Britanski list proglasio dva hrvatska otoka među najljepšima u Europi

No, Nijemci su izračunali kako im je ljetovanje u Hrvatskoj skuplje nego u Turskoj, Grčkoj, Albaniji pa i Španjolskoj

Ugledni britanski Telegraph objavio je prošlog tjedna listu manje poznatih europskih otoka koji se ističu kao rajske destinacije za ljetovanje, a na njima su se našla i dva hrvatska dragulja: Lopud i Rab.

Lopud je opisan kao otok na kojem možete uživati neometani prometom te uživati u njegovim ljepotama dok bosonogi šećete uz predivnom obalom.

“Za samo sat vremena putovanja brodom od urbanog Dubrovnika stižete na očaravajuću malenu luku otočića Lopuda koji osvaja kućicama boje meda okupanima suncem. Čim brod napusti luku, ostajete u miru mjesta na kojem autima nije dozvoljen pristup”, opisuje cijenjeni portal i dodaje:

“Šetnja preko njezinog šumovitog zaleđa dovodi vas do plaže Šunj, polumjeseca pijeska i vode zelenkastog odsjaja, jedne od najljepših u cijeloj Hrvatskoj. Kraj nje su terase obložene bambusom te pregršt nepretencioznih bistroa duž obale, koji poslužuju najsvježijeg jastoga za djelić cijene drugih mediteranskih rivijera.”

Za Rab tvrde da posjeduje najbolje plaže na istočnoj jadranskoj obali te ističu kako je zagonetno da se još uvijek nije prometnuo u najposjećeniji otok Mediterana.

“Rab je ljepotica, njezin stari grad skup je kuća i zvonika smještenih na poluotoku. Krovovi od terakote ugodan su kontrast morsko zelenom Jadranu, dok je ostatak otoka obilje zimzelenog drveća i hrastovima crnike. Ali, najveća privlačnost od svih su rapske plaže koje ostavljaju bez daha – veliki, dugi polumjeseci blijedo zlatnog pijeska koji nestaju u smaragdnoj vodi”, piše The Telegraph i dodaje:

“Prošetajte ili biciklirajte do plaže Rajska ili Sahara, a uvijek imate opciju istraživanja otoka i pronalaske neke od mnogobrojnih skrivenih plaža. Jedna od njih je i Kandarola na kojoj su 1936. uživali britanski kralj Edward VIII. i Wallis Simpson.” Uz hrvatske dragulje, istaknuti su europski otoci Favignana (Sicilija), Agistri (Grčka), Pantelleria (Sicilija), Andros (Grčka), Ponza (Italija), Procida (Italija), La Maddalena

Otok Lopud nedaleko Dubrovnika Britancima je čaroban (Sardinija), Meganisi (Grčka) i Cala Napoletana (Italija).

No, Hrvatska bi ove godine mogla imati problem s cijenama. Naime, prema izračunu njemačkih medija, Jadran je postao preskup tamošnjim turistima u odnosu na neka druga odredišta.

Pišu kako bi idilične bijele kućice s plavim prozorima u Grčkoj ili tirkizno albansko more i pješčane plaže ove godine njemački turisti mogli vidjeti za manje novca nego hrvatsku obalu.

Tako je barem izračunao njemački statistički ured. Od

Britanski The Post Office već 16 godina radi listu najispla�vijih europskih gradova u kojima možete o�ći na odmor za vikend.

Ovih dana objavljena je nova lista za 2023. godinu koja uspoređuje 35 europskih gradova i otkriva koje su najprofitabilnije europske des�nacije. Ove godine je to portugalska metropola Lisabon.

Titulu najskupljeg grada u Europi ponio je Amsterdam, gdje bi za jedan vikend trebalo izdvoji� 835 eura, a među najskupljima su Pariz, Venecija, Ženeva i London. Dubrovnik je zauzeo prvo mjesto na lis� gradova sa najskupljim ulaznicama za povijesno – kulturne znamenitos�.

A ovo je lista najispla�vijih europskih gradova 2023. godine, počevši od najje�inijih: Lisabon (Portugal), Vilnius (Litva), Krakov (Poljska), Atena (Grčka), Riga (Latvija), Porto (Portugal), Zagreb (Hrvatska) ), Budimpešta (Mađarska) ), Varšava (Poljska) i Lille (Francuska).

Dobri rezulta� u prva če�ri mjeseca

Ukomercijalne smještajne objekte u prva četiri mjeseca došlo je 2 milijuna turista ili 30,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, koji su ostvarili 5,3 milijuna noćenja, što je porast od 19,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i da je samo u travnju u tim objektima bilo 20,4 posto više noćenja.

Najviše od ukupnih stranih noćenja ili 17,1 posto ostvarili su Slovenci, a sa 16 posto slijede ih Nijemci te Austrijanci sa 11,4 posto, dok su među onima blizu 10 posto udjela u noćenjima Talijani i turisti iz Ujedinjene Kraljevine, a i iz svih tih zemalja ostvareno je više noćenja nego u prva četiri mjeseca 2022.

Hrvatske je, kažu, jeftinija i Turska i Grčka i Albanija pa i Španjolska. I tako se čini da je Jadran postao preskup i Nijemcima.

Noćenje u hotelu s 4 zvjezdice u turskoj Antalyi u srpnju od 88 do 250 eura. Isto to u Rovinju od 207 do 518 eura. Soba u Lisabonu već za 47 eura, u Dubrovniku je najjeftinija za 74 eura. Put od Zagreba do Supetra autom 113 eura, let do grčkog otoka Krfa već od 25. Je li Hrvatska postala previše skupa? - pitanje je koje su poje postavio hrvatski RTL.

“Srednjom staležu je sigurno preskupo, onima s manjim primanjima nedostupno, jedino tko ima lovu - sve mu je dostupno”, kaže Zagrepčanka Ana. Njezina sugrađanka Mia Luka kaže da ima prijateljicu na moru pa će ići na more.

A svi oni bez prijatelja teže se snalaze. Dobro da turizam ne ovisi o domaćim gostima. Jing iz Malezije kaže da su cijene ovdje dosta razumne, dok Camilla iz Cipra ne misli tako. “Pomalo je skupo, ali je u redu.”

Alex iz Nizozemske tvrdi da je jeftinije nego doma. “

Ali cijene nisu toliko niske koliko sam očekivao da će biti. Mislim da cijene rastu i ovdje”, ističe.

Njemački ured za statistiku je usporedio cijene smještaja i hrane u turističkim destinacijama i Njemačkoj. Došli su do zaključka da su Turska i Albanija 56 posto jeftinije nego Njemačka, Portugal i Malta 28%, Grčka 21, Španjolska, Poljska, Češka18 posto. Hrvatska je skuplja od svih ovih zemalja - a jeftinija od Njemačke 17%.

Nijemci su podatke o ljetovanju prikazali na vrlo jednostavan način. Ono što ćete u Turskoj platiti 1000 eura, u Portugalu ćete za to izdvojiti 1636 eura, u Grčkoj 1795, a u Hrvatskoj - 1886 eura. Da je Hrvatska skupa znaju i u Srbiji pa možda i zato umjesto na bliži Jadran lete za jeftiniji Tunis.

Većina dolazaka i noćenja odnosi se na strane turiste, kojih je u prva četiri mjeseca došlo 1,4 milijuna, ostvarivši 4 milijuna noćenja, čime su iste mjesece 2022. nadmašili za 37,1 odnosno 22,1 posto.

Domaćih turista je u prva četiri mjeseca ove godine u komercijalnom smještaju bilo slično kao Slovenaca, odnosno 615 tisuća ili 17,5 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je njihovih 1,3 milijuna noćenja porast od 12,6 posto.

Uprva četiri mjeseca ove godine 23 posto je više turističkih dolazaka i 12 posto više noćenja gostiju iz Francuske u usporedbi s istim razdobljem lani, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj Daniela Mihalić Đurica.

“Vjerujemo da ćemo se ove godine približiti rekordnim rezultatima iz 2019., kada smo ostvarili 640.00 dolazaka francuskih gostiju, izjavila je Mihalić Đurica na završnici festivala Tjedan zaljeva Morbi- han u gradu Vannesu, u regiji Bretanji. Rezultat je to povoljnijih globalnih zdravstvenih prilika, ali prije svega promotivnih kampanja na francuskome tržištu, kaže ona.

“Sve se više razvijamo kroz drukčije proizvode, a maritimna baština samo je jedan od njih i zato su nam festivali poput ovoga u Bretanji iznimno važni, dodala je i zahvalila na pomoći udruzi Cronaves iz Splita koja već desetak godina širom Europe popularizira i predstavlja hrvatsku maritimnu baštinu.

Ministrica turizma i sporta

Nikolina Brnjac izjavila je u četvrtak kako je turizam jednako važan na kontinentu kao i u jadranskim županijama, a uz novi Zakon o turizmu važnu ulogu u njegovu razvoju imat će i županije.

Brnjac je kazala kako je u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine prvi puta kao jedan od glavnih ciljeva postavljen razvoj cjelogodišnjeg regionalno razvijenog turizma.

Razgovarali smo o planovima upravljanja, a jedan od zadataka županija bit će sastavljanje liste projekata koji su od značaja za razvoj turističkih destinacija i županija, koji će se formirati prema kriterijima održivosti, zelene i digitalne tranzicije, kazala je Brnjac.

Nikolina Brnjac

Idemo i u smjeru što bolje turističke promocije svih kontinentalnih županija. Zato smo i pokrenuli kampanju “Doživi domaće”, kako bismo se što više kod domaćeg stanovništva, ali i na stranim tržištima, mogli pozicionirati kao cjelogodišnja turistička destinacija, poručila je Brnjac.