The Croatian Herald 5th of March 2025

VJESNIK Hrvatski

ŽELJKO DOGAN

DENNIS GUDASIĆ

Je li opravdan strah za budućnost RH nakon ponovnog izbora Milanovića?

Došli smo jer smo žudjeli za Hrvatskom, a ostali jer smo bili strpljivi!

Hrvatska je još bolja nego što su mi pričali

Došao sam ja, pa onda sestra, pa brat, pa druga sestra... a uskoro dolazi i baka

Hrvatska nije bila samo ono što su mi baka i dida pričali, bila je još bolja, kaže Damian Bazdan, povratnik iz Argentine u raz-

govoru s urednicom Hrvatskog vjesnika. Živi s obitelji u Zagrebu, i supruga mu je povratnica. Radi u medijima, ima i dvije tvrtke. Stigao sam u Hrvatsku s 300 dolara u džepu, dva dana prije utakmice Hrvatska – Engleska. Pobijedili smo, a ja, mlad i potpuno neodgovoran, skoro sam potrošio sve…

HKC WOLLONGONG

Oproštaj nakon 20 godina, hvala fra Ivo

Nakon sv. mise svi prisutni su pozvani na oproštajni ručak u dvorani Centra

Svečanim misnim slavljem u HKC-u „Marija Kraljica Hrvata“ u Wollongongu fra Ivo Tadić se u nedjelju, 23. veljače, nakon

20 godina služenja u ovoj hrvatskoj katoličkoj misiji, oprostio od svojih vjernika, župljana i prijatelja. U svom dirljivom obraćanju župljanima, prijateljima, brojnim gostima i uzvanicima fra Ivo izrazio je duboku zahvalnost zajednici u kojoj je od svojih 26 godina svećeništva proboravio 20 godina.

Otkrivena spomen-ploča

Iza sebe je ostavio dugotrajan duhovni pečat, čuvajući hrvatsku riječ, tradiciju, kulturu i običaje Tx

Više od tisuću vjernika okupilo se u nedjelju, 2. ožujka, u HKZ-u Clifton Hill, gdje je nakon sv. mise otkrivena spomen-ploča pok. vlč. Josipu Kasiću, utemeljitelju najstarije hrvatske župe i središta okupljanja useljenika hrvatskog podrijetla u Australiji.

1 AUD = NOGOMET, HNL

Hajduk uzeo bod slabom Dinamu, veliki kiks Rijeke

CLIFTON HILL TISUĆU VJERNIKA NA SVEČANOSTI

Nakon misnog slavlja, molitve i blagoslova, spomen-ploču otkrili su Vinko Mlikota, najstariji član Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hilla i Jadran Delić, glavni darovatelj.

Tako je na poseban način odana počast svećeniku koji je neumorno radeći godinama ulagao sve svoje znanje i mogućnosti u pomoć hrvatskim imigrantima. Posebno dirljivo bilo je vidjeti članove obitelji Kasić, a onda i predivne torte koje je za ovaj dan pripremila Lily Perić, nećakinja pok. vlč. Kasića.

Str. 8, 9

„Hrvatsko karlovačko društvo Sydney“ priredilo je u nedjelju, 2. ožujka, nezaboravnu maskirnu zabavu u Hrvatskom klubu “Kralju Tomislavu” u Sydneyju, koja je privukla mnoge članove društva i njihove prijatelje. Dvorana je bila ispunjena šarenilom i veselim maskama. Ova maskirna zabava još je jedan uspješan događaj koji je potvrdio važnost zajedništva i tradicije, svima okupljenima donijela je nezaboravne trenutke.

Primitivna partizanština: Drugarica je jedva dočekala da se 'očeše' o Karamarka

Str.

Str.6,

KOLUMNA

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 19

Maškare –vesela zabava

Besplatni vrtići u Vukovaru

Gradonačelnik Ivan Penava i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić najavili su u petak kako su vrtići u Vukovaru od 1. ožujka besplatni.

Penava je podsjetio da je takva odluka donesena na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća i naglasio kako je za tu mjeru u gradskom proračunu osigurano dodatnih 750.000 eura, čime su ukupna izdvajanja za vrtiće porasla na 4,25 milijuna eura.

– Dvije smo godine uzastopce proglašeni najboljim velikim gradom u Hrvatskoj u području demogra�ije, školstva, mladih i socijalne politike, a prošle smo godine zauzeli drugo mjesto. Zadovoljstvo mi je što će vukovarske obitelji koje imaju djecu predškolske dobi imati besplatne vrtiće, čime ciljamo izravno na rasterećenje obiteljskih proračuna onih koji

imaju djecu u našim vrtićima – rekao je Penava.

Poručio je kako velike promjene čine u domeni predškolskog odgoja, ne samo oko cijene nego i kvalitete i dostupnosti programa. Trenutno su u fazi proširenja objekata na Sajmištu i na Mitnici te pred izgradnjom novog vrtićkog objekta u središtu grada, kapaciteta 14 odgojnih skupina, odnosno 248 djece. – Činimo sve što možemo kako bi Vukovar bio poželjan i prihvatljiv mladim obiteljima, i kako bismo ih zadržali u gradu, ali i kako bismo privukli buduće stanovnike, čije postupno doseljavanje pratimo – istaknuo je.

Pročelnik Dimić rekao je kako je Vukovar i do sada imao vrlo kvalitetne mjere, odnosno roditelji su za prvo dijete u vrtiću izdvajali 70 eura, za drugo 52,5 eura, a za treće je vrtić bio besplatan.

PORUKA THOMPSON JE OBJAVIO ZNAKOVITE STIHOVE

Riječ je o stihovima iz njegove pjesme

“Početak” koju je objavio 2006.,objavio je i snimku ove pjesme s koncerta kojeg je održao u Dugopolju

Obranimo ljubav, ona svima treba, praštanje i nada darovi su s neba, pogledaj u oči Stvoritelju svom.., na svom Facebook pro�ilu pjevač Marko Perković Thompson objavio je u petak ove stihove iz svoje pjesme “Početak” koju je objavio 2006. godine te je uz stihove objavio i snimku ove pjesme s koncerta kojeg je prošlo ljeto održao u Dugopolju.

Objavom ovih stihova koji pozivaju na oprost i podsjetnik su na značenje ljubavi pjevač kao da želi poslati miroljubivu poruku nakon svega što se događalo zadnjih mjesec dana.

Najprije je bilo negodovanja oko njegovog nastupa na dočeku naših rukometnih reprezentativaca koji su osvojili srebro na Svjetskom prvenstvu. Tijekom ovog natjecanja njihova neslužbena himna je postala Thompsonova pjesma “Ako ne znaš šta je bilo” koju je pjevač izveo na dočeku na Trgu bana Josipa Jelačića,

Obranimo ljubav, ona nam svima treba, praštanje i ljubav darovi su s neba

Nakon toga Mirela Priselac Remi iz Elementala je reagirala nakon što je objavljeno kako je pjesma “Ako ne znaš što je bilo” ušla u top 20 za nagradu Porin u kategoriji Pjesma godine i rekla je kako će zbog toga bojkotirati glasanje.

Thompsonova pjesma na kraju je nominirana u tri kategorije, a jedna od njih je i Pjesma godine. U siječnju je pjevač od gradskih vlasti Zagreba zatražio i termin za koncert na Hipodromu.

Njegova želja je bila da se koncert održi u svibnju ili lipnju, ali iz Grada Zagreba su poručili kako ti termini nisu mogući zbog održavanja sportskih događanja te kako se Hipodrom u najam u svrhu koncerata, daje u srpnju i kolovozu. Thompson je svoju turneju htio započeti u Zagrebu i iako je priželjkivao nastup u svibnju ili lipnju, pristao je na ponudu grada te će njegova turneja početkom srpnja krenuti koncertom na Hipodromu.

Nakon što je objavio stihove pjesme “Početak” na Facebooku javili su mu se brojni obožavatelji i poručili: Ljubav je jača od svega. Ljubav spaja, ne razdvaja, ljubav se ne brani, ona se daje, i kada te Božja ljubav vodi, ništa nije nemoguće, događaju se čudesa.

Treba vjerovati u dragog Boga i širiti ljubav među ljudima….nije nas ostavio Bog. Pravi čovjek iz naroda, legenda. Sve su Markove pjesme, bolja od bolje.

Humanitarni lov na Cresu

Uorganizaciji

domaćeg lovačkog društva Orebica u creskom lovištu organiziran je humanitarni lov na kojem je sudjelovalo 60-ak lovaca i jedna lovkinja, predstavnici svih 44 lovačkih društava iz Primorsko-goranske županije.

Nesvakidašnja fotografija

Porscheom uletio u restoran

Automobil marke Porsche u petak se u kasnim večernjim satima zabio u restoran i pivnicu u središtu Zagreb. Fotogra�ija incidenta pokazuje da je automobil ozbiljno oštetio stakleno-metalnu fasadu restorana. Prednja se četvrtina automobila u jednom trenutku nalazila u samom ugostiteljskom objektu. Prema priopćenju policije, u prometnoj nesreći su sudjelovala dva automobila, jedan Porsche i jedan Audi.

Hrvatski

Dvije su osobe lakše ozlijeđene. Jedan od vozača je prošao kroz crveno svijetlo na semaforu. Radi se o križanju Savske i Vukovarske ulice. Iz restorana su kazali kako mogu biti sretni što u tom trenutku tamo gdje je udario automobil nije bilo gostiju, pa nije bilo žrtava. Bili su u drugom dijelu tog objekta. Nikome nije jasno kako je Porsche dospio do tog dijela restorana. To bi trebala razjasniti policija.

Na službenom postrojavanju uoči lova, održanom u lovačkom domu Sveti Vid, predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije dr. Josip Malnar upoznao je okupljene s razlozima za odr-

žavanje lova.

Svu divljač koja se odstrijeli otkupit će Lovački savez i meso donirati riječkom prihvatilištu za beskućnike Ruže sv. Franje. Također će �inancijski pomoći lovačkom društvu Fazan iz Darde u Osječko-baranjskoj županiji kojima je prošle godine u požaru izgorjela fazanerija sa štetom od 200.000 eura. Prisjetio se i pomoći koju su dobila lovačka društva u Gorskom kotaru zbog šteta od ledene kiše.

Dolaze čak i s Novog Zelanda

Bez obzira na vremenske (ne)uvjete na “ljepotici boje opala“ ribolovna sezona tradicionalno počinje 1. ožujka. Kako je de�inirao Josip Orešković, rukovoditelj radne jedinice gospodarenja rijekom Gackom, tog dana su brojni ribolovci iz cijele Hrvatske pohrliti na otvorenje ovogodišnje sezone.

„Lani smo prodali više od 1700 ribolovnih dozvola koje su u najvećem broju kupovali domaći ribolovci, uz sve veći

priliv ribolovaca iz Amerike, Novog Zelanda i Francuske. Svake godine bilježimo porast inozemnih ribolovaca, što posebno treba zahvaliti dobroj suradnji s turističkim agencijama.

Otvorenje ribolovne sezone na rijeci Gackoj, koja je bistra puna ribe, i uvijek je u znaku besplatnog ribolova u svim njezinim revirima, uz prihvaćeno pravilo po kojemu se sva ulovljena pastrva vraća u rijeku,“ kazao je Orešković.

8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Marko Perković Thompson na koncertu

Početak ribolovne sezone

Hvale vrijedna akcija

Mališani u bezbrižnoj igri

STAJALIŠTE NAKON SUKOBA U BIJELOJ KUĆI HRVATSKA OSTAJE

Naša pozicija svo ovo vrijeme, temeljem našeg iskustva – držimo se međunarodnog prava koje štiti manje zemlje, rekao je Plenković

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u subotu u Splitu da u raspletu ukrajinske krize agresor ne smije biti nagrađen, Ukrajina prisiljena na kapitulaciju, a politika Zapada ponižena.

“Nema pravednog mira ako ruska agresija, ruska okupacija, ruske nezakonite odluke o pripajanju ukrajinskih teritorija u ustavno-pravni poredak Rusije, budu pozitivno sankcionirane. Dakle, ne može se dogoditi da mir u Ukrajini, za koji se svi zalažemo svo ovo vrijeme, završi tako da je agresor nagrađen, da je Ukrajina prisiljena na kapitulaciju, a da je politika Zapada ponižena. To ne dolazi u obzir. To se ne može dogoditi”, rekao je Plenković.

On je ustvrdio da novi američki predsjednik Donald Trump smatra da su dvije ruske agresije na Ukrajinu, u

‘Hrvatska bi ostala bez Vukovara i Knina da nam se dogodilo ovo što i Ukrajini’

Susret u Bijeloj

kojima je prvo anektiran Krim a potom i drugi dijelovi Ukrajine, a koje su se dogodile u mandatima njegovih demokratskih prethodnika, dogodile

da ne cijeni američku pomoć i da odbija mirovne pregovore. Svađa je rezultirala odlaskom ukrajinskog predsjednika iz Bijele kuće i nepotpisivanjem sporazuma o mineralima zbog kojega je Zelenskij i doputovao u Washington.

“I tu mi kao mala zemlja, a nismo veliki, imamo 4 milijuna ljudi, pokazujemo solidarnost s Ukrajinom”, rekao je Plenković, dodajući da se samo jaka Ukrajina može oduprijeti agresiji i može ostvariti temeljne ciljeve.

Partizani su zarobili 12 franjevaca, odveli ih u ratno sklonište i tamo svakome pucali u glavu, potom su ih zapalili

Splitsko Županijsko državno odvjetništvo u četvrtak je priopćilo da još od 2005. provodi istražne radnje i izvide “u odnosu na događaj iz Drugog svjetskog rata na području Širokog Brijega” gdje je nakon ulaska partizana 1945. ubijena skupina svećenika franjevaca.

“Povodom medijske pozornosti i više novinarskih upita, iz sadržaja kojih proizlazi da se traži obavijest o postupanju Županijskog državnog odvjetništva u Splitu u odnosu na događaj iz Drugog svjetskog rata na području Širokog Brijega, obavještavamo kako zbog postojanja sumnje na počinjenje ratnog zločina protiv

Premijer Andrej Plenković

Na najnoviji sukob u Bijeloj kući zasad nije reagirao predsjednik Milanović, poznat po svojim proruskim stajališ�ma. On je prošlog tjedna �jekom posjete Sloveniji, prije ovog događaja o kojem priča cijeli svijet, rekao: „Govorio sam ranije, ni ne sluteći da će se Trump vra�� kao predsjednik, da je rat u Ukrajini rat Rusije i Amerike

preko ukrajinske grbače, srca i unutarnjih organa koje im čupaju. Kao i da će dogovor na kraju bi� između Washingtona i Moskve, a da EU neće nitko ništa pita�”, smatra Milanović. “Ako gledate što govori Trump, Ukrajinu neće nitko ništa pita�. Slično govori i Pu�n. To nije dobro, ali je stvarnost”, upozorio je hrvatski predsjednik.

Ispitana partizanka s Milanovićeve inauguracije

Vjera Andrijić na Pantovčaku civilnog stanovništva. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu od 2005., u suradnji s Policijskom upravom splitsko-dalmatinskom i Županijskim sudom u Splitu provodi istražne radnje i izvide“, navode u priopćenju.

Dodaju da su tijekom istražnih radnji provedene ekshumacije u Općini Zagvozd i druge potrebne radnje radi utvrđivanja identiteta žrtava te drugi izvidi kako bi se utvrdio identitet počinitelja.

Zločin nad širokobriješkim

franjevcima u javnosti se aktualizirao nakon izjave Vjere Andrijić, 101-godišnje partizanske bolničarke, koja je gostovala na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića.

Ona je ranije za Vida TV govorila o partizanskom osvajanju Širokog Brijega, a mediji navode da ju je zbog toga ispitalo i državno odvjetništvo.

“Borba je bila, nismo imali borbu s ničim nego s crkvom i dokle god crkva nije pala, dok popovi nisu prestali iz crkve pucati, Široki Brijeg nije pao”, kazala je među ostalim Andrijić.

Ni partizanski dokumenti ne spominju da su franjevci imali oružje, a kamo li pucali. Prema dostupnim podacima, partizani su zarobili 12 franjevaca, odveli ih u njihovo ratno sklonište i tamo su svakome pucali u glavu. Potom su njihova tijela zapalili.

zbog slabosti Obamine i Bidenove administracije.

Za Trumpa je, kaže Plenković, zaustavljanje rata da ljudi više ne ginu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je za mir, ali ne mir koji će ostati bez sigurnosnih jamstava, ni mir koji će nagraditi rusku agresiju.

Posjet Zelenskog Bijeloj kući u petak pretvorio se u verbalni sukob kada su Trump i potpredsjednik JD Vance ukrajinskog čelnika optužili

Plenković je, povlačeći paralelu, rekao da je 1993. tako pozvano na zaustavljanje ratnih operacija, Hrvatska bi bila bez Vukovara, bez Belog Manastira, bez Petrinje, bez Knina, bez niza drugih gradova koji bi tada ostali okupirani te je pitanje bi li Hrvatske danas bilo.

“Zato je naša pozicija svo ovo vrijeme, temeljem našeg iskustva – držimo se međunarodnog prava koje štiti manje zemlje i držimo se principijelne politike. I to je ono što vlada govori svoje vrijeme”, rekao je dodajući da Vlada u tome nije imala ni potporu predsjednika Republike, a niti opozicije.

Mladi žele ostati na selu, ali u - stanu

Zgrade za kolektivno stanovanje za sada su uglavnom dio stambene infrastrukture u urbanim sredinama, a ruralna su područja, izuzev manjih višekatnica s učiteljskim i liječničkim stanovima u njima, do sada zaobilazile, a tako je i sa selima Đakovštine.

Mnoge mlade obitelji zapravo žele ostati živjeti na selu, ali u stanu. Zato je općina Strizivojna iskazala interes za izgradnju troetažne zgrade s 12 stanova uz državnu potporu, Dosad se javilo 15 obitelji koje bi htjele tamo živjeti.

Uz to je općina osigurala i površinu za izgradnju tipiziranih kuća na deset okućnica sa po 600 m², koje će zainte-

resirani moći kupiti za 2500 €. Općina će im priskrbiti sve dozvole i osigurati priključke, a zainteresirani moraju izgraditi kuće koje moraju vizualno biti jednake. Nekretnina za prodaju je malo i skupe su i do 30-40 posto više nego u susjednim općinama, zato što je kod nas malo numera i kuća za prodaju. Ljudi ne žele prodati, dosta ih je otišlo u Njemačku ili drugamo u RH, no ne prodaju svoje nekretnine – kaže općinski načelnik Josip Jakobović i dodaje da se cijena građevinskih zemljišta kreće od 15.000 do 20.000 eura, a kuća novijeg datuma gradnje od 80.000 do 90.000 eura.

kući o kojem govori cijeli svijet

Predsjednik Zoran Milanović

Je li opravdan strah za budućnost Hrvatske nakon ponovnog izbora Milanovića

Još prije više od godinu dana vrhovni zapovjednih britanske vojske, general Patrick Sanders, izjavio je da Britanija mora obučavati i opremati 'narodnu vojsku' pripremajući se za eventualnu mobilizaciju u slučaju ugroze. Upozorio je Britance da se trebaju pripremati za vojni sukob koji po veličini nije viđen od 2. svjetskog rata. Zbog čega svi građani moraju biti trenirani i opremljeni kao jedinstvena 'narodna vojska'.

Po njegovom mišljenju ruska agresija na Ukrajinu je znak što nas čeka u budućnosti, uz napomenu da se moramo prisjetiti lekcija iz bivših ratova prije nego postane prekasno - 'Ne smijemo dopustiti ponavljanje istih grešaka iz prošlosti jer je razvitak situacije u Ukrajini dokaz da se rat može proširiti na druge dijelove Europe' ('The Sydney Morning Herald', 25.01.24.)

Nakon ruske agresije na Ukrajinu na sličan način su reagirali svi ozbiljni i odgovorni vojno-politički dužnosnici zemalja od Finske preko Baltika do Turske, zagovarajući značajno povećanje ulaganja u obranu i pripremu svog naroda za opasno desetljeće koje je pred nama.

U koje nas vode populistički lideri što dolaze na vlast u sve većem broju država i promoviraju grabežljivu politiku pretenzija i sile u odnosu na manje, uglavnom susjedne zemlje.

U ovom vremenu napetosti i neizvjesnosti u kojem po pisanju svjetskih medija 'treći svjetski rat nije počeo ali se opasno približava' pogledajmo malo na koji način za takvu eventualnost svoj narod i državu priprema vrhovni zapovjednik i 'najpopularniji hrvatski političar', predsjednik Zoran Milanović.

U burnim raspravama koje su se vodile u Hrvatskom državnom saboru i javnosti o potrebi uvođenja makar i skraćenog vojnog roka Milanović se izjasnio da Hrvatskoj to ne treba – 'jer nama nitko ne prijeti'!? Tu svoju genijalnu obrambenu strategiju, uz onu već legendarnu da je najbolje da se u slučaju rata svi kukavički sakrijemo pod stol, u svom nedavnom inauguracijskom govoru ojačao je izjavom da hrvatska Vlada ne bi smjela povećavati izdvajanja za vojsku i naoružanje na uštrb ulaganja u 'znanost, kulturu, umjetničko stvaralaštvo i sport'. Razlog? - 'druge države i nacije u pravilu ne žele nam zlo i ne rade protiv nas'!? Stvarno?

O Bože, čovjek zaista ne zna bi li plakao ili se smijao. U kakvoj paralelnoj stvarnosti ovaj mjesečar živi? Ili bolje

reći, čiju igru igra? Kako bilo, pogledajmo sad koliko su Milanovićeve tvrdnje da Hrvatskoj 'nitko ne želi zlo i ne prijeti' utemeljene i istinite.

Od kada je Vučić preuzeo sve poluge vlasti u Srbiji, odakle nam svakodnevno prijetnje stižu, izvješća međunarodnih instituta za strateška istraživanja upozoravaju da se ona grozničavo naoružava kupujući oružje na svim stranama, od Rusije, Kine, Turske, Izraela, Francuske, Njemačke, Amerike... Prateći Vučićeve udarničke aktivnosti na političkom, ekonomskom, vojnom, diplomatskom, propagandnom i svakom drugom planu nije teško zaključiti da on Srbiju na svim poljima punom parom priprema za ono što mu je krajnji cilj.

Po mišljenju mnogih vojnih eksperata u svijetu velikosrpski revanšisti poraženi u agresorskim ratovima 90tih samo čekaju zgodan geopolitički trenutak i prigodu za odavno najavljivano 'drugo poluvrijeme'.

.Dokaz za to? Ima ih mali milijun, ali navest ćemo samo nekoliko malih, davnih i ne tako davnih priloga iz kojih se to kristalno jasno vidi. Prilog1.

Gostujući na Rudar 7 TV 2003. godine (You Tube) u dvoboju s Vukom Draškovićem oko pada tzv. srpske krajine, tadašnji visoki dužnosnik Šešeljeve Radikalne stranke, a današnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, kazao je, citat: 'Što se tiče naše priče oko Knina mi ne nudimo našem narodu da će da se vrati u Knin odmah ni da će se srpska država vratiti u Knin odmah. Ne. Ali mi kažemo našem narodu da želimo da vaspitamo našu decu da će to jednog dana biti. Da naša deca to u školama uče i znaju da će to jednog dana biti. Mi sada treba da podižemo ekonomiju, da podižemo srpsku državu na zdrave noge, na zdrave temelje i da stvaramo uslove da to jednog dana ostvarimo. I tu nema ništa nerealno.'

Prilog 2.

Više od deset godina kasnije pohvale i čvrstu potporu takvoj Vučićevoj strategiji povratka 'okupiranih srpskih zemalja' dao je i 'hrvatski teolog i istoričar' Goran Šarić. On je, gostujući skupa s Vučićem u jutarnjoj emisiji Prve srpske TV 01.07. 24. (You Tube) izjavio: 'Volio bi da Srbija svoje strateške resurse (litijum, bakar, zlato) iskoristi da jača svoju vojsku, jača svoju državu, svoja savezništva i jednog dana, na ovaj ili onaj način, vrati ono što je Srbiji oteto'.

Prilog 3.

Govoreći kao svjedok od-

Piše: Željko Dogan

Po mišljenju mnogih vojnih eksperata u svijetu velikosrpski revanšisti poraženi u agresorskim ratovima 90-tih samo čekaju zgodan geopolitički trenutak i prigodu za odavno najavljivano 'drugo poluvrijeme'

brane na suđenju tzv. predsjedniku tzv. Republike srpske Krajine Goranu Hadžiću, četnički vojvoda i Vučićev politički otac, Vojislav Šešelj, pred Haaškim sudom izjavio je: 'Mi Srbi kao narod u cjelini nikada nećemo odustati od oslobađanja Republike Srpske Krajine. Jednog dana naši sinovi, naši unuci će sigurno osloboditi RSK i sve ostale srpske zemlje.'

Pred istim tim sudom, ali u ulozi Miloševićeva svjedoka obrane, isti taj osuđeni ratni zločinac i huškač je još jednom ponovio to svoje uvjerenje rekavši: 'Ideja Velike Srbije stara je preko 300 godina. To je dugoročan program i ne zna se koja će ga generacija uspjeti ostvariti kada se eliminiraju pritisci Zapadnih sila i Vatikana na balkanskim prostorima. To je jedan trajniji, dugoročan projekt i možda će proći još sto godina dok ne bude realiziran ali uvjeren sam da će biti realiziran.'

U moru sličnih ratnohuškačkih izjava Šešelj je na svom Twitter (X) nalogu 20.12. 2023. objavio: 'Na današnji dan 1991. god. formirana je Republika Srpska Krajina, najzapadnija srpska država trenutno pod okupacijom hrvatske ustaške države. Republika Srpska Krajina će kad tad biti oslobođena.

Dogodine u Kninu !

Živela Republika Srpska Krajina !

Živela Velika Srbija!

Prilog 4.

U slično prijetećem tonu prije godinu dana, gostujući u emisiji 'Rat u Krajini nije izgubljen on još traje' (Informer TV, 29.02.24. You Tube) govorio je i notorni Kapetan

Dragan: 'Za mene i za puno Srba rat u Hrvatskoj nije završen 1995. godine. Ja se bojim da svi ratovi na Balkanu nisu završeni i ako možemo nešto naučiti iz svega je da kako se tehnologija razvija

tako mora i naša obuka i naoružanje. Ja ne prepuštam Krajinu i mislim da rat za Krajinu još uvijek traje i dokle god traje Krajina nije izgubljena'

Prilog 5.

I da ne duljimo dalje, kao potvrdu da za velikosrpski kancer i grabežljivu mržnju prema Hrvatima i drugim susjednim narodima nema lijeka navedimo samo još kratku ali zlokobnu 'ćerat ćemo se mi još' poruku jednog od glavnih, živućih ideologa velikosrpstva, Matije Bećkovića: 'Sve može biti. Sem da se nećemo još ćerati. Ovo što smo se do sada ćerali, samo je uvodno ćeranje....'

Moglo bi se još danima nabrajati na stotine sličnih prijetećih poruka i priloga koje nam iz Vučićeve Srbije svakodnevno stižu, ali i ovo je sasvim dovoljno da se vidi kako Milanovićevo buncanje o tome da 'nama nitko ne prijeti i ne želi zlo' nije samo pitanje zdravog razuma nego i nacionalne sigurnosti.

Ironično je, a u priličnoj mjeri i tragično, da se u Hrvatskoj ne vidi kako takvo ignorantsko ponašanje trenutnog predsjednika predstavlja rizik za mladu hrvatsku državu i narod u cjelini. Zaista, koliki politički ignorant netko treba biti da ne vidi koliku je štetu na unutarnjem i vanjskom planu Milanović svojim izjavama i ponašanjem uradio i radi? Njegov reizbor došao je u najgorem trenutku. Po svemu sudeći iduće 4 godine njegova mandata mogle bi biti najdramatičnije razdoblje u novostvorenoj hrvatskoj državi do sada. Možda ovo zvuči malo bombastično za Milanovićeve obožavatelje i one koji se 'nisu šteli mešat' na predsjedničkim izborima ali je vrlo realno uzmemo li njegov prvi mandat kao orijentaciju. Sumnja li itko normalan da će njegov drugi mandat biti još razorniji i gori od prvog ?

Ali što vrijedi. Bez obzira koliko se na jasan i argumentiran način upozoravalo na opasnost od Milanovićeva reizbora, većinu birača u Hrvatskoj zaslijepljena lukavo podmetnutom zamjenom fokusa s Milanovićeve nesposobnosti na rušenje Plenkovića i HDZ-a, to apsolutno nije interesiralo. Čak ih je žestoko iritiralo.

Jednom je jedan pametan čovjek rekao - pokušati raspravljati s nekim tko je odbacio zdrav razum isto je kao davati medicinu mrtvom čovjeku.

Šokantno je zaista koliko je puno Hrvata u Hrvatskoj odbacilo ili ignoriralo zdrav razum dajući Milanoviću na izborima svoj glas. I koliko ih je malo njegov izbor za pred-

sjednika ostavio bez duboke zabrinutosti za vlastitu budućnost.

Što će doći na naplatu, možda brže nego smo mislili. Naime, svima koji prate što se događa u svijetu i Vučićovoj Srbiji jasno je da se velikosrpski revanšisti na čelu s novim velikim voždom, ne štedeći ni truda ni novaca, punom parom pripremaju za novi krug ratova s Hrvatima, Kosovarima i Bošnjacima. Ovo nisu puke tlapnje nekakvih otkačenih teoretičara zavjere nego sasvim očit strateško-politički koncept najmoćnijih i najutjecajnih ljudi u Srbiji koji samo čekaju pogodan trenutak i uvjerenje da će ovaj put Trumpova Amerika biti na njihovoj strani.

To je jasno svakom prosječno informiranom Hrvatu, osim naravno Milanoviću, njegovim savjetnicima i sljedbenicima. Unatoč tome anketa za anketom pokazuje da Milanoviću popularnost raste. Ako im možemo vjerovati treba li Hrvatima u domovini išta više i bolje od stanja u kojem se sada nalaze?

Ponovni izbor Milanovića za predsjednika ozbiljno je uzdrmao povjerenje EU i NATO članica u hrvatski narod i državu. Kada jedan u svijetu ugledan medij kao što je 'Politico' uz ne baš simpatičnu Milanovićevu sliku na naslovnici objavi da je 'na izborima u Hrvatskoj doplovio populistički predsjednik i promoskovski kandidat kombinacijom ljevičarskog pedigrea i razuzdanih populističkih govora protiv NATO-a i EU' onda znate kakvu to sliku Hrvatske u svijet šalje.

Još kada uz to pročitate da to 'nanosi značajnu štetu njenom međunarodnom ugledu' i upozorenje da bi Milanovićev reizbor 'trebao upaliti alarm u Bruxellesu s obzirom na činjenicu da dobar dio Hrvata počinje dijeliti njegove stavove unatoč povijesti nacije koja je tradicionalno bila proEU i proNATO', onda vam je jasno u kojem smjeru Milanović hrvatski narod i državu zaokreće.

Šokantno je da Milanović, sada u ulozi predsjednika, potkopava ono što smo konačno postigli a o čemu smo kao podjarmljene sluge stoljećima sanjali - biti dijelom uljuđenog kruga EU zemalja i NATO savezom zaštićenog slobodnog svijeta. I umjesto da svojim djelovanjem podiže ugled novonastale hrvatske države, jača suradnju i veze s zemljama članicama saveza kojima Hrvatska pripada, on radi sve suprotno od toga.

Dok s jedne strane govori kako je tobože za NATO i EU

saveze s druge strane stalno ih napada i ponaša se kao Putinov i Dodikov glasnogovornik. Za njega je članstvo u ta dva za hrvatsku sigurnost vitalna saveza nešto kao besplatan švedski stol – izaberi i konzumiraj ono što ti se sviđa i usput ih balkanski bezobrazno provociraj i vrijeđaj. Od početka ruske agresije na Ukrajinu on papagajski ponavlja Putinov narativ o uzrocima tog sukoba i drži mu ljestve, isto kao i 'savezniku' Dodiku u razbijanju BiH. Čime Hrvatsku sve više udaljava od EU i NATO-a i gura je u 'bratski' zagrljaj 'srpsko-ruskog sveta'. Posljedice takvog Milanovićevog ponašanja su da će sve što Hrvatska pokušava postići ili dobiti unutar EU i NATO-a ići teže i biti skuplje budući će druge države članice na Hrvatsku gledati kao na prevrtljivu balkansku zemlju kojoj se ne može vjerovati. S više sumnje i opreza gledati će se i na želju i spremnost hrvatske Vlade da sudjeluje u pitanjima od zajedničke sigurnosti zapadnog svijeta. Osim toga, vodeće NATO članice koje prikupljaju strateški važne obavještajne podatke i donose ključne odluke mogle bi se zbog Milanovića suzdržavati podijeliti ih s Hrvatskom. Zar nepozivanje Milanovića na važne međunarodne skupove i posjete drugim državama ne pokazuju da se njegova nazočnost smatra suspektnom ili ga se kao relevantnog državnika i sugovornika uopće ne cijeni? Svakako se mora istaći da je njegov odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu kukavički sramotan. Prije svega jer je za svakog čovjeka s karakterom, a poglavito 'predsjednika s karakterom', čast stajati uz napadnuti narod koji se bori za svoju slobodu i ljudsko dostojanstvo. Kao što je to nedavno, govoreći na komemorativnom skupu u Kijevu povodom treće godišnjice ruske agresije jasno demonstrirao �inski predsjednik Alexander Stubb, rekavši: 'Rat u Ukrajini nije samo rat za ukrajinsku nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet, to je rat za sigurnost Europe .... zbog čega mislim da ga svi skupa moramo voditi ogorčeno do kraja.'

Svakom tko razmišlja logično jasno je da sigurnost Ukrajine implicira ne samo sigurnost Europe nego i cijelog svijeta. Prodati slobodu i suverenitet ukrajinskog naroda da bi se trenutno udovoljilo Putinu, kao što to sada Trump pokušava, bila bi greška planetarnih razmjera. Time bi se uništio postojeći međunarodni poredak koji osigurava mir i prosperitet

predsjednika?

cijelog svijeta. Milanović može u javnosti lukavo prikrivati svoje jugonostalgične i ruso�ilske porive i tragove ali ih očito ne uspijeva uvijek kontrolirati. Kao npr. pozivanje na inauguraciju stogodišnje partizanke koja je sudjelovala u masakru i spaljivanju širokobrijeških fratara ili divljenje 'nepobjedivom' Putinu te prijateljstvo sa 'saveznikom' Dodikom

A taj njegov prijatelj i 'saveznik' Mile traktorista na nedavnom velikosrpskom skupu podrške Vučiću u Sremskoj Mitrovici pred razdraganom masom k'o iz topa grunu: 'Došao sam vam ovdje reći da neki iz Sarajeva govore da Srbija želi neko širenje prema Republici srpskoj, da želi da je pripoji. Ne, mi iz Republike srpske želimo biti Srbija i to je naš cilj.'

Potom je u svom stilu zapjevao 'Ne može nam nitko ništa jači smo od sudbine' i onda znakovito dodao: 'Mogao sam nešto i od Baje malog Knindže ali - ima vremena' ?!

Pitanje koje se nakon toga samo od sebe nameće je koliko će vremena uzeti trenutnom hrvatskom predsjedniku da jačajući prijateljske odnose sa 'saveznikom' Dodikom i 'akceptiranjem' njegove tzv. RS, u tobožnjem zalaganju za popravljanje položaja Hrvata u BiH - granicu Velike Srbije dovede na 40 kilometara od Zagreba?

Može li se dakle itko pri zdravoj pameti nadati da će se sada, u drugom mandatu, Milanović htjeti i smjeti promijeniti? Ponašati se manje balkanski dvolično i primitivno i voditi manje destruktivnu politiku po hrvatski narod i državu?

Da neće i dalje svakodnevno obične ljude maltretirati i odnose u društvu trovati napadima na Plenkovića, HDZ, EU, NATO? Uličarski vrijeđati svakog tko se suprotstavi njegovoj egomanijačkoj bahatosti? Da neće i dalje bojkotirati pomoć napadnutoj Ukrajini i biti na strani Rusije i 'saveznika' Dodika?

I još jedno usputno pitanje - Može li itko povjerovati da je Milanovićevo teatralno pružanje ruke suradnje Plenkoviću u pobjedničkom govoru nakon objave rezultata izbora bilo o dobroj namjeri i iskreno? Postoji li ikakva osnova za suradnju kada se on, kako piše 'Politico', u istom tom govoru 'zavjetovao da će koristiti sve svoje vojne i vanjsko-političke ovlasti u sukobu s Plenkovićem i vladom? Uistinu, teško je zamisliti da će Hrvatska kao država moći funkcionirati u takvim uvjetima. Pet godina je dugo vremena. Ovo neće završiti dobro. Bit će to žalosno za gledati.

Hrvatski hodočasnici koji su bili na otvorenju kapele

Blagoslovljena Kapela hrvatskih svetaca i blaženika kod

Betlehema

Misno slavlje predvodio je mon. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit, bio je prisutan i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman

So�ija Wuglach proslavila je u subotu, 1. ožujka, svoj 80. rođendan u dvorani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill, u krugu svoje obitelji i dragih prijatelja. Baš onako kako voli – među svojim najdražima, u pjesmi i plesu, s osmijehom i spremna za šalu, dobru zabavu i toplu riječ – svemu onome po čemu je mnogi poznaju i nadasve vole i cijene.

Kapela je smještena u središnjem dijelu Pastirskih poljana, između palestinske i španjolske kapele

Blagoslovljena je Kapela hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama kod Betlehema. Misno slavlje s obredom blagoslova u subotu, 1. ožujka predvodio je mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit, predsjednik Biskupske konferencije BiH, delegat Hrvatske biskupske konferencije i BK BiH na ovome događaju. Koncelebrirali su fra Francesco Patton, kustod Franjevačke Kustodije Svete Zemlje, fra Sandro Tomašević, diskret Kustodije, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup u miru, fra Tomislav Glavnik, koordinator izgradnje Kapele, te sedamdesetak svećenika, od toga četrdesetak franjevaca Kustodije i svećenici pratitelji hrvatskog hodočašća. Hodočasnicima iz Hrvatske, BiH i iseljeništva pridružili su se domaći vjernici i prijatelji Hrvata iz Galileje.

U svečanosti je sudjelovao ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman kao izaslanik predsjednika Vlade RH, te predstavnici lokalne vlasti grada Beit Sahoura (Pastirske poljane).

Nositelji projekta koji se realizirao od 2020. godine i blagoslova kamena temeljca preko blagoslova početka radova 2022. godine do danas su: Samostan franjevaca konventualaca sa Svetog Duha u Zagrebu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH te Franjevačka Kustodija Svete Zemlje. Unutrašnje uređenje osmislio je akademski kipar iz

Tomislavgrada Ilija Skočibušić, a u nju je ugrađen materijal iz Hrvatske i BiH. Uoči početka misnog slavlja nazočnima se obratio fra Tomislav Glavnik, koordinator izgradnje Kapele. Vlada RH sudjelovala je u građevinskom uređenju Kapele te se okupljenima zatim obratio izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Gordan Grlić Radman. Mons. Tomo Vukšić u homiliji je istaknuo višestoljetnu vezu Hrvata i Isusove domovine. Do danas je teško reći broj pobožnih Hrvata koji su pohodili sveta mjesta, ali vrijedi izdvojiti one koji su ostavili poseban trag – sv. Nikolu Tavelića, prvog hrvatskog sveca i mučenika, „a nakon njega su uslijedili drugi iz našega naroda kojima smo na čast sagradili ovu kapelu”, rekao je mons. Vukšić i dodao: „Nikolin primjer svetosti je dar koji je hrvatskom narodu – valja to prepoznati – stigao upravo iz Svete Zemlje. On je, zajedno s primjerima drugih svetaca i blaženika, također poziv na svetost i intimna poveznica s cijelom zajednicom naroda Božjeg.”

Podsjetio je i na velike zasluge trojice braće Brankovića – Pavla, Antuna i Jakova – hrvatskih vitezova svetoga reda jeruzalemskoga, podrijetlom s područja Vrhbosanske nadbiskupije: „Oni su 1681. godine, boraveći u Jeruzalemu, svojim sredstvima kupili dio vrta u kojemu je Isus Krist proveo posljednje sate svoga života, odnosno Vrt starih getsemanskih maslina, kako mu je bio naziv. Darovali su ga Katoličkoj Crkvi, odnosno franjevačkoj zajednici, i otada je taj vrt u crkvenim rukama i njim upravlja Kustodija Svete Zemlje.”

Na „partyju iznenađenja“, koji So�ija nije mogla ni naslutiti, iznenadili su je i njezini voljeni iz domovine!

Dragoj So�iji, iskrene čestitke uz želje za dobro zdravlje i još mnogo godina u sreći i ljubavi!

DENNIS GUDASIĆ POVRATNIK U HRVATSKU IZ AUSTRALIJE, IZVRŠNI DIREKTOR U

Došli smo jer smo žudjeli za Hrvat

Svjedočimo snažnom hrvatskom napretku – i to nam je svojevrsna nagrada. U prvom tjednu prošlog mjeseca uživo smo pratili da hrvatsku državotvornu ideju njeguju i iskazuju i mladi dečki i djevojke koji su rođeni nekoliko desetljeća nakon „Oluje“. Oni su jamstvo i potvrda da će Hrvatska opstati, ističe Dennis Gudasić

Piše: Ivo BUTKOVIĆ

Udrugom tjednu prošlog mjeseca u osvrtu za Hrvatski vjesnik na velebni doček hrvatskih rukometaša na Trgu Josipa bana Jelačića u Zagrebu pod naslovom: ''Pitajte ako niste znali što je bilo'' uz ostalo je spomenuto i da su Hrvati u Australiji do '90-ih nedvojbeno bili društveno i politički najbolje organizirani i informirani u okviru sveukupnog hrvatskog iseljeništva.

U razgovoru s Dennisom Gudasićem opet sam se osvjedočio da to nije proizvoljna tvrdnja, a to potvrđuje činjenica da je najveći broj dragovoljaca u Domovinski obrambeni rat pristigao upravo iz Australije. Ne spominjući mladiće i djevojke iz drugih gradova (zajednica), valja istaknuti da je samo iz Geelonga stiglo sedam momaka, članova Hrvatske uzdanice, u dobi od 18 do 22 godine te su pristupili Izviđačko-diverzantskoj satniji 160. brigade u Osijeku. Prvi njima je bio i Dennis Gudasić - u Hrvatsku se vratio 1991. - i u njoj je i ostao! Već dugo vremena s Dennisom sam se dogovarao kako ćemo umjesto naših tzv. svakodnevnih općenitih razgovora tijekom proteklih desetljeća sve to „uokviriti“ u jedan razgovor o tome što - nama osobno - znači i koliko vrijedi dolazak i ostanak u Hrvatskoj, osvrnuti se na rad, zalaganje, poteškoće, uspjehe i radosti.

S obzirom na to da smo se družili i dok smo živjeli u Australiji - ja tada u seniorskoj dobi, on u studentsko-mladenačkoj – i surađivali u istoj domoljubnoj organizaciji, dolazio je pomagati i u Hrvatskom vjesniku – te činjenicu da sam odrastao na Kajzerici u Zagrebu, a Dennis tu sada obavlja dnevne radne obveze - i ovaj naš razgovor sada je potvrda da je i ono što se čini nemogućim u konačnici ipak moguće.

Da, Dennis - sada na mje-

stu izvršnog direktora NK Lokomotive - smišlja i razvija moderne organizacijske pothvate u hrvatskoj i europskoj nogometnoj strukturi te ovaj razgovor nije samo klasičan novinarski razgovor s „dužnosnikom“ u nogometnom svijetu, nego nosi i neke osobne obrise kojima su obilježene naše sudbine. Često se kaže da sudbina nekoj osobi piše životni roman. Vjerojatno su novi Dennisovi znanci i njemu tako zborili. Međutim, meni prema bivšem kao i sadašnjem činjeničnom stanju i znanju, kod Dennisa nema ni traga o nekom životnom romanu koji su ispisali njegovi „slučajni suputnici“. Prije bih kazao da je njegov dosadašnji živni put zbroj rada u akcijskoj priči isprepletenoj vjerom, ustrajnošću, domoljubljem i predanošću što ju je sam stvarao, a to sam naznačio već u prvom pitanju… Dennis, nisi li ti već kao mladac, kasnije i kao ozbiljan dečko, imao apsolutno sve što si bilo gdje u svijetu mladi čovjek može poželjeti? Što je onda bilo tako snažno da te ponukalo na dolazak u Hrvatsku u ratnu neizvjesnost 1991. godine? Nekim mojim sadašnjim znacima je čudno kad na slična pitanja kažem - ponukala i dovela me snaga mojih ondašnjih, a i sadašnjih uvjerenja. Premda sam rođen daleko od Hrvatske, u australskoj državi Viktoriji, od roditelja, i posebice kroz djedove besjede uokvirene u priče - slušao sam sve najljepše o Hrvatskoj. U Hrvatsku sam stigao jer sam već u ranoj mladenačkoj dobi bio društveno, domoljubno, a kasnije i politički, uobličen. Znači već tada sam shvatio da se treba boriti za svoje, a kasnije i odlučio činiti sve u tom smjeru. Svejedno, nije mi bilo lako u prvim godinama. Važno je reći da u Hrvatsku nisam stigao „grlom u jagode“, bez podloge. Ja sam već kao mladac želio postati članom Hrvatske uzdanice, što sam nešto kasnije i učinio. U organizaciji sam naučio mnogo, brusio sam tako svoje hrvatstvo do seniorstva u organizaciji. Bio sam aktivan u mnogim društvenim i političkim hrvatskim pothvatima, djelovao u organizaciji i općenito u našoj zajednici, a posebno u Centru hrvatske zajednice u Geelongu. S ostalom ekipom iz Geelonga dolazio sam i u Hrvatski vjesnik na ispomoć. U 20. godini života izabran sam i za predsjednika Hrvatskog me-

đudruštvenog odbora koji je bio pokrovitelj četrdesetak hrvatskih društava u državi Viktoriji, sa sjedištem u Melbourneu. Baš to organizacijsko iskustvo i domoljublje, sve to skupa, bili su mi od velike koristi u trenucima kad sam se trebao nositi sa svim izazovima koji su me čekali u Hrvatskoj. Ovdje sam skoro 35 godina, znači znatno više od polovice svoga života. Stigao sam u Hrvatsku, kao i drugi mladi iz Australije, u ona najteža ratna vremena. Mi koji smo ostali nakon rata morali smo štošta otrpjeti kako bismo dokazali da smo ravni mladima koji su ovdje ponikli, ovdje proživjeli mladost, bili doma. Znači ovdje sam više od pola života, a sve ono što sam naučio u Australiji u moralnom i domoljubnom smislu naravno da je bilo usađeno i ostalo u meni. Zapravo, ta moja pripadnost Uzdanici me je uvelike formirala kao osobu. Tako sam na većem organizacijskom skupu u Zagrebu 1992. biran na čelnu dužnost u do-

Sin Ivan je kondicijski trener

movinskoj udruzi Hrvatska uzdanica.

Glede materijalnih mogućnosti život tada u Hrvatskoj nije bio bajan?

Da, u to vrijeme život nije bio lak, bio je pun izazova i težih dionica. Međutim, upornost s moje strane i to da su pojedine osobe na tom mom putu očito prepoznale neke moje vrline omogućili su mi to da mogu reći da iza sebe imam uspješan put u Hrvatskoj u poduzetničkim, a sada i u športskim zbivanjima i pothvatima NK Lokomotive (Zagreb - Kajzerica). Tu sam već 15 godina. Postoje fotogra�ije koje pokazuju kako je ovaj prostor na Kajzerici kod Velesajma, prostor uz Zagrebački hipodrom, nekad izgledao. Vidi se kako izgleda sada. Bez hvale, u tom velikom pothvatu i postignuću - pretvaranju zapuštene šikare nedaleko Save u atraktivni nogometni centar u Novom Zagrebu - ima i mojih zasluga. Sada je tu glavno igralište koje će vjerojatno jednoga dana

biti i lijep stadiončić, tu je i pomoćno igralište, prostrani parking, zgrada s kvalitetnim svlačionicama, ovdje smo si uredili i prostoriju za sastanke, pa susjednu zgradu s kafeterijom i restoranom. NK Lokomotiva je u Prvoj nogometnoj ligi RH, dakako s jakom, brojnom juniorskom ekipom.

Znam da nisi značajnu i odgovornu poziciju izvršnog direktora izborio na temelju toga da si HDZovac, jer nisi. Nego, kakvi su ljudski odnosi u klubu, kakvi su ti glavni suradnici?

Imam dobre kolege u klubu, prave športaše koji su

Jedan od terena NK Lokomo�ve

skom, a ostali jer smo bili strpljivi!

Dennis Gudasić: U Hrvatskoj sam skoro 35 godina, znatno više od polovice svoga života

koje u Hrvatskoj baš i nema. Poznato je da u uopćenom, posebno navijačkom, razgovoru o nogometu „svi sve znaju“ – o nogometu i nogometnom ustroju na državnoj i na međunarodnoj sceni. U stvarnosti to nije tako. Može se reći da je svjetska ili europska upravna i zakonska nogometna struktura vrsta znanosti. U cijelosti pak međunarodni nogomet je športski business u koji su uključeni brojni akteri i u kojem se vrte golemi novčani iznosi koji su dio šire gospodarske slike brojnih država sa svih kontinenata. Da ne ispadne kao u uzrečici: „Usta moja, hvalite me“, možemo sada u moj ured u kojem je na zidu nekoliko uokvirenih diploma, iz Švicarske i drugih država, gdje sam pohađao studije i razne stručne tečajeve. Kao što iz njih vidi, radi se o četiri-pet godina intenzivnog školovanja, do magisterija za upravljanje športskim organizacijama. Sve to znanje i iskustvo primijenio sam u organizaciji i radu s Lokomotivom.

Znam i mogu pretpostaviti koji si trud morao uložiti. Ali, udaljimo se na trenutak od razgovora o stručnom ravnanja športom i upravljanju nogometnim klubom. U tvoje mladačko, pa i ozbiljnije doba u Australiji, osim po društveno-političkoj aktivnosti bio si poznat i kao talentiran i uspješan glazbenik, vrstan harmonikaš. Ti s harmonikom i gitarist Mirko sa svojim stavom osvajali ste obostrano stariju i mlađu publiku. Uz sve sadašnje obveze imaš li bar dio vremena za glazbu?

Kako se stari, htio ili ne, neke se stvari mijenjaju: imam 56 godina i više nisam u glazbenom ritmu kao prije. Da, moju mladost u Australiji kao Hrvata krasilo je i to dugo u nogometu. Gosp. Božidar Šikić kao direktor i direktor škole i gosp. Jurica Čabraja u klubu su dulje nego ja. Ja sam njima nešto donio sa svojim znanjem organizacije posla i �inancijskog dijela posla, a oni meni dali su puno stručnog znanja o nogometu, kojeg sam uvijek volio ali se u mladim danima njime nisam posebno bavio. A kako si u sve to dublje zaronio?

Kada sam, rekao bih, ušao u te „duboke nogometne vode“ shvatio sam da ćuako ću se ozbiljno i stručno baviti tim poslom - morati imati neku vrstu izobrazbe koja je iznad prosjeka, a

što sam svirao na hrvatskim proslavama i zabavama. Bilo je to uspješno i lijepo. Zvali su me „Mali Bosanac“, premda nisam to, jer svirao sam i pjevao izvorne stare sevdalinke, istim žarom svirao sam slavonski drmeš, a za mlade rock 'n' roll. Sada se više glazbom, iz razumljivih razloga, ozbiljno ne bavim. Sad sam uz godine i na nekoj drugoj razini. Stvarnost je zahtjevna, a na sadašnjem poslu pokušavam sve ono što sam naučio i iskusio prenijeti u klub. Može se reći, Lokomotiva je jedan od najrespektabilnijih klubova u Hrvatskoj! Financijski smo vrlo stabilni i smatramo se najvećom uzdanicom glede mladih igrača. To je, ukratko, to što sada radim. Nastojim, koliko znam i koliko mogu, postići najbolje rezultate. Često se kaže da iza

uspješnog muškarca stoji - tko?

Rekao bih više čimbenika, a kao prvo - obitelj. Živim u skladnoj obiteljskoj harmoniji. Veli se da žena drži tri „ćoška“ kuće – i slažem se. U braku sam s mojom Livanjkom Antonijom, imamo troje djece: Ivana (24), Anu (17) i Luciju (9) godina. Uz ostalo, najsretniji sam što im je općeniti svjetonazor, a i shvaćanja o hrvatskoj državnosti, apsolutno sličan mojemu. Nisam to nametao nekim diktatima, nego kroz odgoj i razgovore o mojoj prošlosti i djelovanju, sudjelovanju u ratu itd. Mislim, tako sam hrvatska domoljubno-državotvorna poimanja prenio na njih. Ivan je mladi školovani mladić, radi kao kondicijski trener u Lokomotivi. Uz ostalo, vezan i uz Crkvu, što najviše mogu zahvaliti

supruzi koja ga je već u ranoj mladosti tako usmjerila. Koliko god kažemo nismo dovoljno rekli…

Kao i neki dan u našem klubu u spominjanju drugih životnih događaja bitno nam ostane nedorečeno, kao i u ovom današnjem govoru o tome zašto sam došao i ostao u Hrvatskoj. Ma ne samo ja, nego i mnogi moji prijatelji, i ti kao sada moj sugovornik, prijatelj Sarić, braća Leko, da ne nabrajam mnoge druge... stigao sam, stigli smo, zato što nikad nismo odustali! Stigli smo jer smo žudjeli za Hrvatskom. Zato što smo duboko vjerovali da će Hrvatska doći, da će se ostvariti sloboda i hrvatska država. Stigli smo kad je bilo najteže, da barem malo pridonesemo tom ostvarenju. I, Ona je došla! A ostali smo jer smo bili strpljivi, nismo bili maliciozni, još manje malodušni. Nismo na najmanji problem negativno reagirali i rekli kako se dalje ne može i otišli na neko drugo mjesto gdje će nam valjda biti bolje. Danas smo svi mi koji smo i u onom teškom vremenu imali nepokolebljivu viziju ovdje i ostali! Nagrada nam je što svjedočimo snažnom hrvatskom napretku. U prvom tjednu prošlog mjeseca uživo smo pratili da hrvatsku državotvornu ideju njeguju i iskazuju i mladi dečki i djevojke koji su rođeni nekoliko desetljeća nakon „Oluje“. Oni su jamstvo i potvrda da će Hrvatska opstati. Dennis, šuška se - ne baš preglasno - i o izvjesnim �inancijskim i drugim promjenama u europskom nogometu, i da si i ti u toj branši vrlo aktivan?

Prije dvije godine zajedno s nekim klubovima istomišljenicima, koji imaju iste stavove o budućnosti nogometa, s posebnim naglaskom na manje klubovesada okupljamo 147 stranih klubova - pokrenuo sam inicijativu o osnivanju udruge koja će promicati naše ideje. Kratica udruge je UEC – a označava Europsku udrugu klubova. Imao sam tu čast da me ta udruga izabere za glavnog tajnika.

Je li svrha te udruge u trome da spriječi da nekoliko velikih, moćnih klubova totalno, samovoljno i još žešće nametne svoj koncept natjecanja i podjelu �inancijskog kolača?

Da, da, tako je. Smisao i svrha te udruge je da lobiranje protiv elitizma u europskom nogometu.

Znači da klubovi koji nemaju brojno članstvo, veli-

ku navijačku bazu, nemaju pristup globalnim tržištima. isto nađu svoje mjesto pod „nogometnim suncem“. U europskom nogometu je speci�ično to da naši igrači i talenti dolaze iz klubova. Znano je da se u Americi športaši uglavnom razvijaju u koledžima, tu se bruse talenti, dakle uglavnom koledži su baza. Mi u Europi to nemamo. Kod nas športaši, u ovom slučaju nogometaši, dolaze iz klubova, kod nas sustav tvori piramidu - donji dio piramide je recimo Lokomotiva, podržava gornji dio i vrh piramide, a to su recimo Barcelona, Real Madrid, itd. Gdje ti veliki klubovi kupuju svoje igrače? Naravno, iz klubova ispod njihove razine. Nemamo ništa protiv velikih klubova, i neka rastu, ali borimo se za male klubove, one ispod njih. Evo jedan primjer kada se igra, primjerice, Svjetsko ili Europsko nogometno prvenstvo. Na posljednja dva za hrvatsku reprezentaciju igralo je 12 igrača koji su prošli kroz Lokomotivu. Hrvatska reprezentacija je postigla velike uspjehe, a naš Savez i klubovi iz kojih su ti igrači uvršteni, u dobiti su. E sada, mi u udruzi smatramo da dio iz golemog nagradnog fonda treba ići dijelom i onim klubovima koji su formirali te igrače, a ne samo klubovima koji su te igrače ustupili u reprezentacijsku momčad. U tom poslu i lobiranju često sam na putu, često u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji u Bruxellesu, češće u Londonu, a i drugdje. Prema tome, skučen sam glede vremena, taj posao me dobrano okupira, ali nedvojbeno je da će nogomet, pa tako i u Hrvatskoj, od toga imati koristi. Svejedno nećemo zanemariti ni naš domoljubni rad i organizacijska druženja.

Na kraju je ovaj razgovor Dennis zaključio prijedlogom koji nas je nakratko vratio u nekadašnja australska događaja: „Sad kad smo gotovi s poslom, idemo do restorana na piće - popit ćemo po jednog 'zozića'. Samo naši prijatelji u Canberri sjetit će se što smo popili i bit će im drago, posebno našima iz Canberre koji su sudjelovali u obrani Domovine“, reče. U međuvremenu, nakon našeg razgovora i njegove obrade do slanja uredništvu, važna je novost da je Dennis, uz sve svoje nogometne obveze, na izbornom sastanku u Hrvatskoj uzdanici u Zagrebu ipak prihvatio ključno mjesto – izabran je za njenog predsjednika.

Ovako je to nekad izgledalo

Dennis sa suprugom i kćerima

CLIFTON HILL NA POSEBAN NAČIN ODANA POČAST SVEĆENIKU

Više od tisuću vjernika okupilo se na otkri

Nakon misnog slavlja, molitve i blagoslova, spomen-ploču otkrili su Vinko Mlikota, najstariji

član Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hilla i Jadran Delić, glavni darovatelj

Tekst: Suzana FANTOV

Foto: Zlatko KOZLEVČAR, Snježana BULJAN, Suzana FANTOV

Više od tisuću vjernika okupilo se u nedjelju, 2. ožujka, u HKZ-u Clifton Hill, gdje je nakon sv. mise otkrivena spomen-ploča pok. vlč. Josipu Kasiću, utemeljitelju najstarije hrvatske župe i središta okupljanja useljenika hrvatskog podrijetla u Australiji.

Zbog velikog odaziva hrvatske zajednice Melbournea i Geelonga misno slavlje, koje je predslavio don Tomislav Mlakić, uz vlč. Bosiljka Rajića i vlč. Velimira Maglicu, moglo se pratiti i iz crkvenog dvorišta te u župnoj dvorani. Nedjeljno jutro započelo je kišnim oblacima, no vrijeme je ipak bilo naklonjeno ovom velikom događaju u hrvatskoj katoličkoj zajednici Viktorije koja je na poseban način odala počast pok. vlč. Josipu Kasiću koji je iza sebe ostavio dugotrajan duhovni pečat, čuvajući hrvatsku riječ, tradiciju, kulturu i običaje hrvatskih doseljenika u zemlji koju danas mnogi nazivaju svojom drugom domovinom.

U crkvenom dvorištu pripremljenom za nastavak druženja ekipa NK St Albans Dinama uz roštilje tvrtke “Dalmatian Spit&Grill“ Robbija Mladinića odrađivala je golem posao – trebalo je ispeći 400 kg mesa koje su za ovu priliku donirali NK Melbourne Croatia, AHD Melbourne Footscray, AHD Kardinal Stepinac Geelong, NK St. Albans Dinamo. U pomoć su pristigle i članice Folklornog ansambla „Hrvatska zora“ koje su zajedno s ostalim volonterima marljivo pripremile mjesta za serviranje hrane koja se dijelila besplatno, zahvaljujući glavnim pokroviteljima.

Pokroviteljstvu su se priključili i ostali hratski klubovi, centri i hrvatske tvrtke, pa su tako svoj prilog dali i HKC Sunshine, NK Dandenong City i FG „Mladi Hrvati“, čiji su mladi članovi izveli svoju lijepo uvježbanu plesnu koreogra�iju. Pozivu na ovu svečanost odazvali su se i brojni folkloraši „Hrvatska zore“.

Prijenos

Usprkos brojnim obvezama, na svečanost su pristigli i veleposlanica Republike Hrvatske za Australiju i Novi Zeland Betty Pavelich te generalni konzul RH Joseph Gene Petrić.

“Crkva priznaje svakom čovjeku dvostruko pravo, odnosno mogućnost napuštanja svoje zemlje i mogućnost ulaska u drugu, u potrazi za boljim životnim uvjetimariječi su Ivana Pavla IIno postoje i razne opasnosti na tom migracijskom putu” – naglasio je vlč. Rajić.

“U Svetom pismu čitamo o seljenju izraelskog naroda iz emigracije/iseljenje/ u imigraciju /useljenje/. Našli su se odmah u pustinjskom kraju u kojem su vrebale mnoge opasnosti. Gospod je dao mudrost i snagu Mojsiju i narodu i bili su oslobođeni te opasnosti. Tada je napisan psalam: Moja je snaga, moja je pjesma, Gospodin, jer je mojim postao izbaviteljem. Kao useljenici na ove prostore zahvaljujemo Bogu za svu njegovu pomoć za preživljavanje i otklanjanje opasnosti na našem migracijskom putu.

Danas se spominjemo i prisjećamo našeg pokojnog svećenika Josipa Kasića, koji je kao mladi svećenik izbjegao pred mnogim opasnostima koje su dolazile od komunističkog režima i koji je stigao ovdje 1961. godine. Tu je utemeljio prvi Hrvatski katolički centar za hrvatske imigrante. Tu je uložio sve svoje znanje i mogućnosti u zaštiti i pomoći hrvatskim imigrantima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svih krajeva tadašnje Jugoslavije. Danas se sjećamo ne samo pokojnog vlč. Josipa Kasića, nego se prisjećamo i svih onih koji su s njim od početka gradili, čuvali, njegovali i ulagali svoje �izičke i �inancijske mogućnosti kako bi pomogli i očuvali svoju katoličku vjeru, kulturu, običaje i zajedništvo. Neki su od njih preminuli, a neki su i danas

sv. mise uživo u dvorani

Pogled s kora

Nastup članova FG Mladi Hrva�

Spomen-ploča u čast vlč. Kasića

Edi Bričić i njegov glazbeni ritam

Prijenos sv. mise uživo u dvorani

Fotografija iz arhive uz pogled na oltar u crkvi sv. Nikole Tavelića

Neumorna radna snaga

vanju spomen-ploče pok. vlč. Josipu Kasiću

Praćenje sv. mise iz crkvenog dvorišta

živi kao svjedoci tog velikog pothvata i žrtve. Hvala im svima. Neka im Bog svima daruje svoju naklonost i blagoslov” – izdvajamo iz obraćanja mons. Bosiljka Rajića, župnika HKZ-a Clifton Hill. Nakon misnog slavlja, molitve i blagoslova, spomen-ploču otkrili su Vinko Mlikota, najstariji član Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hilla i Jadran Delić, glavni darovatelj. Gospodin Jadran Delić je organizacijom postavljanja spomen-ploče ispunio svoje obećanje koje je dao pok. vlč. Josipu Vranješu, čija je želja bila izraditi spomen obilježje na lik i velike zasluge pok. Kasića. Obitelj Delić ujedno je donirala i nove kipove (Isusa pastira i Gospe) koji su postavljeni u crkveno dvorište. Uz malu foto-izložbu postavljenu u župnoj dvorani, izvrstan ručak, domaće kolače koje su donirale vrijedne domaćice, druženje se nastavilo uz ritam glazbenika Edvarda Brčića.

Nakon što su se razišli kišni oblaci, uz zrake sunca dvorištem se razvilo kolo zadovoljnih lica, ponosnih članova zajednice koja je ovim djelom potvrdila svoju najveću pokretačku snagu –zajedništvo.

Mons. Bosiljko Rajić iskreno zahvaljuje svima koji su na bilo koji način doprinijeli događaju koji će ostati upisan u povijest hrvatske zajednice: pokroviteljima, radnom timu i svim volonterima; svima koji su donirali za potrebe događaja te svima koji su se odazvali i svojom prisutnošću uveličali ovaj za mnoge i snažno emocionalan događaj. Ove godine pok. vlč. Kasić bi navršio 101. godinu, a na dan kada je otkrivena spomen-ploča slavio bi se i rođendan njegove nedavno preminule sestre Ružice. Posebno dirljivo bilo je vidjeti članove obitelji Kasić, a onda i predivne torte koje je za ovaj dan pripremila Lily Perić, nećakinja pok. vlč. Kasića. Bijele torte ukrašene ružama odisale su simbolikom ljubavi prema hrvatstvu i vjeri, u kojima i za koje je pok. vlč.

Kasić živio.

Glavni darovatelj i organizator za postavljanje spomen-ploče, Jadran Delić i vlč. Rajić

Ante Jurič (AHD Melbourne) Ilija Dragičević (NK St Albans Dinamo)

Vrijeme za kolo!

Ispunjena crkva do posljednjeg mjesta.

Bartul Ivić ,nećak i Lily Perić, nećakinja pok. vlč. Kasića

Molitva i blagoslov

Vinko i Jadran otkrivaju spomen-ploču

Vinko Mlikota i vlč. Maglica

Franjo Šarčević (AHD Geelong)

Zdesna: Paul Šarić, prvo dijete koje je pok. vlč. Kasić krs�o u Australiji, vlč. Rajić, Ante Kasić – nećak pok. vlč. Kasića

„Stručni”

žiri jači od naroda

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Da su u 21. stoljeću narod i elite u velikom raskoraku, to nikome ne treba posebno dokazivati. Ali ipak treba ukazati na neke pojave i procese u kojima to posebno dolazi do izražaja. Poput ovih dana održanoga izbora pjesme i izvođača koji će Hrvatsku predstavljati na izboru za pjesmu Eurovizije. Kad bi odlučivao narod, hrvatski predstavnik bila bi grupa Ogenj, no u Švicarsku, gdje će održati ovogodišnji Eurosong, će otputovati Marko Bošnjak. Kad su se glasovima publike pribrojili glasovi „stručnih” žirija, grupa Ogenj na ovogodišnjoj je Dori zauzela drugo mjesto. HRT, koji je organizator izbora, na svom portalu objavljuje da je Marko Bošnjak „jedan od najdojmljivijih predvodnika glazbenika nove generacije koji beskompromisno i neustrašivo kroji trendove na domaćoj glazbenoj sceni”. No, premda je riječ o glazbi za „široke narodne mase”, a ne za glazbene znalce, narod, publika, gledatelji HRT-a koji su se uključili u glasanje u Marku Bošnjaku nisu prepoznali najdojmljivijih glazbenika. Po glasovima publike on je zauzeo tek četvrto mjesto, a ispred njega su se, osim spomenute grupe Ogenj, plasirale još dvije dvije grupe – simpatični ženski kvintet Lelek i legendarna grupa Magazin.

„Postali smo pravi eurosong wokerski degenerici. Na Dori je pobijedila pjesma čovjeka koji radi u fast foodu, a pjeva o tome kako će nekoga otrovati hranom”, napisao je jedan kroničar hrvatske društvene scene.

Na kraju cijele priče postavlja se pitanje je Marko Bošnjak svojom pjesmom i nastupom doista zadivio „stručne” žirije ili je presudilo stajalište organizatora Dore, članova žirija i drugih utjecajnih osoba o grupi Ogenj.

Grupa Ogenj je na glazbenoj sceni od 2015. godine, a njihov repertoar predstavlja spoj rocka, punka i tradicijske glazbe s podravskim

Priča o Dori i Eurosongu sjajna je ilustracija stanja koje je uspostavljeno u svim sferama današnjih europskih društava. Narod misli i želi jedno, a društvene elite rade drugo

korijenima. S te strane, oni bi bi mogli dobiti „stručnu” potporu za odlazak na Eurosong, ali... Članovi grupe su vjernici, javno svjedoče da vjeruju i toga se ne srame. A to je u današnjemu svijetu velika zapreka za plovidbu u glazbenim i općenito kulturnim vodama. U to su se na svojoj koži davno prije ovogodišnje Dore uvjerili i sami članovi grupe Ogenj. Njima je, naime, zagrebački Klub Močvara 2023. godine upravo zbog javnog iskazivanja religioznosti i „pro life” stajališta otkazao nastup. Ogenj je trebao nastupiti kao predgrupa legendarnih keltskih punkera The Ramjacks, no vodstvu udruge građana koja stoji iza Močvare nije se svidjela njihova pjesma "Duša" u kojoj promiču „pro life” tematiku i nastup im je otkazan.

„Ja se nikad nisam skrivao, svi znaju tko sam i što sam. Naš bend nije kršćanski ni evangelizatorski, no ne možemo kriti da smo vjernici. Iz Močvare su rekli kako svjetonazorski to ne podržavaju. Inače, bio je još jedan slučaj kad su nam otkazali u Močvari”, izjavio je tada Tomislav Mihac Kovačic, vođa grupe Ogenj. Ova priča o Dori i Eurosongu sjajna je ilustracija stanja koje je uspostavljeno u svim sferama današnjih europskih društava. Narod misli i želi jedno, a društvene elite rade drugo. U Njemačkoj se u nedavnom istraživanju 66 posto građana izjasnilo za zabranu ulaska u zemlju svim osobama bez valjanih dokumenata, ali gotovo sigurno mišljenje naroda, barem u narednih nekoliko godina, neće značajnije utjecati na način na koji ilegalni migranti ulaze u Njemački i borave u njoj.

Piše: Branimir Stanić

Posljednjih dana na području društvenoga i crkvenoga života događa se neobičan fenomen koji možda čak i ima veze jedan s drugim, a naoko je riječ o suprotnostima. U pojedinim se vjerničkim krugovima ideološki podgrijava, a u društvenim ideološki rashlađuje.

Hladan tuš Europskoj je uniji stigao u Münchenu za vrijeme govora američkoga potpredsjednika na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji, koji je pozvao Uniju da se vrati svojim korijenima i da shvati da joj je najveći neprijatelj sve ono što je udaljava od njezinih temelja, njezinih vrijednosti, a ne netko ili nešto izvana.

Zatečenost njegovim govorom među okupljenim čelnicima europskih zemalja pokazala je razmjere krize u kojoj se našla njihova Stara Dama. Niti rađa djecu, niti se poput dobre bakice nostalgično sjeća starih vremena. Ali, zato misli da se može pomladiti uz nove ideologije i tehnologije.

Onaj tko pronađe jedan jedini dan bez ratova na Zemlji, barem u dvadeset tisuća godina, dobit će Nobela. Znači, ne će. Veliki ratovi, svjetski, srednji ratovi, omanji ratovi, mali ratovi. Omanji i mali tiču se samo omanjih i malih umiješanih, a ne izazivaju gotovo nikakvu pozornost, svedeni na vijest u jednom stupcu. Ne zna se ni tko je agresor, nije važno. Ne zna se navodno ni tko je agresor u velikom ratu, koji se i nadalje odvija – zadnje ocjene američkoga režima oko Rusije i Ukrajine kažu da je u najmanju ruku nejasno, a u najveću da je Ukrajina agresor, a ako možda i nije, onda je drska i nepokorna strana u sukobu do kojega nije trebalo doći da se nije odlučila braniti. Mogla je mirno predati dobar dio teritorija Rusiji, pa možda opstati kao država, na kraju krajeva velika je to zemlja i koga vraga pravi pitanje oko jednoga većeg komada. U tomu su se složili ruski i novi američki režim, ljubitelji međunarodnoga prava, te bi – post festum – učinili što je prije izbjegnuto. Putinu istok skupa s Krimom, Trumpu većinski paket dionica u ostatku mineralima bogate Ukrajine i prilika za investicije u razorenu infrastrukturu i gradove, po uzoru na Gazu. Onima koji se protive tom sjajno zamišljenom planu, recimo Ukrajincima, treba silom nametnuti blistavo rješenje, Putin nastavkom agresije i ubijanjem tvrdokornih Ukrajinaca, Trump ucjenama i prijetnjama ako mu se tko suprotstavi, to jest i njemu i Putinu. Novi svjetski poredak ne trpi malene, što je u stvari škola Karla Marxa ustanovljena u Europi sredinom 19. stoljeća, kada su u tom kontekstu spomenuti i Hrvati kao otpadci naroda. U međuvremenu, zapravo nedavno, Europa je ponešto evoluirala glede ljudskih i narodnih prava, vrlo lijepo, ali je zaboravila da

Nije američki potpredsjednik jedini koji misli da osim forsiranja tzv. rodne ravnopravnosti Unija iz svoje središnjice praktički promiče sve agresivniji globalizam i individualizam te da se, diskriminirajući vjernike, odmiče od duha koji je oblikovao sve lijepo i dobro što kontinent ima. Znakovito je da je američki potpredsjednik u govoru više puta spominjao kršćane i kršćanstvo. Te citirao glasoviti poklik »Ne bojte se!« sv. pape Ivana Pavla II., nazvavši ga prvakom demokracije. Slično se rashlađivanje dogodilo nekoliko dana kasnije u inauguracijskom govoru novoizabranoga hrvatskoga predsjednika. Pomnim slušanjem može se zaključiti sljedeće. Spominjanjem hrvatskih branitelja vraća se na temelje državnosti u doba devedesetih. Rabljenjem pojmova »vjera«, »obitelj«, »zajedništvo«… odmiče se od liberalističkih zastranjenja. Pozivom da se zaštite najslabiji u društvu (daj Bože da je mislio i na nerođenu djecu) najavljuje borbu za prestanak povlaštenosti zaštićenih kasta…

Na području pak vjerničkoga života u Hrvatskoj ne bi se smjelo nasjesti novomu po-

Hladan tuš Europskoj je uniji stigao u Münchenu za vrijeme govora američkoga potpredsjednika na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji

dgrijavanju. Sljedeća pitanja ne treba shvatiti kao manipulativno skretanje s teme raspoređivanja na crkvene službe svećenika osuđenih na civilnim sudovima – jer za to su isključivo kompetentne crkvene i sudske vlasti – nego kao pokušaj da se pronikne zašto se novo podgrijavanje podjela događa baš sada i tko je tomu kumovao.

Dolazi li s istoka poticanje nekih otrovnih rasprava među vjernicima koje možda cilja na promjene na karti crkvenih pokrajina? Je li se netko pobrinuo da upravo medij i novinari sekularnoga, srpskoga manjinskoga tjednika pokušavaju utjecati na crkvene službe u Gospićko-senjskoj biskupiji koja pripada Riječkoj metropoliji, kao i u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i metropoliji, koja pokušava očuvati hrvatske katoličke vjernike u Srijemskoj biskupiji?

Može li se samo željom za općim dobrom i za zaštitom maloljetnika i ničim drugim objasniti »lančana reakcija«, to jest način na koji se u tu priču, rabeći donekle sličnu argumentaciju kao i spomenuti tjednik, vrlo brzo uključio čak i jedan vjerski portal u Hrvatskoj, i to na način kako se dosad nije imao običaj izjašnjavati?

U dobre namjere pojedinaca ne treba sumnjati. No, sve bi trebalo dobro razlučiti – jer samo istina oslobađa. (Glas Koncila)

Kaligula u Kremlju, Neron u Bijeloj kući

u toj ljepoti može i umrijeti, te se sada naglo naoružava. Zaboravila je isto tako da je svojedobno iz nje proizašla opća svjetska tragedija nazvana militantnim kolonijalizmom, a prisjetila se osjetivši da joj se bumerang vraća u lice i da je na putu da sada i sama postane kolonijom koloniziranih. I da Amerikanci nisu ništa drugo nego deseta, petnaesta ili dvadeseta generacija Europljana, pomiješanih tu i tamo s potomcima robova koje su u Ameriku lađama dovozili – Europljani. Imamo sada, znači, Kaligulu u Kremlju i Nerona u Bijeloj kući, crno nam se piše. U Europi nemamo za sada nikoga. Neron je prošastih dana pripremio pakosnu klopku ukrajinskom predsjedniku Zelenskom – umjesto da s njim razgovara kako se to inače radi, u četiri oka, ili barem osam, ubacio ga je u Ovalni ured pun podrugljivih novinara i kamera, kako bi urbi et orbi prenio sliku o vlastitoj veličini i sitnosti Zelenskog, pa gosta izvrijeđao na najgori mogući način, uz režanje svoga drčnog doglavnika, u unaprijed dogovorenom scenariju. Mišolovka. Rusi podivljali od oduševljenja, Putin navukao majicu s Trumpovim

Uz Putinove skute vuku se, na žalost, i neke države Unije i neke izvan Unije, koje bi rado kupile moskovsku franšizu, recimo Srbija i njezin satelit na genocidu nastala republika srpska

likom. Međutim je veći ostatak više-manje još normalnoga svijeta stao na stranu Zelenskoga, odnosno Ukrajine, pa je Trump ostao više-manje Sam u kući. Klopka se izjalovila, miš se dobro držao i štoviše parirao, mineralni dogovor nije potpisan, Zelenski odmah u London gdje ima prijatelje, kao i u najvećem broju država Europske unije, plus Hrvatska, minus Milanović koji je u posjetu Sloveniji potpuno skrenuo (s teme). Ukrajini jedina nada ostaje Europa, u koju uostalom i sama spada. Dobar razvoj situacije bio bio povratak Ujedinjenoga Kraljevstva u Uniju, čime bi dobila na snazi koju sada čine pretežito Francuska i Poljska, s tim da bi Njemačka trebala biti ne samo gospodarski motor (čim se oporavi) s napomenom da se ili si ne smije dopustiti jačanje Alternative koja vodi u 20. stoljeće, pa bi tek tada nastala tragedija.

Trump jest u naletu, na unutarnjem i vanjskom planu, ali će mu se prije vanjskog o glavu obiti unutarnji na kojemu povlači drastične poteze. Sada je pitanje svih pitanja kako će se ponašati američko pravosuđe i je li ono u Neronovim rukama. Ako nije ili nije posve, Trump će naletjeti na uzastopnu blokadu svojih dekreta. Ako jest, onda je to kraj demokracije u SAD, kakva bila da bila do sada, i nagli prijelaz u imperijalističku monarhiju, u kojoj američki narod postaje podanikom razularenoga vladara - stanje, znači, kao i u sadanjoj Rusiji, sljednici SSSR-a čije granice želi dosegnuti plus zemlje Varšavskoga pakta, da bi vašar bio kompletan.

Uz Putinove skute vuku se, na žalost, i neke države Unije i neke izvan Unije, koje bi rado kupile moskovsku franšizu, recimo Srbija i njezin satelit na genocidu nastala republika srpska u Bosni, koje su isto tako oduševljene (promašenom) zamkom u Washingtonu, kao znakom, je li, da i oni, kao i Rusija, mogu što hoće, a Ameri im ne će smetati. Što u Hrvatskoj izaziva osjećaj nelagode, pa sve podsjeća na svršetak druge polovice osamdesetih prošloga stoljeća. I još gore, jer je u ono vrijeme Rusija bila zabavljena svojom tranzicijom i rasulom, pa nije mogla djelovati. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

POBOŽNOST KORIZMA - SAD JE

Nazovi onoga za koga znaš da je usamljen, čak i ako znaš zašto je usamljen. Posebno ako znaš!

Započinje korizma - vrijeme molitve, odricanja i dobrih djela. Predstavljamo vam 40 prijedloga koji vama i vašim bližnjima mogu obogatiti ovo milosno vrijeme. (Dali smo vam ideje, na vama je sljedeći korak!)

Odupri se sarkazmu – u potpunosti je protivan milosrđu: “Na usta mi, Jahve, stražu postavi i stražare na vrata usana mojih!” (Ps 141,3)

Oslobodi se posjedovanja: budi darežljiv prema potrebitima.

Nazovi onoga za koga znaš da je usamljen, čak i ako znaš zašto je usamljen. Posebno ako znaš!

Napiši pismo oprosta onome kome trebaš oprostiti. Ako ga ne možeš poslati, poškropi ga svetom vodom, zamoli Isusa Krista da vam oboma podari oprost i mir i onda ga spali ili zakopaj.

Nauči izreći ovu molitvu:

“Dragi Bože, blagoslovi [ime osobe koja te živcira] i pokaži mi svoje milosrđe!”

Isplaniraj malo hodočašće do mjesnog svetišta. Nastoj ti-

Ovo su mala, ali važna

djela koja možeš učiniti tijekom korizme!

Ponudi starijoj osobi da ju odvedeš na svetu misu.

Odloži mobitel i doista slušaj drugoga gledajući ga u oči.

Iskoristi rasprodaje i kupi različite odjevne i higijenske proizvode te ih doniraj župnom Caritasu ili napravi gotove poklon-paketiće i daruj ih potrebnima.

jekom hodočašća u sebi probuditi želju za konkretnim življenjem tjelesnih djela milosrđa.

Učini nešto ljubazno i korisno osobi s kojom se inače baš ne slažeš ili ti je učinila nešto loše.

Pazi na svoje ponašanje na internetu. Je li tvoja objava napisana tako da tvoj život učini ljepšim nego što jest i učini da se drugi osjećaju loše? Napadaš li ljude kako bi zadovoljio svoju ljutnju i ponizio druge?

Suosjećaj s onima koji su s tobom na ovome svijetu: prijatelji i obitelj, pa čak i stranci

o kojima si čuo/čitao, a koji se nalaze u nevolji.

Budi dovoljno obziran dopustiti drugome da ti pomogne. Ljudi se žele osjećati potrebnima.

Ako nisi htio iznervirati drugoga, priznaj mu i zatraži oproštenje.

Uzmi si vremena za molitvu kako bi pronašao dobre kvalitete onoga tko ti je težak kao osoba. Učini isto za svakog člana svoje obitelji.

Pošalji pismo, cvijeće ili drugi znak pažnje nekome tko je izgubio voljenu osobu.

Ponudi zaposlenoj majci da joj na nekoliko sati pričuvaš dijete kako bi se i ona malo odmorila.

Obuzdaj svoj jezik.

Ponudi pomoć (poput kupnje namirnica, nošenja stvari, šetnje, peglanja i sl.) zaposlenom roditelju ili dragoj osobi.

Ako barem kratko ne možeš sjesti pokraj beskućnika i pokloniti mu svoje vrijeme, doniraj udruzi koja im pomaže. Zapamti sedam tjelesnih i duhovnih djela milosrđa i nauči svoju djecu njihovom značenju.

Na kraju svakoga dana zatraži oprost od svih s kojima živiš. “Srdite se, ali ne griješite! Sunce nek ne zađe nad vašom srdžbom.” (Ef 4, 26).

Napravi listu svojih “neprijatelja” i onda ih se svakoga dana sjeti u molitvi.

Pokloni nešto do čega ti je stvarno stalo nekome za koga znaš da će biti presretan da to ima.

Moli krunicu dok ideš na posao ili se vraćaš s posla.

Kad ti je teško biti ponizan, moli Litanije poniznosti kardinala R. Merryja del Vala Napravi knjižicu zahvalnosti za svojeg supružnika i u nju zapiši male stvari na kojima mu možeš biti zahvalan/zahvalna.

Ugrizi se za jezik ili se sjeti onoga što si napisao/napisala kad ga sljedeći put odlučiš kritizirati.

Svaku večer načini ispit savjesti.

Moli redovito Isusovu molitvu: “Isuse Kriste, Sine Božji,

smiluj se meni grešniku!” Izdvoji tjedno barem pola sata kako bi otišao u crkvu, sjeo pred svetohranište i bio s Isusom. Ako ne uspiješ pronaći vrijeme za odlazak u crkvu, meditiraj ispred križa. Izmoli devetnicu za nekoga koga ne voliš.

Sjedi i napiši pismo osobi kojoj želiš pokazati koliko ti je do nje stalo.

Ponudi se čitati nekome tko je bolestan ili se ne osjeća dobro.

Zamoli Duha Svetoga da ti da snage kad ne možeš moliti za onoga tko ti je nešto nažao učinio.

Tijekom razgovora uvijek biraj lijepe riječi. Ako razgovor prijeđe u tračanje, promijeni temu. Znaš svirati klavir, gitaru ili neki drugi instrument? Znaš recitirati? Pokloni svoje vrijeme i znanje i priredi besplatan koncert u domu za djecu, staračkom domu ili bolnici.

Imaj uz sebe svete sličice, kratke molitve ili blagoslovljene predmete i pokloni ih drugima.

Ponudi gostoprimstvo u svom domu osobi ili grupi ljudi koje inače nikada ne bi pozvao u goste.

Svakoga dana moli za duše u čistilištu.

Ni u pustinji današnjega vremena Bog ne napušta čovjeka

Korizma je za sve kršćane posebno vrijeme - vrijeme kada se svatko od nas priprema da dostojno, spokojno i čistoga srca dočeka najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Vrijeme je to posta i obraćenja, vrijeme kada prolazimo pustinjom i tražimo sebe, tražimo bližnje, tražimo spas.

Simbolično započinje obredom pepeljenja na Čistu srijedu, kada se posti i ne mrsi. U današnje vrijeme korizmu se ponekad pogrješno interpretira, što je posebno vidljivo u medijima. Razni članci i prilozi o tome čega se trebamo odreći vode nas na pogrešan put. Mladi ponekad i ne znaju što zapravo simbolizira post i nemrs, koja je svrha odricanja i tih 40 dana pripreme.

Korizmeno vrijeme pravo je vrijeme da se mladi podsjete i razmisle o tome što im je u životu važno, da se sjete približiti Bogu, pomiriti se s njim. Poštovanjem Božjih zakona, postom i nemrsom, pepeljenjem kao činom poniznosti, ispovijeđu i odricanjem u korizmi u prilici smo okajati grijehe.

Odricanjem od nečega nama važnoga, a ujedno pomaganjem drugima nesebičnim dijeljenjem, postajemo slični Isusu, slijedimo njegov primjer i pružamo primjer drugima. To je cilj četrdesetodnevnoga odricanja, promišljanja u vlastitoj pustinji zalutalih misli, to je ono na što nas Isus svakodnevno potiče, a posebno u ovo

vrijeme pripreme za njegov ponovni dolazak. Najveći trenutak u povijesti Crkve jest Isusovo uskrsnuće. On je za čin prelaska u vječnost cijeli život pripremao ne samo sebe, nego i sve ljude.

umjesto toga može odreći nečega drugoga. Mogu učiniti i neko dobro djelo u vidu čitanja Svetoga pisma ili posjećivanja bolesnika.

ljenje poziv kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve te da pokažu spremnost na novi život. Pepeo kojim se vjernici posipaju ili im se pepelom križa čelo dobiva se od spaljenih grančica palme korištenih na Cvjetnicu prethodne godine. Tako Kristov ulazak u Jeruzalem i početak Kristove muke, koje slavimo na Cvjetnicu, postaju svojevrsni podsjetnik na Kristovu patnju. Stoga, u ovom vremenu pripreme za Uskrs povucimo se s vremena na vrijeme u osamu i razmislimo o najboljem načinu kako u zajednici umanjiti tu prazninu osamljenosti. Iskoristimo to vrijeme za razgovor s Bogom »jedan na jedan« i zapitajmo se u tišini vlastitoga uma što je naša pustinja i kako je možemo prebroditi. KORIZMA JE

Vrijeme intenzivne pripreme nama je poznato pod liturgijskim pojmom korizme. To je simboličnih 40 dana u kojima se trebamo osobito pripremiti za Uskrs. No ne smijemo zaboraviti ni na činjenicu da zapravo svakodnevno trebamo biti spremni na Gospodinov poziv jer rečeno je kako ne znamo »ni dana, ni časa« kad će nas pozvati u vječnost te okusiti ono za što se Isus žrtvovao. Što je post, a što nemrs?

Post i nemrs često se u javnosti, ali i među katolicima, smatraju sinonimima. No to nije tako. Vrlo je važno naglasiti i objasniti razliku između tih pojmova. Post za vjernike znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Kako bi zadobili Božju milost, blagoslov i oprost, vjernici poste i na taj način čine poseban i visoko cijenjen bogo-

štovni čin. Nemrs je uzimanje tri obroka dnevno, no ključno je to da se ne jede meso. Na Čistu srijedu i Veliki petak ne provodi se samo post, nego i post i nemrs. To znači da vjernici tih dana jedu samo jedan puni obrok dnevno koji ne uključuje konzumaciju mesa. Strožim oblikom posta smatra se kada se konzumira samo kruh i voda. Vrlo često postavlja se pitanje među vjernicima kada je post obvezan, odnosno za koje je dobne skupine on obvezan. Crkvena disciplina kaže da je post obvezan za katolike koji su navršili 18 godina do navršenih 60 godina, na Pepelnicu i na Veliki petak. Ako to žele, postiti mogu i oni mlađi, ali i stariji od navedene dobi. U crkvenom zakoniku za nemrs piše: »Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.«

Na našim prostorima uobičajen je nemrs svaki petak. No dogodi se i da osoba ne može izbjeći konzumaciju mesa (ako je u bolnici, menzi ili sl.), pa se

Crkva od svih nas traži da dajemo ono što možemo. U slučaju da ne možemo postiti, možemo učiniti nešto drugo što je u našoj mogućnosti. Zašto se sve to čini petkom? Zato što je to dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki petak vjernici bi se trebali prisjećati Kristove muke i kroz svoje odricanje i dobra djela uvećavati dobrotu. Odricanjem snažimo sebe i svoju volju, a dobrim djelima pomažemo bližnjima.

Korizmu započinjemo pepeljenjem na Čistu srijedu. Tako je ta srijeda i nazvana Pepelnicom, i dan je pokore, razmišljanja, nemrsa i posta. Pepeljenje

se pojavilo još u 6. stoljeću u rimskoj liturgiji te je predstavljalo pripravu za Isusovo uskrsnuće. No zašto nas svećenik posipa baš pepelom? Odgovor na to pitanje nalazi se u Bibliji i simbolici samoga pepela. Pepeo simbolizira čovjekovu krhkost

Prva asocijacija na pepeo zasigurno bi bila njegova krhkost – primjerice, kada ga uzmemo u šaku, pepeo se prosipa. I u Starom je zavjetu pepeo znak propadljivosti, kao i grješnosti te čovjekove smrtnosti. Tako

Bog govori Adamu: »Ta iz zemlje uzet si bio – prah si, u prah ćeš se i vratiti« (Post 3, 19). Danas pepeo shvaćamo i kao znak pokore i obraćenja. Simbolikom te mrtve tvari čovjek priznaje svoju grješnost i postiže milosrđe. Zato je pepe-

INTERVJU DAMIAN BAZAN, ČLAN UDRUGE ‘REASPORA’ - POVRATNIK IZ

Stigao sam u Hrvatsku s 300 dolara u džepu, dva dana prije utakmice Hrvatska – Engleska. Pobijedili smo, a ja, mlad i potpuno neodgovoran, skoro sam potrošio sve odmah nakon utakmice. Prvi put u životu postavio sam si pitanje: “E moj Damiane, što ćeš sutra jesti?”

Razgovarala: Suzana FANTOV

Nakon što smo vam u jednom od proteklih brojeva Hrvatskoga vjesnika predstavili “Reasporu”, udrugu koja okuplja povratnike, u ovom broju predstavit će nam se Damian Bazan Mamić (41), kako kaže, “rođen u srcu Argentine, u gradu Córdobi”.

Damianovo osobno iskustvo pruža nam uvid u neke od izazova s kojima se susreću brojni hrvatski povratnici te ulogu “Reapsore” u tom procesu.

Gospodine Bazan, s čime se trenutno bavite u Hrvatskoj?

- Trenutno radim u medijima kao član španjolske redakcije posebnog odjela HRT-a za Hrvate izvan RH. Suvlasnik sam dviju mladih i malih tvrtki – prva je agencija za ljudske resurse, koju zajedno vodim sa svojom suprugom (i ona je hrvatska povratnica iz Argentine), dok je druga tvrtka specijalizirana za građevinske usluge, točnije završne radove poput postavljanja keramike, kamena, soboslikarskih radova itd. Tu tvrtku vodim zajedno sa svojim bratom Ivanom, koji se tek vratio u Hrvatsku. Možete li nam reći nešto više o svom osobnom iskustvu povratka u Hrvatsku? Što vas je motiviralo da donesete ovu odluku?

- Imao sam sreću i blagoslov da sam odrastao u hrvatskom domu sa svojom bakom Anicom i djedom Nikolom. Oni su se pobrinuli da ja, moja braća i sestre zavolimo Hrvatsku i nekako su uspjeli svima nama usaditi nostalgiju prema Domovini. Osim toga, cijelo smo djetinjstvo i mladost proveli i u Hrvatskom klubu (našem Hrvatskom domu u Córdobi), koji je bio samo 300 metara udaljen od našeg doma. Bili smo aktivni u folkloru, maloj školi, sudjelovali smo na smotrama, pa čak i u nekim sportskim natjecanjima, tako da je bilo sasvim prirodno i očekivano da će netko od nas u nekom trenutku reći: "Idem doma!" U našem slučaju prvi sam bio ja, a poslije... i ne baš tako brzo kako sam želio, jer je trebalo puno godina, na isto su se odlučili i moja braća i sestre. Sada smo ovdje moja mlađa sestra, mlađi brat i ja, a za mjesec dana dolazi i moja starija sestra sa svojom obitelji. Tako da ću vrlo skoro moći reći da se većina moje obitelji vratila

u Hrvatsku.

Kako je izgledao vaš život prije povratka? Što vas je najviše vezivalo za inozemstvo?

- Prije povratka u Domovinu imao sam tipičan argentinski studentski život, a to otprilike izgleda ovako: sati provedeni u javnom prijevozu do fakulteta, još malo vožnje od fakulteta do posla, pa kasni dolazak kući navečer, samo da bih sutra ponovio istu rutinu. Jedini ispušni ventil bilo mi je druženje u Hrvatskom domu preko vikenda ili izlazak s prijateljima, roštiljanje...

Iskreno, nisam bio sretan, ali nisam znao za bolje. Jedino što me vezalo za Argentinu bila je moja obitelj. Koji su najveći izazovi s kojima ste se suočili tijekom povratka? Kako ste ih prevladali?

- Stigao sam u Hrvatsku s 300 dolara u džepu, dva dana prije utakmice Hrvatska – Engleska. Pobijedili smo, a ja, mlad i potpuno neodgovoran, skoro sam potrošio sve odmah nakon utakmice. Prvi put u životu postavio sam si pitanje: “E moj Damiane, što ćeš sutra jesti?”

Barem sam imao krov nad glavom jer sam živio u Studentskom domu na Savi u Zagrebu. Hrvatski sam slabo govorio, pa nisam ni mogao imati velika očekivanja za neki pristojan posao. Zato sam preko studentskog servisa prihvatio svaki posao koji je bio dostupan. Iskreno, nemam se na što žaliti... Baka je uvijek govorila: “Muči i uči, radi sine, tebi neće pasti kruna s glave nikada.”

Kako ste doživjeli prve mjesece nakon povratka?

Je li bilo teško prilagoditi se na promjene u društvu i kulturi?

- Trebalo mi je otprilike godinu dana da doista savladam hrvatski jezik, i od tada mogu reći da mi je Hrvatska uvijek pružala prilike – one koje sam i sam tražio. Bilo je trenutaka gladi, o da, i to puno, ali iz tih trenutaka sam najviše naučio. Sve u svemu, Hrvatska mi je dala puno više nego što sam zaslužio.

Uopće mi nije bilo teško prilagoditi se. Od prvoga dana osjećao sam se dobrodošlo i imao sam veliku sreću što sam

‘Hrvatska nije bila baka i dida pričali,

Ćiro i Damian

Sa sinovima po Premužićevoj stazi

Sa Reaspora Rakijafesta sa drugim povratnicima iz Kanade, Njemačke i Amerike

Folkloraški nastup u Cordobi

Druženje nakon utakmice 2006.

Hrvatske svjetske Igre u Zagrebu 2017.

Damianov brat Ivan i Damian na Poljudu

samo ono što su mi bila je još bolja!’

na svom putu sreo prekrasne ljude koji su učinili moj život ljepšim i lakšim. Hrvatska nije bila samo ono što su mi baka i dida pričali, bila je još bolja! Ponešto o nastanku udruge “Reaspora” saznali smo od jednog člana, Joze Kolakušića, čiji smo razgovor objavili u jednim od prethodnih brojeva Hrvatskoga vjesnika. Što nam vi, kao jedan od aktivnih članova te udruge, možete reći o glavnim motivima za njezino osnivanje?

- Možda sam jedan od posljednjih i najnovijih članova “Reaspor”. Pridružio sam se 2018. godine, zahvaljujući dobrim prijateljima, također povratnicima, ali iz Kanade... I to mi je zauvijek promijenilo život.

Glavni pokretači “Reaspore” već su napravili najveći dio posla nekoliko godina prije nego što sam se ja pojavio. Njima bi trebalo podići spomenik! Spojili su više od 200 povratnika, sve domoljuba i ponosnih Hrvata, koji su danas, osim što dijelimo naše redovne rituale, postali kao braća.

Bolje rečeno, to je kao da svatko od nas ima 200 navijača koji ne samo da žele vidjeti da svi uspijemo, već su uvijek spremni pomoći jedni drugima. Osim toga, svi smo odrasli u istom duhu, pa se jako dobro razumijemo.

Došao sam ja, pa onda sestra, pa brat, pa druga sestra... A uskoro dolazi najveći krivac što smo tu, moja baka Anica, koja će, s 94 godine života, tek ispuniti svoj životni san. Očito nikada nije kasno! Svi mi koji smo se vratili nosimo sa sobom osobnu pobjedu, ali i jednu zajedničku poruku: život je najbolji kada živimo u zemlji koju volimo!

Koje su najveće prednosti i slabosti koje ste primijetili tijekom razvoja udruge?Kako “Reaspora” surađuje s vladinim institucijama i drugim organizacijama? Imate li primjer neke uspješne suradnje?

- Naša je udruga nastala sasvim organski, prvo kao druženje prijatelja, a kada smo primijetili da tu postoji veliki potencijal odlučili smo je i službeno osnovati.

Do sada nismo tražili suradnju s vladom, djelujemo samostalno i bez pritiska. Kada imamo priliku učiniti nešto korisno, pozitivno, ili se uključiti u ozbiljne teme, to i radimo, ali nismo politička udruga.

Naš je primarni cilj okupljati ljude poput nas – povratnike, autohtone Hrvate koji jednostavno vole ovu divnu zemlju.

Kakve povratne informacije dobivate od drugih povratnika i ljudi u dijaspori? Što bi, prema njihovom mišljenju, trebalo poboljšati u procesu povratka?

- Interes za povratak sve je veći, ali nije samo interes, već se to i vidi, i to sa svih krajeva svijeta.

Prepreke pri povratku gotovo su iste kao i one s kojima smo se suočavali mi koji smo se vratili prije 20 godina, na “papire” se čeka dugo… predugo. Ali osobno mislim da svatko tko se doista želi trajno vratiti, doći će i proći preko svega kako bi uspio.

Srećom, danas nas ima puno koji smo prošli težim putem, pa možemo drugima barem malo olakšati muku, preporukama i kontaktima, kako bi im povratak bio jednostavniji.

Koliko mislite da povratnici mogu doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske? Koje su

prilagodbe?

- Jednostavno treba ubrzati postupke za stjecanje državljanstva… Vjerujem da se radi na tim promjenama, ali može to biti i bolje. Kako vidite svoju ulogu u budućnosti Hrvatske i dijaspore? Koje projekte ili ideje želite razvijati?

glavne prepreke s kojima se povratnici suočavaju u Hrvatskoj, a koje nisu nužno povezane s birokracijom ili administrativnim procesima?

- Potencijal povratnika je golem, a mislim i da nikada nije bilo boljeg trenutka za doći u Hrvatsku. Nedostaje ljudi, posla ima, prilike za pokretanje �irmi postoje, a Hrvatska nudi zdravo okruženje za obitelj.

Ja, kao povratnik iz Južne Amerike, smatram da tko god voli Hrvatsku lud je ako ne dođe i ne omogući svojoj djeci da uživaju ovu slobodu. Djetinjstvo i mladost koje moja djeca imaju samo su san koji si nitko u Argentini ne može priuštiti.

Dovoljno je reći da je jedina briga koju sam imao sa svojom djecom dok su bila mala bila ta da ih naučim da pogledaju lijevo i desno prije nego što prijeđu cestu. Vjerujem da to nije tako nigdje drugdje, pogotovo ne u Argentini.

Kako vidite budućnost dijaspore i njezinu ulogu u razvoju Hrvatske, osobito u kontekstu globalnih promjena?

- Hrvatska ne bi bila bez dijaspore, i obrnuto. Mi smo iskoristili priliku koju naši nisu imali, doživjeli smo hrvatsku samostalnost i ispunili san naših roditelja, djedova i pradjedova.

Oni nisu otišli iz Hrvatske zauvijek, ili barem to nije bio njihov plan. Mi smo globalizirani narod, puno prije nego što je ta riječ postala aktualna. Hrvatska zbog toga ima golemu prednost, mi smo narod poliglota, imamo ljude svugdje, dobro smo pozicionirani, uspješni i ugledni na svakom kontinentu. Prema tome… nema nam kraja!

Kakav savjet imate za Hrvate koji razmišljaju o povratku u domovinu, ali nisu sigurni kako se snaći u novim okolnostima?

- Samo hrabro! Svaka promjena donosi izazove, ali vjerujte, isplati se. Dolazak u Hrvatsku je najbolje što mi se dogodilo u životu.

Što biste voljeli da se više radi na unaprjeđenju politike povratka i što bi država mogla učiniti kako bi povratnicima olakšala proces

- Ja sam vrlo jednostavan čovjek i više razmišljam individualno. Treba doći i raditi, to je već ogroman doprinos. A o velikim projektima ne razmišljam ni kao pojedinac niti mislim da bih to mogao kao član udruge. Više vjerujem da se puno postiže jednostavno dijeleći svoje iskustvo s drugima. Kakvi su vaši planovi u budućnosti? Koje su vaše glavne želje ili ciljevi?

- Ja ću se koncentrirati na svoju obitelj, da im pomognem na početku, jer su "friški povratnici". Fokusirat ću se na to da usmjerim svoju djecu i da ih učim vlastitim primjerom. To je moj slučaj, i siguran sam da je isto ili vrlo slično kod svih članova naše “Reaspore”. Kako vidite ulogu “Reaspore” u budućnosti, s obzirom na sve veći broj povratnika i rastuće zanimanje za temu dijaspore?

- “Reaspora” će sigurno nastaviti spajati povratnike, motivirat ćemo i druge na povratak, a kada god budemo u prilici učiniti nešto pozitivno, ne samo za nas povratnike, već općenito za društvo, to ćemo i učiniti. Već smo to učinili u više navrata. Zahvalni smo i osjećamo dužnost ponašati se na taj način. Previše volimo Hrvatsku i jednostavno želimo da što više ljudi zarazimo optimizmom i željom za životom kakav samo Hrvatska može pružiti.

Što bi, prema vašem mišljenju, bila ključna promjena koja bi omogućila lakši povratak i uspješniji integracijski proces povratnicima?

- Nisam siguran postoji li neki recept, promjena ili procedura koja bi potaknula da povratak u Hrvatsku postane masovan. Šaljivo kažem da je najbolje što se Hrvatskoj dogodilo bila pandemija covida, jer su mnogi ljudi pronašli slobodu u Hrvatskoj koju su izgubili u svojim drugim zemljama. Međutim, više vjerujem da je najbolji način da proces povratka bude potaknut pozitivnim iskustvima drugih povratnika, kao što je bio slučaj sa mnom i mojom obitelji. Došao sam ja, pa onda sestra, pa brat, pa druga sestra... A uskoro dolazi najveći krivac što smo tu, moja baka Anica, koja će, s 94 godine života, tek ispuniti svoj životni san. Očito nikada nije kasno!

Svi mi koji smo se vratili nosimo sa sobom osobnu pobjedu, ali i jednu zajedničku poruku: život je najbolji kada živimo u zemlji koju volimo!

Skup hrvatske zajednice u Cordobi

WOLLONGONG OPROŠTAJ FRA IVE TADIĆA NAKON 20 GODINA PASTORALNE

U svom dirljivom obraćanju župljanima, prijateljima, brojnim gostima i uzvanicima fra Ivo izrazio je duboku zahvalnost zajednici

Tekst: Suzana FANTOV Foto: I. ŠIMIĆ, HKC Wollongong

Svečanim misnim slavljem u Hrvatskom katoličkom centru „Marija Kraljica Hrvata“ u Wollongongu fra Ivo Tadić se u nedjelju, 23. veljače, nakon 20 godina služenja u ovoj hrvatskoj katoličkoj misiji, oprostio od svojih vjernika, župljana i prijatelja,

U oproštajnom misnom slavlju kojeg je predslavio fra Ivo u koncelebraciji s provincijalom fra Zdravkom Dadićem, novim voditeljem fra Robertom Sliškovićem i fra Davorom Dominovićem, sudjelovalo je više od četiri stotine vjernika koji su pristigli iz Sydneyja, Canberre, Melbournea, Geelonga, Brisbanea… „Ljubimo svakog čovjeka - pa čak i one koje je teško voljeti, svoje mrzitelje, svoje neprijatelje… Budimo velikodušni, bez očekivanja uzvrata slijedeći Isusov poziv koji neka nas potakne na oprost, zajedništvo i bezgraničnu ljubav dok zahvaljujemo na darovima služenja i otvaramo novo poglavlje s vjerovanjem u milost Božju – oslanjajući se na odlomak iz Lukina evanđelja“, bile su uvodne riječi u oproštajnoj sv. misi fra Ive, kojom završava 20 godina služenja (u dva navrata) ispunjenih ljubavlju, vjerom i nadom.

Fra Robert Slišković zahvalio je svom prethodniku na godinama njegova predanog služenja, kao i na nekoliko mjeseci pomoći oko upoznavanja s radom Centra, primopredaji vodstva koje je službeno održano dan prije, uz prisustvo dvojice svjedoka, provincijala fra Zdravka Dadića i delegata Hrvatske inozemne pastve za Australiju i Oceaniju fra Davora Dominovića.

Fra Davor također je uputio svoje riječi zahvale za svih 20 godina, „za hrabrost koja je je bila potrebna za otići u Australiju koja to sada više i nije!“.

„Svjestan da te u svemu tome vodila ljubav prema Crkvi, prema hrvatskom narodu, iskreno od srca hvala za ljubav, rad, za jednostavnost i spremnost približiti se ljudima. U ime ostalih svećenika, hrvatskih centara i zajednica, hvala što si bio spreman uskočiti kad god je to bilo potrebno. Neka te Gospodin prati, da snage na novom mjestu da nastaviš činiti i širiti mir i dobro“ - izdvajamo iz obraćanja fra Davora, koji je pročitao i pismo vlč. dr. Tomislava Markića, ravnatelja Dušobrižniš-

Novo poglavlje s vjerom u milost Božju - hvala, fra Ivo!

tva za Hrvate u inozemstvu.

„Zahvale za sve učinjeno –pastoralnu skrb o hrvatskom narodu u Australiji, oblikovanje zajednice u vjerskom i društvenom životu, povezivanje svećenika s domovinom, a onda i veliku pomoć koja se prikupljala za potrebite i

proveo vremena ovdje. Život u zajednici nosi dinamiku i ako prihvaćamo različite uloge onda možemo shvatiti i različite poglede, zahtjeve. Fra Ivin pogled poticao je na dobro, na pravi pogled koji ima očekivanja. Biti fratar, biti Kristov učenik uvijek traži da očekuješ, a fra Ivo je bio čovjek silne energije i tu energiju neka ponese sa sobom. Bila mu je bliska i Afrika i Sydney, i Melbourne… i čitav svijet u kojem trebamo imati ljubav prema svom narodu, širinu koja će zagrliti svijet, stoga hvala ti za tu ljubav“ – izdvajamo riječi fra Zdravka.

U svom dirljivom obraćanju župljanima, prijateljima, brojnim gostima i uzvanicima među kojima su bili i veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji Betty Pavelich i generalni konzul RH u Sydneyju Ivica Glasnović, fra Ivo izrazio je duboku zahvalnost zajednici u kojoj je od svojih 26 godina svećenstva proboravio 20 godina.

stradale u domovini… uz želje za nastavak svećeničkog i redovničkog puta“, bile su riječi nacionalnog ravnatelja dr. Markića.

Fra Zdravko Dadić podsjetio nas je pak na Papine riječi koje trebamo koristiti ako želimo imati lijepe odnose - „hvala, molim i oprosti“dodajući kako „Australija nije daleko što je strana, nego što je �izički daleko, ali je blizu upravo zbog braće koja djeluju u Australiji, koja govore o toplini i srdačnosti koju primaju od ovdašnjeg naroda“.

„Hvala što ste to imali i za našeg brata što je očito bio i jedan razlog zašto je toliko

„Bilo je to vrijeme ispunjeno Božjom milošću, radošću i zajedništvom od prvih dana kada sam 2002. preuzeo vođenje, pa kroz povratak i sve do današnjeg dana osjećao snagu vaših molitvi, zajedničku želju da u Kristu budemo jedno. Hvala vam na tome. Bile su to godine kroz koje smo dijelili važne trenutke, od krštenja, vjenčanja… do trenutaka tuge, ispraćaja naših članova na vječni pokoj“ – govorio je fra Ivo o svojoj maloj, ali snažnoj i postojanoj zajednici u kojoj su ostvareni brojni projekti koji su unaprijedili Centar i ostaju u zalog budućim naraštajima. „Nesebičnost, radost i predanost zajednici bili su mi nadahnuće da radosno i veselo živim i dijelim ove zemaljske trenutke s vama. Hvala na svim darovima, podršci, ljubavi i, iako odlazim, nosim vas u svojem srcu i u svojim molitvama. Neka Gospodin nastavi blagoslivljati Centar, neka vas okuplja u vjeri, nadi i ljubavi!“ – poručio je fra Ivo. Nakon svečanog misno slavlja fra Robert pozvao je sve prisutne na oproštajni ručak u dvorani te zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli organizaciji ovog posebnog trenutka u HKC-u Wollongong. Fra Robertu, kao novom voditelju, iskazujemo dobrodošlicu i puno uspjeha u njegovom radu. U ime uredništva Hrvatskog vjesnika fra Ivi Tadiću upućujemo riječi zahvale za sve učinjeno za hrvatsku katoličku zajednicu Wollongonga, kao i na duhovnim porukama za vrijeme boravka u ostalim hrvatskim katoličkim misijama u Australiji, suradnji s Hrvatskim vjesnikom, i želimo mu obilje Božjeg blagoslova u nastavku njegova svećeničkog života.

Suzana FANTOV

Photos: Zlatko KOZLEVČAR, Snježana BULJAN, Suzana FANTOV

Over a thousand members of the Croatian community gathered last Sunday, 2nd March at the Croatian Catholic Community in Clifton Hill for a special ceremony. Following Holy Mass, they witnessed the unveiling of a memorial plaque dedicated to the late vlč. Josip Kasić, founder of the oldest Croatian parish and community centre for Croatian immigrants in Australia. The turnout from Melbourne and Geelong’s Croatian communities was so overwhelming that the Mass,

celebrated by vlč. Tomislav Mlakić alongside monsignor Bosiljko Rajić and vlč Velimir Maglica, was broadcast to the church courtyard and parish hall to accommodate everyone. Though the day began under threatening skies, the weather eventually cleared for this signi�icant occasion. The Victorian Croatian Catholic community came together to honour vlč. Kasić’s enduring spiritual legacy and his tireless work preserving Croatian language, traditions, culture and customs for immigrants who now call Australia their second home.

In the church courtyard, an impressive catering operation was underway. The St Albans Dinamo team managed

Volume 29. No. 1296 Wednesday, 5th of March 2025

Croatian Community Honours vlč.

Josip Kasić’s Enduring Legacy with Unveiling of Memorial Plaque

barbecues alongside Robbie Mladinić’s ‘Dalmatian Spit & Grill’ to prepare an astounding 400kg of meat donated by various Croatian clubs: Melbourne Croatia SC, AHD Melbourne Footscray, AHD Cardinal Stepinac Geelong, and St. Albans Dinamo. Members of FA Hrvatska Zora and other volunteers diligently prepared the serving areas, with all food provided free of charge thanks to the main sponsors. Additional support came from other Croatian organisations and businesses including HKC Sunshine, Dandenong City - Hajduk and FG Mladi Hrvati, whose young members delivered a beautifully choreographed dance performance. Folklore members

and dancers from FA Hrvatska Zora also attended in signi�icant numbers. The ceremony was further distinguished by the presence of Betty Pavelich, Ambassador of the Republic of Croatia to Australia and New Zealand, and Joseph Gene Petrić, Consul General of the Republic of Croatia, who made time in their busy schedules to attend. During the ceremony, monsignor. Rajić re�lected on Pope John Paul II’s words: “The Church recognises every person’s dual right—to leave one’s country and to enter another in search of better living conditions,” while acknowledging the dangers that can accompany migration.

(Continued on Page 18)

Adelaide Croatia silenced the home crowd at Frank Mitchell Park with a resounding 3-1 victory over their arch-rivals.

With over 1000 people at the game, there was an expectation with a big home crowd and prized recruits, that Beograd would be Favorites for the game. Both sides headed into round 2 with losses. Beograd suffering a home loss to Adelaide City 2-0 and Croatia losing 1-0

Clinical Croatia Stun FK Beograd

to Adelaide United Youth at home.

Into Croatia’s lineup came in Jai King, with Rhys Thompson dropping to right back at the expense of Oliver Za�iridis. FK Beograd welcomed back captain Antonios Natsiopoulos to its lineup.

It was FK Beograd who dominated the opening proceedings with Croatia unable to generate any �low from their play. Vincent Barbaro was forced into a fantastic save after Lorenzo Boseli played through Riley Stam on the 21st minute. Barbaro’s outstretched arm the saving grace. Stam then missed a free header moments later, courtesy of a Kristin Konstandopoulos cross.With Croatia �irst genuine attack for the game they committed the ultimate sucker punch. Donatien Niyonkoru’s damaging run through Beograd’s defence broke down their defensive line, his pass out wide to Ollie Trimboli gave him ample time to drive his cross to Anthony Costa, who with the back of his heel �licked the ball passed Dakota Oschenham. 1-0 Croatia. Beograd rattled by conceding the �irst goal, retreated into its shell as Croatia began to grow in con�idence. With Antoni Trimboli of Beograd missing his half chance, it was Costa again who punished Beograd on the 42nd minute. Boseli disposed by Ikeda in his own half, lead

do Calum Campbel playing through an unmarked Costa, who caressed his effort into the top left hand corner sending the Croatia fans into jubilation.

Jai King made amends for an earlier miss and made it 3-0 in the 52nd minute. Brad Corbo’s early crossed was controlled well by King, who then dinked his effort over the oncoming keeper to seal the game for Croatia.

Rhys Thompson was desperately unlucky to not make it 4-0 for Croatia on the hour mark, his effort inside the area after a surging run, hitting the post. Croatia in complete control of the 2nd half gave Beograd a lifeline after Ninko Beric capitalized on a misplaced pass from Ikeda. Beric intercepted the ball off Thompson and played the ball through to Boseli, who whipped his effort past Barbaro. Anthony Costa should have completed his hattrick in the 71st

minute, Niyonkuru’s cut back to Costa saw him strike his effort straight at Oschenham. In the 81st minute, Croatia should have been awarded a penalty, Aleksander Bandjak fouled Niyonkuru inside the box. The referee unfortunately booked Niyonkuru for simulation. Replays clearly show that Niyonkuru was fouled inside the box.

The tough, resilient Croatia defense held �irm. In the 85th minute a goal saving tackle from Yuto Ikeda on Konstandopolous prevented Beograd from clawing back to 3-2. Croatia would hold �irm for the remaining 10 minutes of the game and become deserved 3-1 winners. Croatia’s u18s & Reserves both won 4-1, rounding off a perfect week for the soccer club. Croatia next face Apollo SC away in Mt Gambier for the preliminary FFA Cup Round, Saturday 8th of March 4:30pm - Webb Street.

Hajduk Taste First Defeat Following Second Half Collapse

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

Dandy City Hajduk’s unbeaten start to the 2025 season came to an end as they fell to a 3-1 defeat against Hume City. After beginning the campaign with three consecutive draws, Hajduk tasted defeat for the �irst time this year in a match that saw a promising �irst half give way to a disappointing second period.

The match began evenly with both sides vying for control in the opening exchanges. It was Hajduk who struck �irst when George Lambadaridis was fouled just outside the 18-yard box. Lambadaridis stepped up himself to take the free kick and delivered a brilliant strike that beat both the wall and the goalkeeper, �inding the top right corner to give the home side a 1-0 lead.

Zoran Juraj SABLJAK

Sydney United 58’s campaign is of�icially underway after defeating Western Sydney Wanderers 2-0 during a sweltering Saturday afternoon at Sydney United Sports Centre. The victory marks their �irst win this season in the fourth round of the National Premier League Men’s NSW competition.

Both teams struggled to create meaningful opportunities during the opening twenty minutes, with play evenly balanced across the pitch. The deadlock was �inally broken in the 24th minute when mid�ielder Tariq Maia connected with a loose ball outside the penalty area, unleashing a spectacular long-range effort that rocketed into the top right corner to give the hosts the advantage.

Western Sydney nearly equalised in the 33rd minute through forward Kaan Nizam, whose curling attempt from distance was comfortably gathered by goalkeeper Josip Orlović. After the interval, the home side created the �irst chance of the second half when winger Mason Wells delivered a low drive from the right �lank that was saved by goalkeeper Tristan Vidackovic in the 49th minute. The Wanderers’ custodian produced another crucial save in the 67th minute, diving to his right to deny another promising long-range attempt from the in�luential Maia.

The visitors manufactured their best opportunity of the second period in the 73rd minute when Julian Cop �ired

The goal brought jubilation from the home supporters, and Hajduk maintained their advantage until halftime. However, the second half told a different story as Hume City emerged with renewed vigour.

The visitors equalised in the 68th minute before taking the lead just two minutes later through an unfortunate own goal. Kenny Athiu, attempting to clear a corner,

mistakenly headed the ball into his own net.

Hume City added a third goal following a clumsy defensive error to seal a 3-1 victory.

Dandy City Hajduk will be looking to bounce back and secure their �irst win of the 2025 campaign when they travel to Green Gully Reserve this Friday, March 7th. The match against Green Gully SC kicks off at 19:30.

Sydney United 58 Triumph Over Wanderers

a shot from distance that Orlović tipped over the crossbar with an impressive save.

United 58 extended their advantage in the 77th minute following a blistering run down the left wing by Leroy Jennings, who skilfully dribbled into the penalty area before calmly placing the ball into the bottom left corner.

The hosts nearly added a third goal in the 87th minute when Michael Glassock found substitute Luke Žuvela

inside the box, but Vidackovic intervened with yet another save. Western Sydney had a �inal opportunity to score a consolation goal in stoppage time from a corner, with substitute Lachlan Tilt meeting Meliwethu Nkomo’s delivery with his head but sending it over the crossbar.

Sydney United are at home again this Sunday 9th of March where they will host Central Coast Mariners with kick off scheduled for 15:00

Adelaide Croa�a players celebrate the opener

Zoran Juraj SABLJAK

In a result that has sent shockwaves through the league, St Albans Dinamo delivered a masterclass performance to defeat powerhouse South Melbourne Hellas 3-0 at Lakeside Stadium on Monday night. From the opening whistle, Dinamo played with remarkable intent and purpose, led by inspirational captain Michael Grgić who

Dinamo Demolish South Melbourne in Stunning 3-0 Upset

was outstanding throughout the contest. What many had predicted would be a routine victory for South Melbourne quickly turned into a nightmare as Dinamo executed their game plan to perfection.

The visitors stunned the home crowd in just the 11th minute when Emmanuel Peters delivered a precise cross that found Lucas Byrns at the far post for a simple tapin. The early goal energised Dinamo, who continued to press and harry their more fancied opponents.

Their persistence paid dividends before halftime when captain Grgić rose majestically to power home a header from a corner kick, doubling Dinamo’s advantage and sending South Melbourne into the break searching for answers.

The second half saw South Melbourne try to mount a comeback, but they repeatedly ran into a disciplined Dinamo defensive unit that

refused to buckle under pressure. The visitors maintained their intensity throughout, and their victory was sealed in the 91st minute when Joshua Gulevski found space inside the penalty area and �inished clinically to make it 3-0, sparking jubilant celebrations among the traveling Dinamo supporters.

This historic victory marks Dinamo’s �irst-ever win aga-

inst South Melbourne after �ifteen meetings, cementing it as undoubtedly the upset of the year.

Dinamo will look to build on this momentum when they return to action this Saturday at 16:00. While Churchill Reserve is the expected venue, fans should check Dinamo’s social media pages for possible updates regarding a potential move to Tompsett Stadium.

GC Knights Maintain Perfect Start with Victory Over Wolves

Gold Coast Knights continued their impressive start to the season with a second consecutive win, defeating Wynnum Wolves 2-0 at Carmichael Park last Saturday evening. It was the Max Brown show as the in-form striker netted twice to secure all three points for the Knights. Brown has now scored an impressive three goals in just two matches this season. His �irst goal came at a crucial moment, just before halftime in the 44th minute. Brown executed a brilliant free kick that curled beautifully into the top right corner, leaving the Wolves goalkeeper with no chance and giving the Knights a 1-0 lead at the break. Brown sealed the victory late in the second half, scoring his second goal just before the �inal whistle to make it 2-0 and ensure the Knights ma-

Melbourne Knights Fall to Dominant Cannons in 3-0 Defeat

Zoran Juraj SABLJAK

Melbourne Knights suffered a comprehensive 3-0 defeat against Oakleigh Cannons in Friday night’s clash at Jack Edwards Reserve, leaving them searching for answers ahead of next weekend’s home �ixture.

The Cannons established their dominance early, with Joe Guest proving to be the catalyst for the home side’s impressive performance. Guest opened the scoring in the 21st minute with a superb free kick that beat the Knights’ wall and gave goalkeeper Old�ield no chance as he dove to his left.

Guest wasn’t �inished there, doubling Oakleigh’s advantage in the 37th minute to give the Cannons a commanding lead heading into the half-time break. The �irst half was entirely controlled by Oakleigh, who dictated play and kept the Knights on the back foot throughout.

While Melbourne Knights showed more intent after the restart, attempting to �ind a way back into the match, the Cannons maintained their control over proceedings. Any

hopes of a Knights comeback were extinguished deep into added time when a defensive error allowed Oakleigh to capitalize and add a third goal, completing the 3-0 rout.

Zoran Juraj SABLJAK

North

Geelong Warriors secured their second victory of the season with a hard-fought 3-2 win against Goulburn Valley Suns at Elcho Park last Saturday. The valuable three points have propelled the Warriors to fourth position on the league ladder. The home side’s attack was led by Sonny Brimmer, who found the net twice in an impressive display. Angus Chapman also contributed with a crucial goal that helped secure the victory for North Geelong.

Despite a spirited performance from Goulburn Valley Suns, who managed to score twice and keep the contest tight until the �inal whistle, the

intained their perfect start to the season with another road victory. The Gold Coast Knights will look to continue their winning streak when

they return home this Friday, March 7th, hosting St George Willawong at their home ground. Kick-off is scheduled for 8:30 PM.

Warriors ultimately prevailed in this exciting encounter. The Warriors will be looking to build momentum from this result as they prepare to host Whittlesea United FC in their

Warriors Continue Impressive Start to Season with Win over GV Suns

next �ixture. The match is scheduled for Saturday, March 8th, with kick-off set for 5:00 PM at Elcho Park.

The Knights will look to bounce back this Sunday, March 9th, when they return to home soil to host Port Melbourne Sharks. Kick-off is scheduled for 7:00 PM.

Zoran Juraj SABLJAK

Croatian Community Honours vlč. Josip Kasić’s

Enduring Legacy with Unveiling of Memorial Plaque

Suzana FANTOV

Photos: Zlatko KOZLEVČAR, Snježana BULJAN, Suzana FANTOV

(Continued from page 15)

“In Scripture, we read about the Israelites’ journey from emigration to immigration. They found themselves in a desert fraught with dangers. The Lord gave Moses and his people wisdom and strength to overcome these perils,” said monsignor Rajić. “As immigrants to these shores, we thank God for helping us survive the challenges of our own migratory journeys.”

“Today we honour our late priest Josip Kasić, who �led the dangers of the communist regime as a young clergyman and arrived here in 1961. He established the �irst Croatian Catholic Centre for Croatian immigrants and dedicated all his knowledge and abilities to protecting and supporting Croatian immigrants from Croatia, Bosnia and Herzegovina and throughout former Yugoslavia. We remember not only vlč. Kasić, but all those who worked alongside him from the beginning—building, preserving, nurturing and investing their physical labour and �inancial resources to maintain our Catholic faith, culture, customs and sense of community. Some have passed on, while others remain with us as witnesses to that tremendous undertaking and sacri�ice. We thank them all and pray God grants them His favour and blessing.”

Following the Mass, prayers and blessing, the memorial plaque was unveiled by Vinko Mlikota, the oldest member of the Clifton Hill Croatian Catholic Community, alongside principal donor Jadran Delić. By organising the memorial plaque, Mr Delić ful�illed a promise made to the late vlč Josip Vranješ, who had wished to create a �itting tribute to vlč. Kasić’s

Monsignor Bosiljko Rajić expressed heartfelt thanks to everyone who contributed to this historic occasion: the sponsors, organisers, volunteers, donors, and all who attended what was, for many,

a deeply moving event.

This year would have marked vlč. Kasić’s 101st birthday, and the day of the plaque unveiling coincided with what would have been the birthday of his recently deceased sister, Ružica.

A particularly touching moment was the presence of the Kasić family members and the beautiful cakes prepared by Lily Perić, vlč. Kasić’s niece. The white cakes adorned with roses symbolised the love for Croatian heritage and faith that de�ined vlč. Kasić’s life and work. character and contributions.

The Delić family also donated new statues of Jesus the Shepherd and Our Lady for the church courtyard. The celebration continued with a small photographic exhibition in the parish hall, a splendid lunch featuring homemade cakes donated by community members, and music by Edvard Brčić. As the clouds dispersed and sunshine broke through, a traditional kolo dance formed in the courtyard—a circle of smiling faces and proud community members who, through this event, reaf�irmed their greatest strength: unity.

Ova maskirna zabava još je jedan uspješan događaj koji je potvrdio važnost zajedništva i tradicije, svima okupljenima donijela je nezaboravne trenutke

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Ivanka ŠIMIĆ

Hrvatsko karlovačko

društvo Sydney” priredilo je u nedjelju, 2. ožujka, nezaboravnu maskirnu zabavu u Hrvatskom klubu “Kralju Tomislavu” u Sydneyju, koja je privukla mnoge članove društva i njihove prijatelje.

Dvorana je bila ispunjena šarenilom i veselim maskama, a svi prisutni imali su priliku uživati u kreativnoj maskirnoj odjeći koja je uključivala i pomalo zastrašujuće maske i moderne i maštovito kreirane elemente maskikirnih kostima.

Zabava je od samog početka izazvala veliko uzbuđenje zbog bogatstva kostima i ideja koje su članovi društva prezentirali. Gosti su uživali u zagonetnim i zabavnim razgovorima o najkreativnijim kostimima i maskama, što je dodatno podiglo ton ove veseloj večeri.

Za još bolju zabavu pobrinuli su se Kemo i Mirko, čiji su glazbeni nastupi uživo bili prava poslastica za sve prisutne. Njihove pjesme, koje su mješavina hrvatske glazbene tradicije i modernih hitova, ispunile su zrak pozitivnom energijom, tako da plesa i pjesme nije nedostajalo.

A nije nedostajalo ni slatkih domaćih kolača!

Ova maskirna zabava još je jedan uspješan događaj koji je potvrdio važnost zajedništva i tradicije, svima okupljenima donijela je nezaboravne trenutke.

Maškare - zabava puna veselja, kreativnosti i smijeha

Hrvatski klub “Kralj Tomislav” još je jednom dokazao da je prostor u kojem se hrvatska kultura, glazba i tradicija žive i slave, a uspješna zabava pod maskama “Hrvatskog karlovačkog društva Sydney” upravo to i potvrđuje.

OKUPLJANJE SPREMA SE VELIKA PROSLAVA ZA KOJU

HK Adelaide je već više od sedam destljeća temelj očuvanja kulture i povezanosti zajednice te nastavlja svoje ponosno nasljeđe uključivosti i potpore

Hrvatski klub Adelaide svečano će proslaviti povijesnu 75. obljetnicu djelovanja. Za ovo nevjerojatno postignuće Klub će organizirati gala događaj 26. travnja 2025. na kojem će okupiti hrvatsku zajednicu, sponzore i prijatelje iz cijele

Južne Australije i šire.

Hrvatski klub Adelaide osnovala je 25. travnja 1950. skupina ponosnih hrvatskih useljenika predanih očuvanju njihovog kulturnog nasljeđa i održavanju duha zajednice. Motivirani prijetnjom brisanja njihova kulturnog nasljeđa tijekom vremena znatnog političkog i društvenog previranja u domovini, ovi pioniri stvorili su mjesto dobrodošlice na kojem su Hrvati mogli slaviti svoje tradicije te su pomagali novim doseljenicima i podržavali uspješnu hrvatsku zajednicu u Južnoj Australiji. Istraživanja su pokazala kako je vrlo moguće da je ovo prvi hrvatski klub osnovan u Australiji.

Skromni početak kluba obilježili su događaji za prikupljanje sredstava kojima je na kraju kupljeno prva lokacija Kluba. Tijekom 75 godina „Dom” se u svojim brojnim varijacijama održao kao središte hrvatske zajednice i njenih sponzora osiguravši mjesto dobrodošlice za sve koji se žele družiti, plesati, pjevati, upoznati i podijeliti ljepotu hrvatske hrane, jezika, povijesti i kulture. Tijekom godina Klub je prigrlio I brojne osobe drugih etniciteta i kultura te stvorio uključivu atmosferu koja potiče sve da nam se pridruže u slavlju kulturne raznolikosti te time izgrade još snažniju i ujedinjeniju zajednicu.

Klupsko putovanje od skromnih početaka do žive kulturne institucije i legende u zajednici obilježeno je trajnim rastom. Tijekom godina Klub se proširio te je počeo organizirati plesove i dobrotvorne događaje za prikupljanje sredstava na različitim lokacijama u Adelaideu, osigurao je staru zgradu Salvation Army Citadel u Bowdenu i na kraju i današnju lokaciju u Bromtonu, zgradu koja nastavlja služiti kao središnja točka za aktivnosti hrvatske zajednice danas. Neumorni i predani rad volontera i članova Kluba u izgradnji novih klupskih prostorija bio je ključan za ovaj napredak i njihov trud izgradio je temelj trajnog uspjeha Kluba. HK Adelaide također je

Hrvatski klub Adelaide proslavit će 75. obljetnicu na spektakularan način

dom brojnim hrvatskim kulturnim udrugama, uključujući Hrvatski folklorni ansambl (osnovan 1951., a naziv HFS Lenek nosi od 1973.), Nogometni klub Adelaide Croatia (osnovan 1952.), Hrvatsku etničku školu (prvotno osnovanu 1961., a trajno djeluje od 1966.), Hrvatsku ženu “Katarina Zrinski” (Hrvatska udruga žena osnovana 1974.) kao i brojne druge političke i kulturne skupine. Ove organizacije imale su ključnu ulogu u razvoju Kluba.

U svojoj 75-ogodišnjoj povijesti Klub je neprekidno

proširivao svoje prostore kako bi zadovoljio sve veće potrebe zajednice. Danas se može pohvaliti brojnim sadržajima, uključujući prostor za tradicionalne hrvatske kartaške igre, šah, boćalište, te prostore za zajedničke obroke i događanja. Također je mjesto za pružanje osnovnih usluga potpore, posebice za starije građane, te nudi programe usmjerene prema starijim osobama i redovito organizira ručkove, večere i druge društvene aktivosti kojima je cilj članovima dati osjećaj povezanosti i vrijednosti.

Tijekom sedam desetljeća Hrvatski klub Adelaide je temelj očuvanja kulture i povezanosti zajednice te nastavlja svoje ponosno nasljeđe uključivosti i potpore. Klub ostaje posvećen njegovanju hrvatske baštine i hrvatskog identiteta istovremeno prihvaćajući i sve pripadnike dinamične i raznolike zajednice u Južnoj Australiji. U sklopu proslave 75. obljetnice gala događaj bit će još jedna nezaboravna večer hrvatske glazbe, plesa, hrane i nasljeđa. Ovaj događaj pokazat će bogatu povijest i kulturne tradicije koje su oblikovale Klub i hrvatsku zajednicu u Adelaideu tijekom proteklih sedam i pol desetljeća. Gala događaj također će sadržavati i povijesni prikaz ključnih trenutaka iz 75-ogodišnjeg putovanja Kluba, koji će se također moći pogledati u različitim terminima tijekom godine. Time će se na prikladan način odati počast svim neumornim i neprekidnim naporima koje su uložili članovi zajednice i volonteri svih ovih godina.

Povijesna skupina Vijeća hrvatske zajednice također je pokrenula nekoliko važnih inicijativa u svrhu očuvanja i promicanja bogate povijesti hrvatske zajednice u Adelaideu. Među njima je i osnivanje arhivske internetske stranice i publikacije u obliku knjige kojom će se obilježiti ova godišnjica. Svi ovi napori osigurat će da nasljeđe hrvatskog kluba i njegova doprinosa lokalnoj zajednici budu slavljeni kroz još mnogo naraštaja.

Gala događaj održat će se 26. travnja 2025. u Hrvatskom klubu Adelaide, Brompton, a ulaznice za sjedeća mjesta su rasprodane. Kupiti se mogu isključivo ulaznice za stajaća mjesta, a za više informacija posjetite www.croatianclubadelaide. com.

Utemeljitelji kluba, Hyde Park, 25. travnja 1950.

Prvi nastup hrvatskih folkloraša u Adelaideu. Danas nosi ime HFS Lenek

Prvi prostor HK Adelaidea, nekadašnji Salva�on Army Citadel, Chief Street, Hindmarsh, otvoren 1961.

Današnje mjesto kluba - 15 Wood Avenue, Brompton, SA

Učenici Hrvatske etničke škole, 1975.

Hrvatska žena ‘Katarina Zrinski’ - članice Upravnog odbora - proslava 50. obljetnice postojanja

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 5. ožujka2025.

JESU LI OSTVARENA NAČELA IZ REFERENDUMSKOG PITANJA

Podržali su Hrvati neovisnu BiH i unatoč tomu što nisu uspjeli unutar referendumskog pitanja de�inirati koncepciju koja bi snažnije jamčila njihovu poziciju

Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine održavao se dva dana, 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, a na njemu je glasovalo ukupno 2,073.568 glasača, što je izlaznost od 63,7 posto. Pritom je 99,7 posto onih koji su izašli na referendum bilo za neovisnost, a 0,3 posto protiv. Srbi su u najvećem broju bojkotirali referendum.

Na temelju ishoda referenduma Europska zajednica je 6. travnja 1992. priznala Bosnu i Hercegovinu kao neovisnu i suverenu državu. Referendumsko pitanje, koje je prije 33 godine glasilo: "Jeste li za suverenu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?", i danas odjekuje u društvenom i političkom prostoru BiH, zemlje u kojoj ne postoji zajednička vizija budućnosti, zemlje u čijoj se polovini slavi Dan neovisnosti te koja upravo ulazi u novu političku krizu za koju kažu kako je najveća u postdaytonskom razdoblju. Složenost odnosa

Prije 33 godine, 29. veljače i 1. ožujka, proveden je referendum na kojemu su se građani BiH izjasnili kako žele samostalnu državu. Glas "za" dali su Hrvati i Bošnjaci, dok je najveći broj Srba bojkotirao referendum. Pa iako u javnom prostoru, a poglavito onom srpskom, postoje određeni komentari koji će reći kako su time dva naroda preglasala

Zadaća direktora Hrvatskih cesta je da se što prije dovrši sve tehničke pripreme, od dozvola do samoga projekta čija će vrijednost biti 80 milijuna eura

UImotskom je svečano proslavljena 35. obljetnica utemeljenja HDZ-a za Imotsku krajinu. Na obilježavanje je u Imotski pristigao i predsjednik stranke i Vlade RH Andrej Plenković te njegovi suradnici. Pozdravne govore uputili su Bože Ćubić u ime utemeljitelja HDZ-a pa onda redom župan Blaženko Boban, dožupan Ante Šošić, potom Zdravka Bušić, gradonačelnik Budalić, Luka Kolovrat i na kraju i sam Andrej Plenković koji je održao prilično dug i koncizan govor o trenutačnoj gospodarskoj i političkoj situaciji u Hrvatskoj ali i o vanjskoj politici Republike Hrvatske, od-

Hrvati su 1992. omogućili neovisnu BiH,

sada spašavaju europski put BiH

treći, ne treba zaboraviti kako je mjesec i pol dana prije Skupština srpskoga naroda u Bosni i Hercegovini 9. siječnja 1992. godine donijela Deklaraciju o proglašenju Republike Srpskog Naroda Bosne i Hercegovine, koja je obuhvaćala srpske autonomne oblasti. Danas, 33 godine poslije, sva složenost koja cijelo ovo vrijeme prati tematiku referenduma i Dana neovisnosti prelijeva se i na dnevnopolitičke događaje, ali i one od strateškog interesa za dugoročnu poziciju BiH. U trenucima kada Federacija BiH proslavlja Dan neovisnosti u Republici Srpskoj donose se odluke o zabrani djelovanja Suda, Tužiteljstva, SIPA-e, i to nakon što je Sud BiH nepravomoćno proglasio predsjednika toga entiteta Milorada Dodika krivim. Ovaj događaj zapravo je paradigma stanja u zemlji koja teško dolazi do najmanjeg zajedničkog nazivnika oko kojega bi se okupila sva tri naroda te pokazuje kako, unatoč određenim naprecima u smislu integracijskih procesa, uvijek postoji ono "ali" koje vrati BiH dva koraka natrag. Neriješena

pitanje iz prošlosti, antagonizmi, polarizacije..., mogli bismo nabrajati unedogled politološke i sociološke izraze, međutim, ne bi došlo do biti onoga što u startu onemogućuje Bosni i Hercegovini napraviti toliko željeni iskorak. Ipak, baš kao i prije 33 godine, čini se kako bi ključnu ulogu koja će spasiti BiH mogao odigrati upravo hrvatski narod. Podsjećamo, upravo zahvaljujući aktivnom sudjelovanju na referendumu Hrvati su pokazali povijesnu odgovornost te preuzeli ulogu koja je u konačnici dovela do samostalnosti i neovisnosti BiH, a danas, više od tri desetljeća poslije, jedini su iskreni i temeljiti zagovaratelj snažnog europskog i euroatlantskog integracijskog procesa koji Bosnu i Hercegovinu treba uvesti u europsku obitelj suvremenih demokratskih društava. A takvu ulogu obavljaju i unatoč činjenici što su zapravo nakon referenduma ostali bez onoga što im je upravo taj referendum jamčio - ravnopravnosti koja jest, doduše, postala dio ustavnog uređenja zemlje, no koja nikada nije zaživjela u svojoj punini. Podržali su Hrva-

Tko zna zašto je to dobro

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

nosima sa predsjednikom Republike. Dotaknuo se i SDP-a i njihovog prijedloga o razrješenju glavnog državnog odvjetnika te nizu drugih zanimljivih

tema. Premijer je prije same proslave obišao Franjevački samostan u Imotskom, gdje su ga primili imotski franjevci. Gvardijan fra Zoran Kutleša

ti neovisnu BiH i unatoč tomu što nisu uspjeli unutar referendumskog pitanja de�inirati koncepciju koja bi snažnije jamčila nacionalnu poziciju. Tako i danas Hrvatima drugi biraju predstavnike u one institucije koje je Ustav BiH odredio za predstavljanje naroda, što je silni opterećujući čimbenik koji izravno i neizravno utječe na sve procese u zemlji.

Za europsku BiH

No, i uz to, hrvatska politička i znanstvena javnost dugi niz godina nudi ruku suradnje te predlaže rješenja koja bi konačno BiH pozicionirala na put napretka i dugoročne održivosti, utemeljene na onim ustavnim postulatima koji prepoznaju temeljnu ulogu konstitutivnih naroda, ali i jamče prava svih građana zemlje. Odnosno, dok su 1992. godine Hrvati bili ti koji su omogućili BiH neovisnost, danas, 2025. godine, Hrvati su u ulozi koja treba pomiriti dvije suprotstavljene koncepcije - srpsku i bošnjačku - te vratiti u fokus onakvu BiH kakvu je i referendum 1992. zamislio - kao državu u kojoj će svi konstitutivni narodi i građani biti ravnopravni.

mu i zahvalio na pomoći oko izgradnje aneksa samostana, nove dvorane, biblioteke i ostalih sadržaja koje će koristiti i učenici dviju naših osnovnih škola.

Premijer je prije same proslave dao i izjave o budućoj prometnici Imotski-Zagvozd, javlja Radio Imotski:

“Nedavno predsjednik uprave Hrvatskih cesta postao gospodin Budimir i njegova glavna zadaća je dovršiti nekoliko važnijih cesta u Hrvatskoj pa tako i vrlo važnu prometnica Vinjani Donji – Imotski – Zagvozd koja je u fazi projektiranja. Njegova zadaća je da

se što prije u ovom mandatu dovrše sve tehničke pripreme, od dozvola do samoga projekta čija će vrijednost biti 80 milijuna eura.

Donesena je prvostupanjska presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. I prije izricanja presude, i prije pojave Milorada Dodika na političkoj sceni, preciznije 1990. poslije prvih demokratskih izbora, znalo se da će on biti osuđen. Naravno, nisu znali svi, ali oni koji osjećaju bilo BiH, oni koji je žive i u kojima ona živi, znali su kakva će biti presuda Miloradu Dodiku još 1990., iako je on tada imao tek 31 godinu i malo tko je za njega znao. Kako bih pojasnio ovu tvrdnju prepričat ću događaj sa sjednice prve višestranačke skupštine tadašnje općine Maglaj. Kao predstavnik HDZ-a BiH, govorio sam na toj skupštini, a nakon moje diskusije za riječ se javio član SDP-a, Pero M. I ma tko što mislio o tvrdnji koju ću iznijeti, a koja je najvažnija u BiH, Pero M. je Hrvat. Tadašnji član SDP-a, moj sunarodnjak, osoba koju sam poznavao nekih desetak godina, kazao je za govornicom da sam ja jastreb HDZ-a, da sam ekstreman i što sve ne. Nisam reagirao na tu netočnu izjavu jer, tko ne zna podijeliti dva razlomka badava mu je pojašnjavati integralni račun. Prilikom stanke, pozvao sam ga i kazao mu: E, moj Pero, zar ti ne vidiš da će ovdje biti krvi do koljena? Iskolačio je očima na mene, vjerojatno me smatrajući ludim. Još sam dodao: Ti, jadan, misliš ako si član SDP-a da će te drukčije gledati. Moj Pero, trebao bi znati da će ovdje od danas postojati samo pripadnici ustaša, četnika i balija, odnosno tri naroda, Hrvati, Srbi i Muslimani (tada još nisu znali za Bošnjake). Dva ili tri mjeseca poslije tog razgovora spomenuti Pero napustio je SDP i prešao u HDZ. U Dragoj Našoj, kažu, postoji višestranačje, ali u Dragoj Našoj u konačnici postoje samo pripadnici tri naroda - Hrvati, Srbi i Bošnjaci-muslimani. Nametnuti tzv. Ostali, samo je još jedna u nizu gluposti koju su stranci instalirali kako bi još više zakomplicirali stvari, još više zaglupili ljude u BiH. Ako nekomu posebno treba pojašnjavati zašto su „Ostali” glupost, stvarno mi ga je žao, ne mislim trošiti vrijeme na pojašnjavanje da su dva i dva četiri. Što želim reći?

Što god se u BiH događalo, kako od devedesete tako do dvije tisuće devedesete ili Boga pitaj do kada, u njoj će uvijek postojati Hrvati, Srbi i Bošnjaci-muslimani. U njoj će također postojati težnja i jednih i drugih i trećih da ostvare samo svoje interese, i jedni i drugi i treći nastojat će eliminirati onu drugu dvojicu. Evo dokaza.

Ima li i jedan predstavnik srpskog naroda u BiH od devedesetih pa do sada da su ga podržavali Bošnjaci-muslimani? Nije bilo tako davno kad su Bošnjaci-muslimani „dizali u nebesa“ Srbina Draška Stanivukovića, ali čim je prvi put izjavio da u Srebrenici nije bio genocid za njih je postao ekstrem. Ili, kad se god pojavi neki Hrvat koji je protiv HDZ-a i Hrvata on je za Bošnjake-muslimane oličenje pravog čovjeka, dižu ga u nebesa, no čim taj izjavi nešto kontra bošnjačko-muslimanske politike (bez zavaravanja, to je politika uspostave unitarne i sutra islamske BiH) više im nije dobar. Ako nekomu nije jasno pokazat ću to na primjeru Sejde Komšića. Kad bi se dogodilo, naravno da se ne može dogoditi, ali ponavljam, kad bi se dogodilo da Sejdo Željko Komšić kaže samo i jednu jedinu riječ koja se ne bi dopala Bošnjacima-muslimanima napali bi ga svom žestinom. Ili primjer Dževada Galijaševića, sve dok ne govori ono što žele Bošnjaci-muslimani on im je gori od crnog vraga, ali da krene nešto govoriti protiv srpske politike za Srbe više ne bi postojao.

Zaključak?

U BiH postoje tri naroda čiji su interesi poprilično suprotni i teško ih je usuglasiti. Budući da Bošnjacima-muslimanima ne uspijeva ostvariti onakvu državu kakvu žele oni idu na uklanjanje Srba i Hrvata koji im ne dopuštaju ostvarenje njihovih snova. Treba li nabrajati imena svih Hrvata i Srba koje su kroz ovih 30 godina nastojali i, u većini slučajeva uz pomoć stranaca, uspijevali skloniti iz političkog života. U ovom trenutku traže uklanjanje Srba, Košarca i Amidžića, vrlo brzo će tražiti i uklanjanje Stevandića potom Hrvata, Čovića i ostalih i tako, kao da im je Stevan Moljević otac, spremni su ići „do istrage naša jali vaše“. Za one koji ne znaju, Moljević je to svojevremeno izjavio misleći na Hrvate i Srbe. Znaju li članovi oporbe u RS, Borenović, Miličević i ostali koji podržavaju ovu presudu Dodiku da ih čeka isto, samo ako i jednu riječ kažu u korist Srba i RS?! Želja za vlašću, a posebno mržnja prema Dodiku ih je zaslijepila pa ne vide „dalje od nosa“. Izjava odvjetnika Ante Nobila, da je iz sarajevskih (bošnjačko-muslimanskih) krugova još poodavno saznao kakva će biti presuda govori sama za sebe. Da su u Sudu BiH bili pametni izbjegli bi donijeti presudu zabrane političkoga djelovanja Dodiku, ovako su samo potvrdili da je presuda politička.

Što će se dalje događati, posebno u svijetlu odluka NSRS, ostaje za vidjeti. Veliki hrvatski nogometaš, Davor Šuker za sva događanja koristio bi uzrečicu – tko zna zašto je to dobro, dakle, tko zna zašto je dobro da je Dodiku donesena politička presuda. Uglavnom, ono što su očekivali Bošnjaci-muslimani nije se dogodilo, reakcije međunarodne zajednice na odluke NSRS za sada su bolno suzdržane.

Tko zna, možda se poslije ovoga „udara na BiH“ modi�icira državno-pravni ustroj BiH, možda BiH postane normalna država, premda je to na razini stotog svjetskog čuda!

okantan broj australske djece kontaktiraju stranci u online svijetu, oko 40% djece u dobi od 8 do 15 godina redovito kontaktiraju osobe koje djeca ne poznaju. Štoviše, oko 21% djece izvijestilo je da su ih strane osobe pokušale nagovoriti da se presele na zaštićene platforme za razgovor, dok je njih 49% izvijestilo da je na društvenim mrežama ili aplikacijama za razgovor vidjelo sadržaje za koje bi željeli da ih nisu vidjeli. Ovo su samo neki od uznemirujućih rezultata globale ankete koju je proveo �inski proizvođač telefona HMD koji je anketirao 12.394 roditelja i djece iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Australije, Indije i Njemačke tijekom siječnja. U Australiji je 23% djece izjavilo da su bili izloženi ili da im je poslan seksualni ili nasilan sadržaj, a njih 49% da su bili preplašeni ili uznemireni nečime što su vidjeli na svojim telefonima. Na globalnoj razini svako treće dijete, odnosno nih 37%, izvještava o tome da ih je stranac pokušao nagovoriti da komunikaciju preusmjere

ANKETA HMD-a OTKRIVA

na zaštićene platforme. Anketa ukazuje na prošireno nezadovoljstvo među mladima u Australiji radi proširenosti pametnih telefona u njihovom životu. Gotovo sva djeca razumiju zašto njihovi roditelji žele provjeriti i pratiti njihovo korištenje telefona, navode anketari, a dvije trećine djece izjavilo je da se osjećaju prisiljenima imati telefon jer drugi ljudi oko njih posjedu-

ju telefone.

Klinička psihologinja, stručnjakinja za djecu i adolescente dr. Grace Hancock izjavila je da su rezultati ankete pokazali da ova zemlja mora „bolje zaštititi svoju djecu” i „bolje upravljati rizicima”.

„Imamo izvrsnu mogućnost radi toga što 94% djece u Australiji razumiju da njihovi roditelji žele provjeriti kako ona koriste svoje tele-

fone”, izjavila je. „Razumno je priznati takvo što. Važno je imati uređaj koji je osmišljen da ovakav nadzor bude jednostavan jer bi se tako djeci i adolescentima omogućilo da imaju nezavisnost koju traže, no istovremeno bi bili sigurni jer još nisu dovoljno kognitivno niti socijalno zreli da bi se sami mogli zaštititi.”

Psihologinja za djecu i adolescente Clare Rowe izja-

vila je kako će zabrana pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina potaknuti njihovu „socijalizaciju” u stvarnom životu. Ova anketa provedena je nakon što je federalni parlament izrekao prvu zabranu u svijetu koja zabranjuje korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina koja je na snagu stupila u prosincu prošle godine. Ovim zakonom adolescentima se zabranjuje korištenje društvenih mreža kao što su TikTok, Instagram, Redit, Snapchat i Facebook.

Premijer Anthony Albanese rekao je kako će ovaj zakon mladima pomoći da razviju zdravije međuljudske odnose. „Jedna od stvari koju želim vidjeti među mladim Australcima, pa i onim starijima, je da razgovaraju jedni s drugima”, rekao je. Državni parlamenti također su krenuli u pohod protiv pametnih telefona, što uključuje i korištenje telefona tijekom nastave. Gospodin Albanese je rekao da ove reforme već

daju pozitivne rezultate. „U učionicama primjećujemo bolju koncentraciju, djeca se više igraju jedna s drugima tijekom pauze za ručak i više komuniciraju licem u lice”, naveo je. „Imamo bolje, zdravije ishode.”

Premijer Južne Australije Peter Malinauskas zagovarao je državnu zabranu korištenja društvenih mreža i prije zabrane koju je uvela federalna vlada. U svom govoru koji je održao u Konferencijskom centru Adelaide u listopadu, g. Malinauskas je rekao da se njegova supruga Annabel zabrinula radi mogućnosti zatvaranja djece u svijetu društvenih mreža nakon što je pročitala knjigu „Anksiozna generacija” američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta. U njegovoj knjizi prikazani su razarajući učinci tehnologije na razvoj djeteta. „Bell je pročitala knjigu „Anksiozna generacija” i jedne večeri se okrenula prema meni i rekla: „Bolje ti je da nešto poduzmeš po ovom pitanju.”

FEDERALNI IZBORI

Hitno upozorenje na požar izdano za jugoistočni Perth, ugrožene nekretnine i životi

SPripadnici generacije Z i milenijalci brojčano nadmoćniji

Milijuni pripadnika generacije Z i milenijalaca dominirat će na biralištima na idućim federalnim izborima te će brojčano prvi put nadmašiti pripadnike Baby Boom generacije, (Baby Boomers su oni rođeni od II. svj. rata do 1960., generaciju X čine rođeni od 1960. do 1980., generaciju Y –milenijalce - rođeni od 1980. do 1995., generaciju Z rođeni od 1995. do 2010. godine, generaciju Alfa (Alpha klinci) rođeni od 2010., a generaciju Beta činit će rođeni od 2025. do 2039. godine. Nap. B.Č.).

Politički urednik Sky Newsa Andrew Clennel otkrio je da premijer razmatra tri moguća datuma za dan održavanja federalnih izbora, i da je mogućnost održavanja sastanka za donošenje proračuna na dan 25. ožujka „vrlo realna”, unatoč brojnim spekulacijama o protivnom.

Birači pripadnici generacije Z i milenijalci nadmašit će Baby Boom generaciju prvi put na biralištima na nadolazećim federalnim izborima, navodi Australska izborna komisija (AEC) u najnovijem izvješću. Dvije mlađe sociološke kohorte

čine preko 7.7 miljuna birača, dok je pripadnika Baby Boom generacije oko 5.8 milijuna, navodi AEC. Glasnogovornik AEC-a Evan Ekin-Smyth izjavio je da će gotovo 700.000 građana 2025. prvi put birati većinom novi birači - mladi Australci.

„Tijekom ovih federalnih izbora imat ćemo najvjerojatnije najpotpuniji popis birača u odnosu na sve izbore od osnutka federacije, od oko 18 milijuna birača njih oko 98% registrirano je u popisu birača”, navodi AEC. Smatra se da će ovo biti prvi federalni izbori na kojima će pripadnici generacije Z i milenijalci brojčano nadmašiti pripadnike Baby Boom generacije, navodi kanal Nine. Mladi birači usmjereni su prema Zelenima i Laburistima, navodi osnivač tvrtke Resolve Strategic Jim Reed.

„Stranke postaju sve manje velike stranke, barem postaju manje diferencirane, a birači, posebice mladi, postaju manje pripadnici plemena, manje su lojalni strankama”, navodi Reed. Gospodin Reed je izjavio da je također vidljiva podjela preferencija birača prema spo-

lu, 43% žena namjerava glasovati za Koaliciju u usporedbi s 42% muškaraca.

„Primjećuje ovaj isti procjep u skupini mlađih birača, za to postoje brojni razlozi… oni se mogu nalaziti u politici, ali i u tonu komunikacije politike”, rekao je. Nedavna anketa koju je provela tvrtke Resolve pokazala je da Koalicija vodi kada je riječ o preferencijama birača s 39%, dok Laburisti zaostaju s 25%. Peter Dutton vodi u utrci za mjesto premijera s 39%, dok Anthony Albanese ima potpru 35% birača, pokazuju rezultati ankete. „Laburisti se nalaze otprilike u sredini te ih ne napada nijedna strana, dok se Zeleni nalaze više lijevo, a Koalicija više desno”, navodi Reed.

Sudjelovanje na federalnim izborima koji će se održati u nekom trenutku prije 17. svibnja obvezno je za sve Australce starije od 18 godina. Na dan 23. siječnja bilo je 18 milijuna registriranih birača u Australiji, što predstavlja 97.8% svih koji imaju pravo izlaska na izbore, navodi AEC. U tom trenutku bilo je oko 400.000 Australaca koji se još nisu prijavili na popis birača.

tanovnici jugoistočnog dijela Pertha mole se za hitnu evakuaciju, u protivnom se izlažu potencijalno smrtonosnim požarima koji nisu stavljeni pod nadzor.

Voditelj Sky Newsa Paul Murray naglasio je ključni napor skupine Good360 u sklopu pomoći koja je pružena Zaljevu Bateman u oporavku od požara Crnog ljeta i prisjeća se duha zajednice tijekom tog vremena. Stanovnicima istočnog dijela Pertha naređena je hitna evakuacija, vlasti upozoravaju na rizik po živote i imovinu radi požara koji nije stavljen pod nadzor.

Ministarstvo vatrogasnih i hitnih službi Zapadne Australije (DFES) izdalo je hitno upozorenje u 16:55 sati po lokalnom vremenu apelirajući na stanovnike da odmah napuste svoje domove. „U opasnosti ste i morate odmah otići kako biste preživjeli. Postoji prijetnja po živote i imovinu”, rekao je. „Ako je put slobodan, krenite sada prema sigurnijem području.

Ovo može biti s obitelji ili prijateljima iz okolice. Ne čekajte kako biste vidjeli razvoj situacije, odlazak u posljednji tren može biti opasan po život.” Građanima koji žive u pogođenom području savjetovano je da se evakuiraju prema istoku. Ovo upozorenje odnosi se na predgrađa Kenwick, Wattle Grove i

JUGOISTOČNI PERTH

Forrest�ield, u području uz ulicu Hale, autocestu Tonkin te ulice Brentwood i Bickley. Izviješteno je da se požar u području Kenwicka širi prema sjeverozapadu te da još nije stavljen pod nadzor. Vatrogasne službe bore se s požarom, a poslana im je i zračna pomoć. Stanovnicima koji se ne mogu evakuirati rečeno je da potraže sklonište prije negoli požar stigne. „Morate potražiti sklonište prije negoli stigne požar budući da će velika vrućina biti smrtonosna i prije nego požar stigne do

vas”, navodi se u upozorenju. “Zatvorite se u prostoriju u vašem domu u kojoj se možete zaštititi od nadolazećeg požara”, dodaje se Ljude koji su zapeli u vozilima moli se da ih parkiraju dalje od raslinja te da se pokriju vunenom dekom kako bi se zaštitili od stakla koje bi moglo pucati na ekstremnim temperaturama.

ž„Zatvorite sva vrata i prozore i ugasite klimatske uređaje koji isparavaju plin, no pustite vodu da teče kroz cijeli sustav, ako je moguće”, navode vlasti.

Primitivna partizanština: Drugarica je jedva dočekala da se 'očeše' o Karamarka

Iako je doba karnevala i maškara u punom jeku, ovo je bio tjedan skidanja maski nakon par naturalističkih predstava. Puno smo nade mi politički Hrvateki polagali u Trumpa pritom zaboravljajući da kod nas na sreću nisu otkrivena nalazišta "rijetkih metala". Srbija ih recimo ima. U Boru. Kod nas nema "teorije zavjere". Međutim, zavjera ima. Jutarnji ima čitanu rubriku "Reagiranja". Obično se lijevo redakcijsko krilo potpisivalo na "reagovanje" Ivanke Tome, Roberta Bajrušija, Slavice Lukuć itd., a sada muk. Obično nepotpisan komentar znači stav redakcije. A on se odavno zna. Na strani 15. od 25. veljače 2025. godine piše: "Karamarko se obrušio na 101-godišnju partizanku" - Vjeru Andrijić. Dakle, radi se o osobi koju je ugostio naš "omiljeni" Predsjednik Republike. U Lijevoj našoj navodno vrijedi nepisano pravilo da dugo žive oni koji imaju čistu savjest. Sjetite se "naših" velikana Jože Manolića, Bude Lončara, "druga" Tita… Na tu listu "veličanstvenih" u zadnji se čas ubacila i blaga, pastoralna partizanka Vjera Andrijić. Stara je 101. godinu, ali je još uvijek partizanka. Već sama ta činjenica bila joj je dovoljna da dobije pozivnicu na Pantovčak. Pa ipak se ona "borila za Hrvatsku". Moš mislit'! Partizanka je to koja se hvali kako su u Širokom sređeni "popi". Trebala je biti zvijezda proslave. I bila je. Takvoj je poziv na inauguraciju bio osiguran. Ali neprijatelj nikada ne spava. Jutarnji, Bog zna u čijem vlasništvu, dao je kavalirsku priliku jugo-nostalgičarima da si olakšaju dušu. Tako npr.: Neda Rudez kaže: "Jadan je način na koji se ovaj čovjek želi izvući iz ropotarnice u koju je spremljen s razlogom". Nedi odmah uručiti pozivnicu za Pantovčak. Drugarica je na liniji i jedva je dočekala da se "očeše" o Karamarka. Uglavnom, primitivna partizanština.

"Nevladin" Hrvatski tjednik, inače najtiražniji tjednik na ovim prostorima, ne da se. Na naslovnici "dobrodošlica" Zokiju: "Predsjedniče Milanoviću sram vas bilo! Ugostili ste partizanku Vjeru Andrijić koja se hvali ubijanjem fratara, a zabranili Thompsonovu pjesmu". Što na to kaže drugarica Vera Klarić koja smatra da "Ta divna gospođa je ponos bivše drža-

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

kad je Trump postao "Kramp". Zelenski u Bijeloj kući. Parada političkog kiča, arogancije, lažne superiornosti… Trump nije "porazio" Zelenskog. Više je demaskirao sam sebe. Pokušaj da se Zelenskij kompromitira doživio je �ijasko. Ne moraš se baviti politikom da vidiš što je istina ili ne moraš biti kokoš da vidiš koje je jaje mućak. Tko je koga napao, zbog čega, tko je žrtvovao 700.000 tisuća Rusa. Ime agresora zna čitav svijet. Tko plaća Sjeverno-korejske plaćenike

Datum 1. ožujka 2025.g. je dan kad je Trump postao "Kramp". Zelenski u Bijeloj kući. Parada političkog kiča, arogancije, lažne superiornosti… Trump nije "porazio" Zelenskog. Više je demaskirao sam sebe

ve, tako i suvremene Hrvatske…".

Ukratko, Vera vjeruje da je ova država nastala na partizanštini. Otkad sam omekšao više ništa ne tvrdim. Jesu li stvarno antifašisti s istoka, naoružani do zuba, prodrli u toliko čekanu državu Hrvatsku, okupirali 1/3 teritorija, poubijali sve što su stigli u Vukovaru, Škabrnji i drugdje pa sad drugarica Vera Klarić preko Jutarnjeg otkriva istinu: "Ova je država nastala na antifašizmu".

Dan kad je Trump postao 'Kramp'

Tu poruku ne treba prevoditi. "Idi bre da se lečiš", drugarice! Čudim se Jutarnjem na šlamperaju. Trebali su izdati specijalno izdanje samo s imenima i prezimenima (može i slikama) onih koji su ogorčeni Karamarkom, Tuđmanom, pobjedonosnim brigadama, Bljeskom, Olujom, medaljama s nogometnih i rukometnih prvenstava itd. Koja bi im tek onda bila rekordna čitanost. Tiraža do neba. Samo od obrane sto i jednogodišnje partizanke koja je naivno priznala "ratni zločin" nema koristi. To je samo sramoćenje. Ako se napokon otvoreno odlučite gurnuti nos u neko novo "bratstvo i jedinstvo", samo jedan Thompsonov koncert će vas naučiti "ako ne zna(te)š što je bilo", ili još bolje, otiđite na njegov koncert u srpnju u Zagrebu.

Došao sam do nezgodnog zaključka. "Gola istina me u opće ne uzbuđuje".

Mark Twain je napisao: "Uvijek govori istinu. Na taj način ne moraš pamtiti što si rekao".

Datum 1. ožujka 2025.g. je dan

i šalje ih k'o "živo meso" na bojišnicu? Svi sve znaju, ali Trump to prešućuje ne bi li sklonio Zelenskog da sklopi mir. Zelenski protiv Trumpa i Putina. To je put u vječnost.

Dobro, Trumo želi pod svaku cijenu mir. Potpišite predaju, sudit će vam za ratne zločine u Sjevernoj Koreji, ali ćete imati mir. Jel' to doista znači da Putin zadržava sve što je do sada ugrabio? Ne podsjeća li vas to na našu poziciju kad su nam Europljani nudili Plan Z4? Zelenskij je, naime, bio i malo neoprezan. "Napadom" na Rusiju on je u isto vrijeme "napao" i Sjevernu Koreju, zemlju uzorne demokracije pa je Sjeverna Koreja poslala u Ukrajinu svoje trupe kako bi se "odbranila" od mučke ukrajinske "agresije". Sve u svemu, to je jedna politička musaka kojoj se ne vidi kraj.

SDP-ovci pošteni k'o djevice Jutarnji od 1. ožujka 2025. na naslovnoj stranici donosi naslov: "Trump najurio Zelenskog iz Ovalnog ureda", u stilu "nećeš ti više vršiti agresiju na mirnu i pastoralnu Rusiju". Dalje nas ljevičarski Jutarnji vodi za lijevu ruku kroz "Ov(r)alni" ured pa nas informiraju: "Prvo su američki predsjednik i njegov zamjenik očitali lekciju Zelenskom iz pristojnosti, poručivši mu da je u jako lošem stanju, te da ne želi mir…". Koje plitke �loskule kojih se ne bi posramio ni Hitlerov ministar propagande Joseph Goebbels. Naročito su mu zamjerili izbor kravate za Ovalni ured. Sve je to, jezikom "špice", je*be lud zbunjenog. Rusija izvrši klasičnu agresiju na slabijeg susjeda. Na-

kon tri godine rata s obje strane oko milijun i više mrtvih, razrušeni gradovi, uništene osnovne infrastrukture, tisuće dronova lebdi na nebu, više milijuna Ukrajinaca pobjeglo je u inozemstvo, a Kramp i njegov zamjenik očitavaju Zelenskom lekcije iz pristojnosti. Citiram moju pokojnu majku Ružu: "Svijet je otiš'o k vragu!".

Oscar Wilde je to �ino ironizirao: "Lov na lijepe žene uvijek je uzbudljiv. Otprilike kao agresija na slabije države i narode".

Evo mudrog savjeta Tome Mihanovića: "Ako imaš nizak tlak, uđi u brak".

Volio je ženu "zdravo za gotovo", a ona njega samo "za gotovo".

Idemo se baviti globalnim problemima. Našu oporbu ponovno iritira Turudić. To i priliči državi koja je, ako me sjećanje ne vara, ratni pobjednik "na ovim prostorima".

Zamislite, Glavni državni odvjetnik se drznuo, zajedno s Europskim tužiteljstvom, "prokopati" po nepodopštinama naših SDP-ovaca. Pa kako je to moguće kad stalno kukuriču kako su oni, za razliku od HDZ-ovaca, pošteni k'o djevice. Sad opet bezuspješno smišljaju kako smijeniti Turudića. Za to vrijeme HDZ se bavi kombinatorikom kako održati većinu u Hrvatskom saboru nakon uhićenja Dabre. I njima je Turudić "zapario".

I tako danas opet ista meta, isto odstojanje. Valjda ćemo i za šest godina imati iste teme i dileme. U ova prijelomna vremena kad je cijeli svijet uzdrman i živi u krajnjoj neizvjesnosti, država se ne bi smjela baviti Turudićima i sličnim. Prava tema za ovako "snažnu" državu je Donald Trump ako u međuvremenu neki američki Livaja ne pogodi zicera u Trumpovom "šesnaestercu" . Tada bi mogao ostati kao tema još samo Turudić s nekakvim pritvorom ili zatvorom za nestašne ministre i gradonačelnike.

Zapravo na "zapadu ništa novo". Mobiteli rade punom parom, "službe" snimaju također punom parom. Nakon toga dižu se optužnice i "klafravci" na mobitele odlaze u pritvor i zatvor. Ali mobitela se ne odričemo.

Muškarci vladaju svijetom. Žene vladaju muškarcima, a tko vlada Hrvatskom?

Još uvijek se ne zna…

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

obiteljima daruju građevinsko zemljište

U vijećnici Općine Ravna Gora kod Delnica održana je sjednica Općinskog vijeća na kojoj su donesene odluke o porezu na nekretnine te o dodjeli građevinskih zemljišta mladim obiteljima.

Tako će porez na nekretnine, odnosno kuće za odmor iznositi pet eura po metru kvadratnom što je nakon kraće rasprave jednoglasno usvojeno.

Načelnika Općine Ravna Gora Mišel Šćuka je pojasnio da 20 posto od tih poreznih sredstava ide Županiji te da će Općina ostati na istome bez obzira što je došlo do 1 eura povećanja, sa dosadašnjih 4 eura na 5 eura.

Dosta zanimanja izazvala je odluka o dodjeli zemljišta mladim obiteljima. Nakon objave natječaja, četiri obitelji su ostvarile to pravo. Pojašnjeno je kako ta općina provodi niz demografskih mjera te da je riječ o pet građevinskih zemljišta, vrijednih oko 40.000 eura po parceli koja će ići mladim obiteljima za izgradnju stambenih objekata.

Istaknuo je i da prijavitelj te njegov supružnik moraju i stvarno Mladim

Riječ je o 5 građevinskih zemljišta, vrijednih oko 40.000 eura po parceli mladim obiteljima za izgradnju kuća

boraviti na toj lokaciji bez prekida najmanje 20 godina računajući od dana prijave prebivališta na darovanom zemljištu.

Riječ je o 5 građevinskih zemljišta, vrijednih oko 40.000 eura po parceli mladim obiteljima za izgradnju stambenih objekata.

Cilj ove mjere je poticanje ostanka mladih obitelji te doprinos demografskom i gospodarskom razvoju područja. Također je pojasnio da su 4 obitelji ostvarile to pravo dvije od njih su sa područja Općine, a dvije će se ovdje doseliti. Jedna prijava nije ostvarila uvjete te će uskoro ići novi poziv za jedno zemljište koje je još ostalo.

Nadodao je da je jedna obitelj čak obavila vjenčanje u kratkom roku kako bi stekla uvjete, samo da mogu doći u Ravnu Goru te ovdje stvarati obitelj.

Odluka je jednoglasno usvojena čime je sjednica završena.

Sve je više općina i manjih mjesta po Hrvatskoj koje mladim obiteljima nude ili starije kuće koje su u vlasništvu općine ili zemljišta za gradnju kuća pod uvjetom da se dosele kod njih i žive tamo određeno vrijeme.

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807 BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Korizmene aktivnosti i kreativnosti za velike i male

Nadamo se da se trudite oko svoga duhovnog plana jer jedino u tom slučaju ove kreativne ideje i njihova izvedba imaju smisla. Ne mogu i ne smiju biti samima sebi svrha. Vjerujemo da do toga neće doći, već da će predložene ideje biti „vizualni podsjetnici“ na ono na što se u korizmi zaista trebamo pripremiti – Isusovo uskrsnuće, koje je smisao i nada naše vjere. Krenimo!

Slično kao adventski vijenac i korizmeni vijenac simbolizira samu prirodu ljubavi i Ljubavi (s velikim početnim slovom). Ljubav je neprekidan krug privr-

ženosti i vječnosti bez početka i kraja. Korizmene vijence možemo smotati od savitljivih grančica, šiblja. Izradimo križ od letvica i na njega možemo objesiti

ljubičasto platno. Dodamo malo cvijeća po izboru i možda ljubičastu mašnu i korizmeni vijenac je spreman da ga se objesi na vrata našega doma.

Trnova kruna svakako je jedna od prvih stvari kojih se sjetimo kada mislimo na Isusov križni put. Mogli bismo je zaista izraditi i staviti na vidljivo mjesto u našemu domu. Trnovu krunu možemo izraditi od stvarnoga trnja (prva slika), samo trebamo biti jako oprezni da i sami ne ‘prokrvarimo’ dok je izrađujemo.

S druge strane, možda to i nije loše jer bismo mogli osjetiti mali, tek sićušni dio boli koju je Isus podnosio za nas. Može se izraditi od tijesta, u koje se, nakon što se ispeče, zabiju čačkalice. Treća slika prikazuje ideju koju djeca mogu samostalno izraditi: trebaju im samo plastelin i čačkalice.

Posljednja je ideja za mene nekako najbolja – smotamo vijenac od savitljivih grančica, ubodemo puno čačkalica (po potrebi zalijepimo pištoljem na vruće ljepilo) te sve skupa obojimo (pošpricamo) smeđim sprejem. Tako izrađenu trnovu krunu možemo staviti na stol u blagovaonici kako bi bila lako uočljiva.

Nama odraslima ne trebaju slike dok molimo križni put, ali djeci bi dobro došle. Evo nekoliko ideja kako možemo olakšati djeci da i ona sudjeluju u obiteljskoj molitvi križnoga puta. Na našem portalu imamo i križni put za djecu, koji vam

može poslužiti ako se odlučite na obrazac prilagođen najmlađima. Kako god, bitno ga je moliti i o njemu promišljati. Ovo su neke jednostavnije izvedbe – samo je potrebno isprintati slike postaja križnog puta te ih zalijepiti

U došašću ili adventu izrađivali smo i koristili adventske kalendare i odbrojavali dane do Isusova rođenja. Zašto onda ne bismo odbrojavali i vrijeme do Isusova uskrsnuća? Ovo može biti zanimljivo i malima i velikima.

Prva slika prikazuje janje – simbol našega Gospodina Isusa Krista, koji se za nas predao i kojeg su odveli kao janje na klanje za naše spasenje. Na janjećem se runu nalazi 40 polja u koje svaki dan korizme stavljamo po jedan bijeli spužvasti bombončić dok konačno sve ne popunimo. Tako dobijemo ovcu sa simpatičnim 3D-ru-

nom. Druga je slika nešto ozbiljnija. Na ljubičastu spiralnu podlogu (ljubičasta je liturgijska boja za ovo doba crkvene godine) posložimo 40 čepova ili glinenih posudica i u svaku ubacujemo, primjerice, novčić. Ovo je zgodno jer smo pozvani na pokoru i odricanje. Kada dođemo do samoga kraja, do Uskrsa, te novčiće poklonimo potrebitima. Treća slika prikazuje ideju koja nam može pomoći bolje i jače proživjeti korizmu. Na tvrđem papiru izradite tri pretinca: MOLI – POSTI – DARUJ. U svaki pretinac izrežite po 40 papirića na kojima će pisati na koju ćete

nakanu moliti, od čega ćete postiti i što ćete darovati. Budimo domišljati. Moliti možemo na osobne nakane, na nakane bližnjih, na nakane naše Crkve… Postiti možemo na kruhu i vodi, taj se dan samo jednom do sita najesti, postiti od pametnih telefona, interneta, neke loše navike… Ako brzo pričam, taj ću dan usporiti. Ako brzo hodam, taj ću dan pokušati sporije hodati. Ako mi je teško nekoga slušati dulje od pet minuta, taj ću se dan posebno truditi i slično. Darovati također možemo i materijalno i nematerijalno: svoje vrijeme, pažnju, novac, odjeću, hranu, stvari…

Dječica mogu izraditi Isusov križ kao s prve slike uz pomoć ranije spomenutih drvenih špatula, malo plastelina, plastičnog cvijeća te ljubičaste vrpce. Druga sli-

ka prikazuje ideju koju već imamo razrađenu na našem portalu: princip je sličan Jišajevu stablu koje smo radili u došašću, a u korizmi možemo raditi Isusov križ.

Posljednja slika prikazuje izvrsnu ideju za Veliki četvrtak, uz pomoć koje djeci možemo dočarati posljednju večeru ili im čak omogućiti da budu dio te priče.

na neku podlogu, objesiti na vidljivo mjesto ili ih čak nalijepiti na 14 staklenki. Ideja s posljednje slike, posebno je zanimljiva jer u staklenke možemo ubaciti svjećice i na početku svake postaje upaliti odgovarajuću.

Ukras na stolu, komodi ili bilo gdje drugdje u našemu domu može biti i Golgota. Trebaju nam tri križa i malo vremena, volje i mašte. Križeve možemo smjestiti u posudu, kutiju, košaru, zdjelu, na tanjur… Dodamo

malo zelenila, kamenja i začas dobijemo izvrstan ukras koji nas sjeća na Isusovu smrt na križu.

Posljednja slika ima umetnutu teglu za cvijeće, koja predstavlja Isusov grob. Preko te tegle možemo staviti zemlju pa oblikovati brdo na kojem je Isus razapet. Kamen kojim treba zatvoriti taj grob možemo ili pronaći u prirodi ili ga načiniti od gline/plastelina. Blagoslovljen nam korizmeni hod!

Korizmeni kalendar

Isusova trnova kruna

Tjedni horoskop

21. ožujka do 20.

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. Bez obzira na stres, vaša uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge.

Sretni brojevi: 5, 7, 8, 21, 23, 33

Malo je toga što bi u ovim zahtjevnim danima moglo smiriti vaše emocije. Bacat će vas amo tamo, a vi budite dovoljno čvrsti i hladni da odolite iskušenjima naglih reagiranja zbog kojih bi vam kasnije moglo biti žao. Čekajte. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Pažljivo razlučite što vam je važno, a što nije.

Sretni brojevi: 1, 4, 7, 24, 34, 35

Blizanci

Vjerojatno vam je već dosta svojih vlastitih ljubavnih očekivanja, pa ćete ili sve preokrenuti, ili svesti na realnu mjeru. Istina je da će vam nedostajati atrakcija, ali život donosi neka rješenja koja se tek kasnije pokažu kao najbolja. Budite otvoreni za to. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 44, 45

21. lipnja do 21. srpnja

Pred vama su iskustva koja će vjerojatno obogatiti vaš privatni život. Oni koji su još sami možda imat će više udvarača, premda će im se neki od njih činiti pomalo ludi. Ipak neka ostanu otvoreni za mogućnost ljubavi. Kasnije će sve postati jasnije. Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite sve krene

Sretni brojevi: 6, 15, 21, 27, 32, 44

23. listopada do 20. studenoga

Što se smije, što ne i koji su običaji

Sretni brojevi: 2, 5, 8, 21, 26, 33

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Vjerojatno će vas mučiti neočekivane čežnje, ali prihvatite to kao prolaznu fazu u kojoj će iskristalizirati svoje ljubavne želje i ciljeve. Planete će vam i ovaj tjedan donositi različite utjecaje, a na vama je da se prilagođavate. Budite strpljivi i mudri. Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo, no ima još dosta toga što treba napraviti. Ipak, sve je više zadovoljstva, pa i napredovanja.

Korizmeni jelovnik nekad davno bio je uistinu skroman i pun cjelovitih namirnica koje ljudi danas ponovo vraćaju u prehranu

Itakva hrana dala ljudima snagu da rade cijelo proljeće i ljeto u polju sve one teške poslove poput košnje, oranja, kopanja...Tijelo se tako obnavljalo. Svi Sveti su zapravo bili slavlje u obilju, kada je godina bila dobra - i tako se zatvarao krug. Za post i čišćenje organizma odlične su biljke, mladi saveznici prirode, a to su maslačak, radič, jaglac, ljubičica, i medvjeđi luk, sve odreda biljke koje odlično pročišćavaju organizam.

Možda ste pomalo otupjeli od silnih ljubavnih pokušaja. Frustracije ćete izbjeći strpljenjem i suzdržanošću. Planete usporavaju pozitivne utjecaje, ali to ne znači da vas ne čeka lijepa budućnost. Oni u vezama neka budu tolerantniji dok ne dođu bolji dani. Neki će biti u iskušenju da potroše više nego što treba. Ako vam nedostaje sredstava, ne posuđujte.

Sretni brojevi: 19, 21, 30, 32, 38, 44

ntegralni žganci, repa, grah, hajdinska kaša, juha od koprive ili salata od maslačka i medvjeđeg luka, tek neka od jela su za koja mnogi odlučuju tijekom posta. Ta naizgled "sirotinjska" jela prava su hrana za isposnike koji će tijelo, ali i duh čistiti kroz četrdesetodnevni post. Katolici ga provode od Pepelnice (Čiste srijede) do Velike subote, odnosno dan prije Uskrsa. Korizmeni jelovnik nekad davno bio je uistinu skroman i pun cjelovitih namirnica koje ljudi danas ponovo vraćaju u prehranu. Sve se to poklapalo s potrošenim zalihama hrane tijekom zimskog razdoblja. Iscrpljene su bile smočnice, ponestalo je mesa od kolinja, osim šunke koja se morala čuvati za Uskrs. Perad je bila prorijeđena, a ostalo bi još malo krumpira, zelja, brašna, sušenog voća, a bilo je i mlijeka - sasvim dovoljno za slaganje jednostavnog jelovnika. Ostalo je i malo suhog graha koji se trebao pokuhati, a palenta (pšenični griz) je uz domaće mlijeko i sir često bila glavni obrok. Od brašna se pekao kruh, ali integralni, s puno zrnja.

Primjerice, alin iz medvjeđeg luka čisti krvne žile u mozgu, pa čovjek bolje pamti. Maslačak djeluje na gušteraču, i šećer se smiruje. Ne postoji propisana korizmena kuharica, već prvenstveno crkveni zakoni koji vrijede. Oni su se kroz vrijeme mijenjali, pa je tako post nekad trajao do uskrsnog jutra, a cijela je korizma bila bazirana samo na vegetarijanskoj prehrani, s puno povrća i žitarica.

Međutim tijekom vremena sve se to ublažilo, pa su se uveli i riba i jaja, a kasnije je bilo dozvoljeno i meso, koje se najčešće jelo nedjeljom.

U Zagorju i Slavoniji je bilo i ribnjaka, pa su jeli šarane i ostale slatkovodne ribe, a u Dalmacije morsku ribu.

Rak Jarac

Osjećat ćete sreću u svom srcu zbog stvari koje su vam drage, bit će ugodnih zabava po vašoj mjeri, a neće izostati ni susreti s dragim osobama. Pred vama su bogati društveni dani. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni. U situacijama kad osjećate povećan pritisak od strane nadređenih pozovite se na svoje znanje i stručnost.

Sretni brojevi: 11, 12, 21, 22, 43, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo, rasprave ili čak svađe. Stoga razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. Uz malo više strpljenja bit ćete oboje zadovoljni. Ne želite se baviti tračevima, ali neugodno je što ćete ih morati slušati. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati.

Sretni brojevi: 1, 5, 8, 11, 24, 33

Samo se nedjeljom kuhalo meso. Napravila bi se govedska juha, ili govedina s umakom od luka i rajčice uz kuhani krumpir. Bila su to soparna (posna) jela, uglavnom "na žlicu" poput variva od zelja s bučinim sjemenkama ili repe, naravno bez mesa. Kuhale su se i tarana, kaše, leća. Nije se odricalo slatkoga, ako se tako tadašnji slatkiši mogu i nazvati. Pošto šećera nije bilo, sladilo se medom, a pravili su se rezanci s orehima ili makom, buhtlice ili proja s malo pekmeza ako ga je ostalo u ostavi.

Vrijeme korizme bi se trebalo koristiti kao vrijeme idealno za laganu prehranu, najpogodniji trenutak za predah od teške hrane bogate ne samo masnoćom, nego aditivima i konzervansima te skidanje viška kilograma nagomilanih tijekom zime koja nije baš pokazala zube, ali to mnoge nije spriječilo za posezanjem kalorične hrane.

U vrijeme posta kuhalo se i peklo bez masti, no papa Pio 12. poslije Drugog svjetskog rata dozvolio je kuhanje na masti. Zanimljivo, smjele su se jesti hladnokrvne životinje, poput puževa, ribe, rakova ili žaba, a od ulja koje je bilo karakteristično za neke podneblje, bučino u sjevernijim krajevima, maslinovo u Dalmaciji.

U Čistu srijedu i Veliki petak prakticirali su se, kao i danas, i post i nemrs, a na korizmeni petak, i svaki ostali petak samo nemrs. Danas je značenje korizmenog razdoblja malo ublaženo te se tih dana samo odriče mesa. Neki su u prošlosti pak na postu bili cijeli korizmeni tjedan pred Uskrs.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Manjak interesa za ljubav koji ćete vjerojatno osjećati idućih dana brinut će vas. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, svako malo bit ćete u krugu ljudi s kojim ćete rado komunicirati. Premda će se zahtijevati da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će ipak vladati veselo i opušteno ozračje, pa ćete svi raditi lakše.

Sretni brojevi: 4, 21, 22, 34, 36, 44

Djevica

Sposobni ste razlučiti što vam je važno, a što nije. S takvim stavom možete stići dalje nego do sada. Vaša zrelost i promišljenost smirivat će poneku provokaciju ili situaciju u kojoj druga strana neće znati kako reagirati. Vodite oboje kamo treba. Do nedavno ste samo maštali o nekim poslovnim potezima, a sada ćete imati vremena sve to osmisliti i razraditi. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Sretni brojevi: 9, 11, 19, 21, 29, 33

Vjerojatno nećete biti zadovoljni onim što vidite da se sprema. Suzdržite se od suvišnih komentara, jer bi oni moglo samo doliti ulje na vatru. Budite umjereni, strpljivi, a ako treba, povucite se. Privremeno. Kasnije će biti lakše. Nastavit ćete diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjivati tihi i bučniji način rada, a vi ćete se prilagođavati čas jednom, čas drugom stilu.

Sretni brojevi: 16, 19, 21, 29, 33, 45

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Post ima svoj smisao jer se nekad živjelo u skladu s prirodom. Zimi se i tako cijelu zimu sjedi u kući, a uz to su u veliki blagdani,, no onda dolazi post, i čišćenje tijela, pa se tijelo zatim, do Uskrsa na dalje jača uz svježu, mladu hranu, šunkicu, jaja, mladi luk, kako bi

Korizma je završavala u nedjelju ujutro, no uvriježilo se da se na Veliku subotu navečer u crkvu nose šunka i jaja na blagoslov. Tako da se blagovalo u subotu navečer. Prije se sve nosilo u crkvu u košari, a sada samo dio obroka. Blagoslovljeno se nije nikad bacalo, ili davalo životinjama, a ako se nije moglo do kraja posjesti, spalilo bi se.

Kontakti će biti brojni, ali većina njih neće u potpunosti ispunjavati vaša ljubavna očekivanja. Stoga ćete o ljubavi više pričati, nego što ćete je osjetiti. Mnogi će bez obzira na sve organizirati lijepe provode za svoje društvo. Bit će im dobro. Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo kandidata koji bi željeli surađivati s vama. Tako ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave. Sretni brojevi: 2, 3, 22, 24, 25, 33

travnja

23. rujna do 22. listopada

Ovan Vaga

21. travnja do 20. svibnja

Bik Škorpion

21. svibnja do 21.lipnja

Ribe

VJESNIK srijeda, 5. ožujka2025.

TELEVIZIJSKI SPEKTAKL

Uskoro 2. sezona zabavnog showa "Tko

to tamo pjeva?"

Četvrtak, 06. ožujka

07:14 PM Potrošački kod

12:09 PM Dr. Beck: Depresija

12:49 PM Dnevnik 2

01:40 PM Eko zona

02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:14 PM Bajke, dok.reportaža

02:18 PM Kod nas doma

03:03 PM Otvoreno

03:33 PM Što je klasik? .Jon Fosse

04:24 PM Samo opušteno.

04:29 PM Studio 4: Znanost

Uz šarmantnog i duhovitog Franu Ridjana, natjecatelje će kroz uzbudljive glazbene pustolovine voditi stručni panel sastavljen od poznatih imena domaće zabavne scene

Nakon uspješne prve sezone, glazbeno zabavni show ''Tko to tamo pjeva?'' ovog proljeća vraća se na Novu TV. Televizijski spektakl, inspiriran svjetskim fenomenom koji je oduševio i Hrvate, ponovno će testirati intuiciju natjecatelja, ali i zabaviti gledatelje svih generacija.

U središtu ovog jedinstvenog showa nalaze se natjecatelji, jedan u svakoj epizodi, koji kroz sedam izazova, moraju eliminirati osam tajnih glasova od ukupno devet tajnih glasova u emisiji, za koje smatraju da su loši pjevači i to bez da ih ikada čuju. Na samom kraju, u osmom i posljednjem izazovu ostaje jedan tajni glas koji treba biti dobar pjevač kako bi natjecatelj osvojio glavnu nagradu u iznosu od 5.000 eura.

Uz voditelja, uvijek šarmantnog, britkog i duhovitog Franu Ridjana, natjecatelje će

kroz uzbudljive glazbene pustolovine, svakoga tjedna voditi stručni panel sastavljen od poznatih imena domaće zabavne scene. Alka Vuica, Luka Nižetić, Gianna Apostolski i Goran Vinčić svojim će znanjem, iskustvom i neizostavnim humorom pomagati natjecateljima da dođu do glavne novčane nagrade u iznosu od 5.000 eura, a u svakoj epizodi pridružit će im se i poseban gost – poznati stručnjak iz svijeta glazbe i scenske umjetnosti, čiji bi savjeti mogli biti ključni u razotkrivanju pravih pjevačkih talenata. Bez imena i prezimena, skrivajući se iza svojih karaktera i glumačkih sposobnosti, tajni glasovi u novoj će sezoni dodatno zbuniti natjecatelje. Ulog je visok, a put do pobjede nikad izazovniji. Tko će prepoznati prave glasove, a tko će nasjesti na vješto prikrivene ‘falševe’, saznajte uskoro na Novoj TV!

04:37 PM Studio 4: Kultura

04:45 PM Luda kuća, hum.serija

05:20 PM Romano Bolković - 1 na 1:

06:10 PM Školica: Brojevi 9 i 10

06:23 PM Mediteranci

06:51 PM ART

07:21 PM Studio 4: Sport

07:29 PM Svijet znanosti

Petak, 07. ožujka

12:11 PM Murterske bake, pučka i predajna kultura

12:39 PM Dnevnik 2

01:31 PM Hrvati u BiH

01:57 PM Pitanje stila s Izabelom - Maja Blažević

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Kod nas doma

02:55 PM Baština: Šibenski muzej

03:00 PM Otvoreno

03:30 PM Zlatna liga

03:55 PM Prostori nevidljivog

04:27 PM Studio 4: Znanost

04:35 PM Studio 4: Kultura

04:48 PM Dolina sunca, serija

05:31 PM Druga strana

05:56 PM Prometej

06:20 PM Privatizacija zdravstva

06:45 PM (Re)kreativac:

07:10 PM ART

07:40 PM Studio 4: Sport

Subota, 08. ožujka

12:10 PM Moja priča: Carolina, serija

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Sportske minute

01:57 PM Cvijeće Saše Šekoranje - Stol ukrašen rajčicama

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Zemlja obojena trima bojama

03:04 PM Globalna Hrvatska

03:44 PM Normalan život

04:19 PM Fašnički sud

04:34 PM Studio 4: Znanost

04:42 PM Studio 4: Kultura

04:50 PM Dolina sunca, serija

05:32 PM Šokačka rapsodija 2023.

06:52 PM Peti dan

07:52 PM Studio 4: Sport

Nedjelja, 09. ožujka

12:10 PM Veterani mira

12:41 PM Dnevnik 2

01:33 PM turizam.hrt

02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Neke druge priče, igrani �ilm

04:02

PM Koncert grupe Gazde

05:04 PM Studio 4: Kultura

05:12 PM Dolina sunca, serija

05:54 PM Klub čitatelja

06:44

PM Jojo i brojevi

06:49

PM Mališani

06:51

PM Ho ho ho hotel

07:03

PM Tata i j, dokumentarno-igrana

serija za djecu

07:39 PM Studio 4: Znanost

07:47 PM Studio 4: Sport

07:55 PM Dokumentarna reportaža

Ponedjeljak, 10. ožujka

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM Vrtni spa - Detox juha od koprive

12:40 PM Dnevnik 2

01:32 PM Zadar: More

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Plodovi zemlje

03:00 PM Neke druge priče, igrani �ilm

04:49 PM Zdravlea: Blefaroplastika

04:59 PM Studio 4: Kultura

05:09 PM Nedjeljom u 2

06:04 PM Samo lagano

06:34 PM Sunčana strana Prisavlja: Plesnjak na Prisavlju

07:47 PM Studio 4: Sport

Utorak, 11. ožujka

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob

02:05 PM Vrtni spa - En�leurange

02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:18 PM Kod nas doma

03:03 PM Baština u objektivu: Tisno

03:08 PM Otvoreno

03:38 PM Lijepom našom: Đakovo

04:43 PM Studio 4: Znanost

04:51 PM Studio 4: Kultura

04:59 PM Glas naroda, hum. serija

05:29 PM Na rubu znanosti

06:19 PM Otkrivamo Hrvatsku: Vrgorac, dokumentarni �ilm

06:44 PM Nives Opačić

07:14 PM Studio 4: Dijagnoza

07:39 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 12. ožujka 12:10 PM Dr. Beck: 12:45 PM Dnevnik 2 01:37 PM Glas domovine

01:57 PM Dokumentarna reportaža

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Kod nas doma

02:53 PM Baština u objektivu: Torpedo

02:58 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga

03:53 PM Razgovor s razlogom

04:23 PM Studio 4: Kultura

04:31 PM Koncerti i festivali

05:31 PM Sportske minute

05:51 PM Vrtlarica: Blitva, cikla, špinat 06:21 PM ART

06:51 PM Formula za sreću, serija

07:19 PM I to je Hrvatska: Osječka tvrđa

07:34 PM Studio 4: Sport

07:42 PM Studio 4: Znanost

07:50 PM Baština u objektivu: Torpedo 07:55 PM Dokumentarna reportaža

Sydney United 58 svladao Wandererse

Sydney United 58 i službeno je počeo svoju sezonu pobijedivši Western Sydney Wandererse s 2-0 u vrućim vremenskim uvjetima u subotu poslije podne u Sportskom centru Sydney United. Ovo je njihova prva pobjeda sezone nakon četiri kola muške Nacionalne premier lige Novog Južnog Walesa.

Obje momčadi nisu baš lako uspijevale stvoriti smislene gol prilike tijekom prvih 20 minuta te su snage bile ravnomjerno raspoređene.

Prvi gol konačno je pao u 24. minuti kada je vezni igrač Tariq Maia dočekao loptu izvan kaznenog prostora te uputio spektakularan udarac iz daljine kojim je brzinom rakete loptu poslao u gornji desni kut gola za vodstvo domaćih.

Western Sydney umalo je izjednačio u 33. minuti zahvaljujući napadaču Kaanu Nizamu, no njegov udarac iz daljine obranio je vratar Josip Orlović.

Domaćini su u drugom poluvremenu, u 49. minuti, stvorili prvu priliku kada

je krilni igrač Mason Wells nisku loptu s desnog krila poslao prema golu, no vratar Tristan Vidackovic je obranio njegov udarac. Vratar Wanderersa ostvario je još jednu ključnu obranu u 67. minuti bacivši se na desnu stranu kako bi obranio obećavajući udarac izvrsnog Maie.

Gosti su najbolju priliku stvorili u 73. minuti kada je Julian Cop ispucao udarac iz daljine koji je Orlović uspješno prebacio iznad prečke u još jednoj dojmljivoj obrani. United 58 povećao je prednost u 77. minuti - nakon strelovitog proboja po lijevom krilu Leroy Jennings utrčava u kazneni prostor i

loptu smireno šalje u donji lijevi kut gola.

Domaćini su zamalo postigli i treći gol u 87. minuti kada je Michael Glassock pronašao zamjenu Lukea Žuvelu u kaznenom prostoru, no Vidackovic ponovno brani. Western Sydney imao je posljednju priliku za utješni gol u sudačkoj nadoknadi nakon udarca iz kuta kada je zamjena Lachlan Tilt glavom dočekao ubacivanje Meliwethu Nkoma, no lopta odlazi iznad prečke.

Sydney United iduću utakmicu ponovno igra na domaćem terenu, u nedjelju 9. ožujka ugostit će Central Coast Marinerse. Susret počinje u 15 sati.

GC Knightsi nastavili savršen start sezone pobjedom nad Wolvesima

Zoran Juraj SABLJAK

GGld Coast Knightsi nastavili su dojmljiv početak sezone drugom uzastopnom pobjedom u kojoj su svladali Wynnum Wolvese s 2-0 na Carmichael Parku prošle subote navečer. Te večeri Max Brown imao je svoj show kada je postigao dva gola i tako osigurao sva tri boda za Knightse. Brown je tako do sada postigao tri gola u svega dvije odigrane utakmice ove sezone. Prvi gol stigao je u ključnom trenu, netom prije poluvremena, u 44. minuti. Brown je savršeno izveo slobodan udarac - loptu je poslao ravno u gornji desni kut gola u situaciji u kojoj vratar Wolvesa nije imao nikakve šanse za obranu, čime su Knightsi na poluvrijeme otišli s vodstvom od 1-0. Brown je pobjedu zapeča-

Melbourne Knightsi s 3-0 izgubili od dominantnih Canonsa

Zoran Juraj SABLJAK

Melbourne Knightsi pretrpjeli su težak poraz s 3-0 protiv Oakleigh Canonsa u utakmici koja se u petak igrala na Jack Edwards Reserveu, što ih je uoči iduće utakmice na domaćem terenu ostavilo s mnoštvom neodgovorenih pitanja.

Cannonsi su rano uspostavili dominaciju, Joe Guest bio je ključan za dojmljiv nastup domaćih. Guest je dao prvi gol u 21. minuti iz izvrsno izvedenog slobodnog udarca prebacio je zid Knightsa i vrataru Old�ieldu nije dao nikakve šanse dok se bacao ulijevo. Ovo nikako nije bilo sve što smo vidjeli od Guesta, on je u 37. minuti udvostručio vodstvo Cannonsa te ih je s tim rezultatom odveo na poluvrijeme. Prvo poluvrijeme u potpunosti je kontrolirao Oakleigh - diktirao je ritam igre i držao Knightse u obrambenoj poziciji. Iako su Melbourne Knightsi u drugom poluvremenu pokazali više energije

Adelaide Croatia utišala je domaću publiku na Frank Mitchell Parku dojmljivom pobjedom s 3-1 protiv tradicionalnog konkurenta. S više od tisuću prisutnih gledatelja, očekivanja su bila na visokoj razini uz brojne domaće navijače i cijenjena nova pojačanja koja su Beogradu donijela epitet favorita. Obje momčadi u ovo su kolo ušle nakon dvaju poraza. Beograd je izgubio kod kuće od Adelaide Cityja s 2-0, a Croatija je na domaćem terenu izgubila s 1-0 od Adelaide United Youtha.

tio netom prije posljednjeg sučevog zvižduka zabivši za 2-0, čime je Knightsima osigurao savršen početak sezone još jednom pobjedom. Gold Coast Knightsi sada će nastojati povećati svoj niz pobjeda kada se u petak, 7. ožujka, vrate na domaći teren gdje će u 20:30 ugostiti St George Willawong.

U postavu Croatije ušao je Jai King, dok se Rhys Thompson pomakao iza desno nauštrb Olivera Zafridisa. FK Beograd poželio je dobrodošlicu kapetanu Antoniosu Natsiopoulosu koji se vratio u njegovu postavu. FK Beograd dominirao je igrom početkom utakmice, a Croatia nije uspijevala uspostaviti glatku igru. Vincent Barbaro bio je prisiljen na fantastičnu obranu nakon što je Lorenzo Boseli proigrao Rileyja Stama u 21. minuti. Barbarova ispružena ruka spasila je stvar. Stam je potom, nekoliko trenutaka kasnije, promašio iz udarca glavom, nakon dodavanja Kristina Konstandopoulosa. Croatia je plasirala prvi pravi napad utakmice i odmah zadala snažan udarac. Donatien Niyonkoru ostvario je razarajući trk kroz obranu Beograda i njegovo dodavanje Ollieju Trimboliju dalo je dovoljno vremena da loptu dobaci do Anthonyja Coste

koji je petom loptu poslao pored Dakote Oschenhama za 1-0 za Croatiju. Beograd, uzdrman ovim primljenim golom, povukao se u obranu dok je Croatia dobivala sve više samopouzdanja. Igrač Beograda Antoni Trimboli promašio je polupriliku, a Costa je ponovno kaznio Beograd u 42. minuti. Boseli je oteo loptu Ikedi u vlasitoj polovici terena te ju je doveo do Caluma Campbela koji pak proigrava nečuvanog Costu koji loptu smješta u gornji lijevi kut gola na gromoglasno slavlje navijača Croatije.

Jai King iskupio se za raniji promašaj te postiže gol za 3-0 u 52. minuti. Rano dodavanje Brada Corba izvrsno je kontrolirao King koji je loptu prebacio preko vratara za konač-

i pokušali pronaći put natrag u igru, Cannonsi su zadržali kontrolu. Sve nade u povratak Knightsa ugasle su tijekom sudačke nadoknade kada je greška u obrani omogućila Oakleighu treći gol, što je bio i krajnji rezultat utakmice3-0.

Knightsi će se sada nastojati vratiti među pobjednike, i to ove nedjelje, 9. ožujka, kada se vraćaju na domaći teren gdje će ugostiti Port Melbourne Sharkse. Susret počinje u 19 sati.

Precizna Croatia iznenadila FK Beograd

ni rezultat za Croatiju. Rhys Thompson nije imao sreće te nije uspio postići gol za 4-0 za Croatiju u 60. minuti, nakon strelovitog trka u kazneni prostor nažalost je pogodio tek vratnicu. Croatia je potpuno kontrolirala igru u drugom poluvremenu, ali je Beogradu pružila slamku spasa nakon što je Ninko Beric iskoristio loše plasirano dodavanje Ikede. Beric je presreo loptu od Thompsona i proigrao Boselia koji ju pak šalje pokraj Barbara. Anthony Costa trebao je u 71. minuti postići svoj hatttrick, no Niyonkuru je vratio loptu Costi tek da bi ju ovaj poslao ravno k Oschenhamu. U 81. minuti za Croatiju je trebao biti dosuđen jedanaesterac kada je Aleksander Bandjak napravio prekršaj nad Niyonkuruom u kaznenom prostoru. Sudac je nažalost kaznio Niyonkurua radi simuliranja. Ponovni pregled snimke jasno je pokazao da se radilo o prekršaju na Niyonkuru.

Čvrsta, žilava obrana Croatije izdržala je do kraja. U 85. minuti oštra borba Yute Ikede i Konstandopolousa spriječila je da Beograd smanji rezultat na 3-2. Croatia je izdržala još preostalih 10 minuta utakmice i zasluženo odnijela pobjedu s 3-1. Postave Croatije U18 i rezervna postava izborile su pobjede s 4-1 zaokruživši tako savršen tjedan za klub. Croatia iduću utakmicu igra u gostima protiv Apollo SC-a u Mt Gambieru u ulici Webb u preliminarnom kolu FFA kupa - u subotu 8. ožujka u 16:30.

Zoran Juraj SABLJAK

Jai King igrač Adelaide Croa�je slavi rezultat 3-0

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije Dražen JURINA

DDndy City Hajduk završio je svoj pobjednički niz porazom s 3-1 protiv Hume Cityja. Nakon što je početkom sezone naredao tri uzastopna neriješena rezultata, Hajduk je doživio i prvi poraz ove godine u utakmici čije je prvo poluvrijeme izgledalo obećavajuće, no uslijedilo je razočaranje u drugom poluvremenu.

Utakmica je počela izjednačeno za obje momčadi koje su se početkom utakmice borile za kontrolu igre. Hajduk je zadao prvi udarac kada je napravljen prekršaj na Georgeu Lambadaridisu tek koji centimetar izvan kaznenog prostora. Lambadaridis je izveo slobodni udarac i pritom ostvario izvrstan učinak – preko živog zida poslao je loptu u gornji desni kut gola za vodstvo domaćih od 1-0 . Gol je uzrokovao glasnu potporu domaćih navijača, a Hajduk je prednost zadržao sve do poluvremena. Ali drugo poluvrijeme donijelo je sasvim drugu priču budući da se Hume na teren vratio s novom energijom. Gosti su izjednačili u 68. minuti, a svega dvije minute kasnije poveli su zahvaljujući autogolu protivnika. Kenny Athiu pokušavao je očistiti udarac iz kuta, no loptu je greškom uputio u vlastitu mrežu.

Hume City postigao je

Zoran Juraj SABLJAK

Rezultatom koji je odjeknuo u cijeloj ligi, St Albans Dinamo ostvario je vrhunski nastup i potukao snažne South Melbourne Hellase s 3-0 na Stadionu Lakeside u ponedjeljak navečer. Od samog početka utakmice Dinamo je igrao predano cilju pod nadahnutim vodstvom kapetana Michaela Grgića koji je zaista bio izvrstan cijelu utakmicu. Mnogi su predvidjeli da će ovo biti rutinska pobjeda za South Melbourne, no utakmica se uskoro pretvorila u pravu noćnu moru kako je Dinamo do savršenstva izveo svoj plan igre. Gosti su iznenadili domaću publiku netom prije 11. minute kada je Emmanuel Peters precizno dodao Lucasu Brynsu pokraj druge vratnice, a ovaj je loptu jednostavno ubacio u mrežu. Ovaj rani gol unio je novu energiju u redove Dinama koji je nastavio vršiti pritisak na protivnika koji je bio jasan favorit.

Upornost mu se isplatila prije poluvremena kada je

Hajduk doživio prvi poraz nakon sloma u drugom poluvremenu

treći gol nakon nespretne pogreške u obrani i tako zapečatio pobjedu od 3-1.

Dandy City Hajduk sada će se nastojati vratiti među pobjednike i osigurati prvu pobjedu sezone 2025. u gostima protiv Green Gully Reservea protiv kojeg igra ovog petka, 7. ožujka, u 19:30.

Dinamo potukao South Melbourne iznenađujućim rezultatom od 3-0

kapetan Grgić bio najviši te je u mrežu uputio loptu nakon udarca iz kuta i tako udvostručio vodstvo Dinama, nakon čega je South Melbourne otišao na poluvrijeme tražeći odgovore. U drugom poluvremenu

South Melbourne pokušao se vratiti u igru, no opetovano je nailazio na discipliniranu obranu Dinama koja je odbijala popustiti pod pritiskom. Gosti su tijekom cijele utakmice zadržali isti intenzitet i pobjedu su zapečatili u 91. minuti kada je Joshua Gulevski pronašao mjesta u kaznenom prostoru i pre-

cizno uputio loptu u mrežu za 3-0 uz gromoglasno slavlje putujućih navijača Dinama.

Ova povijesna pobjeda prva je pobjeda Dinama protiv South Melbourea nakon petnaest utakmica, čime je upisana kao iznenađenje godine. Dinamo će sada nastojati graditi na ovoj pobjedi kada se ove subote u 16 sati vrati u akciju. Iako se očekuje da će se utakmica igrati na Churchill Reserveu, molimo provjerite društvene mreže Dinama radi mogućih promjena i potencijalnog premještanja utakmice na stadion Thompsett.

Warriorsi nastavili dojmljiv

početak sezone pobjedom nad GV Sunsima

Zoran Juraj SABLJAK

North Geelong Warriorsi upisali su drugu pobjedu sezone teško izborenom pobjedom od 3-2 nad Goulburn Valley Sunsima na Elcho Parku prošle subote. Vrijedna tri boda izdigla su Warriorse na četvrto mjesto ljestvice. Napad domaćih predvodio je Sonny Brimmer koji je pronašao mrežu dvaput u dojmljivom nastupu. Angus Chapman također je dao svoj doprinos ključnim golom koji je pomogao osigurati pobjedu za North Geelong.

Unatoč izvrsnom nastupu Goulburn Valley Sunsa koji su uspjeli postići dva gola i ostati u natjecanju sve do posljednjeg sučevog zvižduka, Warriorsi su na kraju prevladali u ovoj uzbudljivoj utakmici. Warriorsi će sada nastojati nastaviti ovakve rezultate te se u idućoj utakmici pripremaju ugostiti Whittlesea United FC. Utakmica je na rasporedu u subotu 8. ožujka. Susret počinje u 17 sati, a igra se na Elcho Parku.

Dalić pozvao igrače za utakmice s Francuskom, novi Fruk i Ivanović

Prva utakmica je u Splitu 20. ožujka u 20:45 sati, a uzvratna utakmica je tri dana kasnije na Stade de Franceu

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić pozvao je 24 igrača te poslao pet pretpoziva za utakmice četvrt�inala Ue�ine Lige nacija protiv Francuske.

Prvi susret aktualne svjetske bronce protiv aktualnog svjetskog srebra bit će odigran u Splitu 20. ožujka u 20:45 sati, a uzvratna utakmica je tri dana kasnije na Stade de Franceu. Uz dobro poznata imena, na Dalićevu popisu su prvi put Toni Fruk i Franjo Ivanović. – Uz manje korekcije, ostali smo vjerni kadru koji je izborio ovu fazu natjecanja te me raduje da je dosta igrača u dobrom ritmu i jako dobroj formi. Posebno mi je drago što su opet s nama Juranović i Stanišić koji su zbog ozljeda propustili cijelu jesen. Ivanović i Fruk u kontinuitetu igraju dobro, čime su zaslužili svoju priliku u A reprezentaciji te vjerujemo da mogu ojačati ionako žestoku konkurenciju u momčadi –poručio je izbornik Dalić. – Napravili smo uspjeh plasmanom u četvrt�inale, ponovno je Hrvatska među najboljim ekipama u Europi, zaista su ostale samo probrane momčadi u ovoj fazi natjecanja.

S druge strane stoji Francuska, o kojoj sve znamo –zlatni i srebrni s prošla dva svjetska prvenstva, jedna od najboljih momčadi na svijetu, izuzetno ih poštujem, kao i izbornika Deschampsa.

Međutim, pokazali smo i u prošloj Ligi nacija da možemo igrati s Francuskom, vjerujem u našu kvalitetu i zajedništvo te idemo pred punim Poljudom na pozitivan rezultat koji bi nam dao dobre šanse uoči pariškog uzvrata.

Neće biti puno vremena za pripremu, ali veselimo se okupiti nakon duge pauze i uživati u ovim sjajnim utakmicama koje smo izborili

kroz grupnu fazu – zaključio je naš izbornik. Reprezentacija će se okupiti u ponedjeljak 17. ožujka u Splitu, a u Pariz će otputovati dan prije uzvratne utakmice.

Završni turnir Lige nacija bit će odigran u lipnju, a

ANALIZA SAMO REMI NA MAKSIMIRU

Na papiru Plavi imaju daleko najbolji kadar u HNL-u i uvijek mogu okrenuti sezonu i zaredati pobjede. Ali serije i trofeje ne osvajaju pojedinci, nego ekipe. Dinamo to nije

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo i Hajduk su u najvećem derbiju hrvatskog sporta odigrali 2:2 na Maksimiru. S obzirom na to da je Rijeka u Velikoj Gorici odigrala susret bez golova, za vrh tablice vrijedi da su međusobno svi ostali ista meta i isto odstojanje. Ostaje još 12 kola do kraja tijekom kojih Dinamo ima šansu nadoknaditi -6 za Hajdukom i -7 za Rijekom.

Dinamo

Iz perspektive toga da su Plavi u dvoboj ušli bez četiri od pet formalno najboljih igrača - Josipa Mišića, Brune Petkovića, Petra Sučića i Marka Pjace - te da su nakon ludosti Stefana Ristovskog s igračem manje igrali više od pola sata, remi nije loš ishod.

pobjednik ogleda Hrvatske i Francuske igrat će protiv pobjednika susreta Španjolska – Nizozemska.

Hrvatska brani srebrnu medalju iz prethodnog izdanja Lige nacija, kada je preko Francuske, Danske i Austrije izborila završni turnir, gdje je pobijedila Nizozemsku u polu�inalu prije �inalnog sraza sa Španjolskom koja je bila uspješnija nakon izvođenja jedanaesteraca.

Popis igrača za utakmice s Francuskom:

Vratari: Dominik Livaković, Ivica Ivušić, Dominik Kotarski.

Obrambeni: Joško Gvardiol, Josip Juranović, Duje Ćaleta-Car, Borna Sosa, Josip Šutalo, Josip Stanišić, Marin Pongračić.

Vezni: Luka Modrić, Mateo Kovačić, Mario Pašalić, Nikola Vlašić, Luka Sučić, Martin Baturina, Kristijan Jakić, Petar Sučić, Nikola Moro, Toni Fruk. Napadači: Ivan Perišić, Andrej Kramarić, Ante Budimir, Franjo Ivanović. Pretpozivi: Marko Pjaca, Mislav Oršić, Martin Erlić, Marco Pašalić, Nediljko Labrović.

S obzirom na to kako Rijeka i Hajduk izgledaju ove sezone, Dinamov zaostatak u teoriji nije ni najmanje nenadoknadiv. Oba kluba imaju ozbiljne i dubinske probleme u igri, kiksat će i nuditi Dinamu šansu da se u �inišu ugura ispred njih. Problem je što Dinamo ni najmanje ne izgleda kao momčad koja je to sposobna iskoristiti.

Uz sve objektivne poteškoće u derbiju i njegovu razvoju, ostaje činjenica da Dinamo protiv Hajduka, Osijeka i Rijeke ove sezone ima, u devet utakmica, jednu pobjedu, četiri remija i četiri poraza. I jedan poraz više ako računamo utakmice u Kupu.

Dinamo je u prvih 45 minuta, kada je igrao 11 na 11, odigrao vjerojatno najlošije poluvrijeme u sezoni. Postulati Cannavarovog pozicijskog nogometa lako su se raspadali protiv organiziranog suparnika, a tragično je izgledalo koliko lako Dinamo predaje loptu i koliko loše brani tranziciju.

Čak i ako maknemo zadnjih pola sata, nakon prvog crvenog kartona za Plave, statistika je prilično neumoljiva - Dinamo je zabio dva

gola iz dvije šanse, Hajduk je, osim autogola Franjića, imao još barem četiri solidne šanse .Formula Hajduka nije bila pretjerano komplicirana ni teško predvidljiva.

U izostanku Mišića Dinamo ima velik problem s protokom lopte u sredini terena. U 41. minuti je HRT-ova gra�ika bila vrlo jasna - svega 12% napada Dinamo je vrtio kroz sredinu terena, 54% ih je išlo preko lijeve, a 34% preko desne strane terena.

Kada protiv sebe imaš suparnika koji je stao u dupli blok, građenje preko bokova je najgore što možeš napraviti. Hajduk je, čak i uz Marka Livaju, kojem radna etika u obrani nije forte, lagano Dinamo u izgradnji napada usmjeravao na lijevu stranu, gdje je igrao Theophile-Catherine.

Francuski stoper sjajan je u defenzivnim dužnostima, ali je slab na lopti, a posebno na slabijoj nozi. Zašto je Cannavaro inzistirao na tome da baš on igra tamo, a ne Niko Galešić, koji se puno bolje snalazi s obje noge, ostaje samo jedan od upita koji se moraju postaviti talijanskom treneru.

Čak i kada maknemo speci�ične taktičke detalje na

Dinamo protiv Hajduka, Osijeka i Rijeke ove sezone ima, u devet utakmica, jednu pobjedu, četiri remija i četiri poraza.

Rezervacija avionskih karata po najpovoljnijim cijenama!

Bezbrižno putovanje I detaljno planiran odmor, osjećaj sigurnosti i udobnosti – sve to dobivate koristite li se uslugama nase putničke agencije Nazovite Jadranku Fazlić ili Rosie Crnić

stranu, jasno je da ovaj Dinamo nije momčad. Razmak između linija, reakcija na drugu loptu i agresivnost u duelu uz situacijsku inteligenciju su bili daleko ispod razine ovakvog tipa utakmice s vrlo malo nogometa, kakav se i mogao očekivati. Dinamo je gol za 2:2 primio s igračem manje, s tim da Hajduk u zadnjih pola sata, od čega se aktivno igralo možda 20 minuta, nije kreirao ništa osim gola. Otkad se Livaja vratio u HNL, došlo je do promjene balansa u snazi između Hajduka i Dinama zahvaljujući kojoj je prvenstvena utrka puno neizvjesnija nego prije. Ono što ide Dinamu na obraz je da je ovaj Hajduk najslabiji otkad se Livaja vratio na Poljud.

To je momčad koja ne dominira ni protiv sredine tablice ni protiv dna tablice ako im se rano ne otvori špina. Hajduk samo protiv Dinama izgleda kao ozbiljna momčad, kada može čekati svoju šansu da napadne suparničke rupe. Jedino što Dinamu preostaje je da se dogodi nešto slično prošloj sezoni kada je ni iz čega ušao u ludu seriju pobjeda.

Na papiru Plavi imaju daleko najbolji kadar u HNL-u i uvijek mogu okrenuti sezonu i zaredati pobjede. Ali serije i trofeje ne osvajaju pojedinci, nego ekipe. Dinamo to nije.

Izbornik Zlatko Dalić

Franjo Ivanović

Toni Fruk

Remi s okusom poraza

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 5. ožujka2025.

NOGOMET ISTI RAZMAK NA VRHU NAKON DERBIJA

Dinamo i Hajduk su remizirali u oštrom i nabrijanom derbiju pa je stanje na vrhu tablice ostalo isto

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Istra je u ludoj utakmici pobijedila Lokomotivu s 3:2. U 17. minuti je Mudražija iznudio pa realizirao penal, ali već u sljedećem napadu Fućak je izjednačio rezultat. Domaćin je okrenuo u 26. minuti kada je poentirao Lončar. Do kraja poluvremena je precizan bio i Lisica izvana, a utješni pogodak za goste ponovno je dao Mudražija.

Rijeka je na teškom terenu u Gorici odigrala 0:0. Bio je to susret bez previše šansi, a najbolju je promašio Ndockyt koji je s nekoliko metara prebacio prazan gol Rijeke.

Osijek je izgubio od Slavena kod kuće (1:2). Domaći su poveli u 25. minuti kada je Soldo pucao, golman odbio, a Pušić pospremio loptu u mrežu. Ništa se nije mijenjalo do 78. minute kada je Šuto glavom pogodio do iznenađenje.

Za šok se pobrinuo Jagušić koji u 85. sjajnim volejom donosi pobjedu gostima.

Dinamo i Hajduk odigrali su 2:2 na Maksimiru. Već u 5. minuti je Ristovski probio bok i ubacio loptu po podu, Hoxha ju je propustio, a Baturina pogodio rašlje za vodstvo domaćina. Nakon toga je Dinamo nestao s terena, a Hajduk je pritiskao.

Sjajnu šansu imao je Šego, ali mu Nevistić brani nogama. Ipak, malo prije poluvremena Franjić loše reagira na centaršut i postavlja 1:1. Dinamo je na startu drugog odigrao sjajnu akciju.

Da nam je netko na početku prvenstva rekao da ćemo 12 kola prije kraja biti prvi i boriti se za naslov, ne bismo vjerovali, rekao je Đalović

Trener Rijeke Radomir Đalović gostovao je u emisiji Radio Rijeke i govorio o aktualnostima vezanima uz Rijeku nakon 24. kola HNL-a.

Njegova momčad je preko vikenda remizirala na gostovanju kod Gorice (0:0), no kako su Dinamo i Hajduk odigrali bez pobjednika na Maksimiru (2:2), tako je i bodovna razlika na vrhu ostala ista. Rijeka ima bod više od drugoplasiranog Hajduka i sedam bodova više od trećeg Dinama.

“Pohvalio bih svoje momke jer smo utakmicu u Velikoj Gorici odigrali još snaž-

Dinamu dva crvena protiv Hajduka, veliki kiks Rijeke

‘Očito je to u hrvatskoj kulturi’

Galešić se ispričao Lučiću

Dinamov igrač Niko Galešić je nakon jednog centaršuta, u pokušaju da dođe do lopte, jako visoko podigao nogu u skoku i u glavu udario golmana Hajduka Ivan Lučića. Sudac mu je prvo dao žuti karton, a onda mu je nakon pregleda VAR-a dao izravni crveni karton.

Galešić se dan nakon utakmice oglasio na Instagramu:

“Želim se ispričati zbog nesretne situacije na juče-

rašnjoj utakmici. U želji da postignem pogodak i pomognem svojoj ekipi, nažalost sam nenamjerno ozlijedio protivničkog golmana. Još jednom mu šaljem isprike i želim mu brz oporavak! Zasluženo sam kažnjen i također se želim ispričati svojim suigračima i navijačima jer sam ih ostavio s još jednim igračem manje.” Galešić, Hrvat rođen u Berlinu, proveo je u Rijeci pet i pol godina.

Nakon kratkotrajnog prekida utakmice zbog Torcidine bakljade i to u trenucima kada je Hajduk napadao,

Tablica

Ga�uso nije bio sretan: “Nikad i ne mogu shva�� zašto se te baklje bacaju u teren, ali vidim da je to očito u hrvatskoj kulturi. Igrao sam milanske derbije i Old Firm, ali moram prizna� da se osje� rivalitet u ovim utakmicama, drago mi je što sam dio toga.”

Baturina je asistirao Pierreu. Gabrielu koji zabija za 2:1. Činilo se da Plavi uspostavljaju kontrolu, a onda je Ristovski dobio bespotreban drugi žuti karton. Domaćin se nakon toga branio, ali u drugom dijelu je bilo puno prekida i sjeckanja igre.

Rijeka 24 12 10 2 36-10 46

Hajduk 24 12 9 3 38-20 45

Dinamo 24 11 6 7 47-34 39

Varaždin 24 8 9 7 20-17 33

Slaven Bel. 24 8 8 8 27-29 32

Osijek 24 8 6 10 33-35 30

Lokomotiva 24 8 4 12 33-40 28

Istra 1961 24 6 10 8 24-35 28

Gorica 24 6 6 12 20-33 24

Šibenik 24 4 6 14 19-44 18

U 91. minuti je Hrgović centrirao, a Krovinović se sjajno ubacio iz drugog plana i zabio glavom. U 11. minuti nadoknade je Galešić kod prekida išao neoprezno pa je udario kramponom Lučića u glavu i dobio direktan crveni karton.

Varaždin je slavio u Šibeniku s 0:2. Već u 9. minuti je Maglica konkretizirao bolju igru gostiju.

Varaždin je nastavio pritiskati i nagrada je stigla u 87. minuti kada je Duvnjak potvrdio pobjedu.

U Gorici su još natopili teren i nije

čudo što imaju toliko bodova doma

nije nego prijašnje tri, i to zbog terena koji je bio jako loš. Domaćin je još močio teren prije utakmice (tih dana je stalno padala kiša, op.a.) i nije ni čudo da oni imaju toliko bodova doma. Nismo uspjeli zabiti gol, ali smo uspjeli ostati neporaženi. Odigrali su odlično i taj bod

gledam s pozitivne strane. Žao mi je zbog navijača da im nismo uspjeli dati još jednu pobjedu, ali nadamo se da će nas tako snažno bodriti i dalje”, rekao je o utakmici u Gorici.

Govorio je i o ozljedi Duje Čopa: “U situaciji smo gdje Čop ne može igrati, sigurno

da je Fruku lakše kad igra Čop, kao i cijeloj ekipi, ali nadamo se da će krenuti trenirati što prije i vjerujem da će se brzo vratiti. Fruk je fenomenalan igrač, pokazao je to na Poljudu.”

Tema je bila i borba za naslov prvaka: “Da nam je netko na početku prvenstva rekao da ćemo 12 kola prije kraja biti prvi i boriti se za naslov, ne bismo vjerovali. Borimo se s pritiskom, ali došli smo na prvo mjesto i na njemu se moramo pokušati i održati.

Dečki su svjesni svoje prilike, imaju to u glavi i u svakoj utakmici igraju sa željom da budu prvi. Iskusniji smo za jednu godinu svi zajedno i nadam se da ćemo u ovoj godini biti uspješniji.”

Žestok derbi na Maksimiru

Trener Rijeke Radomir Đalović

Vratar Ivan Lučić

Gennaro Ga�uso