4-1 iako je poveo na početku utakmice.
Josh Divin Dinamo dovodi u vodstvo u 25. minuti, na oduševljenje domaćih navijača.
Domaći su uspjeli zadržati prednost do poluvremena, iako su se već tada pojavili znaci da Avondale može dati više. Vodeća momčad ljestvice u drugom je poluvremenu zaigrala bolje te izjednačila rezultat u 65. minuti.
Nakon izjednačenja Avondale je pokazao svoju kvalitetu ostvarivši vodstvo u 81. minuti, da bi potom dodao još dva gola u posljednjim trenucima utakmice za potpuni preokret.
Ono što je za Dinamo počelo kao potencijalna druga neočekivana pobjeda tjedna završilo je razočaranjem budući da nije uspio zadržati ranu prednost protiv pretendenta na naslov.
Dinamo će se nastojati vratiti među pobjednike u petak 14. ožujka kada putuje na Jack Edwards Reserve gdje igra protiv Oakleigh Cannonsa.
Utakmica počinje u 20:15.
veli do završnog rezultata od 5-0. Momčad trenera Nicka Toliosa pokazala je nešto što možemo nazvati vrhunskim nogometom dominirajući svakim aspektom utakmice, što joj je na kraju donijelo zasluženu pobjedu.
Dandy City Hajduk sada će nastojati dalje graditi na ovom uspjehu – u subotu 15. ožujka putuju u Paisley Park gdje igra protiv Altona Magica.
Susret počinje u 18:15.
Cannavaro otišao u Zagreb, Dinamo Zagreb, pobijedio je Milan, već se priča o njemu, zar ne – rekao je Capello
Dolazak Gennara Gattusa (47) i Fabija Cannavara (51) u HNL skrenuo je pozornost nogometnog svijeta na zbivanja u hrvatskoj ligi. Situaciju je komentirao i bivši izbornik Engleske i Rusije, Fabio Capello (78). Talijan je naglasio kako je u trenerskoj karijeri ponekad potrebno prihvatiti poslove koji možda i nisu toliko primamljivi kako bi se preko njih izborilo za bolju priliku.
– Vjerujem da, ako netko želi biti trener, mora prihvatiti odlazak na određena mjesta gdje se može vratiti na pravi put, jer ako ostaneš kod kuće, nitko ne priča o tebi. Sada je Cannavaro otišao u Zagreb, Dinamo Zagreb, pobijedio je Milan, već se priča o njemu, zar ne – rekao je Capello i dodao:
– Tako se vraćaš u središte pozornosti. I Gattuso također, moraš imati odlučnost da bi se suočio s takvim situacijama.
Navodno je klupski direktor kontaktirao Tudora odmah nakon poraza od Atalante
Juventus je na domaćem terenu doživio težak poraz od Atalante (0:4) u 28. kolu Serie A. Nakon ovog rezultata Atalanta je pobjegla Juventusu na šest bodova prednosti na ligaškoj tablici te se nalazi na trećem mjestu. Vodeći je i dalje Inter sa 61 bodom, a na drugom mjestu s bodom manje i dva boda više od Atalante je Napoli.
Talijanski mediji spekuliraju o odlasku trenera Thiaga Motte, koji je u srpnju 2024. preuzeo momčad.
Ako Motta dobije otkaz, Calciomercato smatra da je Igor Tudor jedini trener koji je odmah dostupan i koji bi prihvatio posao.
“Hrvat bi mogao biti trenutno rješenje, ali samo ako se sve raspadne i ako Motta pokaže da ne upravlja Juven-
Između ostalog, Cannavaro je otišao u Kinu, i ja sam ondje bio s njim i upoznao ga. Također je trenirao u Saudijskoj Arabiji Slavni trener smatra da će Cannavarov odlazak u Dinamo pružiti priliku za napredak u karijeri.
– Svi moraju imati hrabrosti trenirati klubove koji, prema onima koji su radili ili igrali na višim razinama, nisu onakvi na kakve su navikli. Za to je potrebna hrabrost. Cijenim one koji odlaze u inozemstvo – poručio je Capello, koji očito smatra da su spomenuti treneri kvalitetniji od klubova koje trenutačno vode. – Mogućnost treniranja velikog kluba? Cannavaro je bio trener u raznim klubovima i stekao iskustvo. U Italiji je vodio Udinese i spasio ga. Mislio sam da će ga zadržati, ali su umjesto toga krenuli drugim putem. Sada ćemo vidjeti što može učiniti s Dinamom – zaključio je u razgovoru za Flashscore.
tusom. Naravno, to se može dogoditi, ali sada je to samo daleka misao vodstva Juventusa”, navodi Calciomercato.
TuttoJuve, portal koji prati isključio Juventus, navodi da je došao do ekskluzivnih informacija, prema kojima je klupski direktor Cristiano Giuntoli kontaktirao Tudora odmah nakon poraza od Atalante.
Vodstvo kluba boji se da će izgubiti jednu od prve četiri pozicije koje vode direktno u Ligu prvaka i zbog toga su možda spremni smijeniti Mottu. “U svjetlu uznemirujućeg poraza mogle bi se pojaviti senzacionalne i neočekivane promjene. Prema glasinama koje smo jutros čuli, direktor Cristiano Giuntoli usred noći kontaktirao je bivšeg igrača Juventusa Igora Tudora, koji je bez posla.
Zamislite kako bi tablica izgledala da je Petković propustio prvu utakmicu za Dinamo, a kako da je Hajduk igrao četiri mjeseca bez Livaje
Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)
Hajduk i Dinamo su u 25. kolu HNL-a uzeli po tri boda. Hajduk je u ranijem nedjeljnom terminu pobijedio Goricu s 2:1 na Poljudu i time preuzeo vrh tablice od Rijeke, koja je u subotu uzela samo bod (1:1) na domaćem terenu protiv izvjesnog budućeg drugoligaša Šibenika.
Utakmice koje su odigrane u razmaku od pola sata vrlo
su jasno pokazale koja je najveća razlika između Hajduka i Dinama ove sezone. I solidan su prozor u neki paralelan scenarij u kojem Marko Livaja nema ovako dobru sezonu.
Plavi su utakmicu odigrali u vrlo speci�ičnim okolnostima. Dosad se ove sezone nije dogodilo, a velika je vjerojatnost da ni neće do kraja prvenstva, da nakon 25 minuta Dinamo vodi iz jedine prave šanse koju je kreirao i da ima igrača više na terenu.
Susret je već tu bio prelomljen i pred domaćinom je bio izuzetno težak zadatak da išta izvuče iz ove utakmice. Bez obzira na to što je aktualni prvak imao dosta olakotnih okolnosti, ovo je bio prvi put nakon dugo vremena da je nešto odigrao, i to protiv suparnika koji ga je dosad ove sezone najprije demolirao u Koprivnici, a onda i neutralizirao u Maksimiru.
Dinamo do kraja nije zabio samo čudom, ali je imao dva zicera s otprilike pet metara koja su zapucali Baturina i Ronael Pierre-Gabriel, Wilfried Kanga je pogodio stativu i promašio penal, a Ivan Sušak je čudesno izvadio loptu iz rašlja poslije Pjacinog šuta.
Na drugom kraju Hrvatske Hajduk je na Poljudu dočekao Goricu, klub koji je predzadnji na tablici. Uz to je riječ o klubu koji je osvo-
jio 24 boda, od čega čak 23 kod kuće. U prijevodu, u 11 gostujućih utakmica do Hajduka imali su deset poraza i remi u Puli te su izvan svojeg stadiona zabili samo sedam golova.Na Poljudu su zabili tri. Dva su poništena - jedan zbog milimetarskog zaleđa, a drugi zbog toga što je lopta u završnoj akciji pogodila asistenta Agona Elezija u ruku. I jedna i druga situacija bile su čista sreća.
A još je veća sreća kako Hajduk postiže pobjede protiv formalno slabijih ekipa ove sezone. Samo u drugom dijelu prvenstva imao je čak tri momčadi koje ni po čemu nisu bile slabiji takmac na Poljudu - Slaven, Varaždin i sada Goricu.
O Hajdukovim manama u igri odavno se govori, kao i o nedokučivoj zagonetki zašto Gattuso neke stvari ne vidi i/ili ne popravlja, a na sve te probleme je protiv Gorice dodan onaj najveći - neigranje Livaje.
Još jednom se dokazalo koliki je to problem, što nije bilo nimalo neočekivano. Livaja je od povratka u HNL njegov najbolji i naje�ikasniji igrač, onaj koji najlakše radi razliku. I bez kojeg Hajduk, što je još važnije, ne zna i nije naučio igrati.
S druge strane, Bruno Petković je za Dinamo u Koprivnici ušao i igrao prve minute nakon četiri mjeseca pauze.
Rezervacija avionskih karata po najpovoljnijim cijenama!
Bezbrižno putovanje I detaljno planiran odmor, osjećaj sigurnosti i udobnosti – sve to dobivate koristite li se uslugama nase putničke agencije Nazovite Jadranku Fazlić ili Rosie Crnić
Riječ je o ključnom Dinamovom čovjeku, oko čije se sposobnosti zadržavanja lopte i kreacije “u postu” vrte skoro svi Dinamovi napadi. Zamislite kako bi tablica izgledala da je Petković propustio prvu utakmicu za Dinamo, a kako da je Hajduk igrao četiri mjeseca bez Livaje. Kad se u tu računicu uvrste i Petar Sučić te Josip Mišić, dolazimo do zaključka da je Dinamo bez tri od četiri ključna igrača igrao u 11 kola, skoro pola dosadašnjeg dijela prvenstva. U tome je ključna i jedina razlika između Hajduka i Dinama ove sezone. Uz sve Dinamove probleme na terenu, igranje na duplom frontu, adaptaciju silnih prinova i upravljačke pretumbacije, Hajduk je bolji jer je zdraviji. Točnije, jer je Livaja zdraviji. Dinamo je samo širina kadra u kojem odjednom iskoče Kulenović, Stojković ili Torrente zadržala u igri. Da protiv sebe ima, primjerice, Hajduk koji je pod Valdasom Dambrauskasom igrao puno bolji nogomet ili Kekovu leteću Rijeku, neosvajanje naslova bi u sportskom smislu nešto lakše palo. Izgubiti prvenstvo od ovakvog Hajduka i Rijeke koja na polusezoni proda četiri ključna igrača je umjetnost. No, ako Koprivnica nije bila samo jedan dobar dan kada se puno toga poklopilo, prvenstvo je daleko od gotovog.
Citroen Peugeot Renault
HRVATSKI VJESNIK srijeda, 12. ožujka2025.
Rijeka je kiksala protiv Šibenika. To je iskoristio Hajduk koji je bez Livaje svladao Goricu, Dinamo je stigao do teških bodova u Koprivnici
Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)
Rijeka je na Rujevici
odigrala 1:1 sa Šibenikom. Već u 16. minuti domaćin je poveo. Izveden je korner, lopta se par puta odbijala u �liperu, a onda ju je Fruk iz blizine poslao u mrežu.
Gosti su se dobro branili i u 39. udarili preko kontre. Gržan je sjajno proigrao Santinija koji zabija za 1:1. Rijeka je stiskala, zbog crvenog kartona Poza je Šibenik igrao s igračem manje u zadnjih 10 minuta, ali rezultat se nije mijenjao.
U utakmici u kojoj su obje momčadi imale nekoliko šansi, Varaždina i Istra su odigrale 0:0.
Lokomotiva je deklasirala Osijek s 3:0. Nakon početnog stiskanja gostiju, Mudražija je u 22. proigrao Dajčera koji iz voleja sjajno pogađa za vodstvo.
U nadoknadi prvog dijela Jugović je jako neoprezno startao na Fetaija pa je Osijek ostao s igračem manje. Puno bolja Lokomotiva zabila je opet tek u 82. minuti golom Vrbančića, a Andrić je u nadoknadi potvrdio pobjedu.
Hajduk je s 2:1 pobijedio Goricu. U 22. minuti je Sigur dugo vukao loptu i gurnuo za Mlakara koji zabija za vodstvo. Imala je Gorica puno nesreće pa su joj do poluvremena poništena čak dva gola.
Jedan zbog igranja rukom tijekom akcije za gol, a drugi
Modrić je odigrao šefovsku utakmicu, kvalitetno se povlačio i ponovno pokazao iskustvo, piše Marca Unedjeljnoj utakmici 27. kola La Lige Real Madrid pobijedio je Rayo Vallecano 2:1, čime se izjednačio s vodećom Barcelonom po broju bodova, s tim da Katalonci imaju utakmicu manje. Do pobjede su došli golovima Kyliana Mbappea i Viniciusa Juniora, kojem je asistirao Luka Modrić. Hrvatski nogometaš bio je jedan od ključnih igrača u sredini terena, gdje je pokazao svoju izvanrednu kontrolu i viziju igre. Modrić je bio najbolje ocijenjeni igrač prema Sofascoreu nakon što je dvoboj zaključio asistencijom uz četiri ključna dodavanja, četiri oduzete lopte, 9/10 točnih dugih lopti i
Borussia Dortmund nikako da uhvati pravu formu. Momčad Nike Kovača u veljači je uspjela proći Sporting u Ligi prvaka, a nakon toga i povezati i pobjede nad Unionom i St. Paulijem u Bundesligi, ali onda su se opet dogodila dva slabija rezultata.
Prvo je Dortmund razočarao navijače samo remijem 1:1 protiv Lillea na svom stadionu u prvoj utakmici osmine �inala Lige prvaka,
da bi potom kod kuće izgubio od Augsburga 1:0 u 25. kolu Bundeslige. Kovač je nakon tog poraza potpuno izgubio živce, piše Bild, i održao krizni sastanak s ekipom u trajanju od pola sata. Glavna poruka upućena zvijezdama bila je:
“Zar vas nije sram?!” Bild dodaje i da je Kovač poručio ekipi da u biranju momčadi neće uzimati u obzir imena, nego da će igrati oni koji zaista zaslužuju.
Nećemo se puno osvrta� na igru, u prvom poluvremenu smo dosta pa�li, zbili su nas... To je takva utakmica, teška. Mogli smo sve izgubi�, a ništa dobi�. Svaki put kad smo ove sezone imali priliku preuze� prvo mjesto, kiksali
smo. Vidio sam danas zabrinute face, većina nije igrala za nešto veće u karijeri. Moj zadatak je rastopi� te grčeve, nije lako igra� pred 25.000 ljudi, rekao je Ga�uso nakon teško izborene pobjede.
Hajduk 25 13 9 3 40-21 48
Rijeka 25 12 11 2 37-11 47
Dinamo 25 12 6 7 48-34 42
Varaždin 25 8 10 7 20-17 34
Slaven Bel. 25 8 8 9 27-30 32
Lokomotiva 25 9 4 12 36-40 31
Osijek 25 8 6 11 33-38 30
Istra 1961 25 6 11 8 24-35 29
Gorica 25 6 6 13 21-35 24
Šibenik 25 4 7 14 20-45 19
zbog milimetarskog zaleđa. U 68. Hrgović pogađa stativu, a lopta od Banićevih leđa odlazi u gol za 2:0. Utješni gol za Goricu dao je Šlogar. Dinamo je pobijedio Slaven u gostima (0:1). Već u 18. minuti je Mišić pronašao Gabriela, a ovaj daje povratnu za Stojkovića koji dovršava sjajnu akciju. Uskoro su domaći ostali s deset igrača nakon što je neoprezni Ćubelić dobio dva žuta kartona. Dinamo je silno stiskao. Do poluvremena je Gabriel promašio zicer, a Kanga je pogodio stativu. Isto je bilo i u nastavku kada je Pjaca pogodio gredu, a Kanga nije uspio realizirati penal. Ipak, Dinamo je kontrolirao susret i nije dao Slavenu šansu da ga ugrozi.
Čaroban u veznom redu…Vječan…
9/13 osvojenih duela. Španjolski AS istaknuo je Modrićev nastup kao onaj koji mora ući u Ancelottijeve bilješke. “Ancelottijeve bilješke trebale bi uključivati sve boljeg Tchouaménija, entuzijazam Frana Garcije, vatromet Viniciusa i Mbappéa, ali prije svega – hijerarhiju, sveprisutnost i dominaciju
Modrića”, stoji u osvrtu. “Čaroban u veznom redu. Sve je sjajno tempirao, povezao se s napadačkom linijom i ugrabio si asistenciju. Vječan”, napisao je engleski Goal, koji mu je dao osmicu za današnji nastup. Nitko nije dobio veću ocjenu od njega na utakmici, dok su David Alaba i Vinicius Junior
dobili istu. Nešto slabiji dojam o nastupu Modrića imala je tek Marca, no i ona ga je nahvalila za odličan nastup u drugom poluvremenu. “Hrvat je u prvom poluvremenu djelovao isključeno. No u drugom dijelu bio je puno prisutniji i uvodio red. Imao je i sjajno dodavanje prema Viniciusu, ali Brazilac je promašio. Modrić je odigrao šefovsku utakmicu, kvalitetno se povlačio i ponovno pokazao iskustvo.”
Podsjetimo, Modriću za tri mjeseca istječe ugovor s Realom. Nije tajna kako bi želio ostati još godinu dana na Bernabeu. Taman do vremena kada se odigrava Svjetsko nogometno prvenstvo na kojem s Hrvatskom želi postići još jedan uspjeh.