The Croatian Herald 2nd of April 2025

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. travnja 2025.

Iduća generacija: Digitalna revolucija zaštitit će našu budućnost

Digitalno doba

Hrvatska postaje zemlja useljenika: Najviše stranih radnika

dolazi iz BiH, potom Nepala, a na trećem mjestu je Srbija

Jedna od prvih stvari koje tražimo je učenje hrvatskog jezika, država je ponudila vaučere, no uvjet je da strani radnik mora biti u Hrvatskoj minimalno jednu godinu, kažu poslodavci

EHtom sektoru trenutačno jednu trećinu čine strani radnici, odnosno njih 50 tisuća, a zahvaljujući sindikatu domaće su radnike, kaže, pripremili na dolazak radnika iz inozemstva.

Vjesnik će proizvoditi više sadržaja i više originalnog sadržaja no ikada. Po prvi puta ikad, Vjesnik će objavljivati priče dnevno. Zanimljivi video sadržaji i fotografije također će biti ključni element digitalnog doba.

DNEVNE VIJESTI, VIDEO SADRŽAJI NACIONALNA

voluirati ili umrijeti.

Ovo je situacija s kojom se susreće Hrvatski Vjesnik kao predstavnik hrvatske zajednice, poput brojnih drugih iseljeničkih zajednica ove multikulturalne nacije.

Da se mojim roditeljima, bakama i djedovima i tisućama hrabrih sunarodnjaka, Hrvata iseljenika predstavio izbor iz 2025. - uspješna asimilacija u australsko društvo uz priznanje njihove domovinepotpisali bi smjesta svojim životom.

Naši nogometni klubovi, crkve i društveni klubovi bili su mjesta ponosa i okupljanja usred posljedica teškoća i borbe za priznanje.

rvatsko tržište radne snage suočava se s kroničnim nedostatkom kvali�iciranih radnika i snažnim uvozom radnika iz inozemstva čiji se broj u zadnjih pet godina upeterostručio, a sad na tržište rada sve više ulazi i generacija Z koja je počela značajno mijenjati situaciju jer je ponajprije riječ o mladim ljudima koji su dio svog školovanja proveli u pandemiji covida tijekom koje su se dogodile značajne promjene uvjeta života i rada.

što su „zabave” ili poznati hrvatski disko. Život je danas dobar, u usporedbi s onime što su morali pretrpjeti naši roditelji te bake i djedovi.

Vjesnik postoji od 1983. Ukoliko želimo da bude prisutan dodatne 42 godine, moramo prihvatiti digitalno doba i ponovno osmisliti i dalje razviti identitet hrvatske zajednice u budućnosti.

Iako ova promjena predstavlja gorki zalogaj za starije generacije, usrdno Vas molim da promislite o budućim generacijama, o Vašim unucima i onima koji dolaze nakon njih.

se sa sličnim izazovima poput Hrvata, posebice kada je riječ o jeziku. Njihove medijske platforme već su prešle na poglavito digitalni pristup.

Kada mi je bilo 18 godina, Vjesnik mi je pružio priliku da pišem i na kraju budem urednik dodatka New Generation koji mi je otvorio put ka postajanju profesionalcem u području medija te sam nakon toga radio za izdanja kao što su Herald Sun, Daily Telegraph, Fox Sports, Optus Sports i ABC.

Do 2030. trebat Hrvatska će treba�

Stvarnost je takva da naša djeca i unuci neće u potpunosti razumjeti niti će u potpunosti cijeniti što se događalo prije njih. Od njih to niti ne možemo očekivati.

Hoće li oni govoriti hrvatski jezik?

500 �suća stranih radnika

Hoće li biti aktivni u hrvatskoj kulturi i zajednici?

Uz nedavne probleme s kojima se Vjesnik suočio nakon COVID-a, kada je riječ o tiskanom izdanju, postalo je nemoguće pružiti ovakvu priliku mladima koji se žele baviti medijima.

Hrvatska zajednica proširena je diljem Australije i mi smo se obavezali postići zaista nacionalnu pokrivenost. Već smo počeli snimati video sadržaje i intervjue i Sydneyju i Melbourneu a u idućim mjesecima na red će doći i drugi gradovi i države.

Utjecaj hrvatske zajednice na Australiju bio je neizmjeran. Slavit ćemo najveća imena i postignuća ona prošla i sadašnje iz područja sporta, poslovnih uspjeha, zajednice te ćemo sve skupa bilježiti kvalitetnim fotografijama.

BUDUĆNOST

Oni se ne suočavaju s istim problemima, njihovo razumijevanje engleskog jezika je bolje (dok se izazovnijim pokazuje zadržavanje hrvatskog jezika) te se vikendi obično ne provode prikupljajući sredstva za nezavisnost Hrvatske. Nemaju klub u vrhu australskog nogometa i postoji mnogo manje društvenih okupljaja kao

To je generacija koja je spremna često mijenjati posao i nema osjećaj lojalnosti prema tvrtki, za razliku od starijih generacija, koja stavlja naglasak na balans privatnog i poslovnog života, koja se ne obazire na tradicionalne postulate i koja možda i ne zna što je Hrvatski zavod za zapošljavanje, rekla je direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović na konferenciji »Tržište rada« koja je okupila stručnjake, poslodavce i sindikaliste.

Državni vaučeri

Dodaje da je u Hrvatskoj trenutno najviše stranih radnika iz BiH, dok su na drugo mjesto izbili radnici iz Nepala premašivši broj radika iz Srbije. HUP zajedno sa sindikatima stoga zagovara donošenje strategije integracije domaćih, ali i stranih radnika, nastavila je Martinović, zbog kulturoloških, vjerskih i socioloških karakteristika stranih radnika o kojima kao država i poslodavci moraju itekako voditi računa.

Nastavi li rasti postojećim tempom, gospodarstvu će u narednih pet godina, do 2030., nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika. Ako ne želimo paralelna društva, hitno treba raditi na njihovoj integraciji u našu zajednicu, rečeno je na konferenciji Hrvatske gospodarske komore.

Prelazak Vjesnika na digitalne platforme potaknut je žarkom željom da sačuvamo ove snažne hrvatske tradicije još generacijama te da osiguramo daljnji razvoj i uspjeh naše zajednice.

Europe već i iz Azije.

Ovo će se promijeniti prelaskom u digitalno doba te će mladi u hrvatskim medijima i mladi zainteresirani za novinarstvo također dobiti bolje mogućnosti stjecanja iskustva.

Želimo osigurati da naši unuci ostanu ponosni na svoje hrvatsko nasljeđe, bez obzira bilo to kroz sport, glazbu, kulinarstvo ili kulturu.

“Integracija tih radnika traži široku suradnju ne samo poslodavaca i državnih institucija nego i jedinica lokalne uprave i samouprave”, rekao je Mišević.

Grčka i talijanska zajednica dobro su se uklopile u australsko društvo i suočavaju

Savjetnik predsjednika

HGK Petar Mišević i prorektor Sveučilišta Sjever ustvrdio je da većina stranaca koji u ovom trenutku rade na području Hrvatske dolazi ne samo iz jugoistočne

*David Davutović je nekadašnji dopisnik Vjesnika, autor za NewsCorp, voditelj emisija i trenutno direktor tvrtke Bruce Media koja pruža podršku u digitalnoj tranziciji.

S obzirom na demografske trendove i niski prirodni prirast koji se očekuje u idućim desetljećima, problem manjka radne snage ostat će goruće pitanje pa, napominje Mišević, treba razmišljati gdje će država naći i kakve će radnike dovesti u Hrvatsku i tu se ne može improvizirati.

– Jedna od prvih stvari koje tražimo je učenje hrvatskog jezika, država je ponudila vaučere, no uvjet je da strani radnik mora biti u Hrvatskoj minimalno jednu godinu, što je puno prekasno za učenje jezika. Bilo bi idealno da čim uđu na naše tržište rada počnu učiti hrvatski jezik, ako ne i prije toga, rekla je Martinović.

govine Zlatica Štulić kaže da se s problemom nedostatka radne snage posebno suočava sektor trgovine, unatoč tome što su im natječaji za posao stalno otvoreni, a poslodavci zapošljavaju tije-

Filipinci dobili kapelana u Zagrebu

Zagrebački nadbiskup

Dražen Kutleša primio je na Kaptolu Andrewa Bayala, člana Misijske Družbe sv. Vinka Paulskoga, i uručio mu dekret kojim ga imenuje kapelanom filipinske zajednice u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Nadbiskup mu je poželio dobrodošlicu u Hrvatsku i obilje Božjeg blagoslova u njegovoj novoj službi. Bayala su pra�li provincijal Misijske Družbe sv. Vinka Paulskoga Robert Petkovšek te Filip Vicić, župnik Župe Uznesenja BDM u Novigradu na Dobri i

superior zajednice Lazarista u Hrvatskoj, javljaju iz Zagrebačke nadbiskupije. Prema dostupnim informacijama, u Hrvatskoj trenutačno boravi više od 220 �suća stranih radnika s radnim dozvolama, među kojima je i značajan broj Filipinaca. Točan broj Filipinaca katolika nije javno objavljen, no Zagrebačka nadbiskupija je odlučila da je vrijeme da dobiju svog predstavnika. Većina Filipinaca su katolici – otprilike 79-81 % stanovništva pripada Rimokatoličkoj Crkvi.

kom cijele godine. – Na te natječaje se ne javljaju naši radnici, a �luktuacija radnika u trgovini je izuzetno velika. Radnici se zadržavaju dosta kratko, posebno mlađi, i to samo dok ne pronađu nešto bolje u nekom drugom sektoru. A s obzirom na to da su plaće prodavača vrlo niske, nešto malo veće od minimalca, nisu primamljive za zapošljavanje pa su poslodavci primorani zapošljavati radnike iz trećih zemalja, iz bivše Jugoslavije, ali i iz Nepala, a sada ih ima i u maloprodaji, navodi Štulić.

Dodaje da stranim radnicima treba znanje hrvatskog jezika kako bi mogli raditi na blagajnama, a ne samo u skladištima. Iako je ograničavanje rada trgovina na 16 nedjelja godišnje donekle

popravilo situaciju, uvjeti rada su i dalje teški, napominje Štulić, jer je sve više posla u maloprodaji, a sve manje zaposlenih, a taj nedostatak nadomještaju žene koje čine dvije trećine zaposlenih u maloprodaji, što je �izički i psihički naporno, a i kupci su vrlo zahtjevni. Dolazi do verbalnih napada na prodavačice, posebno od pandemije koronavirusa naovamo.

Pronalazak i zadržavanje Sindikati graditeljstva i trgovine istaknuli su probleme pronalaska i zadržavanja radnika, posebno kvali�iciranih, uz napomenu da se ne protive uvozu radne snage, ali da on mora biti sektorski i u kvotama. Prema riječima predsjednice Sindikata graditeljstva Jasenke Vukšić, od ukupnog broja zaposlenih u

Očuvanje hrvatskog nasljeđa i identiteta srž je digitalne revolucije. Odlučni smo digitalne platforme Vjesnika učiniti poveznicom između mlađih i starijih generacija.

– U posljednjem kolektivnom pregovoru ugovorili smo mentorski rad i nagrađivanje mentora. Ako domaći radnik pomaže stranom, dobije povećanu plaću. Imamo prednost što su nam plaće razrađene po kolektivnom ugovoru, imamo prevoditelje, uređaje i s njima možemo razgovarati. Nepalci imaju dvadeset jezika, oni se međusobno ne razumiju, ukazala je Vukšić na još jedan problem koji se u graditeljstvu rješavao unaprijed te dodala da se unaprijed mora propisati i kontrolirati smještaj radnika. Iako gubitak, odnosno nemogućnost dobivanja kvalitene radne snage zasad ne ugrožava poslovanje velikih kompanija u Hrvatskoj, poput Ine, sindikat u naftnoj kompaniji za zadržavanje radnika ključnim smatra plaću jer navode da dvije trećine radnika radi ispod prosječne plaće u Hrvatskoj, dok dobit Ine raste tri puta više nego plaće. – Ako si Ina dozvoli da novog radnika plati više nego onog koji je tu dvadeset godina, logično je da će stručni kadar odlaziti u druge kompanije ili u inozemstvo. Problem kompanija je što ne nagrađuju lojalnost radnika. Sudjelovanje u dobiti bi radnika dodatno vezalo. Ina je imala takav sustav, godišnji bonus vezan uz uspješnost, a kad je nakon korone počela rasti plaća, dio bonusa prelio se u plaću i to je počelo utjecati na lojalnost, rekla je predsjednica sindikata SING Jasna Pipunić. Potpredsjednik HGK-a za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz smatra da bi produljenje radnih dozvola na tri godine moglo smanjiti nagli uvoz stranih radnika, ali i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj. – U ovom trenutku nemamo smjer kako zadržati kvalitetnu radnu snagu, ali i kako osvijestiti da iz zemlje iseljenika postajemo zemlja useljenika. Velike nade polažemo u mogućnost povratka iseljenih Hrvata, ali i pronatalitetne mjere. To su dugoročne mjere čije ćemo rezultate vidjeti za dvadesetak godina. To je dugoročni projekt koji se ne može vezati uz jedan izborni ciklus, poručio je Pokaz.

Piše: David Davutović

U građevini su strani radnici trećina svih zaposlenih u tom sektoru

Puno stranaca radi i u poljoprivredi

Hrvatski vjesnik nakon tiskanog

Nema ni trunka dvojbe da je Hrvatski vjesnik svojim radom i promidžbom koja je objektivno i čvrsto stajala uz domovinske odrednice silno pridonio ostvarenju hrvatske državnosti i slobode. Time je pokazana i vrijednost snage organiziranog iseljeništva

Piše: Ivo BUTKOVIĆ

Napisati i najsažetiji slijed postanka i razvoja bilo kojeg ozbiljnijeg pothvata u hrvatskoj političkoj(!) emigraciji i njegov opstanak u istoj vrijednosti od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća do ovog tjedna što je 41 godinu i 6 mjeseci, nije lagan uradak.

Štoviše neinformiranim će se činiti nevjerojatno kad čuju da se radi o emigrantskoj tjednoj novini koju je u dalekoj Australiji pokrenulo zajedništvo od 16 različitih hrvatskih emigrantskih udruga, klubova, političkih društava s nakanom da osuvremeni hrvatska državotvorna nastojanja.

Doista radilo se o dotada neviđenom društveno-političkom udruživanju, koje bi čvrstim istinitim činjenicama prezentiralo, promoviralo i približilo slobodnom svijetu i hrvatskom iseljeništvu, domovinsko državotvorno htijenje i politička zbivanja putem tjedne tiskovine.

Znači tjedna novina, politički suvremena odnosno prikladna tadašnjim zbivanjima pa se i stoga s razlogom taj čin od domovine u udaljenoj Australiji može okarakterizirati - vrijednim revolucionarnim pothvatom.

Istini za volju, ta vrijedna zamisao je u prvom pokušaju koji se naslanjao na skupinu starijih republikanskih radićevaca (HSS) propao, kratko rečeno, nije bio izvediv. Jugoslavenska zločinačka tzv. Udba monstruozno je 28. srpnja u Njemačkoj ubila bivšeg direktora naftne kompanije INE Stjepana Đurekovića. Bilo je to nakon ubojstva Brune Bušića 1978. godine istovjetno zlodjelo, jer je i Đureković poput Brune svojim pisanjem i nekoliko knjiga raskrinkao i demistificirao jugoslavensko agitpropske podvale i laži. Međutim taj gnjusni zločin uzburkao je i hrvatsku političku emigraciju diljem svijeta, zapravo radikalizirao je.

U tom smislu i u Australiji najpoletnija organizacija, tada pod imenom 'Hrvatski savez Uzdanica - Hrvatska

mladež' (kratica UHM), poziva predvodnike svih ogranaka na dvodnevni sastanak u Melbourne na kojem se raspravlja, nazovimo o prilozima iseljeništva domovini kao i političkom i općem stanju u domovini.

U sklopu te teme i rasprave analiziraju se suradnja s bliskim organizacijama u europskim gradovima, odnosno informacije pristiglog 'skauta' iz Europe, pojašnjavaju poruke suradnika iz Amerika i Europe.

Zaključak je da je za razvoj daljnje djelatnosti potrebna i pozitivna ideja i prijedlog glede nove sveopće tjedne hrvatske novine u Australiji, koja bi se potom širila 'preko mora'.

Stoga je odlučeno da se prekine s organizacijskim časopisom (mjesečnikom) 'Uzdanica' i uključi se snažno u organiziranje proširenja ideje novog tjednika. Nakon zaključka tih i drugih pratećih aktivnosti da se razgovara potom i dogovara s velečasnim Josipom Kasićem, kontaktira i sa Srećkom Roverom, Zaključeno je da bi odgovorni urednik novine bio Ivo Butković uz potporu tadašnjeg tajnika organizacije UHM

Tomislava Bošnjaka, da bi HUHM bila nositelj odnosno uključila svoje podružnice i članstvo u daljnji rad i razvoj. U nastavku rada oko spomenutog pothvata organizirana je udruga: 'Hrvatsko zajedništvo u Australiji''. Oblikovano je po australskim zakonima kao dioničarsko, ali karitativno i kulturno, što znači da se eventualna financijska dobit ne može među članovima dijeliti, već samo prema propisima, koristiti za daljnji razvoj.

Prvi članovi 'Hrvatskog zajedništva' su: Hrvatsko narodno vijeće MO 'Bruno Bušić' - Geelong, Hrvatski klub 'Kralj Tomislav' -Sydney, Hrvatski katolički centar Clifton Hill, Hrvatske subotnje škole-Broadmedows', Hrvatski savez Uzdanica - Hrvatska mladež-Melbourne, Hrvatski narodni Otpor 'Ante Vrban' Sydney, 'Ujedinjeni Hrvati' -Wollongong, Udruženi hrvatski studenti u Victoriji, MO HNV-a 'Hrvatske planine'. Kasnije se pridružilo još nekoliko hrvatsko-australskih društva kao i par društava u smislu potpore izvan Australije kao recimo organizacija iz New Yorka.

Prvi broj novine pod imenom: 'Hrvatski vjesnik' pojavio se u hrvatskim ustanovama i na javnim kioscima 16. kolovoza 1983. Do ovog tjedna u kojem je HV prelazi na digitalno izdanje, otiskano

je 2026 brojeva što je golemo i vrlo vrijedno djelo.

Zapravo HV nije bio tek još jedna novina na australskom području, nego velika akcija, vrsta pokreta koji se širio i na američko i europsko područje, a potajice i na domovinsko. Sve to bješe i na hvalu i ponos mnogih hrvatskih klubova, ustanova, centara, svih djelatnika u novini, čitatelja, službenih i neslužbenih distributera, ma svakog pojedinca koji je i najmanje pridonio da HV opstane i zakorači u peti decenij i u digitalnu formu.

Poznato je, da je hrvatska domoljubno-revolucionarna djelatnost iz Australije bila 'trn u oku' Udbi i svim čuvarima jugoslavenstva pa je u samom početku nastojalo osujetiti i omalovažiti ovu akciju kao primjerice navodno dobronamjernim pitanjem, odnosno zaključkom - pa već postoje dvije tjedne hrvatske tiskovine - čemu treća?

Nije se ni tada odgovaralo iznošenjem izvjesnih saznanja, kamo li sumnji, pa nećemo ni sada kad su tadašnja izvjesna saznanja i sumnje potvrđene brojnim činjenicama koje postoje u arhivama i drugdje, mnogima sada poznate, a podobrano i nama iz tadašnjeg okruženja oko HVa, a i sadašnjeg. Primjerice, tadašnja sumnja da je urednik novine 'Hrvatska država' (Munchen),

Krunoslav Prates ' vrlo nestabilna, financijski potrošena osoba, potvrdila se u potpunosti tek presudom doživotnog zatvora u Njemačkoj 2007., jer je kao udbaški suradnik sudjelovao u organiziranju ubojstva Stjepana Đurekovića.

Dakle na ta tadašnja 'zabrinuta' pitanja - čemu još jedna novina (?), u prvom broju novog tjednika 'Hrvatski vjesnik' razlog je sažet u ovoj kratkoj činjenici: ''Zato što dotične, postojeće novine nisu zadovoljavale potrebe hrvatskih zajednica u Australiji.'' Nadodali bi samo, jer su bile izvan tadašnjih stvarnih političkih događaja u svijetu i domovini.

Međutim, u prvom broju u tekstu u ime uprave 'Hrvatskog zajedništva' podrobnije i opširnije iznesena je stavka koja zorno pokazuje politički put, što je novitet i u ideji i kud smjera, pokrenuta novina.

Pokazuje to na pr. konstatacija da su Bakarić, Blažević, Šuvar, Tito i Ranković kao i četnički 'vojvoda' Jevđević hrvatskom državotvorstvu jednaki neprijatelji, bili su i ostali zločinci, rušitelji hrvatstva i samostalne hrvatske države. Još jasnija je konstatacija: ''Mi smo sa zanosom pratili svaki pozitivni događaj u Hrvatskoj, kao što to i danas radimo. Sve ono pozitivno od Hebranga

do Tuđmana, smo bez ideoloških predrasuda uklapali u hrvatski politički mozaik''. Nakon iznošenja spoznaja o jugoslavenskoj anti-hrvatskoj raboti i konspiraciji u Australiji je zaključak: ''Mi ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo odlučno stvarati budućnost. O prošlosti je potrebno govoriti i pisati mirno, staloženo i točno. (...) Naša je dužnost i na taj način suprotstaviti se neprijateljskoj konspiraciji s pozitivnom hrvatskom političkom i kulturnom akcijom.

Naša politička ideologija izražena je jednostavno: Obnova što veće, što sigurnije što solidnije hrvatske države! Mi nemamo nikakvih političkih predrasuda u ovom našem današnjem stupnju za slobodu. Pristojno toleriramo i otvaramo stranice naše novine raznim hrvatskim idejama, sve dok su iste izražene u državotvornom smislu i naravno u antijugoslavenskom duhu.''(...).

Kad se nasumice pročita nekoliko rasčlambi, političkih kolumni, na pr. iz prošle godine ili zadnje godine, nedvojbeno je, da je HV svoj stav objavljen hrvatskoj javnosti u prvom broju 1983, godine zadržao do danas. Vjerovati je, da će takav biti i nastaviti i sve to u novom digitalnom ruhu. Ipak primat za ta ostvarenja valja dati glavnim i odgovornim urednicima, kojih je bilo do ovog broja četvero: Ivo Butković od1983. - 1991.; Tomislav Starčević od1992. - 2007.; Tonći Prusac 2007. - 2011.; Zoran Juraj Sabljak od 2011. do sada, a ostati će i dalje u novim digitalnim uradcima!

Dakle, o urednicima bez pohvale, jer djela govore. Fer bi bilo jedino izdvojit T. Starčevića koji je bio u najduljem uredničkom stažu, a od samog početka stoičko starčevićanski brinuo je o svemu, posebno o studenskim stranicama, odnosno kasnije o podlisku 'New generation', tako sve do kraja življenja.

Ostat će kao 'alfa' u sjećanju svih nas iz HV-a, a vjerojatno i sviju koji su ga znali i susretali. Vrlih suradnika u vremenu duljem od četiri desetljeća bilo je mnogo, tako reći sa svih meridijana gdje ima Hrvata, ipak nam se čini da posebno treba istaknuti neumornu Suzanu Fantov, koja uvijek kreativno obavlja silan novinarski i domoljubni posao.

Glede predanog rada u HV-a treba istaći da su tijekom rada zadnja tri urednika, na ispomoći, kad god je trebalo, bili Posavljak Nikola

Rašić i imotski Zagrepčanin Mate Bašić.

U tekstu o HV-u dosad tek je ponešto rečeno, da je u tom višeslojnom početku, idejnim i radnim kombinacijama bilo i poteškoća. Nedvojbeno, mora to netko vizionarski uskladiti, poravnati, pa onda treba prepoznati i prozrijeti sve neprijateljske, rušilačke rabote. Sada i nakon velikog vremenskog otklona bez krzmanja može se potvrditi da je to bio duhovnik vlč. Josip Kasić i premda tada relativno mladi no revolucionarno iskusni Zdenko Marinčić, njih dva kao upravni direktori. Na kraju, uz sve pohvale i ne ulazeći dublje u sve prateće nedaće, malo vičniji analitičar društvenih aktivnost, posebno tiska, na pr. pitat će kako je HV uspio financijski prebroditi covid 19 tzv. koronu i to zbog ekstremnog stava Australije prema tome pitanju. Kada mnogi Hrvati prošetaju središtem Melbournea, zasigurno će zastati gledajući pano na višekatnoj zgradi na kojem je istaknuto ime kompanije 'I&D Group'. Oni koji znaju, a mnogo ih je, uz osmjeh će poluglasno kliknuti: 'Super, još jedno zdanje Ivana i Kate Filipović. Bez okolišanja, nedvojbeno bi HV primjerice. zapeo u tzv. koroni, jer znano da su se mnoge u svijetu renomirane novinske i ine kompanije tada strmoglavile te da je tada, a ne samo tada, Ivan pazio na HV i pokrivao prazninu shvaćajući dubinom svog hrvatstva i domoljublja vrijednost i važnost sada jedine hrvatske novine u Australiji.

I jedine za koju se može reći da je jedina ostala kao slijed pisanog hrvatskog djelovanja u iseljeništvu, poglavito Australiji i Europi u borbi za ostvarenje hrvatske države! Nedvojbeno je, da je ta vrijedna hrvatska obitelj, koja ne stoji samo uz HV nego i uz niz drugih hrvatskih dobrohotnih i športskih organizacija u Australiji, zaslužila da ih i ovdje u Zagrebu odgovorni u ministarstvu i instituciji za Hrvate izvan Hrvatske, sjete bar pohvalnim spomenom. Ivan i Kata, Hrvatica i Hrvat koji svoju imućnost svrsishodno darivaju za hrvatske vrijednosti. Znaju oni tako koliko vrijede hrvatska športska društva pa ih radosno pomažu, još odrješitije znaju koliko vrijedi napisana i zapisana hrvatska riječ, pa se trude održati hrvatsku tjednu novinu već desetljećima. Znano je da takvi karakterni značajevi ne odustaju, pa stoga i Ivan kao upravni direktor

sada ide u digitalnom obliku!

u HV-u, nedvojbeno vidi i sve mogućnosti HV-a u digitalnom obliku. Što reći? Hvala im i živjeli u obilju osobnog zadovoljstva i vrijednog napretka. Što nakon Tita?

Kao što je znano Moskva odnosno Brežnjev je 1968. godine tzv. 'Praško proljeće' ugušio tenkovima. Tzv. 'Hrvatsko proljeće' je Beograd, odnosno Tito, ugušio krajem 1971. godine desecima tisuća progonjenih i radno obespravljenih, te stotinama utamničenih Hrvata.

Pokušaj revolucionarne akcije i dizanja pobune izvedene po Hrvatskom revolucionarnom bratstvu poznate kao 'Akcija Feniks' ili 'Bugojanska skupina' u lipnju i srpnju 1972. godine nije uspio. Stoga se prividno činilo, pa stoga agitpropski propagandno, širilo da je u toj komunističkoj tvorevini zvanoj Jugoslavija slomljen svaki otpor. Poznato je iz davnina, a zapisano kako su Luju XVI. nezadovoljni poručili da je šutnja naroda opomena kraljevima, a ponovio je to jedan od vođa (Mirabau) u Narodnoj skupštini nakon zauzimanja Bastille. Unatoč udbaškim agitropskim podvalama hrvatske mlađe političke strukture su se u domovini potiho ipak revolucionalizirale.

Bila je to kao i kralju poruka što znači šutnja. Radikalniji tijek u iseljeništvu je pospješen dolaskom u emigraciju revolucionarnog Brune Bušića i drugih, nešto kasnije i nekadašnjeg direktora INE Stjepana Đurekovića. Njih dvojica su svojim nastupima i pisanjem uz ostalo razgolićavali političko i gospodarstveno stanje u Jugoslaviji.

Tito, star i senilan ipak je skončao u 88. godini u svibnju 1980. Premda je Partija s �inancijskom i inom potporom izvana, promidžbenom akcijom, te brojnim dolascima na ispraćaj mnogih političkih značajeva i predstavnika iz zapadno-demokratskih država pokušala tom sprovodnom megalomanijom pokazati snagu i državnu moć. Ipak uz sve to nije se moglo prikriti da je u toj državnoj tvorevini štošta lažno i nestvarno. Zapravo svi nazočni došli su u Beograd s upitom i primislima: Što poslije Tita? Predviđanja da će nakon Tita problemi i nemiri naglo rasti uskoro postaju bjelodani. Počinje s velikosrpskim mitinzima i propagandom da su Srbi i Srbija oštećeni i iskorišteni. Naravno recipročno raste otpor u Hrvatskoj i Sloveniji. Nije se više moglo prikrivati da je jugoslavensko-komuni-

stička tvorevina počela pucat po 'svim šavovima'. Početkom 1980.-ih dolazi do slobodarsko radničkih gibanja u Poljskoj. Zapravo uskoro komunistička ideologija u istočnoj Europi, uključujući i SSSR ulazi u ozbiljnu krizu.

No to je druga tema. Nama važna jer je, uz sve slabiji dotok zapadne �inancijske pomoći rasa gospodarstvena recesija, ti istočni slobodarski procesi pridonosili su ubrzavanju političkih nemira i socijalistički lom u Jugoslaviji.

Osamdesetih godina predviđalo se u većem dijelu političke emigracije da do kaosa u jugoslavensko-komunističkom konglomeratu može doći koju godinu ranije prije završetka tog decenija, no uz sve tadašnje političke i ideološke lomove stigla je ipak i 1990. godina. No dan euforije i hrvatskog slavlja nije dugo trebalo čekati.

Dan državnosti

Nakon razlaza republičkih vodstava u Beogradu nedugo potom u Republici Hrvatskoj dozvoljeno je višestranačje. Izbori za Sabor održani su 22. travnja, drugi krug 6. svibnja. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je snažno i uvjerljivo pobijedila osvojivši 205 od 351 zastupnika. Prvi zasjedanje višestranačkog Sabora održano je 30 svibnja što se obilježava i slavi kao DAN DRŽAVNOSTI u spomen na demokratski izabrani Hrvatski sabor. No nažalost još je postojala Jugoslavija, Odcjepljenje od te države tzv. bratskih naroda Hrvate će u ljudskoj žrtvi i gospodarstvenom učinku skupo koštati. Nažalost sve do vojno-redarstvene oslobodilačke akcije 'Oluja' Hrvatska je trpjela zločine i golema razaranja nakon velikosrpske invazije raznih četnički paravojnih formacija i JNA. Vodili su

obrambeni rat. Iseljeništvo i Domovina Naravno da je hrvatska emigracija i svekoliko iseljeništvo prve demokratske izbore, pa, faktično i zakonsko odcjepljenje od Jugoslavije stopostotno podržalo i obilno pomagalo Domovinski rat. Međutim u procesu iseljeništvo-domovina događale su se i promašaji koji su se do današnjeg dana pokazali štetnim.

Jedan od njih je da su već u prvim mjesecima neovisne RH brojne tiskovine u iseljenoj Hrvatskoj naglo uzmicale i nestajale. Prihvaćena ili nametnuta je nesuvisla promidžba da su te iseljeničke tiskovine, posebno emigrantsko-politički konzervativne, nesuvremene, pa i štetne. Kvalitetno, društveno i politički nadomjestiti će se domovinskim tiskom, govorilo se. Odgovarala su takva tumačenja i shvaćanja i prvim, 'novopečenim' diplomatima kojih većina nije marila da podupru i nastoje sačuvati mnoge vrijednosti u iseljenoj Hrvatskoj.

Zašto Hrvatski vjesnik nije upao u tu zamku? Iz jednostavnog razloga jer su veći broj ključnih djelatnika iz HV-a i 'Uzdanice' bivše riječi pretvarali u stvarnost. Vratili se u Hrvatsku među prvima i razvili vrstu sinergije domovina – Australija. Znači uključili se u Domovinski obrambeni rat i civilna obrambena nastojanja. Bili su u tijeku trenutnog tadašnjeg stanja u RH, sudjelovali u ratnom i oslobodilačkom razvoju, stoga su na osnovi svojih saznanja mogli, prije ostalih iseljeničkih zajednica lučiti korisno od nekorisnog. Domovinsko uredništvo Drugi, još porazniji događaj koji je zapravo pomeo većinu

iseljeničkih tiskovina, posebno prekomorskih, je bio nagli tehnički razvoj moćne elektronske industrije zvane digitalizacija. Međutim mlađa generacija koja je je preuzela uredništvo i brigu o HV-u shvatila što se iza brda valja, odnosno da uz štetu može biti i korisnosti, odnosno da se nove tehničke mogućnosti mogu koristiti u pozitivi. Zato 2013. godine u Hrvatsku, dolazi već prekaljeni urednik Zoran Sabljak i tadašnji čvrsti stativ HV-a 'Canberčanin' Stanko Kovač. Nakon kraćeg uživanja u domovini pristupaju formiranju domovinskog uredništva. U dogovoru s članovima 'Uzdanice' u Zagrebu - Vesom Jurićem i Ivom Butkovićem svoj ideju potvrđuju razrađenim zadatkom kojeg valja provesti u djelo.

Koji mjesec kasnije uredništvo se formira pod nazivom 'Zagrebačko uredništvo' i počinje s aktivnostima i suradnjom s bazom u Australiji. Brigu o radu i razvoju preuzimaju dva iskusna hrvatska novinara: Marko Barišić, Božo Čubelić te dakako Veso Jurić. Ta uspješnost opstaje do današnjih dana, vjerojatno i u novom pothvatu. Bio je to presedan i ostao je kao jedino djelo, odnosno vrli primjer sinergije, suradnje u tiskovno-novinarskom pothvatu domovine i iseljeništva.

Nema ni trunka dvojbe da je Hrvatski vjesnik svojim radom i promidžbom koja je objektivno i čvrsto stajala uz domovinske odrednice silno pridonijela ostvarenju hrvatske državnosti i slobode. Odnosno time je pokazana i vrijednost snage organiziranog iseljeništva. Potvrda tome je i niz drugih primjera uspješnosti sa svih kontinenata, iz hrvatskih zajednica, poglavito u slanju pomoći tijekom

Domovinskog rata.

Da ovo kazivanje o HV i njegovim djelatnicima, odnosno cijelom kolopletu oko ideje i djela HV-a - domovina, ne ostane samo kao neka uljepšana priča nabrojit ćemo samo dio djelatnosti i potkrijepiti osobama i imenima. Već u proljeće 1990. ka se je tek pojavilo 'svjetlo na hrvatskom obzoru' u Hrvatsku odlaze: Veso Jurić, Beta Gal i Snježana Krpan, djelatnici 'studentskog odjela' HV. Po dolasku pridružuju se mladima u 'Baraci' i sudjeluju sa zagrebačkom mladeži u predizbornoj promidžbi za HDZ. Naravno šalju i prve žive vijesti iz Hrvatske HV-u. U mjesecu travnju su održani prvi parlamentarni izbori, u mjesecu lipnju 'prvoj trojki' se pridružio i urednik HV-a, Ivo Butković. U srpnju 1990. u Hrvatsku stiže pun zrakoplov, odnosno kombinacija NK 'Croatije' Sydney-Melbourne s pratnjom i nešto navijača, što je jedna od prvih športskih susreta iseljeništvo-domovina.

Slijedeći mjesec (kolovoz) dolazi pun zrakoplov Hrvata(ic)a iz Melbournea u Zagreb, među njima ovi djelatnici HV-a ili članovi 'Uzdanice': Anđelka Stojić (trenutno profesorica engleskog u Mostaru), Slavica Butković, Zdenko Marinčić, Nikola Vrselja. Pristigli naši i nas četvero 'domaćih' odlazimo na Prvi opći sabor HDZ-a za BiH održan 18. kolovoza 1990. u Sarajevu. Iz Sarajeva pratimo Zdenka Marinčića u Čitluk, na prvom povratku kući iz emigracije. Nakon nezaboravnog dočeka u Marinčićima, slijedeći dan sudjelujemo na osnivačkom zboru HDZ-a na nogometnom igralištu u Ljubuškom.

Mi koji smo po prvi put u Hercegovini i gradovima

Čitluku i Ljubuškom uživamo u lijepim dojmovima, iznenađeni tisućama nazočnih na zboru HDZ-a. Naravno te naše fotogra�irane dojmove, a nakon niza godina emigracije, po povratku u Zagreb šaljemo u HV. Dakle živa smo veza s HV-om, odnosno s Hrvatima u Australiji. Kad se ovome nadoda da je sljedeće 1991.godine, nakon ponovnog povratka urednika Butkovića u Hrvatsku i odlaska na 'prvu crtu' u Osijek, Laslovo, nedvojbeno HV bio jedina emigrantska tiskovina s opširnim izvješćima s tog ratišta kao i zbivanjima u Vukovaru. Ostvarena je ta novinarska akcija zahvaljujući i ravnatelju 'Informativnog centra' u Osijeku, Mirku Volareviću, koji je nekoliko godinu kasnije kao konzul boravio u Sydneyju i Perthu. Vrijedno je spomenuti da su u 1991.godine u Hrvatsku stigli 'dečki iz Geelonga' njih 7, te seniori Jerko Kovač iz Canberre i Slavko Ćuk iz Melbournea, cijela ekipa otišla je dragovoljno na bojišnicu u Osijek. U tom vremenu došla je i mlada tajnica i tipkačica u HV-u Željka Jukić i ostala, sada radi kao nastavnica engleskog jezika. Vraća se 1991. i Tomislav Bošnjak u studentskim danima tajnik 'Uzdanice...', potom zadnji tajnik Hrvatskog narodnog vijeća, u ostvarenju tiskovine HV-a bio je nesebični pregalac u ideji, ostvarenju i radu u novini. Nakon djelatnosti u Zagrebu kao tajnik MVP-a, dokazao se kao uspješni veleposlanik u nekoliko arapskih država i u Izraelu, a trenutno je veleposlanik u Egiptu. Postao je vrhunski hrvatski diplomat za taj dio svijeta. Pristigao je već 1991. i Marijan Gubić, kao student prijatelj i suradnik Starčevića. Nakon kraće djelatnosti u MVP bio je vrlo uvaženi hrvatski diplomat i znalac u nekoliko hrvatskih diplomatskih ispostava u USA, sve do svog povrataka u Melbourne. Iz Južne Australije u Hrvatsku došao je istovremeno i Vice Skračić koji je nakon službe u MVP-u otišao kao diplomat u USA, a trenutno je veleposlanik u Kanadi. I on je već kao školarac sa svojim roditeljima Ivanom i Jasnom Skračić, uvaženim predvodnicima 'Uzdanice...' u tom dijelu Australije, pomagao promovirati HV. Naravno, ovo nije prikaz o većini ostalih hrvatskih društava u Australiji već samo o dijelu aktivnih sudionika iz kruga oko HV-a u Domovinskom obrambenom ratu i koračanju RH u demokraciju i slobodu.

hrvatski ratnici teški neravnopravni rat poznat ka Domovinski

Slavicu Butković na njenom još jednom dolasku i povratku u Australiju ispra�o je suprug Ivo i dečki iz Geelonga, Tomislav Gudasić i Marko Jurić, koji su nakon povratka s bojišnice u Osijeku službovali kao hrvatski policajci na zagrebačkoj zračnoj luci

Filipinci u Zagrebu molili za bivšeg predsjednika

Filipinci u Zagrebu molili za bivšeg predsjednika

Nešto više od pedeset zagrebačkih Filipinaca danas je na Bundeku pjevalo i molilo za bivšeg predsjednika Filipina Rodriga Dutertea koji je u ožujku uhićen na zahtjev Međunarodnog kaznenog suda (ICC).

Prema podacima policije, 6200 osumnjičenika ubijeno je tijekom operacija protiv droge u kojima je bilo pucnjave.

Duterte je predsjednik Filipina bio od 2016. do 2022., i na vlast je došao s mjesta gradonačelnika. ICC ga suočava s optužbom za zločin protiv čovječnosti u njegovom ratu protiv droge.

Ubijene su tisuće dilera i konzumenata droga. Duterte poriče da je naredio ubojstva osumnjičenih, i rekao je da je policiji dao upute da ubija samo u samoobrani.

Na Bundeku se pjevala �ilipinska himna, održala mo-

litva za Dutuertea, kojem su njegovi sunarodnjaci u Zagrebu ispekli i rođendanske torte, slaveći danas i njegov 80. rođendan.

“Pustite ga kući”, “Nisam Filipinac uzalud”, “Duterte je omiljeni predsjednik, to ne možete opovrgnuti”, neki su od transparenata s kojima su Filipinci na Bundeku slavili njegov rođendan i molili za njega.

U Hrvatskoj je oko 12.000. To je službena brojka ali ima i siva zona pa ta brojka može narasti i na 17.000 u sezoni.” Filipinci su prepoznati kao vrijedni radnici i sve su poželjniji na hrvatskom tržištu rada.

Većinom su rimokatolici pa se najlakše i najbrže od stranih radnika integriraju u društvo. U crkvi sv. Blaža u Zagrebu svake nedjelje se slavi misa na engleskom samo za njih.

U Hrvatskoj su organizirali i Filipinsku košarkašku ligu.

Evakuacije stanovnika nije bilo

Obilne kiše padale su krajem prošlog tjedna u Hrvatskoj. Bujične vode su najprije ugrozile stanovništvo u Slavoniji. Tako je u Orahovici i okolici, voda došla do kuća. Na sreću, kiša je prestala pa je vodostaj rijeke Vučice koja se izlila iz korita počeo opadati.

Ljudski životi ni u jednom trenutku nisu bili ugroženi, a obranjena je i materijalna imovina građana, rečeno je na konferenciji za novinare

Prosječna plaća 2012. i 2016. bila je 36 posto veća u Sloveniji nego u Hrvatskoj, a danas je samo 13 posto veća, rekao je Frka Petešić

Nekoliko dana nakon što je Vlada usvojila osmi paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima za ublažavanje in�latornih pritisaka, težak 300 milijuna

SURADNJA ČILE JE KLJUČNI

U Čileu hrvati hrvatska koja broji oko 250.000 ljudi i koja je vitalna poveznica između dva naroda, rekao je Primorac

Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar �inancija Marko Primorac sastao se u subotu u Santiagu s čileanskim ministrom �inancija Mariom Marcelom s kojim je razgovarao o jačanju bilateralnih odnosa dviju zemalja, priopćilo je hrvatsko ministarstvo �inancija.

“Tijekom godina Hrvatska i Čile uspješno su surađivale na raznim �inancijskim pitanjima, a postoji i značajan potencijal za daljnji razvoj gospodarskih veza, posebice s obzirom na hrvatsku zajednicu u Čileu koja broji oko 250.000 ljudi i koja je vitalna poveznica između dva naroda”, navedeno je u priopćenju.

Ministri su razgovarali o turizmu, a Primorac vjeruje da bi radnici iz te južnoameričke zemlje mogli raditi u hrvatskom turizmu gdje nedostaje radnika.

Na sastanku su govorili o provedbi Privremenog trgovinskog sporazuma između Europske unije i Čilea koji je stupio na snagu prije dva

navelo da to donosi “obećavajuće izglede” za gospodarstva i poslovne zajednice obiju zemalja.

Primorac je rekao da Hrvatska vidi Čile kao ključnog partnera i prijatelja u Latinskoj Americi.

On boravi u glavnom gradu Santiagu zbog godišnjeg sastanka Inter-američke razvojne banke (IDB), zajmodavca zemljama Latinske Amerike i Kariba. Hrvatska je od 1993. godine članica te banke sa sjedištem u Washingtonu i to kao donator. Podsjetimo, hrvatski iseljenici izuzetno su utjecajni u toj zemlji. Obitelj Andronika Lukšića jedna je od najbogatijih, a jedna njihova grana sada u hrvatskoj vodi veliku hotelsku korporaciju.

Ministar Primorac u Čileu traži radnike za hrvatski turizam

Delnice za gladnu djecu Afrike

Drugi dobrotvorni koncert »Marijini obroci« posvećen prikupljanju sredstava za gladnu djecu Afrike donio je 6.026 eura, rekao je na predstavljanju konačnih rezultata Zoran Majnarić Buco, idejni začetnik ovih humanitarnih druženja.

Civilne zaštite. Službene evakuacije stanovnika na području Virovitičko-podravske županije nije bilo. No neki građani su samoinicijativno zbog svoje sigurnosti otišli kod rodbine i prijatelja. Neka naselja su bila odsječena, ali se komunikacija ipak odvijala. Do nekih prigradskih naselja se teško stizalo. U pomoć je stigla Hrvatska gorska služba spašavanja koja im je dostavljala vodu i sve što je potrebno.

Od spomenute svote tijekom samog koncerta održanog u Raničkom domu Delnice prikupljeno je 4.369 eura, a 1.657 eura prikupljeno je iz goranskih vrtića i osnovnih škola, pri čemu se

istaknuo Dječji vrtić Hlojkica iz Delnica s 550 eura.

– U dvije smo godine kroz dva koncerta osigurali sredstva kojima smo osigurali cjelogodišnju prehranu za 516 djece u Africi.

Želja nam je kroz buduće aktivnosti osigurati 8.800 eura, koliko je potrebno da bi osigurali cjelogodišnje dnevne obroke za jednu afričku školu od oko 400 učenika, rekla je presretna gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić.

mjeseca. Njime se pojednostavljuju administrativni postupci izvoznicima i uvoznicima, omogućujući im da koriste izjave o podrijetlu robe umjesto prethodno potrebnih potvrda ili faktura. Time bi se trebala ubrzati trgovina i smanjiti troškovi poslovanja.

Hrvatsko ministarstvo je

Ljevičar pak hrvatskih korijena Gabriel Boric 2021. je postao novi predsjednik Čilea. Nakon odlaska s otoka Ugljana, preci novog predsjednika Čilea nastanili su se u Punta Arenasu, najjužnijem čileanskom gradu, gdje je Boric rođen. Iz grada na kraju svijeta, kako ga zovu, uspeo se do trona.

Križni put mladih u Korenici

Drugi po redu Biskupijski križni put mladih Gospićko-senjske biskupije održan je u petak u župi Sv. Jurja, mučenika, u Korenici, sjedištu općine Plitvička Jezera, u kojoj se okupilo oko dvjesto mladih. Odatle su, nakon pokorničkog bogoslužja kojega je predvodio fra Kristian Radas, krenuli planiranom rutom tijekom koje su kroz molitvu, pjesmu, otajstva Isusove muke i pobožnost krunice prikazivali Bogu

Plaće u Sloveniji 13 posto veće od onih u Hrvatskoj

eura, održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća u proširenom sastavu i pod predsjedanjem premijera

Andreja Plenkovića na kojoj su predstavnicima sindikata i poslodavaca predstavljeni socioekonomski pokazatelji za prošlu godinu prema kojima je, kako je naglasio predstojnik Ureda predsjednika Vlade

Zvonimir Frka Petešić, ostvarena nikad manja nezaposlenost i nikad veća zaposlenost. U odnosu prema 2016. prosječna je plaća veća 74 posto, minimalna 134 posto, medijalna plaća 76 posto, a u istom je razdoblju prosječna mirovina povećane za 76 posto, naveo je Frka Petešić. Uspoređujući prosječnu plaću u

Hrvatskoj i Sloveniji, rekao je da je ona 2012. i 2016. bila 36 posto veća u Sloveniji nego u Hrvatskoj, a danas je samo 13 posto veća. BDP je od 2016. porastao za više od 80 posto, rečeno je na sjednici, i Hrvatska ima drugi najbrži rast gospodarstva u EU, a gledano po stanovniku, BDP je s 11 tisuća

svoje nakane te svjedočili pripadnost Bogu i Crkvi. Tijekom svih četrnaest postaja u molitvi im se pridružio gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo te nekoliko svećenika koji su mladima bili na raspolaganju za sakrament ispovijedi. Biskupijski križni put mladih Gospićko-senjske biskupije završen je zajedničkim misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Jurja mč. te zajedničkim objedom i druženjem u župnoj dvorani.

eura, koliko je iznosio 2016., porastao na 22 tisuće eura u prošloj godini. “Znamo da Hrvatska ima velik rast i malo višu in�laciju nego druge zemlje, ali oni lideri koji nemaju velik rast, mijenjali bi se s nama. Njihova je teza da nije problem in�lacija, nego niski rast”, poručio je premijer Plenković. Zvonimir Frka Petešić

Poplave kod Orahovice

Slika mladih iz Korenice

Organizatori prikupljanja pomoći

Hrvatski grb u Punta Arenasu

Ministri Marko Primorac i Mario Marcelo

Pomičemo granice: Hrvatski Vjesnik kroči u digitalnu budućnost

Vas, naše vjerne čitatelje tijekom ove 42 godine, pozivamo da nam se pridružite na ovom uzbudljivom, novom putovanju. Nastavit ćemo i dalje biti glas hrvatske zajednice u Australiji

Zoran Juraj SABLJAK

Dok pripremamo naše posljednje tjedno tiskano izdanje Hrvatskog Vjesnika, uhvatio sam se u promišljanju o nevjerojatnom putovanju koje smo dijelili od kada sam postao urednik 2011. godine. Čak i tada, pred gotovo 14 godina, prelazak na digitalne platforme postao je očit i naši prvi koraci u svijetu Interneta kroz Facebook pokazali su nam neizmjerni potencijal koji nam nude digitalni mediji.

Danas s uzbuđenjem najavljujem naš potpuni prelazak na sveobuhvatnu digitalnu platformu koja obuhvaća Internet stranicu, prisutnost na društvenim medijima, Facebooku, YouTube kanalu, X, Instatgram itd. a koja će nam omougćiti da našoj zajednici služimo bolje no ikad. Iako se broj čitatelja Vjesnika smanjuje radi izazova koje su donijeli sve starija populacija i razorni učinak mjera uvedenih tijekom COVID-a, ovaj prelazak ne predstavlja kraj već uzbudljiv novi početak.

Tijekom njegove 42-godišnje povijesti Hrvatski su Vjesnik predvodila svega četiri urednika - što svjedoči o posvećenosti i strasti koja de�inira našu publikaciju. Ivan Butković služio je u ovoj ulozi 8 godina (1983. - 1991.) a naslijedio ga je veliki Tomislav Starčević koji nas je vodio nevjerojatnih 15 godina sve do njegove tragične smrti 2007. Tonći Prusac koji je bio Tomislavova desna ruka gotovo cijelo desetljeće, potom je preuzeo kormilo sve do 2011. Meni je bila neizmjerna čast nastaviti ovo nasljeđe tijekom proteklih 14 godina. Želim ovom prilikom po-

sebno spomenuti svog dugogodišnjeg prijatelja Stanka Kovača s kojim sa krenuo na ovo putovanje. Nažalost, Stanko nas je prerano napustio 2014. On i dalje neizmjerno nedostaje. Njegova prednost našoj zajednici i nepokolebljiva potpora u tim ranim danima mog uredničkog zadatka pomogli su oblikovati put koji slijedimo danas.

Dok se opraštamo od naših tjednih tiskanih izdanja, s radošću mogu potvrditi da će se naše tiskano nasljeđe nastaviti kroz konkretniji mjesečni format. Ovaj pristup omogućit će nam da odamo počast našim tradicijama te ujedno prigrlimo inovacije.

Tijekom naše povijesti, dokumentiralo smo nebrojene značajne trenutke hrvatske zajednice. Među najpamtljivijima bila je teško izborena nezavisnost Hrvatske, Pad Vukovara, smrt Toma Starčevića, presuda Gotovini 2012., smrt Olivera Dragojevića te nevjerojatni uspjesi naše nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998., 2018. i 2022. Ovi su nas trenuci povezali kao zajednicu a naša nova digitalna platforma omogućut će nam da ovakve događaje zablježimo brže i s većim obuhvatom.

Ovaj prelazak nije rastanak - on prestavlja zvonki pozdrav svijetu u kojem nastavljamo našu misiju

očuvanja hrvatske tradicije, kuluture i nasljeđa. Naša digitalna prisutnost omogućit će sam da podijelimo veći broj sadržaja, brže te da dosegnemo veći broj ljudi na relevantniji način uključujući i prijenose uživo diljem Australije i diljem svijeta. Naša digitalna transformacija omogućila nam je da znatno proširimo naš tim, da pozdravimo nove talente i cijenjene veterane u naše redove. Oduševljen sam što mogu podijeliti da smo čak uvjerili našeg bivšeg urednika Tonćija Prusca da ponovno da svoj doprinos pisanjem članaka. Ovaj spoj novih perspektiva i iskusnih glasova znači da će naš urednički tim biti snažniji i veći nego ikada prije i spreman pružiti iznimne sadržaje za našu zajednicu.

Osobno ću nastaviti djelovati kao urednik u doglednoj budućnosti, no raduje me entuzijazam potpore koju primamo od mlađih generacija koje su jednako predane osigurati uspjeh Hrvatskog Vjesnika još desetljećima.

Doprinos Ivana i Kathy Filipović iz tvrtke I&D Group Hrvatskom Vjesniku do sada je bila zaista nevjerojatna. Kada se naša publikacija našla pred najvećim izazovima, oni su istupili

s nevjerojatnom posvećenošću prepoznajući njegovu duboku vrijednost kao glasa hrvatske zajednice u Australiji. Njihova nepokolebiva potpora bila je spas koji je Vjesniku omogućio nastavak njegovog važnog rada tijekom ovih godina. Sada, kada hrabro kročimo u novo digitalno doba, njihova potpuna potpora ovom prelasku također pokazuje koliko je karakteristična njihova vizija te da prepoznaju koliko su digitalna platforme ključne želimo li dosegnuti i uključiti buduće generacije. Iako smo posljednjih godina dobro dokumentirali njihov velikodušni doprinos brojnim hrvatskim nogometnim klubovima i kulturnim organizacijama, vjerujem da je njihova posvećenost Vjesniku njihovo najveće nasljeđe. Ova publikacija služi kao svjetlost i glas povijesti naše zajednice i našeg kulturnog identiteta. Zahvaljujući njihovoj trajnoj potpori i viziji, Hrvatski Vjesnik ne samo da će preživjeti, već će bilježiti uspjehe još desetljećima nastavljajući bilježiti našu zajedničku priču za buduće generacije. Kao predsjednik Odbora, Ivan je pedantno vodio ovu digitalnu transformaciju osiguravši da i dalje brinemo za potrebe naših

starijih čitatelja - što je ujedno i razlog zbog kojeg smo zadržali mjesečno tiskano izdanje uz našu novu, dinamiču digitalnu prisutnost. Želim ovim putem ujedno uputiti srdačne zahvale g. Zdenku Marinčiću koji je tijekom gotovo 35 godina bio predsjednik Odbora i čije su se vodstvo i mentorstvo tijekom mojih prvih godina kao urednika pokazali neizmjerno vrijednima. Posebne zahvale želim uputiti i Suzani Fantov, mojoj asistentici čija je neumorna potpora iz tjedna u tjedan bila ključna, ona će i dalje nastaviti svoju ulogu dok prihvaćamo našu digitalnu budućnost. Također želim istaknuti koliko cijenim naš predani tim u Zagrebu pod vodstvom Marka Barišića čiji su napori bili ključni za našu publikaciju. Posebno hvala i našem prvotnom uredniku g. Ivanu „Buci” Butkoviću čiji su trajni doprinosi pokazali koliko je trajno predan Hrvatskom Vjesniku i hrvatskoj zajednici kojoj služimo. Veliko hvala svakako moram uputiti i Davidu Davutoviću i njegovu izvsnom timu u tvrtci BrucemediaCo na predanom radu iza kulisa koji su uložili u naš besprijekorni prelazak na digitalne platforme. Mnogi od Vas prepoznat će Davida zahvaljujući njegovoj uspješnoj karijeri sportskog novinara - nevjerojatno putovanje koje je počelo upravo ovdje u Vjesniku gdje je napravio prve korake u ovoj industriji. Njegova volja da nas vodi kroz ovu transformaciju na neki način zatvara krug njegove priče na najsmisleniji mogući način. Vama, našim vjernim čitateljima tijekom ove 42 godine, pozivamo Vas da nam se pridružite na ovom uzbudljivom, novom putovanje. Nastavit ćemo i dalje biti glas hrvatske zajednice u Australiji, te ćemo nuditi po nešto za svačiji užitajk dok zajedno otvaramo ovo novo poglavlje. Budućnost za Hrvatski Vjesnik nikada nije izgledala svjetlije.

Uspjeh postaje još fascinantniji kad uzmemo u obzir da se koncert rasprodao u manje od 24 sata, a da je skoro polovica svih ulaznica prodana u manje od 6 sati

Koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu prodao je 281.774 ulaznica, čime je službeno postao najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu, u povijesti, priopćili su iz Entrija.

Ovaj nevjerojatan uspjeh na svjetskoj razini postaje još fascinantniji kad uzmemo u obzir da se koncert rasprodao u manje od 24 sata, a da je skoro polovica svih ulaznica prodana u manje od 6 sati. Rekord u najvećem koncertu s prodanim ulaznicama dosad je držao talijanski glazbenik Vasco Rossi koji je 2017. za svoj koncert u Modeni prodao 225.173 ulaznice u parku Enza Ferrarija. Thompson je taj rekord nadmašio s čak 25 % više prodanih ulaznica.

Entrio inženjerski tim ak-

Postavljene su montažne barijere visoke 5,5 metara, izdržale su sve

Thompson oborio svjetski rekord, za koncert na Hipodromu prodana čak 281.774 ulaznica

tivno je radio gotovo 30 sati bez prestanka. Tijekom nikad viđene navale fanova na kupovinu ulaznica, radili su na optimizaciji serverske infrastrukture, rješavanju niza tehničkih izazova, maksimizaciji prodaje, otklanjanju tri snažna hakerska napada i osiguravanju da stotine drugih događanja koja su isto-

vremeno prodavali na tri tržišta - uspješno rade. Sve navedeno uzrokovalo je povremeno otežan pristup do sustava i redove na prodajnim mjestima, što je bilo potpuno očekivano s obzirom na razmjere ove prodaje. Pritisak na prodaju trajao je cijelu noć, stotine ulaznica prodavale su se svake minute

NABUJALA UNA

Protupoplavni zidovi zaštitili Hrvatsku Kostajnicu

Zahvaljujući tim montažnim barijerama, prvi put nisu poplavljeni podrumi, vodni val je prošao

Zbog Une je izvanredno stanje proglašeno u Hrvatskoj Kostajnici, gdje, zahvaljujući protupoplavnim zidovima, prvi put nisu poplavljeni podrumi. Izvanredno je stanje i na karlovačkom području zbog vodostaja Korane te uvedene izvanredne mjere zbog Kupe koja je također narasla. U Slavoniji se stanje polako normalizira.

U Hrvatskoj Kostajnici zahvaljujući protupoplavnim zidovima, prvi put nisu poplavljeni podrumi. Vodni val prošao je, a na snazi je i dalje izvanredno stanje. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izvijestio je o aktualnom stanju vodostaja i

mjerama obrane od poplava. – U idućih dan ili dva vode Kupe ulazit će u Savu, pa očekujemo visoke vodostaje i na području Jasenovca. Tamo su već na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, što je stanovništvu poznato. Dio vode pušta se i u Lonjsko polje kako bi se snizili vodostaji u osnovnom koritu. Ipak, sve bi to trebalo proći u redu, rekao je Đuroković. Posebna se pažnja, dodao je, i dalje posvećuje Hrvatskoj Kostajnici i vodostaju rijeke Une. Trenutačno je Una praktički dosegnula svoj vrhunac, a potom je uslijedio lagani pad vodostaja i mirnije razdoblje. Možemo reći da je na tom području najgore prošlo, poručio je. Istaknuo je i kako vodni val ne opada brzo, već je potreban određeni vremenski period. Prvo dolazi do stagnacije, a zatim do postupnog opadanja vodostaja.

No, ubrzo će biti vidljivo da Una polako opada i u Hrvatskoj Kostajnici, zaključio je. Dodajmo ovome kako je Bosanska Kostajnica s druge strane Une bila pod vodom. Velike probleme u ovom gradu je napravila ta rijeka koja je poplavila poljoprivredno zemljište i nekoliko kuća.

U isto vrijeme u Hrvatskoj Kostajnici su postavljene montažne brane, zapravo protupoplavni zidovi, koje štite stanovništvo od poplava. Postavljene brane su visine do 550 centimetara i spremne su obraniti grad od većih katastrofa. Stanovništvo ne želi visoke zidove od betona uz Unu koje bi ih štitilo od poplava jer bi to bilo loše za izgled mjesta pa Hrvatske vode kada je to potrebno postavljaju montažne brane koje se kada opasnost prođe uklanjaju.

tijekom noći, a u najmirnijem trenutku, oko 4:30 sati, i dalje je u virtualnoj čekaonici bilo više od 20.000 ljudi. Istovremeno, Entrio tim korisničke podrške zaprimio je tisuće upita putem različitih kanala, na koje i dalje marljivo odgovara kako bi sva pitanja kupaca bila riješena u što kraćem roku.

- Iznimno smo ponosni na cijeli naš inženjerski i operativni tim jer nam je omogućio da ispišemo povijest i oborimo ovakav svjetski rekord. Čestitamo Thompsonu i njegovom menadžmentu na ovom izuzetnom svjetskom uspjehu te zahvaljujemo na povjerenju i još jednoj uspješnoj suradnji, a svim našim organizatorima, prodajnim mjestima i kupcima zahvaljujemo na strpljenju i razumijevanju, poručili su iz Entrija. Radi se o jednoj od najkompleksnijih prodaja ulaznica za jedan koncert na svijetu, čime je Entrio ponovno dokazao da je vodeća platforma za prodaju ulaznica, ne samo u ovom dijelu Europe, već i daleko šire.

Menadžment glazbenika Marka Perkovića Thompsona oglasio se na Facebooku nakon rasprodanog koncerta i najavio:

– Spremni smo za drugi koncert na zagrebačkom Hi-

podromu – čekamo odgovor Grada! Zbog iznimno velikog interesa i brojnih upita onih koji nisu uspjeli osigurati ulaznicu za koncert Marka Perkovića Thompsona 5. srpnja na zagrebačkom Hipodromu, menadžment je spreman organizirati dodatni koncert 6. srpnja. Trenutačno smo u kontaktu s nadležnim gradskim službama i čekamo njihovu službenu potvrdu. Čim dobijemo konačan odgovor, sve informacije bit će pravovremeno objavljene – poručili su. Svi kupci koji su ulaznice kupili putem interneta će dobiti e-mail s potvrdom kupovine, a ulaznice će iz sigurnosnih razloga biti poslane na e-mail kupca nekoliko dana prije početka koncerta. Ulaznice ni u kojem slučaju nemojte kupovati putem društvenih mreža, od preprodavača i ostalih neslužbenih kanala. Velika je vjerojatnost da s takvom ulaznicom nećete moći ući na koncert.

Ljetna škola hrvatskoga folklora

ove godine u Zadru

Pozivamo vas na Ljetnu školu folklora koja će se u organizaciji Hrvatske matice iseljenika održati od 4. do 13. kolovoza 2025. godine

Ljetna škola folklora obuhvaćati će program plesova, nošnji i glazbala ALPSKOG PODRUČJA: ZAGORJA, KARLOVAČKOG POKUPLJA, JASKANSKOG PRIGORJA I POJLA, ISTRE, GRADIŠĆANSKIH HRVATA, SAMOBORSKOG, ZAPREŠIĆKOG, VRAPČANSKOG, ZAGREBAČKOG PRIGORJA I POLJA, SESVETSKOG, ZELINSKOG I VRBOVEČKOG PRIGORJA I POLJA, MEĐIMURJA I PODRAVINE. Polaznici mogu odabrati jedan od tri ponuđena programa: PLES, TAMBURE ili TRADICIJSKA GLAZBALA. Glavni i programski stručni voditelj ljetne ško-

le folklora je prof. Andrija Ivančan, ujedno voditelj i plesnog programa. Voditelj tamburaškog programa je Tibor Bün, uz gosta predavača Sinišu Leopolda, dok je voditelj programa tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić.

Prijavu je moguće izvršiti slanjem popunjene priložene prijavnice na e-mail:lucija.starcevic@matis.hr najkasnije do 15. lipnja 2025. godine.

HMI je omogućila i Hrvatima izvan Republike Hrvatske oslobođenje od plaćanja školarine na temelju odo-

HMI je omogućila i Hrvatima izvan Republike Hrvatske oslobođenje od plaćanja školarine na temelju odobrene pisane zamolbe njihove kulturne zajednice ili udruge

brene pisane zamolbe njihove kulturne zajednice ili udruge. Zamolbu za oslobođenje molimo da pošaljete najkasnije do 1. lipnja 2025. godine.

Cijena školarine iznosi 90 eura, te se ona uplaćuje po dobivenom računu od Hrvatske matice iseljenika i mora biti plaćena prije početka Škole.

Smještaj s punim pansionom organiziran je putem jednostavne nabave za sve sudionike u HI Hostelu u Zadru, Obala kneza Trpimira 76. Cijena punog pansiona s noćenjem (pdv uključen) iznosi 48,28 eura po danu po osobi. Plaćanje smještaja vrše sami polaznici unaprijed na osnovi predračuna koji se može tražiti izravno od Hostela na zadar@h�hs. hr ili u samom Hostelu plaćanjem na recepciji. Broj mjesta je ograničen. Veselimo se vašem dolasku!

Marko Perković Thompson – ovakva pomama za ulaznicama nikada nije zabilježena

Brojni žele doći i uživa� u bogatstvu hrvatske baš�ne

'Najveća borba protiv zla događa se upravo u nama samima'

Nakon svete mise

družili smo se uz čašicu razgovora i dijeleći zalogaj ukusne hrane koju je svatko donio sa sobom – kazao je fra Davor osvrćući se na ovaj krasni hodočasnički put

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Fb Hrvatski centar katolički

Osmo korizmeno hodočašće Hrvata Queenslanda u svetište Marije Pomoćnice kršćana u Marijansku dolinu (Marian Valley) održano je u subotu, 29. ožujka.

Ovo tradicionalno hodočašće započelo je pobožnošću Puta križa u kapeli Božanskog milosrđa - zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, obilne kiše, za razliku od prethodnih godina kada su se obilazile impresivne postaje Križnog puta na otvorenom, u prirodi.

Misno slavlje na hrvatskom jeziku predvodio je fra Davor Dominović, voditelj Hrvatskog katoličkog centra Brisbane i Gold Coast, pozivajući hodočasnike „na nasljedovanje primjera Blažene Djevice, koja je vjerno slušala i opsluživala Isusovu riječ“.

„Oslonjeni na Marijine radosti, ali i žalosti koje je osjetila zbog Isusovog trpljenja, pozvani smo i mi živjeti svoj život noseći istinsku radost u srcu, uvjereni da smo pozvani na spasenje i otkupljeni od svakoga zla. Prihvaćajući i križ i trpljenja kršćanin bi trebao svjedočiti nadu u pobjedu Božjega dobra i pravde nad zlom. A najveća borba protiv zla događa se upravo u nama samima. Često se moramo boriti u sebi da ne budemo poput onoga farizeja iz današnjeg evanđelja koji se hvalio pred Bogom i smatrao sebe savršenim, a prezirao carinika koji se molio u poniznosti i priznajući svoju grešnost i nedostojnost pred Bogom. U svetoj misi molili smo za cijelu zajednicu, na-

pose za one koji su u najvećoj potrebi, bilo duhovnoj ili tjelesnoj. Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi našega zbora iz crkve bl. kardinala Stepinca u Salisburyju, pod ravnanjem voditelja zbora gosp. Tomislava Poljaka. Nakon svete mise družili smo se uz čašicu razgovora i dijeleći zalogaj ukusne hrane koju je svatko donio sa sobom“ – kazao je fra Davor u osvrtu na ovaj krasni hodočasnički, sada već tradicionalni, put.

Thompsonov svjetski rekord

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Na jednoj popularnoj Facebook stranici u utorak je osvanula objava sljedećeg sadržaja: "Pokušali smo na sve načine zabraniti Thompsonov koncert, ali nismo uspjeli. Nažalost, živimo u demokratskom društvu. Moramo prihvatiti da ljudi koji vole Hrvatsku žive među nama i moramo ih trpjeti. U svojim rukama držimo vlasti medije, ali ne možemo ih se riješiti kao '45." U potpisu – Tomislav Tomašević! Bila je ti ipak samo satira, utorak je bio 1. travnja, no ne kaže se džabe da je u svakoj šali pola zbilje. Zapravo, u ovoj ima i puno više od pola. Zagrebačka gradska vlast je dopustila Marku Perkoviću Thompsonu održati koncert na gradskom Hipodromu, ali su gradski čelnici dosta dugo razmišljali prije nego što su odgovorili na Thompsonov upit. Mediji su 23. siječnja prenijeli da je podnio je zahtjev za najam prostora na Hipodromu, a odgovor je dobio nakon tri tjedna - 14. veljače. S obzirom na to kako su se čelnici gradske vlasti ranije odnosili prema ovom pjevaču (primjerice, gradonačelnik Tomašević se nije pojavio na svečanom dočeku hrvatske rukometne reprezentacije, a jedini mogući razlog je to što je na dočeku pjevao Thompson), nema sumnje da su čitavo to vrijeme grozničavo razmišljali, ne bi li smislili neki razlog za obijanje zahtjeva ili barem odgađanje koncerta.

Na kraju su rekli „Da”, ali su odgovor ipak sročili tako da je mogao dovesti do toga da koncerta ne bude, ali to se srećom ipak nije dogodilo. Naime, Thompson je kao željeni datum održavanja koncerta u Zagrebu naveo 6. lipnja (alternativno 29. svibnja i 13. lipnja), a iz zagrebačke gradske uprave su mu, nakon trotjednog razmišljanja, odgovorili da željeni termini nisu slobodni. U prvi mah se činilo da će se Thompson ponijeti kao „uvrijeđena frajla”, da

Napadali su ga, isključivali mu mikrofon na Trgu bana Jelačića, a sada se moraju pomiriti s činjenicom da će Thompson u glavnomu gradu napraviti dosad neviđen glazbeni spektakl

će alternativne termine odbiti, čime bi učinio veliku uslugu Tomaševiću i njegovoj ekipi, ali se to ipak nije dogodilo. I to je, izvan svake sumnje, velika, povijesna odluka za Zagreb i Hrvatsku. Nakon što su ga napadali u svakom mogućoj prilici, isključivali mu mikrofon (na dočeku nogometne reprezentacije), sada se zagrebački ljevičari, kako oni u gradskim institucijama, tako i oni dobro raspoređeni po medijima, udrugama, institucijama, na estradi... moraju pomiriti s činjenicom da će Thompson u glavnomu gradu napraviti dosad neviđen glazbeni spektakl.

I prije samog koncerta Thompson je ostvario nešto na čemu mu konkurencija može samo zavidjeti, osobito oni koji su ga pokušali diskvali�icirati iz utrke za glazbenu nagradu Porin. „Srušili smo svjetski rekord. Nitko, nikada, nijedan konkurent u svijetu nije prodao tako veliki koncert. To je naš najveći projekt, ujedno i najveći koncert u svijetu. Neki kažu da nije najveći, da je Rod Stewart imao 3,6 milijuna posjetitelja. Dakle, ovo je najveći koncert s prodanim ulaznicama u svijetu", izjavio je Berislav Marszalek, direktor tvrtke Entrio koja prodaje ulaznice za koncert na zagrebačkom Hipodromu. I još je najavio prodaju dodatnih 100.000 ulaznica! A do sada ih je, i to u samo 24 sata, prodano čak 281.774!

Ulaznice za Thompsonov koncert su vrijedna roba, bilo je samo pitanje vremena kada će krenuti preprodaja. I nije trebalo dugo čekati! Premda je do koncerta još tri mjeseca, jedan 25-godišnjak iz Istre je već zaradio prekršaju prijavu zbog toga što je ulaznice prodavao po cijeni višoj od naznačene.

Tko želi tješiti drugu osobu, često kaže da kod nekoga problema postoji dobra i loša vijest. Uz tu metodu loša vijest zvuči manje loše jer se izgovara uz dobru vijest. Tako je i s kršćanskim vrijednostima u hrvatskom školstvu. Ako u nastavi sustavno izostaje i iščezava ono što je dominantni identitet u nekom društvu – a neupitan je većinski kršćanski identitet hrvatskoga društva – to postaje problem s kojim se svatko dobronamjeran mora suočiti jer tiče se budućnosti naroda.

Novi broj znanstvenoga časopisa "Crkva u svijetu, koji izdaje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, objavio je više članaka o kršćanskim vrjednotama i književnosti. No posebno se valja osvrnuti na članak u kojem je dr. Ivana Odža istražila tretman kršćanskih tema u suvremenim čitankama za hrvatski jezik u osnovnoj školi. Ona je dobronamjerno i točno uvela u istraživanje zapažanjem da hrvatski školski programi promiču a�irmativan odnos prema nacionalnim i nadnacionalnim kulturnim i identitetskim odrednicama. No loša je vijest da se pritom kršćanstvo kao sastavni dio kulturnoga i nacionalnoga identiteta gotovo uopće ne spominje. Iako postoje izdavači koji kršćanskim temama daju nešto više pozornosti, njezina analiza čitanaka materinskoga jezika upućuje na to da kršćanstvo nije jasno artikulirana odrednica hrvatskoga kulturnoga i književnoga

Da nema Milanovića, još bismo se i mi zabrinuli. On onako ležerno i blagoglagoljivo, infantilno bajkovito ismijava sve koji misle da su stvari ozbiljne a nisu, kaže, leti radije u Crnu Goru i ondje izvalja toliko toga da ni pas s maslom ne bi pojeo, ni bliža mu povijest (Konavle) nije poznata, ali jest bliska, mirna i blistava budućnost. A nije jedini iz Hrvatske i u Hrvatskoj koji relativizira očito, a očito je da bi slom Ukrajine otvorio nove apetite ne samo ruske, nego i srbijanske, klasične. Kako mi u Hrvatskoj možemo pomoći braći srbijanskoj u ovom trenutku kada još čekaju rasplet ruske agresije na Ukrajinu i pripremaju možda svoju? Eto ovako recimo: produžimo mi Hrvati! koncesiju nekoj „našoj“ televiziji u rukama kragujevačkoga vlasnika. “Nacionalnu“ koncesiju. Sjajno.

Upozoravaju me, međutim, da se to već dogodilo nedavnih dana, usprkos tomu što je ta nova a u biti po prirodi stara televizijska kuća u prošlim godinama, neizravno pa ponekad i izravno, pokazivala srdačne osjećaje koje bi netko mogao nazvati protuhrvatskim, s nježnim animozitetima prema hrvatskim braniteljima, recimo. A vremena

Kršćanstvo se ne spominje

identiteta, to jest da se prema kršćanskoj komponenti hrvatskoga književnoga i kulturnoga identiteta škola često postavlja ravnodušno. K tomu, "religijske teme općenito su manje zastupljene u višim razredima osnovne škole, baš kada bi se o njima moglo razmišljati na složenijoj razini, dok je referiranje na kršćanske blagdane redovito zastupljeno u nižim razredima, ali često kao osvrt na tradicijske običaje, manje na religijsku komponentu blagdana. Autorica je s pravom citirala istaknutoga teologa dominikanca o. Marijana Jurčevića (1939. – 2017.) koji je još početkom 21. stoljeća proročki najavio današnje doba posvemašnje relativizacije vrijednosti, do čega dolazi kada ateizam ili antiklerikalizam prijeđu u "mentalitet pluralizma. U ime toga pluralizma razni ideolozi, često �inancirani iz američkih fondova koji su nedavno zatvorili pipe, ponajprije su nasrnuli na hrvatske školske programe kako bi na mala vrata unosili dugoročne promjene. No dobra je vijest da je kršćanski identitet još uvijek dominantan u hrvatskom

društvu i da dokumenti koji reguliraju školstvo barem deklarativno (još uvijek) ističu nacionalni identitet kao vrlinu. To je podloga za djelovanje hrabrih nastavnika koji od kršćanskih vrijednosti nisu odustali. Zato je proročki govor bilo i svojedobno osnivanje festivala kršćanskoga kazališta, i pokretanje Dana kršćanske kulture, i održavanje bijenalnoga znanstvenoga simpozija "Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća, i popularnoga "Kranjčića, velikoga i maloga, kao jedinoga nacionalnoga natječaja za kršćansku književnost, i ustrajno održavanje znamenite manifestacije "Pasionska baština u korizmi… Tim manje-više institucijskim nastojanjima treba pridodati brojne nastavnike koji diljem Hrvatske među djecom i mladima rasplamsavaju žar za kršćanstvom nadahnutom književnom riječju. Iako se dosad ponekad činilo da je riječ o nekoj katoličkoj gerili, njihovo vrijeme tek dolazi. Jer, pogotovo u ratnom ozračju u kojem danas živi svijet, sve se više pokazuje ispraznost ideologija koje čovjeka žele istrgnuti od

Kršćanski identitet još uvijek dominantan u hrvatskom društvu iako ga nema u čitankama

zajednice kojoj pripada i pustiti ga samoga na vjetrometini. Stoga sada svima kojima je stalo do autentičnih kršćanskih vrjednota valja zbiti redove. (Glas Koncila)

Postoji i koalicija mrzovoljnih

su teška i zgusnuta, te bi kada postanu još težima opisana naša čuvena tolerantnost, da ne velim glupost, mogla postati sigurnosnom ugrozom. Baš tako. Svakakva se čuda događaju kod nas i oko nas - osim Koalicije voljnih postoji i koalicija mrzovoljnih, osobito onih s različitih tjeralica. Pa kako ne mogu gdje bi htjeli, likovi s Wanted tjeralica tjeraju mak na konac i rugaju se, posjećuju jedni druge i smiju se, malo u Moskvu i iz Moskve, malo u Jeruzalem i drugdje, lete bez problema i slijeću, za neke se ne zna ni gdje su napokon sletjeli, kao za Dodika koji u Izraelu sjedne pokraj Netanyahua, na snimci se vidi da ovaj nema ništa protiv, ali dolazi netko iz protokola i uljudno zamoli Milorada da ustane i ode. Valjda neki protokolarni povjesničar, koji zna što je bilo u vrijeme Nedića i uopće duhovnih otaca Miloševića, Vučića i Dodika. Kad sam već kod toga što je bilo, moram zabilježiti u Hrvatskim kronikama i opću narodnu (da ne velim općenarodnu) čak prosvjednu pomamu za hipodromskim koncertom Marka Thompsona. „Pa dobro“, pita me mačak Mak, „kakav je to thompsonlik? Jel dolazi k nama iz Vatikana, ili odakle?“ „Kakve su to gluposti“, srdim se, „nije on Papa, nego običan čovjek iz naroda, iz Čavoglava, a ne iz Rima.“ „Pa kako on može napuniti Hipodrom, malo je to čudno“, muSvakakva se čuda događaju kod nas i oko nas - osim Koalicije voljnih postoji i koalicija mrzovoljnih, osobito onih s različitih tjeralica

druje Mak. U pomoć mu priskače Tor, i on grozno neobaviješten, pa iz neznanja nabraja ovako: prvo Ivan Pavao, pa Benedikt i sada Marko, jer je Franjo spriječen. Izbacio sam životinje na dvorište, ne će oni meni tako, neškolovane zvijeri, brkati lončiće. Nakon dva sata mijaukanja i lajanja pustio sam ih opet u kuću, hladni im je zrak razbistrio misli i počeli postavljati razumnija pitanja. „Dobro, kaj nije u Zagrebu na vlasti Možemo!“, reče Mak, „pa kak oni to daju Thompsonu cijelu livadu uz Savu? Kaj nisu ti možemovci revolucionarni hiperljevičari, da ne kažem hipoljevičari?“ „Jesu“, velim, „ali dolaze lokalni izbori i nema toga što ne će učiniti da ostanu, da se prikažu tolerantnim i prema groznoj nacionalističkoj poludesnici i domoljubnoj desnici uopće, to jest prema hrvatskom narodu i lakovjernim purgerima, te će potonji, odavno kolebljivi, opet nasjesti, kao što nasjedaju od početka stoljeća, ovako ili onako... A ima tu i jedna caka koju nitko nije opazio: lokalni su izbori u svibnju, ako se ne varam, a hipodromski koncert početkom srpnja, je li. Pa ako Možemo nedajbože pobijedi na zagrebačkim, mogao! bi svršetkom lipnja reći da se koncert otkazuje iz humanitarnih ili sličnih razloga, da su se konji pobunili jer nemaju gdje trčati, da u GUP-u nije predviđen Thompsonov koncert. Samo nagađam. Vjerojatno je to nemoguć scenarij, izbili bi neredi, ipak se radi o svjetskom rekordu. Možda bi organizatori u krajnjoj nevolji dopustili zamjenski koncert, recimo s Darom Bubamarom.“ (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Branimir Stanić

Piše: Hrvoje Hitrec

DUHOVNOST KORIZMA JE POVLAŠTENO VRIJEME BOŽJEG MILOSRĐA

„Božji mlinovi sporo melju“

Ima nešto u čemu smo mi brži od Boga. Ali nije to baš neka prednost, prije bismo rekli da je to trčanje pred rudu

Jedna mudra narodna izreka kaže: „Božji mlinovi sporo melju“. Bogu se nikamo ne žuri. On „ima vremena“. Ima dobre živce. Uostalom, nije li On iznad vremena, gospodar vremena? Kamo bi žurio?

Ne mora ni za čim trčati; sve se na kraju vraća Njemu. No, nama se čini da je Bog ponekada spor. Osobito onda kad treba kazniti nekoga drugoga (a kad je u pitanju naša koža i kazna koju smo mi zaslužili, onda nam se baš i ne žuri).

Možete li zamisliti da je Bog spor? A upravo ga takvim naziva Sveto pismo. Veli da je spor na gnjev, na ljutnju. U Knjizi mudrosti čitamo: „A ti si, Bože naš, blag i istinit, spor na gnjev i svime milostivo upravljaš“ (Mudr 15,1). U čemu je Bog spor? Spor je na ljutnju. O, koliko nam valja ta Božja „sporost“! A mi smo upravo u ljutnji najbrži: lako se naljutimo, čak pobjesnimo. A onda, sačuvaj nas Bože od nas samih i druge oko nas! Bog je spor na ljutnju, a bogat dobrotom. Kod nas je obratno: brzi smo na ljutnju jer smo siromašni dobrotom. Čak se znamo ljutiti što Bog ne kazni nekoga koji zlo čini, što čeka. Ima nešto u čemu smo mi brži od Boga. Ali nije to baš neka prednost, prije bismo rekli da je to trčanje pred rudu. Jer mi smo često brzi i na govoru i na ljutnji, a spori samo u slušanju. Srdžba i govor ovdje su povezani. A kad srditi progovorimo, slabo se kontroliramo. Izlete onda i psovke i uvrjede i žestoki prigovori čime povrijedimo bližnjega. Sveti nas Jakov opominje u svojoj poslanici da bi trebalo biti obratno: „Svatko neka bude brz da sluša, spor da govori, spor na srdžbu“ (Jak 1,19b). A onda tumači zašto je srdžba, koju ubrajamo među sedam glavnih grijeha, loša, u čemu

je njezina zloća: „Jer srdžba čovjekova ne čini pravde Božje“ (r. 20). Božja sporost A zašto je Bog baš tu „spor“? Opet pravi odgovor nalazimo u knjizi Božje riječi: „Al' Gospodin čeka čas da vam se smiluje, i stog izglēda da vam milost iskaže jer Gospodin je Bog pravedan – blago svima koji njega čekaju“ (Iz 30,18). Bog namjerno čeka, čeka jer više voli smilovanje i opraštanje nego kaznu. Izaija prorok veli da je Bog „velikodušan u praštanju“ (Iz 55,7). A mi smo toliko puta čuli kako nam kao djeci prijete: „Bog će te kazniti!“ Loša je to poruka. Jer dogodi se da Bog ne kazni odmah, a mi to onda protumačimo da tu prijetnju ne treba baš ozbiljno uzeti. Tako smo s dobrom namjerom djecu krivo usmjeravali.

A sasvim je nešto drugo kad djetetu kažemo: „Bogu je žao kad činimo zlo. Bog ti je dobar prijatelj. A prijatelja nećemo žalostiti, zar ne? Kakvi smo mu mi onda prijatelji ako ga žalostimo?“ I dijete će to dobro razumjeti. A što je još važnije, to je istina. Naglašava to toliko puta i naš dobri papa Franjo. A nama se nekako sigurnijim čini ići prijetnjom, pa makar i pravednim Bogom, i njegovom kaznom. I doista, navedena misao iz knjige proroka Izaije veli to: „Gospodin je Bog pravedan.“ Mi bismo rekli: pa kad je pravedan, što odmah ne kazni zlo i zločinca. No, Božja pravednost nije isto što i naša. U Svetome pismu pravednost znači svetost, savršenost, a ne samo golu pravdu: kako ti meni, tako ja tebi. Božja pravednost je nerazdvojiva od milosrđa, opraštanja, ljubavi. Sreća naša! Da nije, loše bismo prošli. Mi se rado ljutimo, a Bog rado prašta Bog strpljivo čeka da mu damo bilo kakav povod da nam se smiluje. Ima sto razloga da nas kazni, a On čeka onaj jedan da nas ne kazni. Kao kad dobar nastavnik traži barem neko pitanje na koje učenik zna odgovori-

„Bog se zaželio razgovora“

A znamo li mi još s ljudima razgovarati? Jer i za to “imamo sve manje vremena“

Nti da ne bi pao na ispitu, a mogao bi mu postaviti niz drugih na koje odgovora ne zna. Zašto Bog čeka? Psalmist nam na to odgovara iz svojega vjerničkog iskustva: „Jer ti si, Gospode, dobar i rado praštaš, pun si ljubavi prema svima koji te zazivaju“ (Ps 86,5). Mi se rado ljutimo, i to začas, a Bog rado prašta. Eto, tu je ta bitna razlika. Papa Franjo često ističe prelijepu misao: Bog se ne može umoriti opraštajući, ali se mi možemo umoriti moleći oproštenje! Eto, nama je teže zamoliti oproštenje, nego Bogu dati ga. A kako mi „rado“ praštamo, znamo i sami. Za naljutiti se treba nam tren, za oprostiti godine! A Bog oprašta, i to rado. Zapravo se drukčije i ne može. Oprostiti preko volje, zapravo znači ne oprostiti posve ili uopće ne oprostiti. Bog ne čini ništa napola, nego temeljito. A oprostiti, znači zaustaviti spiralu zla, presjeći mu put, zaustaviti potočić dok nije postao bujica koja ruši.

Još nismo gotovi! I mi tu moramo nešto učiniti: moramo Bogu dati povod, neki znak da nam njegovo oproštenje i smilovanje treba, moramo ga za to zamoliti, a to znači kako smo uvidjeli da ne valja ono što smo činili i da se toga želimo osloboditi i u budućnosti kloniti. Eto, tu imamo sve elemente dobre ispovijedi: iskreno priznanje grijeha, molba za oproštenje i ozbiljno obećanje popravka svojega budućeg života. To ne može Bog učiniti umjesto nas jer bi nam onda nametao svoje oproštenje. A to Bog ne radi, nije to Njega dostojno. Zato prorok naziva blaženima one koji s čežnjom čekaju to Božje milosrđe i oproštenje, dobit će ga zbog Božje dobrote.

Korizma je povlašteno vrijeme Božjega milosrđa, strpljiva čekanja i velikodušna praštanja. Valjalo bi ga iskoristiti prije nego Božji mlinovi promelju. Onda će biti velika uskrsna radost, i u Nebu, i u našoj duši.

(Izvor: Anto Orlovac, Katolički tjednik)

ije to još jedna nova dužnost, nego predah od svih drugih dužnosti, odmor, osvježenje, razgovor s nekim dragim i bliskim, s Prijateljem. A šteta je upravo za to „nemati vremena“. Veliki suvremeni hrvatski teolog i pjesnik Ivan Golub poziva u jednoj svojoj pjesmi na molitveni predah i odmor u kratkom razgovoru s Bogom:

„Otvori se Suncu na izlasku i sklopi ruke o podne! Zvona zovu ruke od rada i Bog se zaželio razgovora.“ Čovjek podravske ravnice, čvrsto povezan uz seoski način života, ima pred očima težaka, poljodjelca koji obrađuje svoja polja. Zna da mu je potreban odmor, predah u napornom radu. Nakon što se ujutro otvorio Suncu, zapravo Bogu i njegovu blagoslovu za svoj posao koji upravo započinje, podnevni Angelus sjajna je prilika za predah od posla uz molitvu. U našim katoličkim krajevima kad bi čeljad primjerice radila na njivi, čim bi se začulo zvono podnevnog Pozdravljenja, prekidala bi posao i – često oslonivši se na dršku motike – molila Anđeo Gospodnji. Bila je to prilika da se leđa isprave, ruke malo odmore od rada, a duh od briga. Da se čovjek malo s Bogom, prijateljem svojim, porazgovori. Ali prekrasna je motivacija kojom pjesnik poziva na tu molitvu. On reče: „I Bog se zaželio razgovora.“ Bog, tvoj prijatelj, zaželio se s tobom razgovarati. Molitva je razgovor s Prijateljem. Koliko je to različito od shvaćanja da nam je molitva dužnost, nerijetko još jedna mučna obveza, uz toliko drugih pa najčešće onda baš za nju „nemamo vremena“. Nije to još jedna nova dužnost, nego predah od svih drugih

dužnosti, odmor, osvježenje, razgovor s nekim dragim i bliskim, s Prijateljem. A šteta je upravo za to „nemati vremena“. Nemamo vremena čak ni navečer kad smo poslove odavno završili. Nije li u pitanju nešto drugo, a ne manjak vremena: krivo poimanje ili Boga ili molitve ili i jednoga i drugoga. Nemaš vremena? Nemaš nekoliko minuta vremena za stvarnog Prijatelja koji se zaželio razgovora s tobom, koji čeka da ga „nazoveš“, da ga pozdraviš, da mu kažeš što te raduje ili tišti, da mu se izjadaš, što obično činimo u svojim razgovorima s dragim osobama, a imaš sate i sate za virtualne, dakle nestvarne prijatelje. A poznato je da za ono što nam je neugodno, nikada nemamo vremena. Pitanje je samo zašto nam je molitva neugodna.

Ovaj pjesnikov savjet čini mi se lijepim pozivom da se i na početku ove nove građanske godine – u duhu naslova ove rubrike u našem

tjedniku – malo zaustavimo, odvojimo od mnoštva obveza koje nam drugi nameću ili koje si sami namećemo, i predahnemo u društvu draga Prijatelja. Mnogi se zaustave, točnije stanu, tek kad ih neka nevolja zaustavi: bolest, teška nesreća ili nevolja u obitelji. Zaustavi se, čovječe, nemoj da te drugi zaustavljaju! Zaustavi se u radosti, Bogu zahvali, radost s drugima podijeli; zaustavi se u nevolji, izjadaj se, utjehu zatraži i ojačan uhvati se s njome u koštac, jer nisi sam! Bog je s tobom. On se zaželio razgovora s tobom jer se zaželio tebe. Ne može se dobar otac ili majka ne zaželjeti svoga djeteta. I nikad im nije previše lijepih susreta s njima. Poslušaj pjesnika, on često stvari najbolje razumije! A znamo li mi još s ljudima razgovarati? Jer i za to “imamo sve manje vremena“. Možda su ta dva razgovora povezana.

(Piše: Anto Orlovac, Katolički tjednik)

ZAUSTAVI SE, ČOVJEČE

ZABAVA PRVA AUSTRALSKA TURNEJA POPULARNOG PJEVAČA

Tiho Orlić najavio koncerte za pamćenje

U pjesmama koje su postale legendarni hitovi,Tiho ostavlja svoj trag u glazbenom i vizualnom identitetu. Prisjetimo se samo hitova 'Stari se', 'Daleko je', 'Neraskidivo'…

Pripremila: Suzana FANTOV

Tiho Orlić - hrvatski glazbenik iz Splita, karizmatičnog glasa, vrhunski producent i aranžer koji svojim energičnim zvukom potpisuje brojne pjesme, svoja dva studijska albuma - ovog mjeseca započinje svoju prvu samostalnu australsku turneju.

Zajedno sa svojim bendom održat će koncerte u četiri grada – u Canberri (24. travnja) u Hrvatskom klubu O'Connoru, u Sydneyju (25. travnja) u Hrvatskom domu Bosni, u Adelaideu (26. travnja) u Hrvatskom klubu, te u Perthu (3. svibnja) u Hrvatskom društvenom centru Zapadne Australije.

Mimi Glavaš iz Adelaidea, organizatorica ove turneje, članica je hrvatske zajednice u Adelaideu u kojoj strastveno pomaže kako bi se bogata hrvatska kultura promovirala na što bolji način, te kako bi događanja u hrvatskim klubovima diljem Australije održala široku hrvatsku zajednicu na okupu.

„Ideja je bila da Tiho Orlić uveliča obilježavanje značajne 75. obljetnice djelovanja Hrvatskog kluba Adelaide. Koncerti će biti epski, jer Tiho i njegov sastav imaju veliku energiju i ekstremni talent. Sigurno će to biti turneja za pamćenje. Ovo su koncerti koje ne želite propustiti!“ – poručila je Mimi.

Tiho je svoju glazbenu karijeru započeo još u svojim srednjoškolskim danima. Njegovo osebujno glazbeno djelovanje očituje se i kroz suradnju s Markom Perkovićem Thompsonom.

U pjesmama koje su postale legendarni hitovi, Tiho

ostavlja svoj trag u glazbenom i vizualnom identitetu.

Prisjetimo se samo hitova „Stari se“, „Daleko je“, „Neraskidivo“… koji su zabilježili milijunske preglede na YouTubeu.

Hrvatski nogometni savez prošle je godine predstavio novu himnu hrvatske nogometne reprezentacije pod nazivom ''Najbolja kad je

najteže'', čiji su izvođači autor glazbe i teksta Tiho Orlić te pjevač Opće opasnosti Pero Galić.

A u siječnju ove godine predstavljen je i video uradak za pjesmu „Strast“ (2024.), za koju glazbu i stihove potpisuje Tihin dugogodišnji suradnik, skladatelj Tomislav Mrduljaš.

Na sljedećim poveznicama

potražite svoje ulaznice: CANBERRA: Tiho OrlićSilent Eagle - Australian Tour https://www.trybooking. com/CZEIC SYDNEY: https://www. hrvatskidombosna.com/ events/tiho-orlic-and-band PERTH: https://www.trybooking.com/events/landing/1379317

jetili Hrvatski klub u Wodongi

U Wodongi su ih

srdačno dočekali članovi Upravnog odbora predvođeni predsjednicom Silvijom Šarić. Svoje druženje nastavili su uz izvrstan domaći ručak i pjesmu uz gusle Mate Vukovića

Tekst: Pripremila Suzana FANTOV

Foto: Stjepan KALOCI, Fb Wodonga Croatian Club

Članovi Hrvatskog kluba

„Boće Gospić“ posjetili su u subotu, 29.ožujka, Hrvatski klub u Wodongi.

U dupkom punom autobusu članovi kluba zaputili su se u veseloj izletničkoj atmosferi, a već na prvoj postaji za odmor zajedno su uživali u kavi i kolačima.

U Wodongi su ih srdačno dočekali članovi Upravnog odbora predvođeni predsjednicom Silvijom Šarić. Svoje druženje nastavili su uz izvrstan domaći ručak i pjesmu uz gusle Mate Vukovića.

Članovi „Boća Gospić“ zahvaljuju Silviji Šarić na gostoljubivom prijamu, a predsjedniku kluba Stjepanu Novaku na odlično organiziranom putovanju.

Marljive domaćice u pripremi ručka

Marljive domaćice �jekom pripreme ručka

Tko može odolje� domaćoj sarmi!

Kolači i kava – jer slatko dolazi na kraju!

Promocija hrvatske gastronomije i gostoljubivosti privukla više od 2000

Obitelji su uživale u opuštenoj atmosferi, a mnogi posjetitelji koji su Društvo posjetili prvi put bili su impresionirani sadržajima kluba i pitali se zašto ovakav događaj nikada prije nije održan

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Croatian Cultural Society of NZ Inc.

Hrvatsko kulturno društvo Novog Zelanda 22. ožujka održalo je prvu “Food Truck Feštu”, zamišljenu kao dan otvorenih vrata u klubu koji je na poseban način promovirao hrvatsku kulturu, gastronomiju i nadasve gostoljubivost koju je iskazao ugostivši više od 2000 posjetitelja!

“Bio je to izuzetan uspjeh u Te Atatū - uz ukusnu hranu iz cijelog svijeta, štandove na tržnici, zabavu, dječje igre i ostalo zajednica je iskazala duh kojim je prožeta. Događaj je priređen s nakanom

jačanja vidljivosti kluba, njegova uključivanja u zbivanja u lokalnoj zajednici i promoviranja hrvatske kulinarske kulture široj publici.

Organizacijom ovakvih događanja Društvo osigurava da hrvatska kultura ostane relevantna za mlade naraštaje te da se njeguje osjećaj ponosa na svoju baštinu.

Bez stalne vidljivosti i uklučivanja u javna događanja postoji opasnost da tradicije izblijede iz života mnoge djece iseljenika” – rekao nam je Joseph Erceg u svom osvrtu na o ovaj uspješan događaj.

Brojni hrvatski specijaliteti, ćevapčići, jela s makarunima, knedle…samo su dio raznolike ponude koja je, uz štandove hrvatskih vinarija koje su odigrale ključnu ulogu u razvoju novozelandske vinske industrije, oduševila posjetitelje koji su imali priliku razgledati prostor kluba i saznati nešto više o njegovim aktivnostima.

“Zabava i igre bile su u punom jeku tijekom cijelog po-

Breaking Boundaries As Croatian Herald Embraces Digital Future

Zoran Juraj SABLJAK

As we prepare to publish our �inal weekly printed edition of Hrvatski Vjesnik-Croatian Herald, I �ind myself re�lecting on the remarkable journey we’ve shared since I became editor in July 2011. Even then, nearly 14 years ago, the shift toward digital platforms was becoming evident, and our �irst steps into the online world through Facebook showed us the tremendous potential that digital media offered.

Today, I’m excited to announce our full transition to a comprehensive digital platform—complete with a website, social media presence, Facebook, YouTube channel, X, Instagram etc—that will allow us to serve our community better than ever before. While declining readership due to an aging population and the devastating impact of COVID lockdowns has presented challenges, this transformation represents not an ending, but an exciting new beginning.

In its 42-year history, Hrvatski Vjesnik

has been guided by just four editors—a testament to the dedication and passion that has de�ined our publication. Ivan Butković served for 8 years (1983-1991), followed by the late and great Tomislav Starcevic who led us for an incredible 15 years until his tragic passing in 2007. Tonći Prusac, who had been Tom’s second-in-command for nearly a decade, then took the helm until 2011. It has been my profound privilege to continue this legacy for the past 14 years. I want to pay special mention to my long-time friend Stanko Kovač with whom I star-

ted this journey. Unfortunately, Stanko left us way too early in 2014. He was and still is greatly missed. His passion for our community and unwavering support in those early days of my editorship helped shape the path we continue to follow today. While we bid farewell to our weekly print editions, I’m delighted to con�irm that our print legacy will continue through a more substantial monthly format. This approach allows us to honour our traditions while embracing innovation.

Continued on pages 16 & 17

Exclusive: Vjesnik to continue as monthly magazine

Print legacy to continue, support new digital platforms

VJESNIK STAFF

Photo Paul ŹIVČIĆ

The Hrvatski Vjesnik’s print edition will continue in a monthly format for the rest of 2025, as the new digital era takes shape from this month (April 2025). The website (www. vjesnik.com.au) has of�icially launched, along with the YouTube channel (@HrvatskiVjesnik), Instagram (@ hrvastskivjesnik) and Facebook (@hrvatskivjesnik.croatianherald).

These will be the focal point of the digital revolution, with a signi�icant investment made in video, photography and journalism, to deliver more engaging and higher-quality content that is relevant to the Australian-Croatian community and the broader diaspora.

NEW MONTHLY PRINT EDITION

Initially slated to stop printing in June due to continual losses and a huge drop-off in sales post COVID, the Vjesnik board has

opted to commit to printing a monthly edition of the Vjesnik until the end of 2025 at least. Whilst the monthly edition will pay homage to the weekly print traditions of the past 42 years, a design refresh and quality increase (paper quality, journalism and imagery) will underpin the new monthly editions.

“We are delighted to announce that the print edition will continue for the rest of 2025 as a monthly,” Vjesnik editor George Sabljak said. “Considering the transition from weekly, we will be focused on producing a quality publication that will have the hallmarks of any monthly publication, which is more exclusive, timeless and feature-style content and impactful imagery. “It is a signi�icant development, and a decision made after taking on the feedback of the Croatian community in recent months since the announcements were made. “We understand that a physical edition is important for the older generation. It will be a revamped design, continuing with a balance of Croatian and English-language content, but with a strong focus on engaging imagery. “This will be coupled with a big

investment in our newly-launched digital platforms. Whilst we understand that some of the older generations have challenges with technology, we encourage them to embrace it and use it as an opportunity to connect with their children and grandchildren. And in some cases great grandchildren.”

2026 AND BEYOND

No decisions have been made for 2026 and beyond, with future plans determined by the success of the new digital rollout. “This is a huge project we are undertaking but one that is a must as the previous model was unsustainable,” Sabljak said. “There will be challenges, but we ask the Croatian community to embrace the new digital era and work with us, to preserve the Croatian culture and identity for generations to come. “Feedback is important to use and we encourage people to provide feedback, via the website and surveys that will be distributed in coming months. “We will also distribute regular newsletters so we encourage people to sign up to ensure they remain updated on all the news that is relevant to them.”

Continued from page 15

Zoran Juraj SABLJAK

Throughout our history, we’ve documented countless signi�icant moments for the Croatian community. Among the most memorable were Croatia’s hard-fought independence, the fall of Vukovar, Tom Starčević’s passing, the Gotovina verdict in 2012, Oliver Dragojević’s passing and our national football team’s incredible World Cup successes in 1998, 2018, and 2022. These moments connected us as a community, and our new digital platform will allow us to capture and share such events with even greater immediacy and reach.

This transition isn’t goodbye-it’s a resounding hello to the world as we continue our mission of keeping Croatian tradition, culture, and heritage alive. Our digital presence will enable us to deliver more content, more quickly, with wider reach and greater relevance, including live streams from across Australia and worldwide.

Our digital transformation has allowed us to expand our team considerably, welcoming both fresh talent and cherished veterans to our ranks. I’m thrilled to share that we’ve even persuaded former editor Tonći Prusac to contribute articles once again.

This blend of new perspectives and experienced voices means our editorial team will be stronger and more extensive than ever before, ready to deliver exceptional content for our community.

I will continue as editor for the foreseeable future, but I’m heartened by the enthusiastic support we’re receiving from younger generations who are passionate about ensuring Hrvatski Vjesnik thrives for decades to come.

The contribution of Ivan and Kathy Filipović from the I&D Group to Hrvatski Vjesnik has been nothing short of astounding. When our publication faced its greatest challenges, they stepped forward with unwavering commitment, recognising its profound value as the voice of the Croatian community in Australia.

Their steadfast support has been the lifeline that allowed the Vjesnik to continue its important work throughout these years. Now, as we move boldly into the digital era, their full endorsement of this transition demonstrates their characteristic vision, as they recognise how essential online platforms are for reaching

serving

Croa�a’s first President Dr Franjo Tuđman reading the Vjesnik during his 1995 official visit to Australia

The Vjesnik’s longest

Editor-in-Chief of 16 years, the late Tomislav Starčević.

Boundaries As Croatian

Digital Future

and engaging future generations. While their generous contributions to numerous Croatian football clubs and cultural organisations have been well documented over the years, I believe their dedication to the Vjesnik stands as their greatest legacy.

This publication serves as the beacon and voice of our community’s history and cultural identity. Thanks to their ongoing support and vision, Hrvatski Vjesnik will not only survive but thrive for decades to come, continuing to record our shared story for future generations.

As Board Chairman, Ivan has meticulously guided this digital transformation while ensuring we remain mindful of our aging readers’ needs-precisely why we’re maintaining the monthly print edition alongside our dynamic new digital presence.

I also extend my heartfelt thanks to Mr. Zdenko Marinčić, who served as Board Chairman for nearly 35 years and whose leadership and mentorship during my early days as editor proved invaluable. Special gratitude goes to Suzana Fantov, my assistant, whose tireless week-in, week-out support has been essential-she will continue in her role as we embrace our digital future. I’d like to express my appreciation to our dedicated Zagreb team led by Marko Barišić, whose efforts have been invaluable to our publication.

(L-R) Frank, Drago, and Daniel Gudasić, Vjesnik’s mul�-genera�onal readers, welcome the newspaper’s dynamic leap into the digital age.

Generation Next: Digital revolution to protect our future

This provides best chance for Vjesnik legacy to continue for decades to come

David DAVUTOVIĆ

Photo Paul ŹIVČIĆ

Evolve or die. This is the situation facing the Hrvatski Vjesnik, as a representation of the Croatian community, like many other migrant communities in this multicultural nation.

If my parents, grandparents and the hundreds of thousands of fellow, brave Croatian migrants were presented with the 2025 scenario - successful assimilation into Australian society underpinned by their homeland being recognised - they would have signed their lives away.

Special thanks also go to our original editor, Mr. Ivan “Buco” Butković, whose continued contributions demonstrate his enduring commitment to Hrvatski Vjesnik and the Croatian community we serve. Special recognition must go to David Davutović and his exceptional team at BrucemediaCo for their dedicated efforts behind the scenes in orchestrating our seamless transition to digital. Many of you will recognise David from his distinguished career as a sports journalist-a remarkable journey that began right here at the Vjesnik where he got his pivotal �irst break in the industry.

His willingness to guide us through this transformation brings his story full circle in the most meaningful way. And to you, our loyal readers over these 42 years, we invite you to join us on this exciting new journey. We will continue to be the voice of the Croatian community in Australia, with something for everyone to enjoy as we begin this new chapter together.

The future has never looked brighter for Hrvatski

Our soccer clubs, churches and social clubs were places of pride and congregation, amid a backdrop of struggle and �ight for recognition. The reality is, that our kids and grandkids will not understand or fully appreciate what took place before them. Nor can we expect them to. They don’t face the same struggles, their grasp of English is better (whilst

retaining the Croatian language will be more challenging) and weekends are not spent fundraising for Croatian independence. They don’t have a club in the top tier of Australian football, and there are far less social gatherings, such as ‘zabave’ or the famed Croatian disco. Life is good right now, when compared with what our parents and grandparents endured. The Vjesnik has been around since 1983. If we want it to be around for at least 42 more years, we must embrace the digital era and reframe and evolve the identity of the Croatian community moving forward. Whilst this change is a bitter pill for the older generation to swallow, we must urge our parents and grandparents to think about our kids, grandkids and future generations. Will our kids and grandkids speak Croatian? How will they engage with Croatian culture and community? From my vantage point, the Vjesnik’s digital shift is driven by a �ierce desire to retain those strong Croatian traditions for generations to come, to ensure that our community evolves and thrives. And that our kids and grandkids, will remain as proud of their Croatian

heritage, be it through sport, music, cooking or culture. The Greek and Italian communities have assimilated well into Australian society and face similar challenges like the Croats, particularly around language. Their media platforms have already transitioned into a digital-�irst approach. When I was 18, the Vjesnik gave me an opportunity to write and eventually edit the New Generation English supplement, which set me on the path to becoming a full-time media professional, working for the likes of Herald-Sun, Daily Telegraph, Fox Sports, Optus Sports and ABC. With the Vjesnik’s recent struggles with the print edition post COVID, it was impossible for young media practitioners to be afforded the same opportunity. The new digital era will transform that, and also provide more work experience opportunities for young Croatian media and journalist prospects.

* David Davutović is a former Vjesnik contributor, NewsCorp writer, broadcaster and now managing director of Bruce Media, who are assisting with the digital migration.

Vjesnik-Croatian Herald.

(L-R) Frank, Drago, and Daniel Gudasić, Vjesnik’s mul�-genera�onal readers, welcome the newspaper’s dynamic leap into the digital age.

Ivan and Kathy Filipović from the I&D Group have played vital role in ensuring the Vjesnik’s longevity and transi�on into the digital era.

Brian GALLAGHER

The British government has, according to media reports, proposed a new scheme to deal with asylum seekers whose claims have been rejected: Send them to ‘return hubs’ in Western Balkan countries. These would be Bosnia-Herzegovina (BiH), Serbia, North Macedonia and Albania. This is clearly a bad idea for any of these countries, but it is worth taking a look at what this is about, and what might happen if this idea were accepted by BiH.

The story comes from a report in The Sunday Times. The paper informs us that the idea, which they are positive about, is based on something similar Italy is doing with Albania. It is claimed that this is different to the previous Conservative government scheme to send people to Rwanda - cancelled by the incoming Labour government before it started - because it would only apply to those whose asylum claims have been completely rejected, whereas the previous idea was to send asylum seekers to the African state the moment they arrived in the UK. The current idea is different, but the principle is the same: deterrence.

Why the need for deterrence? Quite simply, illegal migration to the UK has been out of control for some time, with many thousands crossing the English Channel from France without much hindrance. It has helped the signi�icant rise in the opinion polls of Nigel Farage’s Reform Party, hence the governing Labour Party’s idea. i.e potential asylum seekers may not come to the UK if they think they will end up in BiH or Serbia.

Those with long memories may recall that such an idea was �loated back in 2003, with pre-EU Croatia being selected for similar centres. This resulted in negative publicity for Croatia. Indeed, I wrote about it for Hrvatski Vjesnik. However, the plan came to nothing,

A Bad British Scheme

no doubt being considered unworkable.

The current wheeze may very well - hopefully - go the same way. If it does not, what would happen if it goes ahead in BiH? Nothing good, but here is a possible scenario. If the UK did this with the EU - which The Sunday Times suggests in a leader - the government in Sarajevo may be prevailed upon to accept it. Perhaps with some EU bribe or the other.

The Of�ice of the High Representative - the international governing body of BiH - may even push for it, although one would hope the OHR would reject it.

Where would such a hub be located? In Republika Srpska, the Serb run part?

Its leader, Milorad Dodik would likely reject it, unless it came with some concession to him, which conversely would not go down well with the Bosniaks. It is more likely that hubs would be centred in the Bosniak-Croat Federation half of BiH. No-one would want such a hub near them. However, it is perfectly possible to see that certain Bosniak politicians would like the hub placed in Croat populated territory, with Sarajevo pocketing the money from the UK and perhaps the EU. There are already severe problems between Croats and Bosniaks, based upon Bosniaks using their numerical superiority to attempt to elect representatives upon

the Croats. This is already done for the tripartite presidency, where using a loophole the Croat seat is elected by Bosniaks, causing much bitterness.

The problems with such hubs would swiftly start. Who would be responsible for them? What happens if there is a riot by people who do not wish to be deported to their home countries?

Some of these people may be criminally inclined, or even linked to terrorism, a potential problem for the local communities where these hubs will be situated. There would invariably be plenty of allegations of human rights abuses. If the BiH Croats were involved in running the place - or even if

they aren’t - you can be certain Sarajevo would attempt to ensure they are blamed. No doubt a number of those sent to such a hub will escape. And where will they head for? The EU. i.e Croatia. Zagreb already has problems with migrants illegally crossing the frontier.

This would cause more - especially if such a hub would be based near the border.

Zagreb should use its diplomatic clout to point out the negative repercussions of this idea.

Is all this alarmist? Consider if these hubs are built.

Does anyone really think it will go smoothly? Whatever country these hubs appear in, it will cause problems.

Any number of alternate

scenarios to the above could happen, depending on the machinations of local politicians. The hubs would also do those countries no favours at all, potentially harming what limited tourism and investment they have. Cynically, the point of selecting these countries is their poor image, which this will not help.

Of course, this idea may go no further than reports i.e a stunt to show how ‘tough’ the British government is. However, it is wrong to even suggest a policy to export this British issue to places which have enough problems already. If asked, the countries concerned would be wise to neutralise this nonsense with a �irm ‘No’.

hrvatske kulture, gostoljubivosti 2000 posjetitelja!

slijepodneva, uz glazbu koja je stvarala ugodnu atmosferu, a kolo u kojem su nastupili naši plesači i orkestar dalo je poseban tradicionalni štih događaju.

Obitelji su uživale u opuštenoj atmosferi, a mnogi posjetitelji koji su Društvo posjetili prvi put bili su impresionirani sadržajima kluba i pitali se zašto ovakav događaj nikada prije nije održan” – kazao je Joseph o događaju koji će zasigurno osigurati svoje mjesto u kalendaru događanja u Aucklandu.

“Iznenađujući uspjeh fešte ‘Food Truck’ naglašava važnost organiziranja događanja na kojima se okupljaju članovi naše zajednice i na kojima se usvajaju moderni trendovi priprave hrane, njeguje naša baština i jačaju veze u zajednici. Nakon tako pozitivnog odaziva Hrvatsko kulturno društvo veseli se trenutku kad će opet prirediti slično događanje” – zaključio je Joseph Erceg.

S nadom okrenuti prema Uskrsu

Nakon sv. mise u župnoj dvorani priređen je zajednički ručak na kojem je poslužen posni grah. Okupljeni su uživali u ugodnom druženju, a njihovu pozornost posebice su zaokupile raritetne izložene knjige

Tekst: Suzana FANTOV Foto: Snježana BULJAN

Četvrta korizmena nedjelja, 30. ožujka, u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu započela je pobožnostima Križnog puta.

Misno slavlje Nedjelje radosti (Laetare) predslavio je vlč. Bosiljko Rajić, uz koncelebraciju vlč. Velimira Maglice, pozivajući nas da podignemo pogled i s nadom se okrenemo prema Uskrsu.

Svjetlo koje sa sobom donosi ova korizmena nedjelja usred pokorničkog razdoblja podsjeća nas da nas Gospodin ne zove samo na žrtvu, već i na radost spasenja.

Ružičasta boja koja simbolizira olakšanje i nadu usred korizmene strogoće, na neki način prenesena je kasnije i u župnu dvoranu, gdje je priređen zajednički ručak.

Nakon sv. mise u župnoj dvorani priređen je zajednički ručak na kojem je poslužen posni grah. Okupljeni su uživali u ugodnom druženju, a njihovu pozornost posebice su zaokupile izložene knjige, među kojima su bile i one veoma raritetne.

Knjige koje su se mogle besplatno preuzeti darovao je vlč. Velimir Maglica.

Ohrabruje to što je BiH napravila mali, ali ipak značajan i u strateškom smislu obećavajući iskorak u smislu zastupljenosti na području zemalja članica EU-a

Podaci s razine BiH, ali i Federacije BiH, govore kako je domaća poslovna zajednica uspjela pronaći način za suočavanje s globalnim izazovima, održavanje, pa i poboljšanje vanjskotrgovinskih aranžmana, a napose s Europskom unijom.

Ono što se u startu može uočiti je podatak kako je u siječnju i veljači izvoz u EU rastao bržim tempom od uvoza.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do veljače 2025. godine izvoz je iznosio 2 milijarde i 659 milijuna KM, što je za 6,1 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 4 milijarde i 538 milijuna KM, što je za 6,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni de�icit iznosio 1 milijardu i 880 milijuna KM.

Kada se gledaju tržišta, ohrabruje što je BiH napravila mali, ali ipak značajan i u strateškom smislu obećavajući iskorak u smislu zastupljenosti na području zemalja članica EU-a.

Globalni politički potresi i neizvjesnosti prisiljavaju EU da snažnije investira u vlastite, ali i u kapacitete proizvodnje u geografski bliskim područjima, a osobito onim zemljama koje su već u postupku pristupanja u punopravno članstvo.

Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za prvi tromjesečje 2025. iznosi 2,6 posto, prvenstveno uslijed nastavka rasta aktivnosti uslužnog sektora i prosječnih realnih plaća

Godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u prvom tromjesečju ove godine iznosit će 2,6 posto, a u tom razdoblju očekuje se rast in�lacije na 3,9 posto, dominantno kao posljedica povećanja minimalne plaće u FBiH. Centralna banka BiH objavila je brzu procjenu BDP-a za četvrto tromjesečje 2024., prvo tromjesečje 2025. i in�lacije za prvo polugodište 2025.

CB BiH procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2024. na 2,6 posto. U skladu s prognozom za posljednje tromjesečje 2024., za 2024. se procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a od 2,5 posto, što je gotovo identično projekciji iz

RASTE IZVOZ U EUROPSKU UNIJU

Bh. tvrtke pronašle način za suočavanje s globalnim izazovima

Večernji list analizirao je �inancijske iznose izvoza i uvoza pojedinih kategorija proizvoda, a jedan od zaključaka je kako, potencijalima unatoč, i dalje postoji prilično veliki de�icit u smislu trgovine prehrambenim proizvodima.

Promatrajući vrijednost izvoza, prvo mjesto čine metali i proizvodi od metala s iznosom od 471,4 milijuna KM. U četiri kategorije proizvoda BiH ima su�icit, a to su drvna industrije, industrija obuće, namjenska, odnosno vojna industrija te kategorija raznih proizvoda.

Kada govorimo o apsolutnim iznosima na drugoj strani

vanjskotrgovinske vage, odnosno uvozu, na prvom mjestu su strojevi i elektrotehnička roba s iznosom od gotovo 654,9 milijuna KM, no ono što je zanimljivo je što je izvoz u ovoj

kategoriji dosegnuo respektabilnih 460 milijuna KM.

I Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio podatke za veljaču ove godine, a u njima je vidljivo kako je i na ovoj razini zabilježen porast izvoza, odnosno veća stopa rasta izvoza od stope rasta uvoza u odnosu na veljaču prošle godine, što upućuje na određene pozitivne trendove u vanjskoj trgovini s partnerima u Europskoj uniji.

FBiH je za veljaču 2025. ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od 982 milijuna i 887 tisuća KM, što je za 142 milijuna i 816 tisuća KM ili 17 posto više u odnosu na siječanj 2025., odnosno za 73 milijuna i 888 tisuća KM ili 8,1 posto više u odnosu na veljaču prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti od milijardu, 716 milijuna i 804 tisuće KM, što je za 194 milijuna i 303 tisuće KM ili 12,8 posto više u odnosu na siječanj 2025., odnosno za 37 milijuna i 507 tisuća KM ili 2,2 posto više u odnosu na veljaču prethodne godine.

In�lacija nastavlja rasti, a s njom i pad kupovne moći građana

jesenskog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija (2,4 posto).

Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za prvi tromjesečje 2025. iznosi

2,6 posto, prvenstveno uslijed nastavka rasta aktivnosti uslužnog sektora i prosječnih realnih plaća. „Procjenjujemo da bi ukupna in�lacija mogla iznositi 3,6 posto, a temeljna in�lacija 3,9 posto u prvom tromjeseč-

ju 2025. Značajno odstupanje procijenjene in�lacije u prvom tromjesečju u odnosu na prethodni krug brzih procjena posljedica je iznenadnog povećanja minimalne plaće za 2025.”, naveli su iz CB-a BiH. A što, zapravo, znači in�lacija i kako se odražava na kupovnu moć građana? In�lacija označava rast cijene roba i usluga. Kada dođe do in�lacije, vrijednost novca opada jer za isti iznos novca

Pijan si, valjaj se!

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

kupujete manje nego prije. Dakle, in�lacija je rast cijena i pad kupovne moći novca. Godišnja in�lacija u BiH iznosi 3,5 posto i to znači da su prosječne cijene roba i usluga porasle za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Konkretno za građane to znači da, ako plaća nije porasla za najmanje 3,5 posto, imaju manje novca nego prošle godine i za isti novac kupuju manje namirnica.

Ipak, treba uzeti u obzir da in�lacija ne pogađa sve proizvode jednako i neki su skuplji, a neki jeftiniji. Dakle, za 100 KM ove godine kupujete manje nego prošle godine za isti iznos i zbog toga ćete često čuti da in�lacija "jede" štednju. Ako vam plaća ne raste barem koliko i in�lacija, zapravo zarađujete manje.

Stručnjaci savjetuju da u razdoblju in�lacije oni koji imaju novac ulažu ga uglavnom u nekretnine i zlato.

Prateći desetljećima događanja u Dragoj Našoj, cijelo vrijeme se pitam kako je moguće da ljudi ne vide dalje od nosa, kako je moguće da ne koriste zdrav razum, koji im je Bog dao, kako je moguće da lako potpadaju pod psihologiju mase! Za naslov ove kolumne uzeh narodnu izreku koja danas, čini mi se više nego ikada, daje odgovore na tri pitanja koja sam postavio.

Na tzv. državnim medijima, BHT1, FTV, i dalje, na svim bošnjačko-muslimanskim medijima, svaki voditelj, svaki novinar i onaj koji se novinarom pokušava predstaviti, svaki bošnjačko-muslimanski političar, nisko ili visoko na političkoj ljestvici, poput slijepca, poput papagaja, ponavlja nešto što je izrekao netko od bošnjačko-muslimanskih političara, više i nije bitno niti se može znati tko je to prvi izrekao – Dodik ruši Daytonski sporazum, Dodik je napravio državni udar! A potom, kako se hajka povećava, idu epiteti, kriminalac, bjegunac, rušitelj, jedino što mu još nisi prikačili, ali ne bi iznenadilo da uskoro i to kažu, ratni zločinac!

Još uvijek se među Bošnjacima-muslimanima nije našao niti jedan, izuzev možda Fatmira Alispahića, koji je u svom „Defteru hefte“ postavio pitanje, prepričavam njegove riječi, čekajte ljudi je li to sve baš tako?

Ono što je također indikativno, u te političke emisije pozivaju se samo bošnjačko-muslimanski političari, pozivaju se oni koji će poput papagaja, i zašto ne reći otvoreno, poput glupana, ponavljati zadanu matricu. Istine radi, posebno u zadnjih mjesec dana, na tim bošnjačko-muslimanskim medijima neki iz oporbenih stranaka u eresu, (po svemu sudeći ne postoji Bošnjak-musliman koji može izgovoriti Republika Srpska), zauzimaju prostor svojim nastupima protiv Dodika, a Vukanović sam zauzima više nego svi ostali Srbi iz oporbe.

Ono što treba znati, Vukanović će taj prostor kod Bošnjaka-muslimana imati sve dok mu neoprezno ne izleti neka riječ koja se neće svidjeti Bošnjacima-muslimanima. Da je ovo istina govori komentar na jedan od njegovih nastupa na nekom portalu, gdje jedan čitatelj komentira, postavlja pitanje - 'kako to on, Vukanović, eres naziva državom'!? Bilo bi zanimljivo što bi Vukanović odgovorio da mu novinari postave pitanje misli li on da je u Srebrenici bio genocid!

No, budući da sarajevska čaršija otvoreno i bezobrazno kaže - sada nam treba oporba iz eresa, pa nećemo o tim temama, kasnije, kad se riješimo Dodika to ćemo riješiti (u emisiji tzv. Federalne emisije 'Odgovorite ljudima', 26 ožujka) teško da će Vukanović postati ministar sigurnosti.

Je li „država“ BiH izvjesila bijelu zastavu činjenicom da još nje uhitila Dodika, činjenicom da nije poslala policiju da se sukobi sa policijom RS, pita u toj emisiji tzv. Federalne televizije zastupnik ispred SDA, Bošnjak-musliman Zahiragić? Ovdje neću pisati o tome da im u toj emisiji smetaju Hrvati više nego Srbi (tko presluša tu emisiju uvjerit će se u ovu tvrdnju) jer je sad aktualnije ovo pitanje Bošnjaka-muslimana Zahiragića.

A sada, pogledajmo što svijet misli, poduzima, glede krize u BiH. Zašto Europa oklijeva?

Kao prvo, znaju u vrhu europske politike da sve nije tako crno bijelo kako to tvrde Bošnjaci-muslimani. Drugo, itekako dobro znaju, za razliku od sirovog Heleza ili drskog Rame Isaka, bezveznog Denisa Bećirovića, da bi ovdje i samo lokalni incident, samo pucanj jedne puške, bio okidač, ne za novi građanski rat u BiH, nego su svjesni da bi to odmah izazvalo regionalni rat, neminovno uključenje Srbije i Hrvatske, ali i još nekih država. Razlog što međunarodna zajednica oklijeva leži i u činjenici da se nadaju kako će sami Srbi, prije svega oporba u RS, uspjeti iz vlasti skloniti Dodika i SNSD, kao i to da će se među Srbima naći netko tko će pomoći u uhićenju Dodika, jer imaju iskustvo sa Miloševićem i ostalima. Također, iz priopćenja Vijeća sigurnosti UN-a više je nego vidljivo da međunarodna zajednica za sada neće izričito stati ni na jednu stranu.

Da je to tako govori dio iz priopćenja: „Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je izjavu za medije u kojoj pozivaju na politički dijalog....“ Nadalje: „Članovi VS pozvali su oba entiteta, tri konstitutivna naroda i Ostale, te sve političke aktere u BiH (dakle i SNSD, nap.a.) da se pridržavaju odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma itd, potvrđuje da međunarodna zajednica neće stati ni na stranu Srba niti Bošnjaka-muslimana, ali potvrđuje, za onoga tko zna čitati da nema ništa od građanske BiH, kakvu je zamišljaju Bošnjaci-muslimani. Ostalih nekoliko stavki iz priopćenja o teritorijalnom integritetu, provedbi daytonskog sporazuma su standardne od Daytona i u biti ne govore ništa novo. Doduše, i među Bošnjacima-muslimanima progovara po neki glas razuma koji kaže, ljudi moji, ako bi ovdje ponovno došlo da rata, više nema šanse da taj rat nazovemo agresijom, nego bi to svugdje u svijetu bio građanski rat, a u tom slučaju ništa od građanske države kojoj se mi nadamo.

Osim toga, neki, istina sramežljivo, pitaju što ako Interpol ne prihvati tjeralicu za Dodikom i Stevandićem jer je njima jasno da se ovdje ipak radi o političkom progonu, sukobu.

Kao i uvijek, bošnjačko-muslimanski političari ne mogu, a da se ne odaju pokazujući da više mrze Hrvate od Srba. Tako je radikalni DF, stranka Sejde-Željka Bajramovića-Komšića, načisto poludio na prijedlog Predraga Kojovića o izboru članova Predsjedništva BiH. Bez obzira na poneki glas razuma – je li to baš sve tako - Bošnjaci-muslimani i dalje tjeraju po onoj - pijan si, lezi valjaj se! Ovom prigodom neću raščlanjivati što misli Čović, ali u svemu ovome ima jedan mali problem, Dodik i mnogi

Premije Anthony Albanese nalazi se bliže formiranju većinske vlade negoli se prvotno pretpostavljalo, pokazuju najnovije ankete.

Obje velike stranke jure prema federalnim izborima 3. svibnja, a najnovije ankete potvrdile su da je utrka napeta te da se Laburisti ipak nalaze u malenoj prednosti nakon što je Koalicija izgubila značajnu prednost.

Anketa koju je Newspoll proveo za list Australian pokazala je da su Laburisti vodili ispred Koalicije s 52 naspram 49% kada se uspoređuje naklonost birača između dvije velike stranke početkom predizbore kampanje odnosno da je Albaneseova vlada u posljednja tri tjedna osvojila dodatna dva boda. Primarna naklonost birača Laburistima narasla je na 33 postotna boda, što je porast u usporedbi s 31% u siječnju i veljači, dok je primarna naklonost birača Koaliciji pala za dva boda na 37%.

Još jedna anketa također je pokazala da se naklonost birača okreće u korist Laburista. Prema rezultatima ankete koju je proveo YouGov MRP, Laburistima neodostaje tek jedno zastupničko mjesto do formiranja većinske vlade, dok Koaliciji za ovaj ključni broj nedostaje čak 16 mjesta. Prema očekivanjima, Anthony Albanese osigurat će 75 mjesta, a Koalicija 60 - ovo je značajan pad sa 73 mjesta koliko se u anketama iz veljače predviđalo da će osvojiti Koalicija. Nedjeljna anketa također predviđa formiranje kluba nezavisnih zastupnika i predstavnika manjih stranaka od 15 članova u kojima će se nalaziti 11 nezavisnih zastupnika, dva zastupnika Zelenih, zastupnik za izbornu jedinicu Kennedy Bob Katter te zastupnica za izbornu jedinicu Mayo Rebekha Sharkie. Prema rezultatima ankete Laburisti bi izgubili šest mjesta u korist Koalicije (Bennelong, Gilmore, Werriwa, Robertson i Lyons) no istovremeno se u anketama predviđa da bi vlada mogla osvojiti zastupnička mjesta za Griffith i Brisbane od Zelenih te Deakin od Liberala. Dva prominentna zastupnika Liberala također bi mogla izgubiti svoja mjesta. Prema rezultatima anketa Matt Gregg iz redova Liberala vjerojatno će izbaciti s njegova mjesta glasnogovornika za stanovanje Michaela Sukkara u Deakinu u Melbourneu.

Istovremeno Alex Dyson, bivši voditelj emisije Triple J kojeg podupire skupina Climate 200, predviđa se da bi mogao zauzeti mjesto glasnogovornika za migracije Dana Tehana u području Grampian u Viktoriji. U usporedbi s anketama koje su provedene oko šest tjedana,

Albaneseu nedostaje jedno zastupničko mjesto za formiranje vlade

Laburisti bilježe značajan napredak od 14 osvojenih mjesta. Ranije se predviđalo da će Koalicija osvojiti 73 zastupnička mjesta, što je svega tri manje od broja potrebnog za formiranje većinske vlade. YouGov MRP najveća je anketa provedena uoči federalnih izbora na 38.629 ispitanika. Predviđanja o ishodu izbora temelje se na ekstrapolaciji karakteristika ispitanika ankete te mišljenja birača i primjene istih na svih 155 izbornih jedinica.

Direktor YouGova za javne podatke, Paul Smith, rekao je da ovo predstavlja promjenu od 1.3 posto i promjenu predviđanja za oko 10 ključnih regionalnih izbornih jedinica za koje se predviđala pobjeda Koalicija u anketama prije šest tjedana. „Ovo je velika promjena australskog političkog okoliša - od vjerojatne koalicijske vlade u veljači do vjerojatne laburističke vlade danas”, rekao je. „Podaci pokazuju da će ovo biti sve dinamičnija kampanja kako se izbori bliže.”

Na pitanje o pozitivnom rezultatu za Laburiste, Anthony Albanese je izjavo kako je njegov cilj zadržati trenutni broj od 78 zastupničkih mjesta od iz redova Laburista te osvojiti „dodatna mjesta. Rezultati prethodnih anketa pokazali su da napredujemo, nisam siguran u tadašnje brojke, no sigurno nisu bile ovakve”, rekao je.

U međuvremenu je anketa koju je proveo Resolve Political Monitor za novine Nine pokazala da Laburisti i Koalicija drže po 50% naklonosti birača, no i da Albanese vodi kao preferirani premijer ispred Duttona s 42 naspram 33%.

Dutton obećao novac za džamiju

Vođa oporbe Peter Dutton drugi dan predizborne kampanje završio je na događaju povodom Ramadana na laburističkom teritoriju u izbornoj jedinici na jugoistoku Sydneyja Macarthur. U ovoj jedinici Mike Freelander ima većinu s prednošću od 9.9 %. Dutton je pozdravio vođe zajednice u džamiji Al Madinah u Leppingtonu. Objavio je da će Koalicija izdvojiti 25.000 dolara za unaprjeđenje prostora džamije, uključujući dodatak sigurnosnih kamera na toj lokaciji. Vođe zajednice rekle su Duttonu da su „vrlo svjesni” sigurnosti te da trenutno ne postoje sigurnosne mjere na ovoj lokaciji. Ovaj predizborni događaj poklopio se s posljednjim danom Ramadana prije početka proslave Eida koje počinju 31. ožujka. Dutton je izjavio kako želi da džamija bude mjesto na kojem se građani mogu „sigurno” moliti. „Želim da se ljudi mogu moliti i poštovati mišljenje drugih”, rekao je.

Rijetki trenutak jedinstva u predizbornoj kampanji

Dutton je posjetio i festival u zajednici u Fairfieldu na kojem se slavi Asirska nova godina koja počinje 1. travnja. Vođa oporbe odveden je u šetnju prepunim ulicama u nedjelju poslije podne s plesačima u tradicionalnim odorama, s mačevima, bubnjevima i trubama.

Procesiji su se, među ostalima, pridružili i federalni ministar energetike Chris Bowen (koji je predstavljao Anthonyja Albanesea), premijer Novog Južnog Walesa Chris Minns, nezavisna za-

stupnica za Fowler Dai Le te gradonačelnik Fairfielda Frank Carbonne. Bio je to rijedak trenutak jedinstva tijekom predizborne kampanje, uz vođu Liberala nalazili su se predstavnici Laburista i Le kao nezavisna zastupnica. Predsjednik Asirskog nacioalnog vijeća Hermiz Shahen zahvalio je Duttonu što je omogućio dolazak 12.000 asirskih izbjeglica u Australiju tijekom svog prethodnog mandata kad je bio ministar useljeništva. Pozvao je političare da nastave svoju obvezu „podsjećanja na Asirce koji su zapeli u Turskoj, Libanonu i Jordanu. Tražimo od ministra useljeništva da riješi „hitnu situaciju Asiraca koji su zapeli u Turskoj, Libanonu i Jordanu. Od ministra tražimo da pruži put ka sigurnosti tih ranjivih pojedinaca”, rekao je.

Prema popisu stanovništva iz 2021. postoji oko 60.000 Australaca asirskog podrijetla, a značajno velike zajednice nalaze se u zapadnom predgrađu Sydneyja Fairfieldu te na sjeverozapadu Melbournea u područjima kao što su Broadmeadows, Craigieburn i Meadow Heights.

Obraćajući se prisutnima kasnije, Dutton je opisao svoju odluku da preseli izbjeglice iz Sirije i Iraka kao jedan od „najponosnijih trenutaka” svoje političke karijere. „Bila je to prilika ujedinjeno djelovati u jednom vrlo posebnom trenutku u vrlo tužnom vremenu”, rekao je. „Ovo je bilo značajno jer smo se nalazili u situaciji da pružimo pomoć ljudima koji su stigli iz ratom razorenih područja te smo im dali priliku da žive u najboljoj zemlji na svijetu.”

izvoda”, rekao je. „Stoga postoje primjeri koje možemo koristiti. I da budem iskren, danas me netko pitao ‘kako znate što je prenaplaćivanje?’ Prenaplaćivanje je kada se supermarketi ismijavaju nad australskim kupcima. Eto to je to. Svi znaju o čemu se radi, kupci znaju da ćemo poduzeti nešto po tom pitanju.”

Tijekom događaja Bowen je potvrdio da je laburistička vlada izdvojila dodatnih 30 milijuna dolara humanitarne pomoći sirijskim manjinama te ta sredstva jednako podijelila ljudima u Siriji i Asircima u Libanonu, Jordanu i drugim zemljama iz koji nisu uspjeli otići. „Ovo je adekvatna razina potpore za ljude koji su u brojnim slučajevima prije mnogo godina napustili Irak tražeći utočište u Siriji i sada su ponovno istjerani”, rekao je.

Počevši drugi dan predizborne kampanje, premijer Anthony Albanese posjetio je jedan dom u Canberri u kojem je upoznao samohranu majku i njezinu staru majku, njeno dvoje djece u dobi od 11 i 2 godine i, najvažnije, obiteljskog psa Dantea.

Govoreći na konferenciji za novinare u dvorištu ove obiteljske kuće, koja je bila prepuna predstavnika medija, Albanese i ministrica financija Kathy Gallagher željeli su razgovarati o njihovoj novoj obvezi da izvan zakona stave napuhavanje cijena namirnica u supermarketima.

Ova objava naišla je na protivnička mišljenja kada se govori o definiciji prenaplaćivanja. Kao odgovor na ovu kritiku, Albanese je ukazao na to da slični zakoni već postoje u prekooceanskim zemljama. „Iskustvo zemalja preko oceana je da ako se izvrši pritisak na supermarkete kroz ovaj zakon, to će donijeti rezultate. Da vam dam definiciju, u Europskoj uniji je cijena ‘nepravedna i prekomjerna’ ako sukladno zakonu ona nema razumnu relaciju s gospodarskom vrijednošću određenog pro-

Na ponovno pitanje da definira što je prenaplaćivanje bio je izravan. „Dat ću vam jedan primjer. Upravo sam naveo primjer iz EU-a. Dao sam i drugi, vrlo australski”, rekao je premijer. Jasno je da se pritom ne radi o pravnoj definiciji niti o tome da je ijedna australska vlada do sada bila dovoljno uviđavna da pokušala takvu definiciju uklopiti u zakon. Činjenica je da Laburisti namjeravaju izmijeniti definiciju prenaplaćivanja na temelju definicije koja se već koristi u preooceanskim zemljama. Nedugo potom jedan je novinar istaknuo da Australska komisija za konkurentnost i zaštitu potrošača u svom nedavnom, dugo iščekivanom, izvješću o istrazi u našim supermarketima navodi da su oni visokoprofitabilni čak i prema globalnim standardima, no da ih se zapravo nije optužilo za prenaplaćivanje proizvoda, čak štoviše, ovaj se problem nije niti spomenuo.

Druga novija izvješća, kao što je onaj ACTU-a i Senatskog odbora - često su spominjala prenaplaćivanje proizvoda, no nisu podastrla čvrste dokaze iako su osudila protukonkurentsko ponašanje velikih supermarketa. „Smatram kako su pronašli da supermarketi sustavno ne napuhuju cijene proizvoda. Mi namjeravamo uvesti veliki kontrolni mehanizam i spremni smo ga koristiti”, rekao je Albanese spominjući Izvješće senatske komisije (one iste koja nije ni spomenula termin prenaplaćivanje).

Pitanje koje se ovdje postavlja glsi: Ako supermarketi tehnički ne prenaplaćuju, hoće li uvođenje ovakvog zakona išta promijeniti? Hoće li time živežne namirnice postati jeftinije? Premijer je mišljenja da se prenaplaćivanje proizvoda zaista događa. Koalicija je danas opetovano izjavila da su Laburisti dali prazno obećanje kada je riječ o ovoj temi. „Premijer je preslab kako bi se suprotstavio velikim supermarketima i tu će cijenu platiti australske obitelji”, rekao je Littleproud. „Možete provesti dodatne revizije i promijeniti zakone, no ako nema mjera za obeshrabrivanje ovog ponašanja, niti posljedica, tada će supermarketi nastaviti djelovati kao i do sada. Supermarketi se ne boje Anthonyja Albanesea i čini se da oni kontroliraju premijera.”

FEDERALNI IZBORI – REZULTATI ANKETA

Haaško ponižavanje Hrvata nastavlja se uz poltronski pljesak hrvatskih ljevičara

Novi svjetski rat postaje ozbiljna tema. Čak se i EU probudila iz zimskog sna. Odjednom Emmanuel Macron svakih par dana skuplja hrpu državnika iz Unije i izvan nje kako bi popričali što napraviti.

Zaključci su često kontradiktorni, ali nema veze. Važno je da se oni sastaju i pričaju. Znate onu političku uzrečicu: kad ne znaš riješiti problem, napravi radnu skupinu.

Crni oblaci su i nad "Lijepom našom". Problem je u tome što je "Lijepa naša" ujedno i "Lepa njihova". Dobivam preko Facebooka "drugarske kritike" zbog svog defetizma. To je navodno prihvaćanje poraza bez borbe. Međutim, ja sam za borbu. To je barem poznato. Sve dok Knin ne padne u naše ruke. Znači referentna točka je Zvonimirov grad. Nešto smo potpisali s Albanijom i Kosovom te izazvali lagano mrštenje Aleksandra Vučića. "Je li generacija Z spremna uzeti pušku u braniti Hrvatsku?", pita se u Davor Ivanković u Večernjaku.

Neki se mršte zbog naših Dassault Rafala. Komšije su "mnogo pažljivo" pratile naše maratonsko pregovaranje s Francuzima oko tog "suvremenog dvomotornog višenamjenskog lovca". Skoro godina pregovaranja za šest polovnih lovaca. I čim su "rafali" sletjeli u "Lijepu našu", tobože isprovocirani Srbi, kupili su u roku odmah od istih tih Francuza dvanaest novih "rafala". I trka u naoružavanju između Hrvatske i Srbije je započela.

Umjesto da tu lovu investiramo u nove dječje vrtiće i đačke kuhinje, mi kupujemo lovce jer se navodno sprema "veliki rat". Jesmo li shizofrenični? Ljevičari svih boja na čelu s Možemo! se zgražaju kamo hrvatska vlast usmjerava novac dok zelena agenda i izgradnja dječjih vrtića, biciklističkih staza i raznih multikulturalnih objekata ostaju bez novca. I tako, dok selo gori, naše "babe" se češljaju. Dok mi igramo �inale s Francuzima Srbi se naoružavaju gomilajući francusko oružje.

Zanimljivo kako Macrona nimalo ne smeta srpska naklonost prema Rusiji i Putinu kad mu se ukaže prigoda da im proda malo svog oružja. Kad istina izađe na vidjelo, prije ili kasnije svi se razotkriju.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Izložba o biskupu Strossmayeru u Đakovu

Ratni je zločinac Milan Babić priznao krivnju nakon prijateljskog sporazuma s Haaškim sudom. Presudilo mu je Drugarsko vijeće…. Sve dok bude guzica bit će i rješenja. Jedno takvo "rješenje" ovih dana nudi Vladimir Vladimirović Putin: "Nad Ukrajinom bi se, do izbora, trebala uvesti UN-ova uprava". Znači, dok mi "organiziramo" izbore, neka nam UN-ovci čuvaju ono što je naše. Kakvih sve nema genijalnih ideja u svijetu. Sjetite se samo Ostapa

Naš Predsjednik je sve to zaboravio ili preskočio, valjda jer nije imao vremena ni volje. Nekad je bolje da i nemaš predsjednika

Već ga nazivaju 'ruskim čovjekom'

Oscar Wilde je jednom napisao:

"Istina prestaje biti istinom kad u nju povjeruje više ljudi". A u novi veliki rat vjeruju svi… Vukovarsko odlagalište otpada "Petrovačka dola" trenutno je najveća masovna grobnica u Hrvatskoj. Na sedamnaest metra dubine tamo je ekshumirano više od dvije tisuće fragmenata kostiju. U isto vrijeme naš Predsjednik je održao "čas istorije" u "prijateljskoj" Crnoj Gori. Tema je bila "vojni logor" Lora. Jakov Sedlar je snimio �ilm o "vojnom logoru" i prikazao ga pred punim dvoranama diljem Hrvatske. Predsjednik nije imao vremena pogledati taj �ilm jer, da je imao, onda bi doznao da je "vojni logor Lora" bio prostor od 24 kvadratna metra. Skoro velik kao jednosobni stan. Tijekom svog "prijateljskog" posjeta Crnoj Gori naš Predsjednik je "zaboravio" priupitati njihovog o isprici zbog njihove "posjete" Dubrovniku u jesen 1991. godine, o pljačkama, granatiranju starog "groda", kad misle vratiti školski brod "Jadran", o trenutku kada misle napokon promijeniti ime plivačkom bazenu u Kotoru koji ponosno nosi ime crnogorskog ratnog zločinca Džimi Gopčevića i tako dalje. I dan danas se u tom bazenu u Škaljarima malobrojni preostali Hrvati u Crnoj Gori mogu okupati podsjećajući se što su sve njihovi sunarodnjaci u doba rata doživjeli, od batinanja do ubijanja. Međutim, naš Predsjednik je sve to zaboravio ili preskočio, valjda jer nije imao vremena ni volje. Nekad je bolje da i nemaš predsjednika.

Bendera i "Zlatnog teleta": "Ideje naše, benzin vaš". Mi smo osvojili dio Ukrajine, pa dok ne "organiziramo" izbore, neka UN čuva ono što je naše. Ma bio ja defetist ili ne, novi "Armagedon" je pred vratima. Mi smo u Hrvatskoj u boljoj situaciji nego u jesen 1991. godine. Jedino nam nedostaje novi Franjo Tuđman. Zorana Milanovića već otvoreno nazivaju "ruskim čovjekom". Kako pronaći izlaz iz bezizlazne situacije? Sam sa sobom i Hrvatska sa svijetom… Dodik bi u Hrvatskoj bio najsigurniji

Treba po žurno osnovati najveći i najutjecajniji sindikat na svijetu - sindikat neradnika. Svaki se postupak može obrazložiti. Ali svako obrazloženje ne mora biti prihvatljivo. To sad zna i Milorad Dodik dok je čekao raspisivanje INTERPOL-ove tjeralice. Ostao mu je samo bijeg preko granice. Probao je u Izrael, ali nije išlo. Možda da pokuša u Srbiju, Rusiju, Sjevernu Koreju… Tjeralica je upravo raspisana. Rekli bi zbog sitnice. Zbog kršenja ustavnog poretka Bodne i Hercegovine. A taj je poredak prilično zbrkan. Mile se izgubio na povratku iz Izraela u Banja Luku. Tamo vrije pa Republika Srpska sada predstavlja pravi "nosač aviona" na ovim prostorima. Prisjetih se 1995. godine kad je naša vojska bila na samo 18 kilometara od Banja Luke. Tada su nam "veliki" poručili ako uđemo, NATO bi nas mogao "bombardirati". Moš mislit! Dodik bi bio najsigurniji u Hrvatskoj. Tu se gradi 40 "kulturnih" centara u kojima se može skloniti. Milorad Pupovac će se pobrinuti za sve. Za sada

Mile kao Ukleti Holandez putuje po "belom svetu". Dokaz više da su "niske strasti" i "visok položaj" čvrsto povezani. Zlobnici kažu da kad je gol postignut iz zaleđa to je pederski gol. Napokon je krenulo. Počelo je ozbiljno naoružanje u Hrvatskoj. Jutarnji u subotnjem broju javlja: "Prva hrvatska strojnica krenula u osvajanje svijeta". Zove se "Kuna". Rođena je u tvornici tvrtke HS Produkt iz Karlovca. Doznavši za to Jelena Milić, srpska veleposlanica u Hrvatskoj, odmah se vratila u Beograd. Ustaše se naoružavaju. Srećom je Jelena uspjela priječi hrvatsko-srpsku granicu legalno. Tamo ju je dočekao ljutiti Vučić kojem je tako odano služila. Moj stari teniski partner Žuki, koji je uvijek dobro informiran, upozorio me: "Stari, nemoj se igrati. Za ilegalni prelazak granice u Singapuru je kazna šest mjeseci zatvora, u Rusiji dvije godine, u Indija osam godina, u Pakistanu 10 godina, a u Saudijskoj Arabiji čak 15 godina zatvora. Jedino u Europskoj uniji ilegalni prelazak granice donosi osobi besplatni smještaj, hranu, medicinsku skrb, a možda i poseban pravni status - azil". Hoće li ovo pridonijeti slabljenju Hamasa?

Najnovije poskupljenje vode daje naslutiti da ćemo u siromaštvo uroniti vodenim putem. Neki sam dan na TV Dnevniku čuo i vidio vijest da su u pojasu Gaze Palestinci javno protestirali protiv militantnog i terorističkog pokreta Hamas. Traže njegov odlazak iz Gaze. Aleluja! Napokon je i Palestincima prekipjelo. Dosta su trpjeli Hamasov teror, ginuli kao živi zid za Hamasove teroriste, gladovali i umirali u Hamasovim podrumima i bolnicama punim oružja.

Iako jedna lasta ne znači proljeće, treba se nadati da je i Palestincima u pojasu Gaze napokon sinulo kako bi mogli tamo ostati živjeti u miru i graditi budućnost pod izraelskom umjesto Hamasove uprave. Hoće li to napokon pridonijeti slabljenju Hamasa, približavanju kraja rata u Izraelu i prestanku ubijanja, valja tek vidjeti. Bu'mo vid'eli, rekli bi slijepci! U sadašnjim uvjetima prosječna Hrvatica teško se odlučuje na rađanje prvog djeteta, a prosječna Romkinja na rađanje zadnjeg.

JOHN STONEMART MEMORIALS

Izložba "Josip Juraj Strossmayer" otvorena je u ponedjeljak u Đakovu ispred katedrale sv. Petra u povodu 120. obljetnice smrti tog đakovačkog biskupa i mecene, a riječ je o posljednjoj od tri izložbe iz ciklusa "Strossmayerove obljetnice". Izložba je ranije bila postavljenja u Osijeku i Zagrebu a po riječima njezinog autora Domagoja Čička iz Državnog arhiva u Zagrebu obuhvaća građu iz državnih arhiva u Zagrebu i Osijeku koja svjedoči o Strossmayerovom školovanju, te o graditeljskom i dobrotvornom radu.

Izloženi dokumenti obuhvaćaju i popis njegove imovine i predmeta iz vremena dok je obnašao biskupsku službu.

Ciklus izložbi Strossmayerove obljetnice organizirali su Državni arhiv u Zagrebu i Državni arhiv u Osijeku u povodu 210. obljetnice rođenja i 120. obljetnice smrti tog đakovačkog biskupa i dobrotvora.

Izložba je otvorena ispred katedrale sv. Petra u povodu 120. obljetnice smrti đakovačkog biskupa i mecene

Otvorio ju je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit mons. Đuro Hranić, naglasivši da je ove godine i treća obljetnica njegovog dolaska iz Beča u Đakovo i preuzimanja službe dijecezanskog biskupa.

"Drago mi je da su dva državna arhiva na našem Trgu organizirale izložbu i na taj način popularizirale lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera, a, s druge strane, radostan sam što u slobodnoj, demokratskoj državi dajemo pravo mjesto i pravu interpretaciju o njemu", kazao je Hranić. Na žalost, dodao je, u historiogra�iji, posebno onoj pod utjecajem jugoslavenske historiogra�ije, biskup Strossmayer bio je interpretiran kao nekakav ideolog jugoslavenštine, no on to nije bio - gledao je položaj Slavena unutar Austro-ugarske monarhije i položaj njih u Europi s obzirom na njihovu brojnost i ulogu i želio je dizati Zagreb kao pandan Beču i Pešti", dodao je Hranić. O postavu izložbe, koncipirane kroz građu na 10 stalaka na otvorenome, te o njezini gostovanjima u Zagrebu i Osijeku, te sada završno u Đakovu, govorili su ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu Željka Dmitrus Purić i ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku Dražen Kušen. Da je ta izložba nova prigoda za dodatno informiranje, spoznaje o Strossmayeru naglasio je đakovački gradonačelnik Marin Mandarić.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Kako djeci objasniti što je to Uskrs i smisao ovog blagdana

Djeci treba Uskrs pojašnjavati kroz Isusov život, kratke priče iz njegova života... I zato je uvijek važno naglašavati život i pobjedu nad smrću jer im je to blisko i prihvatljivo

Šarenilo karakteristično za blagdan Uskrsa vrlo je privlačno djeci te većina s radošću sudjeluje u obiteljskim pripremama.

No, roditeljska je dužnost da šarenilo ne zakloni pravi smisao tog blagdana, odnosno da na djeci prihvatljiv način objasne poruku Uskrsa i simbole koji ga prate.

Stručnjaci se slažu da je taj blagdan djeci teže objasniti nego Božić s kojim se djeca lakše poistovjećuju jer slavi rođenje i život.

Uskrs je pak povezan s mu-

RECEPTI

Uskrsna mramorna torta

Sastojci:

Za biskvit:

- 6 jaja

- 250 g šećera

- 2 vrećice vanilin šećera

- 250 g brašna

- 200 g maslaca

- 1 prašak za pecivo

Za preljev:

- 200 ml kave po želji

- 3 žlice šećera u prahu

- 3 žlice kakaa

- par kapi arome ruma

Za kremu:

- 400 ml vrhnja za šlag

- 200 ml kiselog vrhnja

- 5 žlica šećera

- 1 vrećica želatine

Priprema:

Za biskvit dobro izraditi maslac koji bi trebao biti sobne temperature. Ako ste zaboravili izvaditi maslac iz hladnjaka na vrijeme, stavite ga u mikrovalnu na par sekundi da omekša. Maslacu dodati šećer i vanilin šećer. Nastaviti dodavati jaje po jaje sve dok se ne dobije kompaktna smjesa. Tada treba umiješati brašno i prašak za pecivo. Izliti dobivenu biskvitnu smjesu u kalup za torte 24 cm promjera, i peći u pećnici zagrijanoj na 175C, 45 minuta. Biskvit odmah nakon pečenja dok je još vruć izborite po cijeloj

kom, smrću i uskrsnućem, što su teme same po sebi teške za dječje shvaćanje te mogu izazvati strah i ostale negativne osjećaje. I zato valja biti oprezan u pojašnjavanju.

Ovisno o dobi djeteta, vrlo je važno na pravilan i “doziran” način predočiti smisao Uskrsa, a kako to učiniti piše portal Wishmama. Uskršnje otajstvo počinje s Isusovom mukom, nastavlja se smrću pa vodi do uskrsnuća. Te su

površini debljim štapićem za ražnjiće.

Za preljev skuhajte instant ‘capuccino’, dodajte mu šećer, kakao i rum. Toplim preljevom zalijte tortu. Kroz napravljene rupice po površini tekućina će natopiti biskvit. Neka se tako zaliven biskvit ohladi.

Za kremu miksajte vrhnje za šlag dok ne postane potpuno čvrsto. Dodajte pred kraj šećer. Na kraju umiješajte kiselo vrhnje i dobro sve sjedinite. Želatinu pripremite po uputi na omotu (pomiješa se sa nekoliko žlica vode, pusti da nabubri pa se potom zagrije, otopi i ulijeva u kremuK i ulijte je u kremu te sve skupa dobro izmiksajte. Kremom premažite površinu biskvita, pustite da se potpuno ohladi i stisne. Uklonite obruč od torte, ukrasite po želji.

Šunka u kruhu

Sastojci:

- 1 rolana šunka

- 600 g glatkog brašna

- 25 g svježeg kvasca

- 2 žličice soli

- 1 žlica šećera

- 400 ml toplog mlijeka

- 150 ml ulja

- 1 jaje za premazivanje

Priprema:

Šunku prije svega treba skuhati. Kuhajte šunku u većem loncu tako da cije-

teme vrlo osjetljive i djeci, pogotovo mlađoj, razumljivo i zastrašujuće.

Zbog toga je važno ne pretjerivati s opisima Isusove patnje. Preporučljivo je reći da je Isus patio i svoj život dao za sve nas na križu, ali mu se onda život “vratio”, odnosno uskrsnuo je.

Simbolika križa također je karakteristična za Uskrs. Djeci ga se može pojasniti kroz njih same. Iako često mislimo

la bude prekrivena vodom. Nakon što je voda zavrtjela, kuhajte onoliko dugo koliko je šunka teška. Nakon toga isključite plamen i ostavite šunku da se ohladi u toj vodi u kojoj se kuhala. Tako će šunka zadržati sočnost. Nakon što se šunka potpuno ohladila, izvadite je iz vode, ocijedite i dobro posušite ubrusom. Sada je i trenutak da joj skinete mrežicu ukoliko ima mrežicu. Postoje inače mnogi zapisi o tome koji je najbolji način za kuhanje šunke, pa tako mnogi u vodu u kojoj se kuha šunka dodaju i papar i lovorov list i sl. Za kruh prije svega u lončiću zagrijte mlijeko, dodajte šećer i kvasac, pa pustite da kvasac nadođe kojih 10 minuta. Za to vrijeme pripremite i pomiješajte u većoj posudi sve suhe sastojke. Nakon što se kvasac uzdignuo, polako ga dodajte k brašnu i ostalim sastojcima, dolijte i ulje pa umijesite dizano tijesto. Budite spremni na to da kruh morate mijesiti jako i barem 10 minuta jer ćete jedino tako postići to da nakon pečenja bude rahli i podatan. Da ste napravili dobar posao zaključit ćete po tome što tijesto koje mijesite postane svilenkasto na dodir i nekako je baš glatke strukture. Umiješeno tijesto pobrašnite sa svih strana i ostavite pokriveno na toplom mjestu da se digne i udvostruči volumen. Za to je potrebno 30-45 minuta. Ohlađenu i posušenu šunku sada sa svih strana dobro premažite umućenim jajetom. Ovo je bitno kako bi se šunka lijepo priljubila uz tijesto i kako se nakon pečenja ne bi odvajala od kruha! Šunku koja se nakon pečenja odvoji od kruha teško je rezati i de�initivno

da su djeca bezbrižna, i ona nose svoje brige koje proizlaze iz njihova svakodnevnog života.

Kada objašnjavamo Isusov križ, možemo se poslužiti baš tim njihovim brigama koje na sebi “nose”. Smisao Isusove patnje bio je u tome da otkupi ljudske grijehe i spasi nas. Zato dijete treba usmjeravati na razvijanje povjerenja prema Isusu, prema nekome tko će uvijek biti tu i tko nas voli i pruža utjehu bez obzira na brige koje nas more.

Samu muku i smrt uvijek treba objašnjavati u kontekstu uskrsnuća i pobjede nad smrću. Djeci treba Uskrs pojašnjavati kroz Isusov život, kratke priče iz njegova života... I zato je uvijek važno naglašavati život i pobjedu nad smrću jer im je to blisko i prihvatljivo.

ne izgleda lijepo i uredno na pladnju. Uzdignuto tijesto prebacite na pobrašnjenu radnu površinu, razvaljajte ga u pravokutnik debljine cca 2cm. na sredinu razvaljanog tijesta stavite kuhanu šunku koju ste prethodno sa svih strana dobro premazali umućenim jajetom. Sada šunku jednostavno omotajte tijestom sa svih strana tako da cijela bude zamotana i pritom tijesto priljubite dlanovima uz šunku što više možete. Neka spoj tijesta bude na dnu šunke kako se prilikom pečenja ne bi rastvaralo. Položite šunku u tijestu u lim za pečenje prekriven papirom za pečenje dimenzija samo malo većih od same šunke kako bi tijekom pečenja zadržala oblik. Šunka u tijestu koja se peče u velikom limu tijekom pečenja se jednostavno raširi po cijelom limu i tada dobijete nekakav nepravilan i ‘raspljoskani’ oblik u sredini kojega se nalazi šunka. Površinu tijesta izbockajte štapićem pa premažite ostatkom umućenog jaja. Ovako pripremljenu šunku pecite u pećnici prethodno zagrijanoj na 180oC, 20 minuta. Nakon toga se šunka trebala već lijepo zapeći od gore, pa je sada izvadite, pokrijte alu folijom ili poklopcem ukoliko imate poklopac i nastavite peći još 35 minuta. Pred sam kraj pečenja opet izvadite šunku, maknite pokrov pa zapecite do kraja kako bi kruh dobio lijepu zlaćanu koricu. Pečenu šunku u kruhu ohladite umotanu u kuhinjsku krpu kako se kruhu korica ne bi previše stvrdnula. Šunku poslužite rezanu na šnite uz naravno kuhana jaja, mladi luk i neizostavan hren ili francusku salatu.

Želite li u dom unijeti uskrsno raspoloženje, među uskrsne aktivnosti uvrstite i ukrašavanje grana.

Za netipičan izgled, prvo grane zajedno pobojajte u neku od pastelnih nijansi, po dogovoru s djetetom, a zatim ih ukrasite dekoracijama koje ste zajedno izradili.

To mogu biti pisanice, zečići i pilići napravljeni od kolaž-papira, proljetni motivi poput sunca i cvjetova, uskrsne čestitke... Ukrašavanje grana za

Uskrs njemačka je tradicija, no nije poznata točna priča koja stoji iza ovog običaja. Bez obzira na to, lijep je način kojim možete osvježiti dom te u njega unijeti dašak boja i proljeća, pri čemu je zabava za cijelu obitelj zajamčena.

Od traženja grana, preko bojanja, izrade dekoracije i ukrašavanja drvca, u procesu će uživati sve generacije, posebno najmlađi. Neka se zabave u igri izrade dekoracije i ukrašavanja.

Tjedni horoskop

BUDITE

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Sve će se više ljudi skupljati oko vas. Jednostavno će voljeti biti u vašem društvu, ali će vas katkada i kritizirati. Ako već jeste u vezi, više ćete vremena provoditi s ekipom poznanika i partnerom, nego sami s partnerom. Ne pretjerujte s tim. Nađite sredinu. Intenzivirat će se suradnja sa šefovima ili onima koji upravljaju u �irmi u kojoj radite.

Sretni brojevi: 6, 8, 9, 11, 21, 33

21. travnja do 20. svibnja

Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnosti koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Dani su takvi da ćete se trebati prilagođavati. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis uživat će u većem međusobnom povjerenju. Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori. Ovih dana osjetit ćete da vam ponekad nedostaje energije.

Sretni brojevi: 2, 3, 32, 33, 38, 44

Bik Škorpion

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Bit ćete spremni na mnoge ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama izlazit će na vrlo atraktivna mjesta. Zajedničko vrijeme će vam proletjeti, a povremeno ćete i kritizirati jedno drugo. Pred vama su novi veliki izazovi. Nezgoda je u tome što su neminovno povezani sa suradnjom i maksimalnom uvažavanjem drugih, pa i onih s kojim se ne slažete uvijek.

Sretni brojevi: 1, 4, 6, 21, 23, 44

23. listopada do 20. studenoga

Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovoditi u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite malo otvoreniji za društvo. Izgledat će kao da svi nešto razvlače, ali vi nećete čekati ništa. Jednostavno ćete znati da se kockice se slažu sve većom brzinom.

Sretni brojevi: 18, 19, 21, 29, 33, 44

Nezainteresiranost ili frustracije sve će više pratiti vaš ljubavni život. Važno je da se s tim nosite strpljivo i da imate na pameti da je sve prolaznog karaktera. Zato svoju vezu čuvajte. Ako vam se učini da je pred vama dug put, prihvatite to s veseljem, jer je isti dobar. Ono što se pokrenulo, nastavit će se razvijati dalje i to na stabilan način.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 30, 43, 44

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Sretni brojevi: 3, 6, 8, 19, 21, 23

U svojim privatnim odnosima postat ćete otvoreniji i opušteniji. Spremnost da vjerujete drugima vratit će vam se na najbolji mogući način. Ne samo da ćete vi imati povjerenje u partnera, nego će biti i obratno. Budite svjesni i čuvajte to. Vjerojatno nećete baš izbiti u prvi plan, ali će vam ipak ići dobro. Na vama je da radite i pokažete što znate.

Komplimenti su češći nego kritika, iskrenost se cijeni

Kad se pojave neki problemi u vezi koje ne možete sami riješiti, bračno savjetovanje je dobar i pametan izbor

Sdobro”, objasnila je Maria Sullivan, stručnjakinja za veze i potpredsjednica portala za upoznavanje dating.com.

Rak Jarac

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima. Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života. Hvatat će vas nervoza kad će trebati surađivati s drugima. Najviše zato što s njihove strane neće sve teći profesionalno.

Sretni brojevi: 11, 21, 24, 35, 43, 45

22. prosinca do 20. siječnja

Zahtjevnost koja će stalno dotjecati iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušavati inače solidne osobne odnose. Ako pokušate nešto objasniti, nećete se snaći najbolje. Stoga budite tihi i jednostavno volite. Tako će biti najbolje. Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada. Povezat ćete se s njima i razmjenjivati poslovna iskustva.

Sretni brojevi: 11, 19, 21, 29, 32, 37

vaki par se svađa. I svi govore stvari koje ne misle u žaru trenutka. Ali, kad iza svega stoji prezir, onda dolazi do problema jer prezir je istinsko obezvređivanje i nepoštivanje druge osobe, kaže Raf�i Bilek, bračni savjetnik i direktor Baltimorskog terapijskog centra u SAD-u. Poštovanje je neophodno u braku, a ono i dalje može postojati čak i uslijed svađe ili ispada bijesa. Međutim, ako supružnika vidite kao nekoga nedostojnog vašeg poštovanja, vaš će brak vjerojatno krenuti nizbrdo. „Uzajamno poštovanje je kad razgovarate jedno s drugim s poštovanjem i pažljivim promišljanjem. Kad imate na umu i svojeg partnera tijekom donošenja nekih odluka te pazite na njegove želje i potrebe”, nadovezala se Saba Harouni Lurie, licencirana bračna terapeutkinja i vlasnica tvrtke Take Root Therapy u Los Angelesu. „To ne znači nužno žrtvovanje sebe kako biste usrećili partnera ili ga održali sretnim, već je to komunikacija protkana ljubavlju, čak i u situacijama kad je to teško”, pojasnila je.

Ključno je rasti zajedno. Ali važno je i imati na umu da je svaki čovjek ipak jedinka za sebe te svatko mora rasti i razvijati se zasebno u nekim aspektima i periodima života. Biti cijelo vrijeme 'na usluzi' i 'zalijepljen' za drugu stranu često je iscrpljujuće za partnerove emocije i u konačnici će dovesti do toga da će supružnik pažnju usmjeravati prema vama iz obveze, a ne iz želje. Na kraju će na vašu vezu početi gledati kao na posao, i to onaj koji bi možda želio napustiti.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Svojim šarmom i smislom za humor uspjet ćete nadvladati distancu u osobnim odnosima koja će se topiti iz dana u dan. Voljena osoba sve će vas više podržavati, a ni vi joj nećete ostati dužni. Bit će vam zaista drago što je tako. Malo više truda pokazat ćete u poslovima gdje se treba pokazati kreativnost ili tamo gdje postoji publika. Neki će zbog posla i putovati te unapređivati svoja poslovna iskustva.

Sretni brojevi: 2, 6, 9, 21, 24, 33

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Pred vama su dani bogati izlascima i zabavama. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vi ćete im pokazati kako se mogu prilagoditi poslu. Sretni brojevi: 7, 9, 18, 21, 28, 33

19. veljače do 20. ožujka

Sretni brojevi: 5, 8, 9, 21, 25, 33

Mnogo ljudi svako će se malo motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Partner bi mogao biti zbunjen. Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj zrelosti i profesionalnosti. Ovih dana još ćete čekati neke odgovore od suradnika koje mogu utjecati na daljnji razvoj posla.

Čini se da je istinoljublje glavni faktor dugoročnog održavanja sreće među partnerima. U svojim intervjuima sa starijim ljudima, za projekt Legacy na Cornellu, parovi su kao dva najvažnija elementa uspješne, trajne veze naveli iskrenost i otvorenu komunikaciju - kaže dr. Karl Pillemer, sociolog sa Sveučilišta Cornell i autor knjige '30 Lekcija za ljubav: Savjeti najmudrijih Amerikanaca o ljubavi, vezama i braku'.

„Na pitanje zbog čega su najviše zažalili, odgovor broj jedan bio je 'kad nisu bili u stanju s partnerom u potpunosti biti iskreni'. Iskrenost sa sobom nosi dobre stvari”, dodao je.

Kad se pojave neki problemi u vezi koje ne možete sami riješiti, bračno savjetovanje je dobar i pametan izbor. „To vam omogućuje da o problemima razgovarate s upućenom trećom stranom koja vam može pomoći u stjecanju bolje perspektive. Koji god problem bio, ako ga niste uspjeli sami riješiti, profesionalni savjetnik može vam neizmjerno pomoći. Čin jednostavnog odlaska na savjetovanje izraz je vaše međusobne predanosti”, objašnjava Bilek.

Kritike su nužne u svakom odnosu, jer tako se partneri razvijaju i bolje razumiju probleme na koje nailaze. Ali sama kritika ne može održati brak sretnim, već obrnuto.

„Ako se međusobno kritizirate više nego što se međusobno komplimentirate, krenuli ste u probleme. Zapravo, istraživanja pokazuju da vam je potrebno pet pozitivnih izjava na svaku negativnu kako biste održali ljubavni odnos na dobrom putu”, savjetuje Bilek.

Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama, a posebno svog unutrašnjeg svijeta. Takvim pristupom oduzet ćete nešto od spontanosti, pa nemojte pretjerivati. Opustite se. Koliko ste dugo sanjali o nekim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 29, 32, 35

Dobar brak je izgrađen na temeljima dobre komunikacije. Ali, kad jedan partner redovito nije prisutan duhom ili se ponaša kao da ima zanimljivije stvari za raditi dok supružnik govori, prezir se lako može pojaviti u vezi.

Česta bolna točka mnogih parova u današnje vrijeme je 'čeprkanje' po mobitelu dok jedan partner pokušava razgovarati. Parovi koji često slušaju jedno drugo, bez obzira koliko su maleni ili veliki ti razgovori, imaju daleko više šanse za sretniji zajednički život.

„Govor tijela može puno otkriti o nekoj vezi. Slušanje supružnika ili izgovaranje onoga što vam je na umu s prekriženim rukama zna poslati poruku da nešto skrivate ili ste iz nekog razloga na oprezu. Zbog ovoga se vaš partner može osjećati kao da se ne povezujete međusobno, što nikako nije

Kad supružnici dobiju djecu, vrlo lako se mogu distancirati i početi osjećati više kao cimeri, nego romantični partneri. Zato je izuzetno važno ponekad odvojiti vrijeme za odmicanje od svih obveza i uživanje u ljubavnim trenucima daleko od djece. Neimenovani muškarac opisao je kako su on i supruga Rebecca riješili taj problem. „Pojavile su se neke unutarnje borbe kod moje supruge kad je postala majka, osjećala se kao da je izgubila sebe. Otprilike svaka dva tjedna prolazila bi kroz takav ciklus emocija. Tad bi osjetila silnu želju da se malo makne od svega. Tako je sve krenulo. Počeli smo zakazivati romantične sastanke svaka dva tjedna, čak i preko cijele noći, daleko od obveza. Stvari su postale bolje jer ona više nema osjećaj da je samo mama i ništa drugo”, ispričao je, a prenosi fatherly.com.

Ribe

POSLJEDNJE DVIJE RUŽE

‘Savršeni’ Šime i Miloš izabrali:

Vanja i Maida su pobjednice

Ove godine umjesto jednog u showu smo imali dva 'Gospodina Savršena', a epizode su se emitirale ranije na platformi Voyo pa je sada poznato tko su pobjednice ove sezone

Na platformi Voyo emitirana je �inalna epizoda showa 'Gospodin Savršeni', a Miloš i Šime odabrali su svoje dvije djevojke. Šime se odlučio za Vanju, a Miloš za Maidu.

„Sretan sam zahvalan i ponosan što mogu reći da je ovo cura koja se borila za mene, koja nije odustala i nije sumnjala. Ono najbitnije, zanima me što je život još pripremio za nas, kakva iskustva i kakve avanture. To mogu doznati na samo jedan način – da i dalje budem dio naše priče i da zajedno koračamo kroz sve što dolazi”, rekao je Šime i svoju posljednju ružu dao Vanji.

„Na prvi klik i prvi razgovor smo se pronašli, moja duša se prepoznala u tvojoj... Od tog trenutka ja sam imao samo jako lijep osjećaj... Uvijek sam tražio taj tvoj pogled koji je prelijep. Volio bih da ovaj otok ti i ja napustimo kao par! Želim te pitati posljednji put – uzimaš li ovu ružu?”, rekao je Miloš Maidi koja je ružu prihvatila, a sve su zapečatili i poljupcem.

Četvrtak, 03. travnja

11:10 AM Dr. Beck: Palijativna skrb

11:45 AM Dnevnik 2

12:37 PM Eko zona

01:04 PM DJ Boboy, dok.reportaža

01:08 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:16 PM Kod nas doma

02:01 PM Otvoreno

02:31 PM Zlatna liga

02:56 PM Što je klasik? Henrik Ibsen

03:30 PM Studio 4: Znanost

03:39 PM Studio 4: Kultura

03:47 PM Luda kuća, hum. serija

04:23 PM Romano Bolković - 1 na 1: Krešimir Ćosić

05:13 PM Čarobna ploča

05:22 PM Mostovi: Zagreb grade!

05:48 PM ART

06:18 PM Studio 4: Sport

06:26 PM Svijet znanosti

Petak, 04. travnja

11:09 AM Priče s končom iz borše Stanka Ferića: Oda janjetini

11:39 AM Dnevnik 2

12:30 PM Hrvati u BiH

12:55 PM Seka Zebić

12:59 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:07 PM Kod nas doma

01:53 PM Baština: Zadarske zidine

01:57 PM Otvoreno

02:28 PM Zlatna liga

02:53 PM Izvan formata

03:24 PM Studio 4: Znanost

03:37 PM Studio 4: Kultura

03:46 PM Dolina sunca, serija

04:31 PM Druga strana

04:56 PM Prometej

05:21 PM Kočani - prekinuta mladost

05:46 PM (Re)kreativac: Hrvanje

06:11 PM ART

06:41 PM Studio 4: Sport

06:49 PM Književnik, dok. reportaža

Subota, 05. travnja

11:09 AM Hrvati u BiH - Misišta

11:34 AM Dnevnik 2

12:26 PM Sportske minute

12:46 PM Vaš zeleni kutak - Bonsai

12:51 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:59 PM Živi spomenici - tragovima konja u Hrvatskoj

01:51 PM Globalna Hrvatska

02:31 PM Normalan život

Rastavljeno

05:32 PM Tata i ja: Na planinarenju

05:42 PM Potrošački kod

06:07 PM Studio 4: Znanost

06:15 PM Studio 4: Sport

06:23 PM Ivan Rendić na Kvarneru

06:38 PM Koogle, dok. reportaža

06:43 PM Portret: Zlatan Dumanić

Ponedjeljak, 07. travnja

11:10 AM Mir i dobro

11:35 AM Maska za lice avokada

11:40 AM Dnevnik 2

12:35 PM Zadar: More

01:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:15 PM Plodovi zemlje

02:05 PM Buick Riviera, hrvatski �ilm

03:26 PM Dijabetes i kardiorizici

03:36 PM Studio 4: Kultura

03:44 PM Nedjeljom u 2

04:39 PM Samo lagano

05:09 PM Sunčana strana Prisavljakoncert grupe Kojoti

06:29 PM Studio 4: Sport

06:42 PM Suvremenici: Ivan Čizmek

Utorak, 08. travnja

11:10 AM Dr. Beck

11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM Treća dob

01:05 PM Maska za lice s rajčicom

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:18 PM Kod nas doma

02:03 PM Baština: Apoksiomen

02:08 PM Otvoreno

02:38 PM Lijepom našom: Lobor

03:43 PM Studio 4: Znanost

03:51 PM Studio 4: Kultura

03:59 PM Glas naroda, hum.serija

04:29 PM Na rubu znanosti

05:19 PM Lumbarda

05:44 PM Zlatko Krilić

06:14 PM Studio 4: Dijagnoza

Srijeda, 09. travnja

11:10 AM Dr. Beck: 11:45 AM Dnevnik 2 12:37 PM Glas domovine

12:57 PM Josip Bačić, dok. reportaža

01:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:10 PM Kod nas doma

01:55 PM Arheološki muzej u Zadru

02:00 PM Otvoreno

02:30 PM Zlatna liga

03:06 PM Nurom obasjani

03:22 PM Studio 4: Znanost

03:30 PM Studio 4: Kultura

03:38 PM Dolina sunca, serija

04:23 PM Koncert - Songkillers

05:37 PM Peti dan

06:46 PM Zavičaj Ivana Meštrovića

Nedjelja, 06. travnja

11:10 AM Veterani mira

11:45 AM Dnevnik 2

12:37 PM turizam.hrt

01:07 PM Koogle, dok. reportaža

01:12 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:22 PM Happy Endings, igrani �ilm

02:38 PM Koncert Teška industrija

03:33 PM Studio 4: Kultura

03:41 PM Dolina sunca, serija

04:23 PM Klub čitatelja

05:13

PM Jojo i brojevi: Broj 8

05:18

PM Noel - Super rođendan

05:20 PM HO HO HOTEL - Sastavljeno

02:55 PM Razgovor s razlogom

03:25 PM Studio 4: Kultura

03:33 PM Tony Cetinski u Areni Zagreb, 04:38 PM Sportske minute

04:58 PM Vrtlarica: Eko rajčica

05:28 PM ART

05:58 PM Viški arhipelag

06:24 PM Studio 4: Sport

06:32 PM Studio 4: Znanost

06:40 PM I to je Hrvatska: Tulove grede

06:52 PM Josip Bačić, dok. reportaža

Stani na otoku: Viški arhipelag HTV, srijeda, 09. travnja, 05:58 PM

Hrgović se vraća u ring

Pokušat će se Hrgović vratiti pobjedama, a boksat će nakon godinu dana.

Bit će to spektakularna boksačka priredba u Manchesteru ove subote. Filip Hrgović vraća se u ring protiv Joea Joycea, britanskog veterana, ali i paklenog udarača. Pokušat će se Hrgović vratiti pobjedama, a boksat će nakon godinu dana.

Podsjetimo, prvog dana lanjskog lipnja pobijedio ga je Daniel Dubois. Joyce je već u tjednima prije borbe započeo s trash talkom i onim klasičnim podbadanjima. Najprije je kazao kako se za borbu s njime odlučio kada ga je vidio kako svira gitaru u ringu, ali to nije bilo sve.

- Hrgović je dobar, čeka me težak meč, ali imao sam odličan kamp i osjećam se dobro, spremno i gladno. On zauzima visoku poziciju na ljestvici i moj tim ga je predložio kao protivnika. Jako dobro poznajem njegov stil, znam s kim trenira i ostale detalje. Svjestan sam što trebam raditi i kako ga mogu pobijediti - rekao je i dodao:

- Naša prva borba bila je odlična, trebali bismo ponovno vratiti WSB. U svoj tim vratio sam neke stare članove koji izvlače najbolje iz mene. Spreman sam nokautirati Filipa Hrgovića. Govorio je da više nisam boksač kakav sam nekada bio, ali vidjet ćemo u ringu, razgovarat ćemo šakama.

A velika podrška Hrgoviću stigla je i od strane čovjeka koji ga je dobio u zadnjoj borbi, samog Daniela Duboisa. - Mislim da Hrgović može pobijediti, ima jako dobar stil, a vjerujem da je imao dovoljno vremena da se ponovno

izgradi, pa se tome veselim. Sve je to jako zanimljivo. Hoće li Joe doći i nekako ga razbiti? Jedva čekam vidjeti kako Hrgović sada izgleda. Prije nekoliko dana slušao sam njegov intervju u kojem je rekao da je spreman, mislim da se sada uozbiljio. Vidjet ćemo - rekao je IBF-ov prvak.

Za meč s Joeom Joyceom, koji će ove subote uvelike odrediti njegovu teškašku sudbinu, Filip Hrgović pripremao se sa 76-godišnjim Abelom Sanchezom. Nakon Pedra Diaza, Kubanca s prebivalištem u Miamiju, i Ronnieja Shieldsa, ovo je treći trener s američkog boksačkog tržišta kojeg je angažirao naš teškaš.

S obzirom na to da s prethodnom dvojicom Filip nije uspio ostvariti ono što je planirao, zanimalo nas je tko je Abel Sanchez. A riječ je o američkom stručnjaku meksičkog podrijetla koji ističe da je sa svojim borcima imao stotinjak borbi za naslov.

Trenirao je borce poput Lupea Aquina, Orlina Norrisa, Miguela Angela Gonzaleza, Paula Vadena, Fransa Bothe, a najpoznatije ime kojem je stajao u uglu bio je Genadij Golovkin, koji je naslove srednjaškog prvaka držao između 2014. i 2023. godine. U jednom trenutku, dok je radio sa Sanchezom, Golovkin je jedne godine bio smatran najboljim boksačem svijeta, koji se umirovio nakon drugog poraza od Canela Alvareza. – Nisam se planirao posvetiti trenerskom poslu već iznajmljivanju boksačkog centra, no kako su mi počeli dolaziti borci na kraju sam se primio trenerskog posla dobrim dijelom i zbog toga što je građevina u to vrijeme bila u recesiji pa sam se posve posvetio boksu.

SKIJANJE SJAJAN USPJEH ZRINKE LJUTIĆ U

SLALOMU

Čekali

smo

19 godina da Hrvatica dođe na vrh. Nakon Janice, dočekali smo Zrinku

Nakon skoro dva desetljeća i neponovljive Janice Kostelić, hrvatsko skijanje ponovo ima osvajačicu malog Kristalnog globusa

Tu sliku - Hrvaticu na najvišem postolju konačnog slalomskog poretka u Svjetskom kupu u alpskom skijanju - čekali smo 19 godina. Nakon skoro dva desetljeća i neponovljive Janice Kostelić, hrvatsko skijanje ponovo ima osvajačicu malog Kristalnog globusa. A njega je, uz ponešto drame i stresa, osvojila 21-godišnja Zrinka Ljutić, također u slalomu. Da bi slavila cjelosezonsku pobjedu, zahvaljujući bodovnoj zalihi, Zrinki je u posljednjoj utrci sezone bilo dovoljno i deseto mjesto. Vozila je obje vožnje sigurno i pametno. U prvoj je imala 12. vrijeme a u drugoj 11. Nije nimalo riskirala, čuvala se izlijetanja, uvjerena da su pod sličnim pritiskom i njene konkurentice. Svjesna da je cijela sezona stala u dvije vožnje od po 50-ak sekundi, Zizi je nastojala biti što je moguće mirnija.

A završni obračun kandidatkinja za to prestižno priznanje odvijao se u američkom Sun Valleyju, u mondenom alpskom resortu u saveznoj državi Idaho. U tu utrku ušla je mlada Hrvatica s 41 bodom prednosti ispred Švicarke Camille Rast i 51 bodom ispred Austrijanke Katharine Liensberger koja se nametnula kao veća prijetnja.

Jer, Camille Rast je iz utrke otpala već u prvoj vožnji u kojoj je na koncu bila tek 14. Nije u tom prvom laufu blistala niti Zrinka koja je imala 12. vrijeme pa je računica za drugu vožnju bila jasna. Da bi prestigla Hrvaticu, uz uvjet da Zrinka ne izleti sa staze i da osvoji minimalnih 16 bodova (za 15. mjesto) Austrijanka je trebala biti najmanje druga.

U jednom trenutku je ona to i bila no iza nje su nastup čekale još tri skijašice i sve tri su ju prestigle i potisnule na, završno, peto mjesto.

A sve naše zebnje anulirala je iskusna Švicarka Wendy Holdener koja je Liensberger potisnula na treće mjesto i već u tom času Zrinka je počela primati čestitke od članova svojeg tima kojeg, osim oca i trenera Amira, čine još i pomoćni trener Tomislav Šarić, serviser Miha Cerer, �izioterapeut Zoran Pršo, glasnogovornica Mirna Grozdanić, direktor reprezentacije Vedran Pavlek.... A uslijedila je i čestitka od najveće skijašice današ-

njice Mikaele Shiffrin koja je radost svoje 101. pobjede u Svjetskom kupu iskreno podijelila s najboljom hrvatskom skijašicom. Shiffrin je još jednom iskazala i svoju ljudsku toplinu (i veličinu) i to gestom naspram djevojke, olimpijske stipendistice, koja će joj sljedeće sezone biti najveća rivalka. Kako u slalomu Svjetskog kupa tako i na Zimskim olimpijskim igrama u Cortini d'Ampezzo. Inače, Zrinka je načas u ruke dobila i mali Kristalni globus, kako bi proslavila uspjeh s publikom. No, morala ga je i vratiti organizatorima jer je službena svečanost uslijedila tek nakon završnog muškog slaloma. A tijekom iste, za vrijeme intoniranja hrvatske himne, Zrinki su se orosili obrazi. Suze radosnice (ponosnice) suspregnuti nije mogla jer jedan ovakav trenutak stigao je možda i prije no što je i sama očekivala. Doduše, upitana je li dvojila oko toga može li osvojiti mali Globus, Zrinka je kazala:

- Na neki način sam znala da ću to osvojiti, ali nisam znala kako i to me je učinilo nervoznom. Nekoliko posljednjih utrka bilo mi je jako teško, posebice danas. Naučila sam nekoliko lekcija. Bilo je toliko puno pritiska da ću u budućnosti od toga imati koristi.

U drugoj vožnji, u kojoj je imala 11. vrijeme, doista je bilo napeto. Kako za nju tako i za članove njenog stožera i sve navijače.

- Htjela sam napasti u drugoj vožnji, no bilo je teško. Nije to bilo moje najbolje skijanje, no bila sam aktivna i to je bilo dovoljno. Nije to bilo savršeno, no bila sam mirna. Napravila sam što sam mogla i onda sam čekala da vidim što će učiniti Katharina.

A Katharina također nije ponudila svoje najbolje skijanje i Zrinka je tako, nakon Janice, postala druga Hrvatica koja je osvojila slalomski Globus.

Sjajna Zrinka slavi s osvojenim Malim kristalnim globusom

Zrinka s roditeljima u Zagrebu, otac Amir i majka Mar�na

Na stazi gdje se osjeća najbolje

Joe Joyce

Filip Hrgović

Navodno postoji plan da čak i CNN isprati spektakularne šampionske šetnje. No, sve su to zasad još uvijek samo planovi

Hajduk je nakon nedjeljne pobjede nad Šibenikom iskoristio subotnji kiks Rijeke u Koprivnici i ponovno prešao u vodstvo na ljestvici s bodom više od društva s Rujevice.

Splitski Bijeli opet sve drže u svojim rukama, ako u preostalih devet kola osvoje više bodova od najbližih konkurenata Rijeke i Dinama, osvojit će naslov prvaka kojeg njegovi brojni navijači (ne)strpljivo čekaju već gotovo puna dva desetljeća.

Gennaro Gattuso i njegovi igrači su na potezu. Iako ih navijači i stručnjaci kritiziraju zbog igre koju Hajduk prikazuje, Splićani su ti koji na kontu imaju najviše bodova te sami kroje svoju sudbinu. K tome im konkurenti Rijeka i Dinamo dolaze u goste na Poljud...

Dakako, još je sve u Hrvatskoj nogometnoj ligi moguće, jer u igri je 27 bodova, a prema onome što kandidati za naslov prikazuju u posljednje vrijeme, teško je za nekoga ustvrditi da će na kraju sigurno biti prvak.

A dogodi li se da prvi ciljem prođe Hajduk, navijačka skupina Torcida priprema neviđeni spektakl nakon posljednje prvenstvene utakmice u sezoni.

Raketa je bio krucijalna �igura Hajduka u pobjedi nad Šibenikom 1:0, vrijednoj vrha uoči posljednjega kruga

Uoči ogleda Hajduka i Šibenika analizirali smo Ivana Rakitića pa konstatirali kako mu je pauza sigurno dobro došla i kako će na Narančaste svjež, odmoran i motiviran. Bila je to pretpostavka koja se činila logičnom, a u novinarskom poslu nema veće satisfakcije nego kad se neko razmišljanje potvrdi tijekom utakmice.

Raketa je bio krucijalna �igura Hajduka u pobjedi nad Šibenikom 1:0, vrijednoj vrha uoči posljednjega kruga. I nije zapravo Rakitić kroz utakmicu nešto briljirao, nije ništa posebno učinio, iako je diktirao tempo igre Bijelih uspješnije no što je to činio u prethodnim kolima kada su se bijeli mučili. Iskusan je to čovjek, top klasa sportaša koja je znala što mu je prije ovog susreta bilo najpotrebnije. Regeneracija, odmor pa zatim jači trening da spreman dočeka utakmicu. Predmnijevali smo i da bi Rakitić mogao jednim potezom riješiti utakmicu, a upravo se to i dogodilo. Igrala se 59. minuta kada je Livaja

Torcida sprema najluđu proslavu titule u povijesti

Naime, u posljednjem kolu koje je na rasporedu 24./25. svibnja Hajduk gostuje kod Šibenika na Šubićevcu. Kako ekskluzivno doznajemo od pouzdanog izvora bliskog Torcidi, kuju se veliki planovi za proslavu prve titule nakon 20 godina. Ideja je da nakon posljednje utakmice Hajdukovi navijači pješice krenu od Šibenika prema Splitu. U početku bi se radilo o nekih pet tisuća ljudi, a očekuje se da bi se putem toj veseloj koloni priključivali i drugi navijači iz dalmatinskih sela i gradova na potezu od Šibenika do Splita. Tako bi na splitsku

Rivu stiglo, pretpostavka je, barem nekoliko desetaka tisuća ljudi...

Taj Torcidin corteo već sad, iako je ‘zec još u šumi‘, izaziva veliko zanimanje, pa navodno postoji plan da čak i CNN isprati spektakularne šampionske šetnje. No, sve su to zasad još uvijek samo planovi.

Jedino je još preostalo utvrditi rutu kojom bi se kretala kolona u bijelome. Torcida navodno preferira autoput prema Splitu (udaljenost 83 km), druga varijanta bila bi Jadranska magistrala. Mogla bi ta šetnja potrajati prilično dugo, pa i cijelu noć...

Dakako da je riječ o logistički prilično kompliciranom pothvatu u kojem bi trebalo povesti puno brige i o sigurnosti sudionika takvog cortea. No, kad je Torcida u pitanju, ništa nije nemoguće. Sjetimo se samo koliko je njihovih pripadnika odmah uskočilo u pomoć nakon razornog potresa u Petrinji, ili pak prilikom velikih požara u Dalmaciji.

U zaključku ćemo ponoviti da je cijela stvar i dalje na razini ideje, a da bi se moglo pristupiti njenoj realizaciji, Gattusovi momci morat će prvo obaviti svoj dio posla na terenu...

Kod Rakitića ‘još ima ulja u svijeći‘

dubinskom loptom uposlio Rusina kojeg je s leđa sapleo Lovro Cvek. Kako je Ukrajinac izbio oči u oči s Filipovićem, Čulina je braniču Šibenika pokazao direktan put u svlačionicu. I tako dolazimo do trenutka Rakitićeve genijalnosti. Prekršaj se dogodio na 18 metara od gola, a na to je mjesto Rakitić loptu namjestio pa je zatim preko duplog živog zida plasirao u rašlje Filipovićeva gola. Nije do tada sjajni čuvar mreže Šibenčana imao nikakvih izgleda kod tog udarca. Podsjetio je zaista bivši veznjak Barcelone i Seville na stare dane, a usput pokazao da "još ima ulja u svijeći". Nije se, ipak, Raketa ugasio. Trebao mu je tek mali

predah kojeg je stari majstor znao iskoristiti. U ovom trenutku za Hajduk nema većeg pojačanja od svježeg i odmornog Rakitića, a ovom je izvedbom nagovijestio da dolazi sebi. I nije namjeravao stati na jednom zgoditku. U 70. je minuti golgeterski reagirao na sjajan ubačaj Ismaela Dialla, ali je slavlje prekinulo zaleđe Rusina u početku akcije. Dugo se, eto, čekalo na Rakitićevu reakciju na terenu, a protiv Šibenika je stigla u duploj dozi, iako je samo jedan gol službeno priznat. Mnogi Hajdukovci, izgleda, vole igrati protiv Šibenika, a jedan od njih je i Rakitić. Rijetko on zabija, a to je napravio u listopadu protiv istog protivnika na istom

stadionu. Nakon utakmice nije skrivao zadovoljstvo, a bio je dobro raspoložen i nadasve iskren.

- Nadam se da neću morati opet dugo čekati na pogodak. Bilo je bitno pobijediti. Mislim da smo imali totalnu kontrolu. Nije bila naša najbolja utakmica, ali imali smo kontrolu. Jako bitna pobjeda, prvi smo, počinje zadnji dio. Da nam je to netko rekao prije početka sezone, svi bi to potpisali. Moramo biti sretni - kazao je i dotakao se poništenog zgoditka te �izičke spreme.

- Nema veze, tako je odlučio sudac. Šteta, danas smo gledali ja i Trajka golove kada sam zabio dva Realu, sa Sevillom u gostima. Kada je bio drugi smijali smo se, ali je na kraju poništen. Pauzu sam morao iskoristiti da se pripremim i dobro pazim. Duga je sezona, ja sam imao malo teže razdoblje, ali bitno je da sam se vratio - kazao je između ostalog Rakitić nakon što je svojoj ekipi donio tri boda vrijedna vrha, a ono što je najvažnije, najavio je da dostiže radnu temperaturu uoči najvažnijeg dijela sezone. Tako to rade pravi, iskusni igrači.

Ivan Raki�ć

Torcida je obećala napravi� spektakl

Pred Tudorom je dug put. Ali on nije tip koji se boji, pišu talijanski mediji

Igor Tudor započeo je svoju karijeru na klupi Juventusa 1:0 pobjedom protiv Genoe. Jedini gol na utakmici postigao je Kenan Yildiz, a nakon ove pobjede Stara dama se približila četvrtoj Bologni na jedan bod zaostatka. Tudorov debi analizirali su i brojni talijanski mediji.

Gazzetta dello Sport tako piše: “Tijekom utakmice Tudor je opsjednut, vrišti, kreće se, usmjerava pokrete svojih igrača i hrabri ih kad nešto pođe po zlu. I na kraju, ovo je ono što je bilo potrebno Juveu koji je ranjen sa sedam golova u posljednjih 180 minuta, u prvoj utakmici Tudor nijednom nije ostavio svoju momčad samu. Od svlačionice do terena bio je na korak od svih, na zagrijavanju koje je promatrao izbliza nikad ih nije ostavio same.

Corriere della Sera ističe: “Juve ne blista, ali je ozbiljan. S Mottom na klupi, momčad je davala dojam kao da ne vjeruje u ono što radi. Više nije tako. Ono što nam

se sviđa kod Juvea je njihov intenzitet, njihov duh požrtvovnosti i njihov presing koji, pogotovo u drugom poluvremenu, oduzima dah protivnicima.

“Pred Tudorom je dug put. Ali on nije tip koji se boji. Lani je u devet utakmica koje je proveo u Laziju momčad zabila 18 golova. U međuvremenu, igrači ‘stare dame’

moraju dati neki signal. Juve se nakon pada u pakao vraća starim i dobrim navikama: pobjeda je jedino važna”, dodaje CdS.

La Repubblica potencirala je kako je Tudorova brza reakcija započela akciju za gol Juventusa: «Tudor ih uči da se ubrzaju. Njegovo bacanje lopte Koopmeinersu je asistencija za gol.”

Svaki igrač Reala dobio po 900 tisuća eura za osvajanje Lige prvaka

Florentino Perez platio je svakom igraču Reala bonus od 900 tisuća eura za osvajanje Lige prvaka”, piše medij blizak Realu

Real je 1. lipnja prošle godine pobjedom nad Borussijom Dortmund 2:0 na Wembleyju osvojio Ligu prvaka. Marca sada otkriva iznos premije koji je za taj uspjeh isplaćen igračima Reala. “Florentino Perez platio je svakom igraču Reala bonus od 900 tisuća eura za osvajanje Lige prvaka”, piše medij blizak Realu i dodaje: “Ukupno je Real prošle sezone na ime bonusa za sve osvojene trofeje igračima i trenerima isplatio 40 mili-

juna eura.” Podsjećamo, Real je prošle sezone osvojio Ligu prvaka, La Ligu i španjolski Superkup. Što se tiče ove sezone, Miguel Angel Diaz, novinar slušane radio postaje Cope jako dobro upućen u situaciju u Realu, prošlog tjedna je objavio da su odlukom predsjednika Florentina Pereza svi igrači Reala dobili po 250

tisuća eura premije za izbacivanje Atletica i prolazak u četvrt�inale Lige prvaka. Tamo ih čeka Arsenal. Igrači Reala ove sezone mogu osvojiti još veće premije nego lani. Zato što je Real u završnici sezone u konkurenciji za sva tri glavna trofeja - La Ligu, Ligu prvaka i Kup kralja. Real do sada nije osvojio trostruku krunu.

A ako u nečemu hrvatski klubovi imaju sreće, to je onda da bazen talenta nije prevelik i da ga nije preteško upoznati niti pratiti

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Prošla su skoro dva mjeseca otkad je Makro Marić kao sportski direktor Dinama dobio otkaz. U klubu su dvaput već probili rok za imenovanje novog.

Novi sportski direktor, tko god on bio, mora imati dovoljno vremena da skautira situaciju u klubu, de�inira ciljeve za ljetni prijelazni rok i krene u ljetne pregovore i ispitivanje tržišta kako bi Dinamo imao de�iniranu momčad što je moguće ranije uoči početka iduće sezone i kako se ne bi doveo u situaciju da u pet do dvanaest preplaćuje igrače jer mu je nasušno potrebna pozicija koju nije pokrio.

Eventualno novo odugovlačenje s imenovanjem novog SD-a dovelo bi u pitanje i smisao tajminga otkaza Mariću. Ako Dinamo ni nakon dva mjeseca ne dovede zamjenu, a u međuvremenu je dogovorio transfere Belcara i Mudražije, onda nije jasno zašto je otkaz Mariću prije kraja prijelaznog roka bio nužan.

U međuvremenu je u javnost isplivalo nekoliko imena. Od već standardnih prijedloga poput Gorana Boromise, Ivana Mancea ili Romea Jozaka, pojavila su se i neka nova imena poput Mihaela Mikića ili Saše Bjelanovića.

Trend u HNL-u je takav da tu poziciju sve češće preuzimaju strana imena. U Hajduku tu dužnost vrši Francois Vitali, dok je u Osijeku donedavno bilo vrlo cijenjeno ime iz tog sektora, Portugalac Jose Boto. Sve se češće može čuti da Dinamo također ide za stranim rješenjem i pojavile su se glasine o nekim vrlo respektabilnim imenima, prije svega iz njemačkog i portugalskog nogometa. Ideja da stranac vodi Dinamovu sportsku politiku dočekana je s velikom skepsom pa i otvoreno žestokim kritikama dijela navijača. Koliko su one opravdane?

Stranac dolazi na čelnu poziciju Dinama?

Razlog jako jednostavan - na hrvatskom tržištu postoji jako mali broj sportskih direktora. Riječ je o poziciji koja se dosad u domaćem nogometu nije razvijala.

Umjesto toga, dužnosti sportskog direktora bile su spojene s nekom drugom pa su vlasnik/gazda kluba ili trener ujedno i krojili sportsku politiku što dugoročno uglavnom nije donosilo ništa, ali tužna je istina da je domaći nogomet nerazvijen do te mjere da većina prvoligaških klubova i dalje nema strategiju niti ju ona zanima, a osoba koja bi ju smišljala i provodila djeluje kao bespotreban trošak.

Ključan argument onih koji su protiv stranog sportskog direktora je onaj da on ne poznaje hrvatsku ligu ni igrače. Ta tvrdnja je apsolutno točna, ali joj se nerijetko pridaje bitno veći značaj nego što u praksi postoji.

Najveći izazov sportskog direktora Dinama nije pronaći vrhunskog domaćeg igrača - poslati ponudu za Tonija Fruka, Ramona Miereza ili Leona Belcara može svatko tko prati HNL. Puno je veći izazov naći stranca u adekvatnom platežnom razredu koji može raditi razliku i kojem ne treba puno vremena za prilagodbu. Dinamu za domaće područje prije svega treba

Rezervacija avionskih karata po najpovoljnijim cijenama!

Bezbrižno putovanje I detaljno planiran odmor, osjećaj sigurnosti i udobnosti – sve to dobivate koristite li se uslugama nase putničke agencije Nazovite Jadranku Fazlić ili Rosie Crnić

čovjek koji će napraviti reviziju, a onda eventualno i restrukturiranje skautske službe i koji će konačno pronaći model po kojem će Dinamo svojim talentiranim igračima moći dati kvalitetne minute na posudbi u klubu u kojem postoji razvojni podražaj i u uvjetima u kojima Dinamo zadržava kontrolu nad tim kako igrač napreduje.

Sportski direktor ne mora znati svih 500 i kusur domaćih igrača u prvoj i drugoj ligi u dušu niti to itko može, bio on domaći ili strani kadar. Sportski direktor mora izgraditi sustav u kojem je margina greške i propuštanja onih najtalentiranijih, a još uvijek nedovoljno etabliranih, što manja. A ako u nečemu hrvatski klubovi imaju sreće, to je onda da bazen talenta nije prevelik i da ga nije preteško upoznati niti pratiti.

Puno važnije od državljanstva je prepoznati čovjeka koje može funkcionirati u klubu u kojem se svake sezone očekuje naslov, a jedno izbivanje iz Lige prvaka može prepoloviti godišnji budžet. I u klubu u kojem vremena ima samo za mlade igrače koji se razvijaju negdje drugdje, što Dinamo dosad nije standardizirao ni popravio. Dinamo treba tražiti pravo ime, a ne pravu putovnicu.

Čeka se velika odluka na Maksimiru

Igor Tudor

Luka Modrić

NOGOMET OPET PROMJENA NA VRHU, BIJELI PREDVODE

Rijeka je preokretom izgubila od Slavena, a Hajduk je teškom mukom pobijedio Šibenik. Dinamo je izvukao bod u Varaždinu

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Lokomotiva je remizirala s Goricom (1:1).

Gosti su poveli u 30. minuti kada je Halilović lijepo pogodio donji kut s vrha šesnaesterca, a Mudražija je tri minute prije kraja poluvremena donio bod domaćinu iz penala.

Istra je svladala Osijek s 2:1. U 45. minuti je Maurić pronašao Lawala koji je matirao gostujućeg golmana. Osijek se vratio u 68. minuti kada je Hernani izvan šesnaesterca pogodio suprotnu malu mrežicu. Ipak, u nadoknadi Istra dolazi do slobodnog udarca, a Rozić uspijeva zabiti za pobjedu.

Slaven je pobijedio Rijeku s 2:1. U prvih 15 minuta smo gledali potpunu dominaciju gostiju koji su udarcima i kornerima zasuli domaćina koji nije mogao preći centar. Imala je Rijeka par sjajnih prigoda, a prvi koji ju je iskoristio bio je Fruk. U 17. minuti se sjajno okrenuo oko čuvara i lijevom nogom zakucao pod prečku. Na poluvremenu se sve promijenilo. U 64. minuti je Grgić izjednačio glavom nakon kornera. Deset minuta kasnije Rijeka je imala korner, ali su domaći odbili loptu i Dolček je iz kontre pogodio za velika tri boda.

Hajduk je s 1:0 svladao Šibenik. U prvom dijelu je Hajduk pritiskao, ali su Livaja i Dolček propustili dvije jako dobre šanse. Šibenik nije

Prilikom razgovora s njim imaš dojam da je sve pohvatao, ali to se na utakmicama ne vidi, tvrde novinari

Toplo-hladno. Tako bi se najlakše mogla opisati Dinamova sezona. Nakon dvije pobjede Modrih prije reprezentativne stanke, u 27. kolu je uslijedio remi u gostima kod Varaždina nakon kojeg je Hajduk na prvom mjestu povećao prednost na pet bodova. O tome što se događa u Dinamu u novom izdanju podcasta ‘VAR soba‘ su pričali nogometni trener Domagoj Abramović i novinar Sportskih novosti Davorin Olivari.

- Dinamo je po tko zna koji put propustio priliku da se potpuno priključi u borbu s Hajdukom i Rijekom. Nakon posljednje dvije utakmice izgledalo je kao da se momčad posložila, ali u Varaždinu

Hajduk preuzeo vrh tablice, Dinamo i Rijeka kiksali

Jeličić opet odgovorio Ga�usu

Nakon svađe koja je bila sportska tema mjeseca u HNL-u, Jeličić je opet komen�rao Ga�usa. “Red je da završim tu našu lijepu priču. Želim se zahvali� gospodinu Ga�usu jer me katapul�rao izvan granica Lijepe naše. Jedini sam akter hrvatskog nogometa kojem je on podigao

Tablica

vrijednost. Moje je legi�mno pravo da preferiram hrvatske igrače i hrvatsku struku. Pola naše lige ima trenere strance. Postoji 110 stranih igrača u našoj ligi, što je 11 po ekipi. Mislim da je to loše po budućnost hrvatskog nogometa”, poručio je.

mogao ništa, a onda je u 57. minuti ostao s igračem manje kada je Cvek u izglednoj situaciji srušio Rusina i dobio direktan crveni karton. Iz tog slobodnog udarca je Rakitić postigao prekrasan gol, prvi otkad je u Hajduku. Hajduk je do kraja relativno mirno sačuvao rezultat.

Zarazliku od utakmice s Francuskom u Splitu kada Andrej Kramarić nisu uspio realizirati jedanaesterac za Hrvatsku, to je sad napravio u njemačkom prvenstvu.

Njegov Hoffenheim i Augsburg su remizirali 1:1 u dvoboju gdje su gosti poveli u 46. minuti golom Essendea te su minimalno vodstvo držali do 71. minute. Tada je loptu na bijelu točku namje-

stio hrvatski reprezentativac Andrej Kramarić i pogodio za konačnih 1:1. Kramariću je to bio osmi prvenstveni pogodak.

Za Hoffenheim je cijelu utakmicu odigrao Kramarić, dok je za Augsburg u 72. minuti u igru ušao Kristijan Jakić, koji u zadnje vrijeme igra i za hrvatsku reprezentaciju. Hrvatski vratar Nediljko Labrović ponovno je dvoboj odgledao s klupe Augsburga.

Hajduk 27 14 9 4 41-24 51

Rijeka 27 13 11 3 41-13 50

Dinamo 27 13 7 7 52-35 46

Slaven Bel. 27 10 8 9 32-31 38

Varaždin 27 8 12 7 21-18 36

Lokomotiva 27 9 5 13 37-44 32

Istra 1961 27 7 11 9 26-37 32

Osijek 27 8 7 12 34-40 31

Gorica 27 6 7 1 4 22-39 25

Šibenik 27 5 7 15 21-46 22

Varaždin i Dinamo su odigrali neriješeno (1:1). U prvom poluvremenu smo vidjeli jako malo od gostiju. Najbolju šansu imao je domaćin kada je Latković s deset metar prebacio cijeli gol. U nastavku nije bilo promjene do 76. minute. Tada obrana Dinama loše čisti jednu loptu, a Mitrovski sjajno pogađa pored Nevistića za vodstvo. Bod Dinamu donio je Petković koji je iznudio, a onda i realizirao penal pet minuta kasnije.

Je li se Cannavaro negdje izgubio?

mi je to opet izgledao kao stari Dinamo, kao većinom ove sezone. Bili su neuvjerljivi, imali su posjed, ali to je bio jalov posjed sa samo jednim udarcem u okvir gola i jednom šansom Stojkovića. Mislim da je to premalo - rekao je Abramović te nastavio: - Dinamo u dosta utakmica u prvim poluvremenima izgleda puno lošije nego u drugom. Ne idu ofenzivno, ne idu visoko gore, tek kad stižu rezultat ili kad dođe zadnjih 20 minuta, pokažu da mogu stisnuti. Ne razumijem zašto Dinamo od prve minute ne ide tako ofenzivno. Igra preoprezno, a ima igrače da može izaći visoko. Ako imaš najjaču momčad na papiru, jedino se može protiv Hajduka i Rijeke u gostima igrati oprezno. U svim utakmicama treba igrati agresivno, doslovno navaliti

na protivnika.

Fabio Cannavaro je po dolasku u Dinamo isticao kako mu je osnovna ideja da momčad igra agresivno i u visokom presingu. Na tome je inzistirao od prvog dana priprema, a trenutačno izgleda kako je odustao od te ideje.

- Cannavarova ideja je od prvog treninga bila visoki presing i to je radio na pripremama. No, on je prije nekoliko dana rekao da nije zadovoljan �izičkim stanjem igrača. Je li on odustao od tog visokog presinga i pritiska suparnika zato što ne vjeruje da njegovi igrači mogu sve to ispratiti - pitao se Olivari te zaključio: - Kao da se negdje čovjek izgubio. Prilikom razgovora s njim imaš dojam da je sve pohvatao, ali to se na utakmicama ne vidi.

Andrej Kramarić

Fabio Cannavaro, trener Dinama

Velika pobjeda Hajduka