eura neto: ‘U rangu su Njemačkoj ili Francuskoj‘

prihodi nisu rasli pa su uslijedili otkazi.

“U nekim �irmama se smanjivao broj netehnološkog osoblja. U drugim �irmama su se opredijelili za juniore. Međutim, većina je smanjivala po tome tko je koliko doprinio”, kazala je Barančić. Barančić je otkrila da je trenutno prosječna plaća u IT sektoru oko 2000 eura.

“Tu isto ima �irmi koje daju stvarno možda čak i dvostruko veće plaće. Ne kažem da je puno takvih, ali ih ima”, kazala je te napomenula da plaće ne mogu biti veće dokle god hrvatski poslodavci ostvaruju do 100.000 eura prihoda po čovjeku, dok je u svijetu taj iznos oko 400.000 eura.

“Mogu potvrditi da postoje �irme koje daju oko 9, 10 tisuća eura bruto plaće za softver arhitekte, seniore, leadove, što je u rangu plaća za iste te pozicije u Njemačkoj ili Francuskoj”, kazala je Barančić.

IT sektor u Hrvatskoj kon�nuirano raste uobičajeno po znatno višim stopama rasta od prosjeka Hrvatske i drugih sektora. Vjeruje se kako će se rast nastavi� i u 2023. godini, ali možda po nešto nižim stopama od prethodnih godina.

Plaće će također nastavi� ras� u skladu s tržišnom situacijom, ali će se svakako pojačano pra�� produk�vnost radne snage.

Izjavio je to Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, te dodao kako su svjesni globalne situacije i najavljenih otpuštanja u globalnim IT tvrtkama, ali smatraju kako na njihove odluke utječe prvenstveno burzovna situacija i interesi dioničara, a ne toliko realni poslovni rezulta�.

- To svakako otvara i dodatni prostor za njihove vanjske tvrtke suradnike, jer su im � resursi i dalje znatno je�iniji od vlas��h zaposlenika. U slučaju smanjivanja vanjskih potreba globalnih IT tvrtki, vjerujem kako će lokalno IT tržište moći zaposli� takve resurse, rekao je Jukić.

vozila koja će Sjedinjene Države donirati Hrvatskoj.

“Američka tvrtka je spremna dati priliku Đuri Đakoviću i očekujem da će ugovor biti potpisan sljedeći mjesec”, rekao je Banožić, dodajući da će tako ta tvrtka iz Slavonskog Broda postati regionalno čvorište za održavanje tih vozila.

“Drago mi je što je NATO prepoznao kvalitetu hrvatske obrambene industrije pozvavši i tvrtku Đuro Đaković koja ima dugogodišnje

Hrvatski je ministar obrane izrazio žaljenje što Hrvatska ne sudjeluje u misiji EU za obučavanje ukrajinskih vojnika, na što nije pristao predsjednik Zoran Milanović.

“Hrvatska, nažalost, ne sudjeluje u toj misiji u kojoj je mogla da� svoj doprinos u onome što najviše �š� ukra- jinske snage, a to su minska polja. Hrvatska je bila spremna obučava� inženjerske postrojbe za protuminsko djelovanje i na taj bismo način pridonijeli sigurnos� ukrajinskih snaga, ali i bržem napredovanju jer su upravo ta minska polja ono što ih najviše usporava”, rekao je Banožić.

Projekti koje ostvarujemo jačaju naše sposobnosti, rekao je u Parizu hrvatski ministar obrane

Ministar obrane Mario Banožić rekao je u ponedjeljak u Parizu, prigodom posjeta izložbi “Paris Air Show 2023.”, da su Hrvatska i Francuska strateški partneri te da projekti koje ostvaruju jačaju njihove sposobnosti, priopćio je MORH.

Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj posjetili su izložbu “Paris Air Show 2023.” koju je svečano otvorio francuski predsjednik Emmanuel Macron te su sudjelovali na Konferenciji o europskoj protuzračnoj i proturaketnoj obrani koja je održana uz izložbu na inicijativu francuskog šefa države.

“Ova izložba i konferencija su prilika za razmjenu pogleda o europskoj sigurnosti. Francuska i Hrvatska strateški su partneri, a projekti koje ostvarujemo jačaju naše sposobnosti. Rasprava

malja, kao i 304 službena izaslanstva iz više od 100 zemalja i sedam međunarodnih organizacija. Izložba na jednom mjestu pruža uvid u najnovija dostignuća iz područja zrakoplovne industrije i svemirske indu- strije, naglašava MORH. “Paris Air Show” je prvi put održan 1909. te je kroz godine evoluirao u najprestižniji i najveći sajam zrakoplovstva u Europi koji na jednom mjestu okuplja elitu zrakoplovnog svijeta.

Na komentar voditelja da to izađe oko 5500, 6000 eura neto, za Tech Radar je kazala: «6000 vjerojatno».

Ovome treba dodati kako je hrvatski IT sektor pokazao značajnu otpornost i za vrijeme prošle velike ekonomske krize, te mnogi analitičari vjeruju kako postoji dovoljno inovativnosti i spremnosti na promjene kako bi se tvrtke prilagodile ekonomskoj situaciji.

Hrvatska IT industrija ima veliki potencijal, a najveća vrijednost je u tome što omogućuje i eksponencijalni razvoj svih ostalih gospodarskih grana.

iskustvo u održavanju sustava starije proizvodnje poput tenkova, kao i novijih sustava poput Patria vozila, a uskoro i borbenih vozila pješaštva Bradley koje RH nabavlja”, rekao je Banožić.

Na sastanku su bili nazočni i predstavnici francuske tvrtke MBDA s kojom Hrvatska ima sklopljen ugovor o nabavi raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral, gdje postoji potencijal i za daljnju suradnju.

Također, susretu su nazočili i predstavnici tvrtke Lockheed Martin s kojom RH ima dva važna projekta, jedan je modernizacija radara FPS 177, a drugi je nabava dodatnih višenamjenskih helikoptera Black Hawk uz pomoć nedavne donacije SAD-a u iznosu od 140 milijuna dolara.

o operativnim izazovima europske zračne i raketne obrane koju imamo ovdje na konferenciji iznimno je važna u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je Banožić.

“Hrvatska u potpunosti podržava jačanje i razvoj sposobnosti zračne i proturaketne obrane u okviru i u smjeru ostvarivanja zajedničkih ciljeva”, dodao je Banožić. On i Hranj posjetili su i štandove tvrtki Dassault, Thales, Nexter i SAFRAN upoznavši se s njihovim proizvodima i rješenjima.

Ovogodišnji 54. Paris Air Show održava se do 25. lipnja, a na njemu je oko 2500 izlagača iz više od 50 ze-

Oni će oploditi ženke koje će zatim proizvesti jajašca koja neće dovesti do potomstva

Za borbu protiv komaraca

Grad Zagreb ove godine osigurao je 384.000 eura. Dio novca ide i za edukaciju građana. “Da se građani informiraju o važnosti uklanjanja posuda s vodom za vrijeme ljetnih mjeseci jer naje�ikasnija metoda za uklanjanje jest zapravo uklanjanje legla komaraca”, rekao je Dragan Grubiša s Odjela za zdravstvenu ekologiju Grada Zagreba.

Idući tjedan u Zagreb će se prvi put ispustiti 100.000 sterilnih mužjaka uvezenih iz Italije kao dio borbe protiv najezde komaraca. “Što znači da će oni, ako su brojnošću tu nadmoćni, oploditi ženke koje će zatim proi-

Hrvatska je s Francuskom uspostavila snažnu suradnju u vezi s nabavom najmodernije vojne opreme. Ponajprije tu je eskadrila, dakle, 12 zrakoplova Rafale, koji će poče� pris�za� sredinom sljedeće godine.

Hrvatski pilo� i tehničari se već određeno vrijeme

Vježbe uvježbavaju u francuskim vojnim bazama. Sustav obuke je takav da bi oni koje francuski stručnjaci osposobe trebali moći obučava� sljedeće naraštaje hrvatskih pilota i tehničkog osoblja. Za�m su naručeni protuzrakoplovni sustavi kratkog dometa Mistral koji bi trebali doći krajem ove godine. Predmet razgovora je i nabava protuzrakoplovnih sustava dugog dometa.

S Amerikancima se pak stalno održavaju vojne vježbe, ali podalje od očiju javnos�, a također bi Hrvatska trebala uze� udjela i u modernizaciji oklopnjaka s gusjenicama Bradley.

zvesti jajašca koja neće dovesti do potomstva i na taj način biološkim putem smanjit će se broj tigrastih komaraca na nekom području, objasnila je Ana Klobučar iz Službe za epidemiologiju, NZJZ “Dr. Andrija Štampar”, piše HRT. Stručnjaci objašnjavaju i da se prevencija obavlja i na vodama stajačicama, a prije ljeta počinje i oprašivanje. “Suzbijanje odraslih jedinki obično se radi u vrijeme njihove najveće brojnosti, a to je krajem 6. mjeseca i početkom 7. mjeseca kada se ruše tzv. proljetne vrste komaraca”, dodao je Josip Palaversa iz Tehinspekta.

Prema podacima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, danas u svijetu živi više od 3 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250 000 pripadnika te zajednice.

Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848. g., a taj se broj povećavao sve do 1918. g. Valja spomenuti da su Hrvati pojedinačno na ovo područje počeli dolaziti već od sredine 18. stoljeća. Prvi sigurni povijesni podaci postoje za hrvatskog isusovca Nikolu Plantića, rođenog u Zagrebu 1720. g. koji je na područje tadašnje Argentine došao godine 1748.

Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između I. i II. svjetskog rata, tj. između 1918. i 1939. g. U toj etapi također su bili najbrojniji iseljenici iz hrvatskih primorskih krajeva, ali su u njoj sudjelovali i iseljenici iz Banovine, Like, Korduna, Slavonije, Srijema, Hercegovine i sjeverne Bosne.

No, Hrvati su u prvom i drugom valu useljavanja u Argentinu bili upisivani u evidencijama svoje nove domovine ne samo kao Hrvati već i kao Austrijanci, Mađari, Slaveni, Dalmatinci, Jugoslaveni, što je bio odraz tadašnje situacije u kojoj se nalazila matična zemlja. Bez obzira na navedeno, u Argentini je 1939. g. bilo oko 150 000 Hrvata okupljenih u 133 naselja.

Treći i posljednji val bio je poslije Drugoga svjetskog rata, između 1945. i 1956. g. kada je u Argentinu došlo oko 20 000 Hrvata, političkih emigranata. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.

Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim zemljama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu.

Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice glede čega su, bilo kao pojedinci bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.

Prije smo imali između 200 i 300 zahtjeva za hrvatskim državljanstvom godišnje, a prošle godine završili smo s obradom 3000 državljanstava i već imamo listu čekanja, kažu iz veleposlanstva RH u Buenos Airesu

Migracije radnika stara su povijesna pojava, a u vremenima kriza one su intenzivnije. S ulaskom u Europsku uniju iz Hrvatske se u zapadne zemlje iselio veliki broj radnika, dok nam s druge strane sve veći broj radnika razlike, i dalje gaje ljubav prema Hrvatskoj, pa je na neki način i idealiziraju tečajevi na priznatim sveučilištima u zemlji su pokriveni. Svake godine sve se više Argentinaca prijavljuje za te stipendije, a kada završe studij, odlučuju ostati. Vidimo i da kada dobiju vizu za privremeni rad, vra-

Radnika nedostaje i u kulturi, zdravstvenom i socijalnom sustavu, u prehrambenoj, prerađivačkoj i metalurškoj industriji te u poljoprivredi i šumarstvu. Također su potrebni liječnici, nastavnici i farmaceuti.