The Croatian Herald 26th of March 2025

VJESNIK Hrvatski

ŽELJKO DOGAN

Naš Hrvatski vjesnik zatvara tiskovne i otvara nove, digitalne stranice

Str. 3

Tradicionalno hodočašće sv. Josipu u Newcastleu

Nakon mise proslava je nastavljena u prostoru Centra gdje je priređen svečani ručak

Hrvatska katolička zajednica Newcastlea srdačno je u subotu, 15. ožujka, dočekala brojne hodočasnike iz hrvatskih katoličkih

HK 'GIPPSLAND'

centara u Wollongongu, Summer Hillu, Blacktownu i St. John’s Parku. Tradicionalnim hodočašćem proslavljen je blagdan zaštitnika Centra u Newcastleu, vjerničkom srcu posebno dragog sveca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusova poočima i zaštitnika hrvatskog naroda – sv. Josipa.

Dan zajedništva u Traralgonu

Jedan od najposebnijih trenutaka svakako je bio nastup na harmonici veselog Ivice

UHrvatskom društvu

“Gippslandu” održan je prošlog tjedna, u subotu 22. ožujka, još jedan lijepi događaj koji je okupio naše drage umirovljenike,

stanovnike iz šire okolice Melbournea, članove Umirovljeničkog društva u Springvaleu i lokalne zajednice. Bio je to dan ispunjen smijehom, dobrim društvom i, naravno, izvrsnom hranom i glazbom. Ovaj događaj još jednom je pokazao snagu zajedništva i istaknuo važnost okupljanja članova hrvatske zajednice.

GRUPA BRIMBANK

Izrada uskrsnih čestitki koje će podijeliti s obitelji i prijateljima

PRIPREME ZA HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR

Tx

Za Gold Coast turnir spremni!

Ako planirate tada svoj dolazak u Gold Coast, planirajte ga što prije kako bi na vrijeme osigurali svoj boravak

Ovogodišnji 51. uzastopni Hrvatski nogometni turnir odvijat će se u Hrvatskom sportskom centru Gold Coastu od 25. do 28. rujna. Gold Coast Knightsi započeli su svoje pripreme za turnir.

Bit će to četvrti put kako su „vitezovi Gold Coasta“ u svojoj četrdesetpetogodišnjoj povijesti kluba domaćini jednog od najvećih kalendarskih doga-

Godine 1995., 2012. i 2018. pokazali su se izvrsnim domaćinima, stoga će ovogodišnji turnir predstavljati još jedan izazov.

Sve informacije vezane uz ovaj turnir mogu se naći na njihovoj službenoj Facebook stranici, kao i na Instagramu koji će pratiti sva događanja. Ovo je važno posebno zbog državnih i školskih praznika koji su u isto vrijeme.

Donosimo i reportažu u slici o saniranju štete nakon olujnog nevremena na terenima oko Hrvatskog sportskog centra gdje su se ponovno iskazali brojni volonteri.tr. 14, 19

Str. 19

ODLAZAK NA SP

Vatreni već za tri mjeseca igraju ključnu utakmicu

Proslava u Adelaideu

Hrvatska katolička zajednica Adelaidea svečanom je sv. misom, u srijedu 19. ožujka, proslavila blagdan sv. Josipa. Pristigli su i brojni vjernici iz drugih župa – Kraljice mira u Paynehamu, mađarske i njemačke zajednice, iz zajednice tradicionalne latinske mise, kao i predstavnici Nadbiskupije te Katedralne župe Adelaidea. Dvojezičnoj sv. misi prisustvovali su i gostujući svećenici.

Haaško ponižavanje Hrvata nastavlja se uz poltronski

pljesak hrvatskih ljevičara

Str.

KOLUMNA

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 9

Prvi ovogodišnji kruzer u Vukovaru

P

rvi od 389 najavljena putnička broda pristao je u srijedu na pristanište uz nekadašnji vukovarski hotel

“Dunav”, čime je otvorena ovogodišnja sezona dolaska kruzera Dunavom u Vukovar.

Brodom “AmaVerde”, tvrtke AmaWaterways, u Vukovar je stiglo oko 140 putnika, većinom iz SAD-a, koji su na put krenuli iz Budimpešte, a odredište im je rumunjski grad Giurgiu, rekla je direktorica vukovarske Turističke zajednice Marina Sekulić, dodavši da će oni tijekom zadržavanja u Vukovaru obići Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture.

“Dunav je naš zaštitni znak i jedan od najvećih aduta kontinentalne Hrvatske. Upravo stoga, razvoj riječnog turizma veliki je potencijal vukovarskog turizma i neizostavan dio ponude koju nudi naša destinacija”, kazala je Sekulić napomenuvši kako je Vuko-

var lani zabilježio povećanje dolazaka i noćenja turističkih gostiju.

“U prošloj godini zabilježili smo 52.996 dolazaka i 86.794 noćenja, a bez školskih ekskurzija 18.431 dolazaka i 42.001 noćenja, što je povećanje za 0,91 posto u dolascima i 9,21 posto u noćenjima u odnosu na 2023. Također, lani je u Vukovar pristalo rekordnih 366 kruzera s 54.214 putnika, što je u odnosu na 2023. godinu porast za 5,5 posto”, kaže Sekulić.

Ove godine očekuje rekordan broj od 505 pristajanja, dio će obaviti samo carinsku kontrolu no, putnici sa 389 brodova obići će i Vukovar. Pritom Amerikanci čine gotovo 50 posto gostiju s kruzera, rekla je. Dobrodošlicu putnicima zaželio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava poručivši kako očekuju sjajnu sezonu i dodao kako je riječni kruzing veliki potencijal vukovarskog turizma.

ZRAKOPLOVI ULOŽENO VIŠE OD MILIJARDE EURA

Hrvatska je ugovorom osigurala i simulator letenja, zemaljsku i ispitnu opremu, pričuvne dijelove, paket naoružanja zrak-zrak i zrak-zemlja…

Ministar obrane Ivan Anušić potvrdio je na X-u da je danas u Hrvatsku stigao 11. od ukupno 12 naručenih višenamjenskih aviona Rafale koje je Hrvatska kupila od Francuske za preko milijardu

Stigao 11. Rafale, sljedeći mjesec stiže i posljednji. Imat ćemo kompletnu eskadrilu

eura. “Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od danas je snažnije za jedanaesti višenamjenski borbeni avion Rafale! U idućem mjesecu u stiže i posljednji Rafale čime će HRZ imati kompletnu eskadrilu”, napisao je Anušić.

Hrvatska je u studenom 2021. godine potpisala ugovor s Francuskom za nabavu 12 rabljenih borbenih aviona Rafale F3-R, čime je započela dugo očekivana modernizacija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Ugovor vrijedan 999.068.493 eura obuhvaća 10 jednosjeda i 2 dvosjeda, a ukupna

vrijednost s PDV-om i procijenjenim troškovima indeksacije cijena doseže 1,152 milijarde eura.

Financijski aranžman predviđa plaćanje u šestogodišnjem razdoblju od

2021. do 2026. godine. Do 2023. godine već je plaćeno 773.359.089 eura, dok je za 2024. godinu predviđeno oko 225 milijuna eura, za 2025. godinu 65 milijuna, a za 2026. godinu oko 18 milijuna eura. Zanimljivo je da PDV nije obračunat na same avione jer su rabljeni, ali se plaća na novo naoružanje, obuku pilota, simulator i druge usluge. Cijena jednog rabljenog Rafalea iznosi oko 45,5 milijuna eura, što stručnjaci ocjenjuju vrlo povoljnim za ovakav tip borbenog zrakoplova. Za usporedbu, Indi-

ja je za svoje nove Rafalee izdvojila oko 218 milijuna eura po komadu. Osim samih letjelica, Hrvatska je ugovorom osigurala i simulator letenja, zemaljsku i ispitnu opremu, pričuvne dijelove, paket naoružanja zrak-zrak i zrak-zemlja, te sveobuhvatnu obuku pilota i tehničkog osoblja. Prvih šest aviona stiglo je u Hrvatsku u travnju 2024. godine. Ovi suvremeni višenamjenski borbeni avioni zamjenjuju zastarjele sovjetske MiG-21 lovce i trebali bi služiti Hrvatskoj do ranih 2050-ih godina.

Dan narcisa obilježen Opatiji

Vojarna u Vinkovcima

Oni su nasljednici najhrabrijih

Uvojarni 5. gardijske brigade Slavonski sokolovi u Vinkovcima obilježena je 18. obljetnica ustrojavanja Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, nastale spajanjem legendarnih brigada, Sokolova, Puma i Kuna. Gardijska oklopno-mehanizirana brigada danas je ključna postrojba Hrvatske vojske, a njezini vojnici ponos Slavonije i cijele Hrvatske. U povodu toga održan je Dan otvorenih

Hrvatski

vrata, kada su posjetitelji imali prigodu razgledati izložbu vojne opreme i naoružanja, borbenu i neborbenu tehniku postrojbi Hrvatske vojske, borbena oklopna vozila te se informirati o vojnom pozivu. Posjetitelji su mogli, među ostalim, razgledati tenk M-84, borbena vozila pješaštva BVP M2A2 ODS Bradley i BVP M-80A, protuzračne sustave S-10 i MISTRA, protuoklopne sustave Metis i Fagot, bespilotne letjelice…

Ispred tržnice u Opatiji u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Opatija održan je u petak Dan narcisa, javno-zdravstvena akcija kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke, te podrška oboljelima od ovog najčešćeg oblika zloćudne bolesti kod žena.

Treba reći da GDCK Opatija od 2017. godine provodi program ” Novi život” za žene Liburnije liječene od raka dojke, te su korisnice ovog pro-

grama uključene u sve tri akcije, a ovaj put su u Opatiji na info-štandovima uz volontere i članove GDCKO dijelile narcise, edukativne materijale i sa zainteresiranim građanima također i vlastita iskustva o ovoj bolesti.

Humanitarni doprinos ovoj akciji još jednom su dale i obitelji s područja Liburnije koje su donirale narcise iz svojih vrtova, a prikupljena novčana sredstva će se namijeniti aktivnostima programa ” Novi život “.

Deseta izdanje utrke CRO Race

UMaloj vijećnici Grada Krka u četvrtak je predstavljeno ovogodišnje, deseto po redu izdanje međunarodne biciklističke utrke CRO Race. Riječ je o manifestaciji od nacionalnog značenja koja privlači brojne natjecatelje koji uz ovaj sport zapravo uživaju u ljepotama Lijepe naše. Velika sportska manifestacija koja će, doznali smo u ovoj prigodi, svoju jubilarnu karavanu Hrvatskom ugostiti između 30. rujna i 5. listopada ove godine, iznova će u jednoj od svojih najzahtjevnijih i najatraktivnijih etapa, za startnu točku imati otok, ili točnije rečeno – grad Krk. Već deset godina zaredom CRO Race promovira Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za aktivni turizam te kroz spektakularne televizijske prijenose prikazuje naše prirodne ljepote i kulturne znamenitosti milijunima gledatelja u više od 190 zemalja svijeta.

Međunarodna biciklis�čka utrka

Istaknuta je važnost prevencije

Ministar Ivan Anušić

Zrakoplovi Rafale su odličan izbor

Riječna luka u Vukovaru

Od četvrtka 24. ožujka, 2025. nakon više od 40 godina ovaj naš Hrvatski Vjesnik prelazi s tiskovnog na digitalno izdanje. Kao i sve drugo tako se i on našao na udaru modernizacije i sveprisutne digitalizacije koja ubrzano prodire u sve pore naših života.

Ima jedna stara narodna izreka – Vrijeme gradi vrijeme razgrađuje, pa smo tako došli do trenutka kada će kotač vremena koji se nezaustavljivo kreće naprijed, pregaziti i dosadašnji papirnati format najveće i najbolje prodavane hrvatske novine izvan Hrvatske.

Prelazak našeg popularnog Vjesnika na digitalno izdanje za mlađe naraštaje u hrvatskoj zajednici Melbournea i Australije biti će nešto sasvim prirodno i normalno ali će kod nas starijih, koji smo ga godinama svaki tjedan

‘Vukovar je moj izbor, u dobru i u zlu’, stoji na velikom transparentu s portretom Francuza rodom iz Vesoula, stoji u članku L’Equipea

Hrvatska je odigrala jednu od najboljih utakmica u Dalićevoj eri na Poljudu protiv Francuske. “Tricolori” su pali s 2-0 golovima

Budimira i Perišića, a strani mediji oštro su kritizirali nastup Deschampsove momčadi koja ni blizu nije izgledala kao vice prvak svijeta.

Ipak, uz kritike francuskim igračima, L’Equipe se posebnim člankom osvrnuo na potez hrvatskih navijača i omaž Jeanu Michelu Nicolieru koji je mučki ubijen u obrani Vukovara 1991. godine,.

“Hrvatski navijači odaju počast francuskom vojniku tijekom utakmice Hrvatska-Francuska. Francuski vojnik Jean-Michel Nicolier pretučen je na smrt, a zatim i strijeljan 20. studenoga 1991. tijekom masakra u Vukovaru kada je imao 25 godina.

Posthumno je odlikovan

vjesnik zatvara tiskovne i otvara nove, digitalne stranice

navikli kupovati kao kruh i mlijeko, po 'milkbarovima i šopinzima' to izazvati osjećaj gubitka nečeg nama vrlo bliskog i dragog.

Kako bilo, važno je imati na umu da naš Hrvatski Vjesnik time nije umro nego samo promijenio odijelo.

Vjerujemo dakle da ćete ga i dalje nastaviti čitati i podržavati u tom novom, internetskom izdanju kako bi ostali informirani o događajima koji vas zanimaju i privrženi međusobnoj povezanosti na koju smo navikli. Nemojte dopustiti da vam modernizacija i sebičnost ubije narodnu dušu i osjećaj zajedništva u ovim nesigurnim vremenima za koje ne znamo kuda nas vode.

Sve ove godine, Hrvatski Vjesnik je uz naše crkve, klubove i domove održavao snažan osjećaj pripadnosti i međusobne solidarnosti što nas

Vjerujemo da ćete ga i dalje nastaviti čitati i podržavati u tom novom, internetskom izdanju kako bi ostali informirani o događajima koji vas zanimaju i privrženi međusobnoj povezanosti na koju smo navikli

Heroj Vukovara:

je činilo sretnijim i ispunjenijim u ovom sebičnom svijetu opsjednutom stjecanjem materijalnih stvari. Zahvaljujući tome hrvatski jezik, kulturu i tradiciju održavamo ovdje, na drugom kraju svijeta, već više od 150 godina. Mi hrvatski iseljenici, posebice oni stariji, koji smo iz jugokomunističke neslobode došli ovdje u slobodu demokratske Australije moramo biti zahvalni što smo u Hrvatskom Vjesniku i drugim emi-

Francuski

grantskim tiskovinama mogli otvoreno i bez straha pročitati i izraziti svoje domoljublje ili mišljenje bez bojazni da ćemo zbog toga biti kažnjeni.

U mučnim godinama žestoke antihrvatske propagande kada su nam jugoudbaši, velikosrbi i njihovi dobro podmazani plaćenici svim silama nametali etiketu fašista i terorista Hrvatski Vjesnik se desetljećima javno suprotstavljao toj prljavoj kampanji razotkrivajući njihove per�idne laži i namjere.

Iznoseći uravnoteženi prikaz o tome što smo, kakvi smo, odakle smo došli i što želimo.

Kada se budu pisale buduće povijesne knjige o hrvatskom iseljeništvu sigurno će tiskovno izdanje HV-a koje je ostavilo neizbrisiv trag u životu hrvatske zajednice Melbournea i Australije, zauzeti nekoliko inspirativnih stranica. Ovom

prigodom nužno je izraziti zahvalnost svim živim i mrtvim osnivačima, urednicima, suradnicima, sponzorima, pretplatnicima i svim onima koji su svojim dragovoljnim radom i donacijama pridonijeli dosadašnjem tiskovnom izdanju. Bez njihovog truda i nesebičnog prinosa Hrvatski Vjesnik ne bi se održao do današnjih dana. Kao poveznica i jedan od nosivih stupova našeg identiteta i zajedništva ovdje u dalekoj Australiji, Hrvatski Vjesnik je imao, a nadamo se da će i u budućem, digitalnom izdanju, imati važnu ulogu. Sve što takvo izdanje treba uraditi je nastaviti taj narativ prenositi mlađim naraštajima da bi shvatili koliko od današnje slobode i blagostanja koje uživaju duguju žrtvi i trudu prethodnih generacija. Uvijek će biti onih koje to zanima i koji to shvaćaju.

L’Equipe poseban članak posvetio

Počast navijača francuskom dragovoljcu koji se borio u Vukovaru Fo ako treba

počasti

Jeanu Michelu Nicolieru na Poljudu

2011. godine od strane predsjednika Ive Josipovića. On je simbol Domovinskog rata za obranu domovine koja nije njegova te je primio počast hrvatskih navijača na početku utakmice Lige nacija protiv Francuske. ‘Vukovar je moj izbor, u dobru i u zlu’, stoji na velikom transparentu s portretom Francuza rodom iz

Vesoula po kojem je nazvan jedan most u Vukovaru”, stoji u članku L’Equipea.

Podsjetimo, upravo je jedno od najpotresnijih poglavlja Domovinskog rata ispisao je ovaj mladić koji je poginuo u zarobljeništvu. “Jean je jako puno pratio vijesti i geopolitička zbivanja i sukobe. Još u veljači 1991., tada je radio u Švicarskoj, nazvao me je i rekao da je gledao reportažu na Arte kanalu, te da se nešto ružno sprema u Hrvatskoj. Kad su, u ožujku i travnju 1991., u Hrvatskoj počeli nemiri, to ga je potpuno obuzelo.

Govorio je – ‘Mama, taj se narod želi izdvojiti iz federalne države, želi neovisnost, treba mu pomoći… Rekao je da bi bio spreman poći tamo… Onda je došao taj dan, u srpnju 1991….”, ispričala je njegova majka Lyliane Fournier. Slom obrane grada i ulazak JNA i četnika u vukovarsku bolnicu, Jean-Michel Nicolier dočekao je živ, što je

neosporno dokazao snimak intervjua koji je s njim napravila novinarka francuske televizije Agnes Vahramian. U njemu je Jean-Michel izjavio: “Znao sam da će biti teško, ali nisam mislio da će biti tako strašno, osobito za civile. Ja sam kao dragovoljac došao u Vukovar, to je moj izbor i u dobru i u zlu”. Na pitanje, zašto dragovoljac, odgovorio je: “Jer mislim da im treba pomoći, zbog toga sam izabrao njihovu stranu. Više su mi puta predložili da izađem iz Vukovara i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao”. Kad su ga upitali što za njega simbolizira Vukovar, tri puta je ponovio: “Klaonicu. Klaonicu. Klaonicu”. Kada je kao ranjenik zarobljen i s ostalim ranjenim braniteljima i civilima iz vukovarske ratne bolnice deportiran na stratište Ovčara gdje je, prema iskazu svjedoka, surovo zlostavljan, a potom bez milosti likvidiran. Imao je 25 godina.

Piše: Željko DOGAN

IT

sektor je u Hrvatskoj jako razvijen

Broj zaposlenih

stalno raste, u veljači ih je bilo za skoro 60 tisuća više nego godinu ranije

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači ove godine u Hrvatskoj je bilo 1.693.752 zaposlene osobe

UHrvatskoj je u veljači ove godine bilo 1,69 milijuna zaposlenih, nešto manje nego prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču lani broj zaposlenih porastao za 2,1 posto ili 59,5 tisuće, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a, u veljači ove godine u Hrvatskoj je bilo 1.693.752 zaposlene osobe, što je za 229 osoba manje nego u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je porastao za 59.537 ili 2,1 posto. U pravnim osobama bilo je zaposleno 1.469.034 osoba, što je za 1.086 osoba ili 0,1 posto manje nego mjesec dana prije. U odnosu na veljaču lani broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,9 posto. Prema podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem veljače bilo 207.079 zaposlenih, što je 911 osoba ili 0,4 posto više nego u mjesecu prije. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je bio veći za 3,7 posto. Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem veljače ove godine bilo 17.630, pao je na mjesečnoj razini za 0,3 posto, a na godišnjoj za 3,5 posto. Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini pad broja zaposlenih zabilježen u devet djelatnosti, a najosjetniji u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 3,3 posto, na 83.070 osoba.

Pad veći od jedan posto bilježe i administrativne i ostale pomoćne djelatnosti, za 1,4 posto, na 57.464 osoba.

Od ukupno 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih osam je krajem veljače ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem siječnja, a postotno je najveći rast zabilježen u rudarstvu i vađenju, za 2,6 posto, na 3.838 zaposlenih te u graditeljstvu, za 1,8 posto, na 128.616 zaposlenih.

U dvije djelatnosti broj zaposlenih na mjesečnoj razini nije se mijenjao.

Na godišnjoj razini je najveći pad broja zaposlenih evidentiran u poslovanju nekretninama, za 2,7 posto, na 10.094 osoba te u prerađivačkoj industriji, za 1,5 posto, na 230.955 osoba.

Najveći rast broja zaposlenih zabilježen je ostalim uslužnim djelatnostima, za 10,5 posto, na 22.005 osoba. Slijedi zdravstvena zaštita i socijalna skrb s rastom od 5,6 posto, na 112.723 osoba, javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje s rastom od 4,8 posto, na 113.865 osoba, prijevoz i skladištenje s rastom od 4,7 posto, na 83.921 osobom te graditeljstvo s rastom od 3,6 posto.

U trgovini na veliko i malo na kraju veljače je bilo zaposleno 224.757 osoba, što je na mjesečnoj razini pad od 0,1 posto, a na godišnjoj razini rast od 1,4 posto. Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem veljače u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 96.313 nezaposlenih osoba, što je za 1.028 osoba ili 1,1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec te 17,3 posto manje nego u veljači lani. Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači je iznosila 5,4 posto, isto kao i u siječnju, pokazuju podaci DZS-a.

Njima sama zemlja nije resurs za poljoprivrednu proizvodnju, nego biznis, dobra prilika. Zbog toga cijena hektara ponegdje dostiže i više desetaka tisuća eura

Što poljoprivredniku vrijedi što je, prema Eurostatu, hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2023. godini bio najjeftiniji u EU-u kada posljednjih nekoliko godina cijene hektara, primjerice u Slavoniji, lete u nebo, a dižu

Cijene poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji podivljale, kao kupci pojavljuju se i građevinari

ih špekulanti koji nemaju veze s poljoprivredom –agenti za nekretnine, građevinari.

Njima sama zemlja nije resurs za poljoprivrednu proizvodnju, nego biznis, dobra prilika. Zbog toga cijena hektara ponegdje dostiže i više desetaka tisuća eura.

Prema podatcima Eurostata, hektar zemljišta je u 2023. u Europskoj uniji prosječno stajao 11.791 euro i time bio skuplji 4,7 posto nego u 2022. Najskuplji je hektar bio na Malti – 283 tisuće eura, no riječ je o otočnoj zemlji, s ograničenom dostupnošću zemlje, ali i zahtjevima da se u otočnim uvjetima koristi za druge namjene.

Slijedi Nizozemska, gdje je hektar 2023. stajao nešto više od 91 tisuće eura, u Luksemburgu, Austriji i Irskoj prosječna cijena kretala se od 35 do 42 tisuće eura. U Sloveniji i Danskoj hektar je bio gotovo dvostruko skuplji od prosjeka EU-a. U Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Grčkoj, Finskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj cijena hektara bila je oko prosjeka EU-a.

S druge strane, u 2023. poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj bilo je gotovo tri puta jeftinije od prosjeka EU-a, te je cijena hektara bila 4491 euro, čime je bilo najjeftinije na razini Unije, ali i 21,4 posto skuplje nego 2022. No cjene na terenu daleko su od brojki iz statističkih ureda Europe. Cijene zemlje u središnjem dijelu Slavonije, poput Đakovštine, pa do krajnjeg istoka regije – Iloka, Vukovara – kreću se, ovisno o lokaciji, blizini prometnice, okrupnjenosti…, od 10.000 do 20.000-25.000, pa i do 30.000 eura, za hektar. Tvrdi to član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Prema zapadu Slavonije, dodaje, cijene su daleko niže i hektar stoji od pet do deset tisuća eura, no i u tom su di-

jelu zemlje rasle. U bjelovarsko-bilogorskom kraju, oko Gudovca, kaže veliki tovljač Toni Raič, ujedno i predsjednik udruge Baby Beef, hektar zemlje je oko 8000 eura, ovisno o lokaciji. “Primjerice, u susjednoj Mađarskoj zemlja uz autocestu je i do 80.000 eura, a već nekoliko kilometara dalje daleko je jeftinija”, kaže Raič.

Nadalje, oko Čazme, cijena hektara je, kaže nezavisni konzultant u poljoprivredi Robert Hadžić, oko 4500 eura, uz dosta neriješenih odnosa. “Sisačko-moslavačka županija, primjerice, ima drugi problem; ondje je poljoprivreda na koljenima, 70 posto zemlje je neobrađeno, pa su ondje ljudi sretni ako ju ikako mogu prodati”, navodi Hadžić.

Otkud tolika razlika između prosječne cijene od 4491 eura za hektar, prema statističarima, i cijena na

terenu? Uz, dakako, različite cijene u raznim dijelovima Hrvatske, Brlošić podsjeća i na staru ovdašnju navadu da se u kupoprodajnom ugovoru ne navodi puna, nego usmeno dogovorena, niža cijena.

“Najviše se trguje na crno, vrlo malo legalno, a statističari vade prijavljene podatke, pa je navedeni prosjek terijski točan. Trenutno cijena zemljišta stagnira jer se prestala kupovati, preskupo je.

Realna cijena trebala bi biti sedam ili osam tisuća eura. U ovim uvjetima proizvodnje treba raditi 30 godina da se kupi zemlja po tim podivljalim cijenama”, kaže Brlošić. Slično je nezadovoljstvo cijenama i u Virovitičko-podravskoj županiji. Poljoprivrednik iz okolice Suhopolja Zvonko Pipić kaže da je hektar ondje sada do 15-ak tisuća eura. “U posljednje dvije godine cijene zemlje otišle

Cijene zakupa zemljišta

Cijena zakupa poljoprivrednog zemljišta u Grčkoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj se kretala oko europskog prosjeka, a najbliže su Hrvatskoj po prosječnoj cijeni hektara Latvija i Slovačka, gdje je hektar stajao u prosjeku 4420 odnosno 4790 eura. Eurostat pritom nije objavio podatke za Belgiju, Njemačku, Italiju, Portugal, Austriju i Cipar. Iako je obradivo zemljište u Sloveniji među najskupljima u EU-u (jer ga je malo), zakupnina oranica i trajnih travnjaka među najnižima je. U 2022. prosječna najamnina u Sloveniji bila je 140 eura, dok

je prosjek zemalja članica EU-a koje su prijavile podatke bio 199 eura. Istodobno je na razini EU-a prosječna cijena zakupa obradivoga poljoprivrednog zemljišta i/ ili pašnjaka iznosila 199 eura po hektaru. Među zemljama EU-a najje�iniji je bio u Slovačkoj, gdje je za hektar u prosjeku trebalo izdvoji� 57 eura. Blizu je i Hrvatska s prosječnom cijenom zakupa od 74 eura po hektaru, dok se najskuplji zakup plaćao u Nizozemskoj, i to u prosjeku 843 eura po hektaru. U susjednoj Mađarskoj i Litvi prosječna cijena bila je gotovo izjednačena s prosjekom EU-a.

su gore četiri-pet puta. I kod nas je dižu nepoljoprivrednici – građevinska �irma odjednom se bavi poljoprivredom, kupuje zemlju, vjerojatno neki keš rješava i dobiva kapitalnu vrijednost u zemlji. Taj je građevinar u startu hektar platio pet puta više nego neki poljoprivrednik čije imanje graniči s tom zemljom”, negoduje Pipić. “Ljudi nastoje novac na neki način, ako ga imaju viška, negdje ‘skloniti’, pa, kupe li zemlju, neće imati porez na nekretninu”, dodaje Raič, a Brlošić kaže da cijene zemljišta trenutno stagniraju i zato što se dogodilo veliko vlasničko “preslagivanje”. Dio toga je i problematika vezana uz štedne zadruge i druge �inancijske subjekte kod kojih su se poljoprivrednici svojedobno kreditno zaduživali i dizali hipoteku. Krediti su bili neotplativi i takve su zadruge svu tu zemlju preuzele, namirivši se njezinom prodajom. Cijeli je niz onih koji prate dražbe i kupuju hektare na taj način. Agencije za trgovanje nekretninama imaju zaposlene koji se samo time bave. Nezavisni konzultant Hadžić kaže kako je i to rezultat neosmišljene zemljišne politike. Institucije, kaže, ne rade svoj posao, tu je i pitanje komasacije, koju, u pravilu, na terenu vlasnici zemlje ne žele, a dio i ne zna što taj proces uistinu jest. Hadžić kaže da se osmišljena poljoprivredna politika ne može voditi bez okrupnjavanja zemljišnog resursa.

“Nekadašnja Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ) bila je dobra stvar – da se zemljišna politika osmišljava, vodi na jednom mjestu, no, očito, mi ne želimo uvesti kontrolu, vlada metež”, ocjenjuje Hadžić i podsjeća kako je s gašenjem APZ-a država taj vrući krumpir vratila u krilo jedinica lokalne samouprave, što su one nevoljko, ali prešutno prihvatile.

U istočnoj Slavoniji cijene za hektar idu i do 30 �suća eura

Na zapadu Slavonije još se može pronaći je�inije

POSLOVI BROJ STRANIH RADNIKA SE U ZADNJIH

Hrvatska postaje zemlja useljenika: Najviše stranih radnika

dolazi iz BiH, potom Nepala, a na trećem mjestu je Srbija

Jedna od prvih stvari koje tražimo je učenje hrvatskog jezika, država je ponudila vaučere, no uvjet je da strani radnik mora biti u Hrvatskoj minimalno jednu godinu, kažu poslodavci

Hrvatsko tržište radne snage suočava se s kroničnim nedostatkom kvali�iciranih radnika i snažnim uvozom radnika iz inozemstva čiji se broj u zadnjih pet godina upeterostručio, a sad na tržište rada sve više ulazi i generacija Z koja je počela značajno mijenjati situaciju jer je ponajprije riječ o mladim ljudima koji su dio svog školovanja proveli u pandemiji covida tijekom koje su se dogodile značajne promjene uvjeta života i rada.

To je generacija koja je spremna često mijenjati posao i nema osjećaj lojalnosti prema tvrtki, za razliku od starijih generacija, koja stavlja naglasak na balans privatnog i poslovnog života, koja se ne obazire na tradicionalne postulate i koja možda i ne zna što je Hrvatski zavod za zapošljavanje, rekla je direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović na konferenciji »Tržište rada« koja je okupila stručnjake, poslodavce i sindikaliste.

Državni vaučeri

Dodaje da je u Hrvatskoj trenutno najviše stranih radnika iz BiH, dok su na drugo mjesto izbili radnici iz Nepala premašivši broj radika iz Srbije. HUP zajedno sa sindikatima stoga zagovara donošenje strategije integracije domaćih, ali i stranih radnika, nastavila je Martinović, zbog kulturoloških, vjerskih i socioloških karakteristika stranih radnika o kojima kao država i poslodavci moraju itekako voditi računa.

– Jedna od prvih stvari koje tražimo je učenje hrvatskog jezika, država je ponudila vaučere, no uvjet je da strani radnik mora biti u Hrvatskoj minimalno jednu godinu, što je puno prekasno za učenje jezika. Bilo bi idealno da čim uđu na naše tržište rada počnu učiti hrvatski jezik, ako ne i prije toga, rekla je Martinović.

Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić kaže da se s problemom nedostatka radne snage posebno suočava sektor trgovine, unatoč tome što su im natječaji za posao stalno otvoreni, a poslodavci zapošljavaju tije-

Nastavi li rasti postojećim tempom, gospodarstvu će u narednih pet godina, do 2030., nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika. Ako ne želimo paralelna društva, hitno treba raditi na njihovoj integraciji u našu zajednicu, rečeno je na konferenciji Hrvatske gospodarske komore. Savjetnik predsjednika HGK Petar Mišević i prorektor Sveučilišta Sjever ustvrdio je da većina stranaca koji u ovom trenutku rade na području Hrvatske dolazi ne samo iz jugoistočne

Europe već i iz Azije.

“Integracija tih radnika traži široku suradnju ne samo poslodavaca i državnih institucija nego i jedinica lokalne uprave i samouprave”, rekao je Mišević.

S obzirom na demografske trendove i niski prirodni prirast koji se očekuje u idućim desetljećima, problem manjka radne snage ostat će goruće pitanje pa, napominje Mišević, treba razmišljati gdje će država naći i kakve će radnike dovesti u Hrvatsku i tu se ne može improvizirati.

Filipinci dobili kapelana u Zagrebu

kom cijele godine. – Na te natječaje se ne javljaju naši radnici, a �luktuacija radnika u trgovini je izuzetno velika. Radnici se zadržavaju dosta kratko, posebno mlađi, i to samo dok ne pronađu nešto bolje u nekom drugom sektoru. A s obzirom na to da su plaće prodavača vrlo niske, nešto malo veće od minimalca, nisu primamljive za zapošljavanje pa su poslodavci primorani zapošljavati radnike iz trećih zemalja, iz bivše Jugoslavije, ali i iz Nepala, a sada ih ima i u maloprodaji, navodi Štulić.

popravilo situaciju, uvjeti rada su i dalje teški, napominje Štulić, jer je sve više posla u maloprodaji, a sve manje zaposlenih, a taj nedostatak nadomještaju žene koje čine dvije trećine zaposlenih u maloprodaji, što je �izički i psihički naporno, a i kupci su vrlo zahtjevni. Dolazi do verbalnih napada na prodavačice, posebno od pandemije koronavirusa naovamo.

tom sektoru trenutačno jednu trećinu čine strani radnici, odnosno njih 50 tisuća, a zahvaljujući sindikatu domaće su radnike, kaže, pripremili na dolazak radnika iz inozemstva. – U posljednjem kolektivnom pregovoru ugovorili smo mentorski rad i nagrađivanje mentora. Ako domaći radnik pomaže stranom, dobije povećanu plaću. Imamo prednost što su nam plaće razrađene po kolektivnom ugovoru, imamo prevoditelje, uređaje i s njima možemo razgovarati. Nepalci imaju dvadeset jezika, oni se međusobno ne razumiju, ukazala je Vukšić na još jedan problem koji se u graditeljstvu rješavao unaprijed te dodala da se unaprijed mora propisati i kontrolirati smještaj radnika.

Iako gubitak, odnosno nemogućnost dobivanja kvalitene radne snage zasad ne ugrožava poslovanje velikih kompanija u Hrvatskoj, poput Ine, sindikat u naftnoj kompaniji za zadržavanje radnika ključnim smatra plaću jer navode da dvije trećine radnika radi ispod prosječne plaće u Hrvatskoj, dok dobit Ine raste tri puta više nego plaće.

Zagrebački nadbiskup

Dražen Kutleša primio je na Kaptolu Andrewa Bayala, člana Misijske Družbe sv. Vinka Paulskoga, i uručio mu dekret kojim ga imenuje kapelanom filipinske zajednice u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Nadbiskup mu je poželio dobrodošlicu u Hrvatsku i obilje Božjeg blagoslova u njegovoj novoj službi. Bayala su pra�li provincijal Misijske

Družbe sv. Vinka Paulskoga Robert Petkovšek te Filip Vicić, župnik Župe Uznesenja BDM u Novigradu na Dobri i

superior zajednice Lazarista u Hrvatskoj, javljaju iz Zagrebačke nadbiskupije. Prema dostupnim informacijama, u Hrvatskoj trenutačno boravi više od 220 �suća stranih radnika s radnim dozvolama, među kojima je i značajan broj Filipinaca. Točan broj Filipinaca katolika nije javno objavljen, no Zagrebačka nadbiskupija je odlučila da je vrijeme da dobiju svog predstavnika. Većina Filipinaca su katolici – otprilike 79-81 % stanovništva pripada Rimokatoličkoj Crkvi.

Dodaje da stranim radnicima treba znanje hrvatskog jezika kako bi mogli raditi na blagajnama, a ne samo u skladištima. Iako je ograničavanje rada trgovina na 16 nedjelja godišnje donekle

Pronalazak i zadržavanje Sindikati graditeljstva i trgovine istaknuli su probleme pronalaska i zadržavanja radnika, posebno kvali�iciranih, uz napomenu da se ne protive uvozu radne snage, ali da on mora biti sektorski i u kvotama. Prema riječima predsjednice Sindikata graditeljstva Jasenke Vukšić, od ukupnog broja zaposlenih u

– Ako si Ina dozvoli da novog radnika plati više nego onog koji je tu dvadeset godina, logično je da će stručni kadar odlaziti u druge kompanije ili u inozemstvo. Problem kompanija je što ne nagrađuju lojalnost radnika. Sudjelovanje u dobiti bi radnika dodatno vezalo. Ina je imala takav sustav, godišnji bonus vezan uz uspješnost, a kad je nakon korone počela rasti plaća, dio bonusa prelio se u plaću i to je počelo utjecati na lojalnost, rekla je predsjednica sindikata SING Jasna Pipunić. Potpredsjednik HGK-a za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz smatra da bi produljenje radnih dozvola na tri godine moglo smanjiti nagli uvoz stranih radnika, ali i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj. – U ovom trenutku nemamo smjer kako zadržati kvalitetnu radnu snagu, ali i kako osvijestiti da iz zemlje iseljenika postajemo zemlja useljenika. Velike nade polažemo u mogućnost povratka iseljenih Hrvata, ali i pronatalitetne mjere. To su dugoročne mjere čije ćemo rezultate vidjeti za dvadesetak godina. To je dugoročni projekt koji se ne može vezati uz jedan izborni ciklus, poručio je Pokaz.

U građevini su strani radnici trećina svih zaposlenih u tom sektoru

U turizmu je također puno stranaca, ali tu se radi sezonski

Puno stranaca radi i u poljoprivredi

PETER MILARDOVIC

Kava s mlijekom u Hrvatskoj je (pre)skupa? Ovdje donosimo cjenik za europske zemlje

Jeftinija je nego u Danskoj, Austriji, Njemačkoj…, ali skuplja nego u Italiji, Španjolskoj, Sloveniji…

(Dobranje, Hrvatska, 29.06.1932. - 19.03.2025.)

Napustio nas je voljeni suprug Marie, otac Roberta i Christine, djed Luki, Jordanu, Adamu i Amber, Jemmi, Cameronu i Benu, pradjed Ellery i Henley.

Počivao u miru Božjem.

Krenule pripreme za turističku sezonu

NaJadranu su u punom jeku pripreme za turističku sezonu. Hotelijeri završavaju obnovu, povećavaju se kapaciteti, zapošljava radna snaga. Lanjska sezona bila je puna izazova, završila je s više od 21 milijun turista i gotovo 109 milijuna noćenja.

Novinar HRT-a Marko Percan provjerio je kakve su najave sezone za Istru. Uskrs je pred vratima – kakvi su trendovi i hoće li zaista 2025. biti “godina istine” za domaći turizam? O tome je razgovarao s Borisom Žgombom, predsjednikom Udruženja putničkih agencija, HGK i vodećim turoperatorom u Hrvatskoj.

Žgomba je otkrio kakvi su trendovi i buking u ovom trenutku.

– Ako govorimo samo o Uskrsu, koji je za 20 i nešto dana, zasad booking izgleda dobro. Međutim, mjesta još ima, sasvim sigurno ovisit će puno i o vremenskim uvjetima. Ostatak sezone još se polagano puni, međutim, osjeća se da to malo teže ide, istaknuo je Žgomba.

Na pitanje jesmo li i dalje preskupi te hoćemo li trebati korigirati cijene da ostanemo konkurentni Žgomba je odgovorio da je to pitanje za tržište.

– Tržište će odrediti jesmo li skupi ili nismo. Činjenica je da se prošle godine u nekim stvarima pretjeralo, naročito u vanpansionskoj ponudi. Hoće li ove godine do toga doći, ne

znam, ali vjerujem da su svi naučili lekciju od prošle godine jer bilo je onih koji su imali problema.

Cijena će se regulirati prema onome što je kvaliteta i prema vrijednosti koju dajemo, smatra Žgomba.

Ekipa HRT-a posjetila je Makarsku rivijeru i provjerila kako se pripremaju tamošnji turistički biseri. Maleni je Gradac oduvijek bio veliki turistički igrač s više od milijun noćenja, no kada su Mađari iznenada zatvorili hotele usred sezone 2023., počela je neizvjesnost, nizali su se minusi.

– Osjetimo jako puno nedostatak tih gostiju i općina kroz poreze i proračun i ljudi osjete, rekao je Matko Burić, načelnik općine Gradac.

Prošle godine kada je počela obnova Labineca mještani su odahnuli, ulaže se gotovo 20 milijuna eura, hotel se vraća na tržište ovoga ljeta s 4 zvjezdice, a počinje i obnova Lagune. Zajedno više od 1200 kreveta, koji su za dalmatinski turizam neprocjenjivi.

– Imamo informacije izabran je izvođač radova, počinje se renovirati Laguna, planirana je za 2026., kaže načelnik Burić.

Dobre vijesti stižu i iz Tučepa. Već u travnju otvara se dotjerana Alga. U novi izgled svojih hotela najveći dalmatinski hotelijer uložio je više od 100 milijuna eura.

Ekstremne vremenske prilike u Brazilu i Vijetnamu, dvama ponajvećim proizvođačima i izvoznicima kave, pridonijele su udvostručenju njene cijene na svjetskim tržištima. U veljači je objavljeno kako je zbog ekstremnih suša u Brazilu i obilnih kiša u Vijetnamu kava poskupjela čak 103 posto na svjetskim tržištima tijekom prošle godine. Posljedice se neće osjetiti samo na cijeni, nego i na kvaliteti i dostupnosti kave. Drugim riječima, najavljuju se nestašica i poskupljenje, a fraza da “kava postaje luksuz” opet postaje aktualna. Hrvati se ne odriču kave? Koncem prošle godine na međunarodnim je tržištima cijena kave dosegla je rekordnu razinu, neviđenu još od 1977. godine. Kako je zimus objavio BBC, cijena sorte arabica narasla je više od 80 posto, a cijena sorte robusta više od 60 posto.

Tragom toga, predviđalo se da će u prvom kvartalu ove godine cijene kave, i arabice i robuste, poskupjeti u trgovinama, odnosno maloprodaji. Loša vijest je odjeknula i u Hrvatskoj gdje je ispijanje kave jedan od najvažnijih društvenih rituala.

Prošloga petka, ekonomski analitičar Damir Novotny govorio je o cijenama kave kazavši da su se u proteklih desetak godina deseterostruko podigle zbog klimatskih promjena i smanjene ponude.

“Vidimo da su visoke cijene utjecale na pad potražnje, da tržišta reagiraju”, kazao je Novotny.

On, međutim, smatra da to neće utjecati na potrošače kave u Hrvatskoj.

“Nijemci će smanjiti potrošnju kave, ali Hrvati neće. Mi volimo i skupe automobile i skupu odjeću, što nije slučaj u Češkoj, primjerice. Da će se hrvatski potrošači odreći kave, u to ne mogu vjerovati”, ustvrdio je Novotny.

S druge strane, predsjednik Udruženja ugostitelja Grada Zagreba Franz Letica kaže kako zasad ne treba očekivati poskupljenja kave u ka�ićima.

“Najave poskupljenja odnose se na retail, na trgovačke lance, odnosno na kavu za kućanstva. Za lokale i ka�iće nema konkretnih najava

u kafiću – užitak od kojeg Hrva�(ce) teško odustaju

poskupljenja. Dobavljači su nam najavili mogućnost poskupljenja pa ako se to dogodi morat ćemo korigirati naše cijene. Ovako do daljnjega sve ostaje isto kako je i cijene kave u ka�ićima zasad se ne mijenjaju”, rekao nam je Letica.

Potvrdio nam je da se cijena najčešće ispijane kave s mlijekom u zagrebačkim ka�ićima kreće u rasponu od 1,70 do 2,50 eura, ovisno o kvaliteti kave koju ugostitelj nabavlja. Također kaže da

potrošnja kave u ka�ićima nije pala. Kava u Hrvatskoj nije (pre)skupa

“Nije pala potrošnja kave, nego su pali prihodi ugostiteljskih objekata jer nismo stalno dizali cijene kave kako je rasla nabavna cijena. Imamo velike troškove što se tiče kave i čekamo da se situacija na tržištu smiri kako bismo uzeli u obzir sve parmatere koji iziskuju promjenu cijene kave”, kazao nam je Letica.

Prema portalu Numbeo, internetskoj bazi globalnih podataka o troškovima života, prosječna cijena šalice kave s mlijekom, odnosno kapučina, u Hrvatskoj je 2,15 eura. S tom prosječnom cijenom, Hrvatska je u donjoj polovici tablice – 24. od 40 europskih zemalja. Na listi prednjače tri zemlje u kojima je kava s mlijekom iznad 5 eura – Danska (5.47 €), Švicarska (5.14 €) i Island (5.11 €). U prosjeku je šalica kapučina jeftinija nego u Hrvatskoj u šest zemalja EU-a: Sloveniji (2,09 €), Mađarskoj (2,03 €), Španjolskoj (1,99 €), Bugarskoj (1,98 €), Portugalu (1,87 €) i Italiji (1,66 €). Najjeftinija je u Bosni i Hercegovini (1,41 €), Kosovu (1,19 €) i Ukrajini (1,17 €).

“Odrekla sam se cigareta, kave neću”

Zagrepčanka Martina okorjela je kavopijka i kaže da joj ne pada na pamet odreći se kave ni zbog kakvog poskupljenja. No kaže i da nije ljubiteljica sjedenja na kavama u ka�ićima.

“Čim zatopli nema šanse da sjedim u ka�iću. Kupim si na kiosku ili benzinskoj kavu za van, koja je jeftinija od one u ka�iću, ponesem je i sjednem na klupu u parku. Tako mogu i sama, a i s društvom. Davno sam se odrekla cigareta, ali kave neću. Nema šanse”, kaže.

Na pitanje koja bi bila najviša cijena šalice kave zbog koje bi ipak preispitala taj svoj tvrdi stav, kazala nam je – 5 eura.

“Toliko ipak ne bih dala u Hrvatskoj. U nekim sam zemljama plaćala kavu i više od 5 eura, ali tamo gdje je standard puno veći i gdje je sve jako skupo. Ovdje kod nas ne bih.

Kava koju si kuham doma već je dovoljno skupa”, dodala je.

Makarska je lani imala uspješnu sezonu

Kava

Vraćaju se Hrvati, ali o preseljenju sve više razmišljaju i Nijemci

Hrvatska im postaje sve atraktivnija zbog rasta standarda i poslovnih prilika, posebno u turističkom, građevinskom i IT sektoru

Među četiristotinjak

milijuna turista, koliko ih godišnje za odmor izabere Mediteran, u mnogim zemljama dominiraju Nijemci. Ponajveći svjetski putnici i u Hrvatskoj su tradicionalno gosti broj jedan.

Osim što su najbrojniji, njemački su turisti i među najvjernijima hrvatskoj obali, ali i ujedno i među najomiljenijima, kako je prije više godina pokazala jedna anketa.

Domaćini ih vole, kako su tad kazali, jer su skromni, uredni, na sve paze kao da je njihovo. Otad je broj njemačkih gostiju kod nas na odmoru praktički, kad se izuzme pandemija, samo rastao. Promijenilo se jedino to da je i jako njemačko gospodarstvo u međuvremenu zapalo u teškoće.

O tome što će to značiti za putovanja Nijemaca u ovoj godini, jesu li jadranska poskupljenja od lani i preklani pokvarila izglede za uspješnu sezonu te o drugim aktualnostima vezanima za ovo veliko emitivno tržište, razgovaramo s Romeom Draghicchiom, direktorom predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu, piše Večernji list.

Hrvatska im ostaje u top-deset kad je riječ o ljetnom odmoru?

Hrvatska je 2024. bila na šestoj poziciji među inozemnim destinacijama. Na istoj je poziciji bila i 2019., no tržišni udio 2024. iznosio je gotovo jedan postotni bod više u odnosu na 2019. To znači da je, iako na istoj poziciji, tržišni udio Hrvatske u prošloj godini bio znatno veći nego prije pandemije i

da je pozicija Hrvatske ukupno povoljnija.

Ima li izgleda da Nijemci u godini kad ih opterećuju recesija i poskupljenja kod kuće, a onda i više cijene u turističkim destinacijama, u Hrvatskoj ponove rekordna 3,4 milijuna dolazaka iz 2022.?

Unatoč izazovima poput recesije i rasta cijena, njemački turisti i dalje pokazuju jako velik interes za putovanja, posebno prema destinacijama koje nude dobru vrijednost za novac. Rezultati iz 2022., kada je Hrvatska ostvarila 3,4 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja njemačkih turista bili su odlični. Naime, u sezoni 2022. pojedine konkurentske destinacije još se nisu bile u potpunosti oporavile od COVID krize niti su se organizirale kako bi privukle veći broj njemačkih turista. Veliki problem predstavljale su i aviolinije zbog čega je znatan dio turističkog prometa iz Njemačke bio preusmjeren prema destinacijama lako dostupnim cestovnim pravcima, a tu je Hrvatska kao destinacija odlično kotirala te smo ostvarili jako dobre rezultate. Lani smo ostvarili oko 3,2 milijuna dolazaka Nijemaca što je također odličan rezultat za koji je važno naglasiti da je bolji od rezultata iz razdoblja prije pandemije. Što ostaje glavni hrvatski turistički adut na njemačkom tržištu?

Glavni aduti Hrvatske na njemačkom tržištu ostaju

nepromijenjeni: prekrasna obala, bogata kulturna baština, vrhunska gastronomska ponuda te mogućnosti za aktivni i održivi turizam. Osim toga blizina destinacije, gostoljubivost domaćina i sigurnost destinacije hrvatske su komparativne prednosti. Kako uopće prosječan Nijemac danas živi?

Prosječan njemački građanin suočava se s povećanim troškovima života, a iako je in�lacija početkom ove godine pala na 2,3 posto, cijene hrane, energije i stanovanja i dalje su visoke. Ukupna potrošnja kućanstava veća je 30 – 40 posto. Kućanstva su najviše pogođena rastom troškova energenata, grijanja i goriva, a i cijene prehrambenih proizvoda i usluga bilježe rast. Povrh toga, troškovi stanovanja, odnosno najmovi za stanove rasli su deset posto svake godine, pogotovo u velikim gradovima kao što su München, Frankfurt ili Berlin.

Njemačka je nekad bila obećana zemlja za Hrvate, ali danas dosta naših ljudi razmišlja o povratku?

Zanimljivo je da o povratku ili preseljenju u Hrvatsku ne razmišljaju samo Hrvati, već o tome sve više razmišljaju i sami Nijemci. Iako se to može činiti neobičnim, svake se godine iz Njemačke iseljava oko 200.000 ljudi, a tu Hrvatska postaje sve atraktivnija zbog rasta standarda i poslovnih prilika, posebno u turističkom, građevinskom i IT sektoru.

NAORUŽAVANJE I HRVATSKA

Udružile se tvrtke iz obrambene industrije, idu zajedno po poslove

Hrvatska obrambena industrija ističe se u proizvodnji vrhunskih sustava, osobito u području osobnog naoružanja, zaštitne opreme te zračnih i kopnenih besposadnih sustava

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) izvijestila je da je osnovana HUP-Koordinacija obrambene industrije u svrhu jačanja suradnje, unaprjeđenja poslovnog okruženja i pozicioniranja domaćih proizvođača na europskom i globalnom tržištu.

Voditeljem HUP-Koordinacije obrambene industrije imenovan je član Uprave DOK-ING-a Gordan Pešić.

Koordinacija će, uz članove proizvođače vojne opreme, biti sastavljena od članova HUP-a iz raznih sektora. Bit će otvorena i za stručnjake iz područja obrane i sigurnosti te predstavnike akademske zajednice.

Posebna pozornost Koordinacije, kako se navodi u priopćenju, biti će usmjerena na dijalog predstavnika hrvatske obrambene industrije s nacionalnim i međunarodnim dionicima iz područja sigurnosti i obrane, uključujući EU i NATO.

Koordinacija će se posebno zalagati za intenziviranje otvorenog dijaloga između hrvatskog privatnog i javnog sektora kako bi se domaći proizvođači jače integrirali u zajedničke opskrbne i proizvodne lance te kako bi se povećalo sudjelovanje hrvatskih tvrtki u obrambenim konzorcijima, s posebnim naglaskom na zajedničke nabave, istraživanja i razvoj i ostale povezane aktivnosti na nacionalnoj razini, ali i na razini EU-a i NATO-a.

Kibernetika, farmaceutika

Hrvatska obrambena industrija, kako su naveli iz HUP-a, ističe se u proizvodnji vrhunskih sustava, osobito u području osobnog naoružanja, zaštitne opreme te zračnih i kopnenih besposadnih sustava.

Prilike za rast otvaraju se i u područjima kibernetičke sigurnosti i zaštite kritične infrastrukture, sve do farmaceutike i ostalih tehnoloških inovacija. Iz HUP-a su istaknuli kako hrvatska obrambena industrija mora biti, što je više moguće, spremna za sudjelovanje u velikim međunarodnim projektima. Razvoj obrambenih tehno-

logija, kako su naveli, zahtijeva značajna ulaganja i dugoročne strategije, a Hrvatska planira povećati izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a. Kroz HUP-Koordinaciju obrambene industrije, poduzetnici i industrijski subjekti moći će zagovarati bolji pristup različitim okvirima su�inanciranja, uključujući korištenje sredstava dostupnih iz raznih nacionalnih, EU i NATO izvora.

Važne su i inicijative usmjerene na promicanje inovacija, jačanje industrijskih partnerstava te unaprjeđenje regulatornog okvira kako bi se maksimalno olakšalo poslovanje hrvatskim gospodarstvenicima koji su u nekim segmentima poslovanja unaprijed u težem položaju u odnosu na konkurenciju.

Riješiti administraciju U HUP-u smatraju kako je nužno ukloniti administrativne prepreke koje utječu na kompetitivnost hrvatske

obrambene industrije i poboljšati suradnju industrije i državnih institucija. Stoga se HUP-Koordinacija obrambene industrije zalaže za osnivanje međuresorne radne skupine koja bi objedinila sve relevantne dionike hrvatskog javnog, privatnog te akademskog sektora, zatim ubrzanje procedura javne nabave, strateško planiranje ostvarivanja nacionalnih interesa, osiguravanje dugoročnih ugovora za hrvatske gospodarstvenike i bolje pozicioniranje hrvatskih tvrtki u nacionalnim i europskim obrambenim inicijativama. Hrvatska obrambena industrija ostvaruje izvoz veći od 150 milijuna eura godišnje, a dodatne reforme mogu značajno povećati njezinu konkurentnost i utjecaj na globalnoj razini, poručili su iz HUP-a. Mišljenja su i kako je aktivno sudjelovanje na zajedničkom europskom tržištu obrambene industrije ključno za dugoročan rast sektora i na nacionalnoj i europskoj razini.

Stoga će HUP-Koordinacija obrambene industrije raditi na boljem povezivanju s javnim sektorom kako bi se povećala prisutnost i aktivna participacija hrvatskih proizvođača u zajedničkim europskim nabavama. Također, poticat će se uključivanje hrvatskih poduzeća u europske lance vrijednosti, primjerice u sektoru proizvodnje strateških materijala i povezanih sektora.

Tvrtka Dok-Ing proizvodi vrhunske sustave

Tvrtka HS Produkt iz Karlovca

Kacige Šestan-Busch

Nijemci su i dobri potrošači

Nijemci se u Hrvatskoj osjećaju ugodno i sigurno

Jedan od najposebnijih trenutaka svakako je bio nastup na harmonici veselog Ivice koji je oduševio sve posjetitelje

Pripremila: Suzana FANTOV; Foto: Fb Gippsland Croatian Club

UHrvatskom društvu

“Gippsland” održan je prošlog tjedna, u subotu 22. ožujka, još jedan lijepi događaj koji je okupio naše drage umirovljenike, stanovnike iz šire okolice Melbournea, članove Umirovljeničkog društva u Springvaleu i lokalne zajednice. Bio je to dan ispunjen smijehom, dobrim društvom i, naravno, izvrsnom hranom i glazbom.

Gosti su uživali u bogatoj ponudi hrane, koja je zadovoljila sve ukuse. Na meniju se nalazila sočna pečena svinjetina i janjetina, pečena piletina, pomfrit, raznovrsne salate, te predivni kolači i torte koje su svojim okusima oduševile sve prisutne. Sve to, uz čašu vina ili piva, stvorilo je opuštenu i prijateljsku atmosferu koja je trajala cijeli dan.

Jedan od najposebnijih trenutaka svakako je bio nastup na harmonici, koji je oduševio sve posjetitelje. Glazba veselog Ivice stvorila je ugodnu i veselu atmosferu, bila je pravi začin ukupnog događaja.

“Zahvaljujemo svim volonterima i članovima Upravnog Odbora koji su uložili golemu količinu truda i vremena kako bi ovaj događaj bio uspješan. Bez njihove predanosti i organizacijskih sposobnosti ovakvi događaji ne bi bili mogući. Njihov rad omogućio je svim prisutnima da uživaju u ovom posebnom danu, stvarajući uspomene koje će trajati” – zahvalila je Jadranka Bilić u ime Upravnog odbora.

Ovaj događaj još jednom je pokazao snagu zajedništva i istaknuo važnost okupljanja članova hrvatske

Dan zajedništva i uživanja u hrani, glazbi i društvu

zajednice, a istovremeno i značaj očuvanja tradicije i običaja kroz glazbu i domaću hranu koja je u Hrvatskom klubu “Gippslandu” uvijek vrlo ukusna!

“Veselimo se novim susretima i budućim proslavama, te se nadamo da će ovakvi trenuci postati još češći u našoj zajednici” - poručili su iz kluba.

HKC ‘ADELAIDE’ PROSLAVA SVETKOVINE ZARUČNIKA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Svečana sv. misa na blagdan sv. Josipa - zaštitnika hrvatskoga naroda

Pristigli su i brojni vjernici iz drugih župa – Kraljice mira u Paynehamu, mađarske i njemačke zajednice, iz zajednice tradicionalne latinske mise, kao i predstavnici Nadbiskupije te Katedralne župe Adelaidea

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Fb Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide

Hrvatska katolička zajednica Adelaidea svečanom je sv. misom, u srijedu 19. ožujka, proslavila blagdan sv. Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, zaštitnika hrvatskoga naroda.

Uz velik broj vjernika ove katoličke misije u Adelaideu na misnom slavlju okupili su se i brojni vjernici iz drugih župa – Kraljice mira u Paynehamu, mađarske i njemačke zajednice, iz zajednice tradicionalne latinske mise, kao i predstavnici Nadbiskupije te Katedralne župe Adelaidea.

“Dvojezičnoj svetoj misi su prisustvovali i gostujući svećenici: vlč. Michael Romeo - župnik u Paynehamu i područni ravnatelj Australske bratovštine katoličkog klera za Južnu Australiju, fr. Mannes Tellis OP - član dominikanskog priorata i župe sv. Lovre u North Adelaideu, vlč. Peter Rozitis - umirovljeni svećenik Nadbiskupije Adelaide i dušobrižnik portugalske zajednice, vlč. George Ochola - svećenik iz Kenije i novoimenovani upravitelj župe u Murray Bridgeu, te p. Michael McCaffrey FSSP - poglavar zajednice tradicionalne latinske mise u Adelaideu.

Pater McCaffrey je ujedno svojom nadahnutom propovijedi uvelike uljepšao našu ovogodišnju proslavu svetkovine sv. Josipa, te mnoge ganuo dubokim i osjećajima prožetim promišljanjem o uzoru poočima Kristova i zaručnika Djevičina. Darovima vjernika i marljivošću sestara crkva je bila ukrašena cvijećem, zbor sv. Cecilije uzveličao je proslavu svojim glasovima, a naši ministranti doprinijeli su dostojanstvu i uzvišenosti bogoslužja” – kazao nam je o proslavi vlč. Luka Poljak, župnik HKC-a u Adelaideu.

Nakon sv. mise uslijedilo je druženje uz zakusku.

“Zajednica se iskazala nadaleko poznatim hrvatskim gostoprimstvom, priredivši bogatu trpezu i druženje koje je rijetko tko želio napustiti” – ponosno su rekli o svojoj proslavi koja je od početka do kraja bila prožeta svečanim tonom.

Veliki poraz velikosrpske propagande

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Premda je od završetka zadnjeg rata koji se vodio u vrtlogu nastalom raspadanjem nekadašnje jugoslavenske federacije prošlo punih 26 godina, Srbija još ne želi prihvatiti njihov ishod, a još manje se suočiti s vlastitom odgovornošću. Srbija i Crna Gora, skrivajući se tada još iza institucija SFRJ, najprije su, 27. lipnja 29991. godine, pokrenule su prvi rat na europskom tlu nakon završetka Drugog svjetskog rata - Desetodnevni rat u Sloveniji, u kojemu je, prema dostupnim podacima, poginulo više od 70 ljudi, a 328 ih je ranjeno. Nakon povlačenje vojske i naoružanja iz Slovenije te oduzimanja naoružanja koje je pripadalo hrvatskoj Teritorijalnoj obrani, Srbija i Crna Gora, uz podršku Srba iz Bosne i Hercegovine, pokrenule su agresiju na Hrvatsku, nešto kasnije i na BiH, a godine 1999. na red je došlo Kosovo.

Unatoč početnoj vojnoj inferiornosti, Hrvatska je, zahvaljujući hrabrosti i odlučnosti svojih branitelja te jednodušnoj podršci koju je cjelokupno stanovništva pružalo obrambenim snagama, uspjela zaustaviti, a potom i poraziti neprijatelja te vratiti privremeno okupirana područja. Rat u BiH također je, prije svega zahvaljujući vojnim uspjesima hrvatskih snaga (Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane), završen porazom srpsko-crnogorskih snaga, od potpunog kraha spasila je međunarodna zajednica, predvođena Sjedinjenim Američkim Državama. Amerikanci su su zaraćene strane „privele” u Dayton, gdje je potpisan poznati mirovni sporazum.

Rat na Kosovu, tijekom kojega su srbijanske snage iz bivše jugoslavenske pokrajine bile protjerale oko milijun Albanaca (u jednom trenutku je na području Albanije i Makedonije službeno

Smijenjena veleposlanica iznijela je grube optužbe protiv Hrvatske, a kao ključni argument navela je pjesmu „Ako ne znaš šta je bilo” Marka Perkovića Thompsona

bilo registrirano 862.979 izbjeglica s Kosova!), završen je novim porazom srbijanskih snaga, ovog puta uz snažan angažmana NATO-a, u vidu zračnih udara na odabrane ciljeve u Srbiji. O tim ratovima, o političkim planovima i okršajima koji su im je prethodili, kao i o tome kako su tekli i kako su završeni, sve je dobro poznato. Uostalom, riječ je o nedavnoj prošlosti i o dobu u kojemu je već svaka značajnija aktivnost bilježena fotografskim i video snimkama. No, unatoč tome, Srbija do današnjega dana te ratove nastavlja voditi drugim sredstvima – političkim, kvaziznanstvenim i medijskim ofenzivama kojima pokušava u povijest zapisati krivotvorenu sliku o njihovom karakteru i ishodu. No, ni u tom ratu, unatoč velikom iskustvu Beograda u pisanju lažne povijesti, Srbija bilježi neuspjehe. Jedan se dogodio upravo ovih dana! Srbija je, naime, bez ikakvog objašnjenje, razriješila svoju veleposlanicu u Republici Hrvatskoj koja je, boreći se za „ljepšu prošlost” svoje zemlje, u Zagrebu napravila nekoliko incidenata. Jelena Milić, sada već bivša veleposlanica, demonstrativno je napustila dva skupa, a na jednom je napravila ružnu scenu. Riječ je o tribini u Zagrebu (organizatori su bili Srpsko privredno društvo Privrednik i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba), na kojoj je optužila Republiku Hrvatsku za nesuočavanje s „recentnom prošlošću”, tvrdeći da je Srbija u tome bolja, a kao ključan argument navela je pjesmu „Ako ne znaš šta je bilo” Marka Perkovića Thompsona, tvrdeći da ona slavi zločinački pothvat! Branila je četnike, optuživala Hrvatsku za zločine nad Bošnjacima... I završila karijeru, ali i priskrbila velikosrpskoj propagandi veliki poraz.

Piše: Branimir Stanić

Tko bi se zagledao u popise otvorenih crkvenih kauza za proglašenje svetima i blaženima, nemalo bi ostao iznenađen gotovo nezamjetnim brojem kandidata za čast oltara koji su bili biskupi, nadbiskupi ili kardinali, a umrli su u 21. stoljeću bez mučeništva. Sličan bi se nalaz dobio kada bi se pretraživali svi započeti postupci na biskupijskim razinama diljem svijeta koji još nisu dospjeli na službene vatikanske popise časnih sluga Božjih.

U tom smislu vrlo istaknuto, pa čak i iznimno mjesto, zauzima hrvatski nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić (1919. – 2002.) za kojega se sada vodi biskupijski postupak u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Na njegovu je 23. godišnjicu smrti u utorak 11. ožujka u Zagrebu slavljena zadušnica na kojoj se okupilo mnoštvo vjernika, a mise su se slavile i u njegovu rodnom Pribiću i Požegi, što znači da spomen ne jenjava. Fenomen je utoliko vrjedniji pozornosti ukoliko se zna da se već nekoliko godina, od razornoga potresa 2020., uopće ne može doći na njegov grob i pomoliti se. Unatoč tomu, vjernici ga ne zaboravljaju. Štoviše, ne zaboravlja ga ni šire društvo jer se ne može napisati iole pošten pregled suvremene hrvatske povijesti izostavljajući ime kardinala Kuharića. Mnogo je razloga zbog kojih hrvatski vjernici smatraju da je kardinal Kuharić osoba

Čudi me objašnjenje zašto nema Hrvatske u Koaliciji voljnih, kažu navodno zato što Milanović ne navija za Ukrajinu. Loše objašnjenje, jer Milanović nije Hrvatska, i obratno. No, taj je još bio mlad, premda za vojsku spreman, ah, pa se ne sjeća da je Ukrajina zdušno navijala za Hrvatsku u vrijeme srpske agresije.

Nema nas, znači, u Koaliciji voljnih, pa smo smislili svoju koaliciju pod već znamenitom kraticom HAK. Nije autoklub, nego se sastoji od Hrvatske, Albanije i Kosova, a šuška se da bi mogla pristupiti i Bugarska. I to bi bilo dobro. Naime, kako je tumačio Tuđman, s Bugarskom na istoku i Hrvatskom na zapadu bio bi stvoren sendvič, a tko je između dvije kriške hljeba sjetite se sami. Nije Finska. Dotle je u Srbiji sve ostalo kako je i bilo, studenti liječe žuljeve od dugoga hodanja, a Vučić hoda dalje kao da se ništa nije dogodilo. Možda i nije. A i da jest, samo bi Obrenoviće zamijenili Karađorđevići. U srpskoj rs republici nastaloj na genocidu Milorad (Dodik) je razumio ono što sam mu i ja mogao reći da me je pitao – krenuo u razbucavanje BiH s pogledom na ujedinjenje s Beogradom, krenuo u posve pogrješnom trenutku i sada se vadi, objašnjava, po-

Kardinal kojeg vjernici ne zaboravljaju

na glasu svetosti. Mnogima je poznato da je svoju svetost kardinal Kuharić tkao i onda kad je na njega kao mladoga svećenika pokušan atentat, kada je promicao istinu o bl. Alojziju Stepincu, kada su ga privodili na obavijesne razgovore i danomice mu prijetili, kada je tijekom komunizma hrabrio vjernike diljem domovine i iseljeništva i vjeru im jačao na dotad neviđenim okupljanjima… Djelovanje kardinala Kuharića nakon hrvatskoga osamostaljenja i njegova pastirska uloga tijekom Domovinskoga rata s pravom se smatra besprijekornom i doista je zaslužio da ga zovemo uzoriti. Iako se čini da je kardinal Kuharić u svemu uspijevao, na jednom događanju naizgled nije imao mnogo uspjeha. Ususret ovogodišnjemu Kuharićevu vicepostulator kauze mr. Tomislav Hačko pripremio je za nadbiskupijski portal u nekoliko nastava-

Mnogo je razloga zbog kojih hrvatski vjernici smatraju da je kardinal Kuharić osoba na glasu svetosti

ka priloge o sudjelovanju tada mladoga pomoćnoga zagrebačkoga biskupa na Drugom vatikanskom koncilu 1964. i 1965. godine. Promatraju li se s odmakom, Kuharićevi interventi bili su proročki – a ni jedan od njih zapravo nije integralno postao dijelom završnih koncilskih dokumenata. To se, međutim, samo prividno može smatrati neuspjehom.

Vidljivo je da je u interventima mladi monsinjor govorio iz bogatoga župničkoga iskustva i iz iskustva života mučeničke Crkve iza željezne zavjese, čiji su čovjek i društvo bili žrtvom sustavne ateizacije –što nisu svi mogli razumjeti. No već tada kardinal Kuharić predosjetio je što će mu činiti najveći križ u nadbiskupskoj službi, a to nisu bili samo komunistički progoni. Kardinal je najviše strahovao od razjedinjenosti svećenika koji bi se učlanjivali u režimska svećenička udruženja, a upravo su slična događanja bila velika kardinalova bol, s kojom se možda uspio nositi tek mnogo godina kasnije. Predosjećajući tu bol, na Koncilu je upozorio na namjeru vlasti, manje-više skrivenu: ”formiranje takozvane nacionalne Crkve odvojene od Svete Stolice”. ”Da bi se zaštitilo jedinstvo Crkve, biskupima bi u takvim okolnostima bio prijeko potreban autoritet Sabora. To je pitanje vjere! Ovo nije samo politički trenutak!” rekao je.

Sudjelovanje kardinala Kuharića na Drugom vatikanskom koncilu bilo je zapravo više nego uspješno jer, bez obzira na to što njegovi interventi ”nisu prošli”, to ga je pripremalo za zahtjevne godine njegove službe. Malo koja Crkva i društvo imaju kandidata za oltar kakav je kardinal Kuharić, čovjek kojim su se nastojali poigravati mnogi politički trenutci, a on je ostao isključivo čovjek vjere. (Glas Koncila)

Tesle ima, Starčevića nema

vlači za rukav svjetske moćnike, ali uzalud. Nije mu uspjelo ni uvući bih Hrvate u svoju kockarnicu, spominjući Herceg Bosnu i što su njoj radili „vanjski faktori“ (a jesu radili svinjarije), a njemu ne će jer ima zajamčenu Srbo Bosnu, daytonsku. I mogu ga razumjeti kada se vadi na Dayton, jer je ondje samo jedan entitet nazvan narodnim imenom, i to srpskim, drugi je entitet dobio neodređen federativni naziv, strpani su u isti koš većinski muslimani i malobrojniji Hrvati, a o konfederaciji Federacije i Hrvatske više nitko i ne govori, mrtvo slovo na papiru. I sada smo tu gdje jesmo, velikim silama BiH ide na živce, imaju druga i naizgled veća žarišta, što znači da ne znaju povijesno razmišljati. Zaboravili da je baš Bosna oduvijek bila bure baruta. I ostala. EUFOR se, bez euforije, lagano giba po Bosni, ne zna sam što bi, nadam se da u njegovim redovima nisu Nizozemci.

Mi u Hrvatskoj obzirno skupljamo ročnike, ogledavamo se pomalo za streljivom, ali je stanje za sada redovito. Glođemo se međusobno, prije lokalnih izbora, sve demokratski i uljuđeno, s nekim iskoracima. Svi kandidati obećavaju svijetlu budućnost, u Zagrebu je čak održan festival svjetla, sve se digitalizira, pa i grb Grada Zagreba, jer je postojeći smišljotina ultrakonzervativnih heraldičara, a mi trebamo ultralijeve valjda simbole koji povijest ne podnose, posebno

Kada sam na autocesti u visini Gospića, vidim sliku genijalnoga Nikole Tesle, ali ne vidim Antu Starčevića, izumitelja istosmjerne državotvorne struje

hrvatsku, ni znakovlje naravno. I tako je skupina mediokriteta izabrala za zagrebački grb mediokritetsku pošalicu, likovno i gramatički nepismenu. Što će Zagrepčani nagraditi na izborima, premda bi mnogi htjeli ipak neku sličicu u grbu, recimo sličicu Jakuševca. Nego, idemo dalje! Možemo? Naravno da možemo. Recimo, ja sam grozno ogorčen što se na hrvatskome grbu među ostalima nalazi i onaj povijesni slavonski. S kunom! Ma kakva kuna, prosim vas. Kuna pripada prošlosti, kune su pobijene, a mi smo naprednjaci. Zato predlažem da se u grbu Slavonije umjesto kune nacrta jedan euro, kovanica, možda s malim repićem, da se utješe ultrakonzervativni heraldičari i ostala zaostala bagra koja se mota pod nogama sektaških revolucionara. O tome bi mogla na brzinu odlučiti ista ona skupina mediokriteta koja je izabrala novi zagrebački grb. Zašto? Pa zato što je, i opet povijesno, Zagreb bio u Slavoniji. Nego gdje?

U svezi sa Slavonijom, otputovao sam početkom prošloga tjedna u Dalmaciju, na toplo more. Vozim se sam sa sobom i onda mi svakakve gluposti padaju na pamet, recimo kada sam na autocesti u visini Gospića, pa vidim sliku genijalnoga Nikole Tesle, čast, ali ne vidim Antu Starčevića, izumitelja istosmjerne državotvorne struje, koja je grijala Hrvate više od stoljeća. Nema podsjeta na Starčevića, a zaboravilo se i to da je „nacionalistička cesta“ ZagrebSplit i obratno trebala biti nazvana Cestom kralja Tomislava. To uzgred, jerbo je obljetnica. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća –www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

POBOŽNOST SVETO PISMO I KORIZMA – BOG JE OBEĆAO,

Mojsije je jedini šutio i gledao u veliku masu ljudi koja je klizila sporo kroz pustinju

Pomislih kako bih mogao proći sam kroz korizmu. Da mi nitko ne smeta. Usamljen. Uputiti se na neki pusti otok gdje ću staviti u središte samog sebe. Tako sam negdje i zamislio ovu korizmu. Bez igdje ikoga. Nitko mi ne treba. Putem susretnem Adama i Evu. Pomislih, evo dvoje koji će mi se sada početi žaliti što su sve izgubili svojim grijehom. U početku su samo ponavljali kako nisu krivi. Nisu odgovorni. Postali su mi naporni. Pomislio sam da ih ostavim za sobom. Ubrzat ću korak. Ne treba mi dvoje praroditelja koji su krivi zbog stanja u kojem sad zbog njih moram živjeti. Uporno su se žalili na Boga, što im je učinio kako je prema njima postupio.

U nekom trenutku Adam je s tugom u glasu napomenuo kako mu još uvijek u ušima odzvanja ono Božje - Adame, gdje si. Nikako se ne može osloboditi tog glasa u sebi. Taj ga glas stalno progoni i tjera da ide naprijed. Eva dometnu kako u tom gdje si stalno iščitava nadu da nije sve izgubljeno, da će se jednog dana vratiti tamo odakle su istjerani. Čak joj je Bog to i rekao između redova, ali ona u ovom trenutku ne zna kad i kako će se to dogoditi. Malo sam se urazumio nakon tih njihovih riječi i pomislio kako možda i nisu tako loši suputnici, dvoje njih kao tražitelji nade. Negdje u nekoj pustinji nabasasmo na nekog čovjeka kako vodi dječaka i silazi s visokog brda. Zadihan i prašnjav reče nam da se zove Abraham, a dječaka nam predstavi kao svoga sina Izaka. Putem nam je pripovijedao o tome kako je napustio sve u rodnom gradu Uru Kaldejskom i otisnuo se u nepoznato za svojom obitelji. Pripovijedao nam je i o svojim teškoćama i problemima, strahovima oko nasljedstva jer on i njegova supruga nisu imali djece. Nešto nam je stidljivo i šturo ispričao o nekim ljudima koji su ga posjetili i rekli mu kako će mu Bog dati sina. Nije o tome govorio puno jer je bio uvjeren kako je to bila nečija neslana šala. Ali ono što nam je na kraju rekao dok smo prilazili njegovim šatorima i devama bilo je neshvatljivo. Bog mu je na kraju nakon dugih godina molitve i prošnji dao sina i tražio na kraju od njega da ga žrtvuje i mi smo baš naišli u trenutku dok je silazio s brda gdje je trebao svoga sina prinijeti kao žrtvu, ali ga je Bog spriječio i pohvalio

‘Na Božji glas i poziv sagradi najveći brod na svijetu’

zbog njegove duboke i snažne vjere.

Dok smo sjedili s njim pod šatorom zamišljeno je gledao u daljinu i tiho ponavljao kako je Bog velik i kako je sve moguće onomu tko se nada i uzda u Božju pomoć. Privolio nas je na kraju da zajedno s njim nastavimo putovanje jer, kako nas je uvjeravao, pustinja je velika i negostoljubiva, a on je u ovim krajevima već dugo i poznaje dobro pustinjske puteve i zamke, i da se ne bismo izgubili ili umrli od žeđi i iscrpljenosti pristanemo.

Putem dok smo išli kroz pustinju Abraham nam je pripovijedao o Bogu, kako ga je susreo, kako ga je Bog pozvao, kako se dvoumio je li to treba učiniti ili ne, i da je na kraju ipak u nadi protiv svake nade povjerovao Božjoj promisli i providnosti.

Dok nam je tako govorio odnekud je izronio starac koji se oslanjao na štap, vidjelo se da je umoran i dobrano iscrpljen. Abrahamova žena Sara, šutljiva i krhka žena brzo siđe s deve i prinese mu vode u kožnoj čuturici. Starac je halapljivo pio. Abraham ga upita tko je i odakle je, on reče da se zove Noa i da već dugo luta pustinjom ne znajući kojim putem treba krenuti. Abraham se smilova i naredi svojoj sluškinji Hagari da pomogne starcu da uzjaši jednu od deva. Starac se duboko zahvaljivao, a Abraham ga prekinu i upita odakle je.

Reče da je dobrano star, više se i ne sjeća koliko dugo živi na zemlji, preživio je nekakav potop u brodu koji je sam izgradio, dok je puno ljudi stradalo jer ga nisu slušali i odbijali mu pomoći. On je preživio potop jer je slušao što mu Bog govori, često bi danima i noćima osluški-

vao budan u molitvi što mu Bog poručuje, pa je tako na Božji glas i poziv sagradio najveći brod na svijetu kako bi se svi oni koji također poslušaju Božji glas mogli spasiti od vodene pošasti koja se spremala.

Slušao sam njihova pripovijedanja i bi mi neobično to šaroliko društvo potpuno različitih ljudi iz različitih vremena i svjetova, s različitim životnim pričama, a jedino što ih je međusobno spajalo i povezivalo bio je Bog u koga su vjerovali, koga su slušali i nada rođena iz tog slušanja koja ih je vodila i još uvijek vodi.

Bili su mi neobični u svojoj različito odjeći, izgledu, boji kože, jezicima kojima su govorili. Recimo, Adam i Eva imali su samo neke pregače preko struka, mladi i glatkih lica i obraza, čovjek bi ih zabunom mogao pomiješati s anđelima. Abraham je bio izbrazdan u licu od pustinje, na sebi je nosio nekakvu haljinu s povezom preko glave, i od njegovog lica su se vidjele samo blage i svijetle oči. Noa, onaj starac na sebi je imao nekakvu jednoslojnu haljinu grubu možda od kože nekakve životinje, veliki drveni štap, a lice mu je bilo obraslo u dugu kosu i bradu koje su se bijelile i sjajile na suncu.

Kad smo stali da odmorimo, posjedali smo oko vatre zamišljeni i šutljivi. Odjednom svi upriješe poglede u mene. Bio sam im nepoznat. Tko sam, odakle dolazim i kako sam dospio tu među njih u pustinju u toj čudnoj i njima nepoznatoj i neobičnoj odjeći i kakav je to jezik kojim govorim jer ga dosad nisu čuli.

Ispočetka sam bio rezerviran. Dok su oni stalno međusobno razgovarali i

upoznavali se i na kraju iznenađeno otkrivali koliko toga zapravo imaju zajedničkog, ja sam šutio i promatrao ih kako razgovaraju. Primijetio sam kako se u mnogočemu nisu slagali, valjda zato jer su dolazili iz različitih vremena, pa im je bilo teško međusobno se sporazumjeti i povezati. Ali, dok smo putovali sve češće su se mogle čuti riječi Bog, Stvoritelj, Elohim, i riječi nada i iščekivanje. Tako su na kraju otkrili kako imaju više zajedničkog, nego onog što ih razdvaja. I kad smo navečer sjeli oko vatre već su se ponašali kao da se oduvijek poznaju, kao da su dio jedne velike, a meni nepoznate i nedokučive cjeline.

I sad sam odgovorio s nekoliko šturih rečenica, ne govoreći puno o sebi. Tek sam napomenuo kako sam se uputio na jedan pusti otok kako bih tamo sam daleko od svih malo molio i šutio, jer sam se umorio od ljudi i njihovih upornih dosađivanja da mi smetaju i nikako me ne puštaju na miru. Rekoh im, kako želim biti sam s Bogom bez igdje ikoga, bez ijednog ljudskog bića.

Na to me stanu odvraćati od toga i uvjeravati kako to nije dobro, kako je najbolje do Boga doći zajedno s drugima, kako evo i oni na kraju otkriše da su iako međusobno nepoznati hodočasnici nade prema istom Bogu i istom vjerničkom iščekivanu spasenja i spasitelja. Cijelu noć su me uvjeravali da pođem s njima, sigurno se neću pokajati. Iako nevoljko, ujutro ipak odlučim da ću s njima nastaviti put.

Nismo putovali niti nekoliko dana kad naiđosmo na veliku povorku ljudi, nepreglednu kolonu koja se sporo kretala kroz pustinju. Adam, Abraham i Noa priđoše nekom čovjeku koji stajaše malo podalje od kolone držeći raširene ruke nad njima. Nešto su s njim razgovarali, žustro raspravljali, pa bi onda nešto šapatom govorili, pa bi onaj čovjek ponovno raširio ruke, a oni bi ustuknuli, ali ne iz straha, nego iz strahopoštovanja.

Adam se prvi vrati i reče nam da se onaj čovjek zove Mojsije i da već nekoliko godina vodi izabrani narod kroz pustinju do obećane zemlje. U to se vratiše i Abra-

ham i Noa i rekoše nama ostalima kako se Mojsije složio da im se priključimo u putovanju prema obećanoj zemlji, jer put će trajati desetljećima i tko zna tko će od nas dospjeti vidjeti je i u njoj se nastaniti, ali da mu je Bog obećao ne samo da će izabrani narod dovesti u obećanu zemlju, nego da će iz izabranog naroda roditi se Mesija, odnosno Spasitelj. Na to Eva gurnu Adama laktom i ovaj se nakašlja. Svi se okrenu prema Adamu. On stidljivo reče kako je i njima dvoma Bog obećao spasitelja preko žene, nove Eve, ali eto oni nisu sigurni da će ga dočekati. I Noa reče da mu je Bog obećao isto dok je dugom potvrđivao savez s njim i ljudskim rodom. Slično reče i Abraham nakon što ga je Bog iz Ura pozvao na daleki put u nepoznato. Mojsije je jedini šutio i gledao u veliku masu ljudi koja je klizila sporo kroz pustinju. Koliko je njemu poznato Bog nije lažac, a on ga je vidio licem u lice i ostao živ, ako je Bog tako obećao sigurno će to i ispuniti.

Mojsije upre štap u mene i upita ostale tko vam je ovaj jer je primijetio da ne pripadam njima i da se po svemu razlikujem. Rekoše da su me putem sreli i misle kako sam hodočasnik nade i nemaju ništa protiv ako se i on slaže da se i ja uputim s njima u obećanu zemlju. Mojsije samo šutke kimnu glavom u znak slaganja. Tako sam nastavio umjesto prema svom zamišljenom pustom otoku bez ikoga, s ovom neobičnom skupinom likova hodati kroz pustinju.

I svaki dan sam se sve više čudio kako se međusobno razumiju i sporazumijevaju kao da su se oduvijek poznavali i kao da ih je Bog njima nepoznatim putevima i načinima međusobno povezivao i upućivao da budu hodočasnici iščekivanja, hodočasnici nade u spasenje i Spasitelja.

(Izvor: doc. dr. vlč. Oliver Jurišić, 6. ožujka 2025. Kroz �ilozofsku prizmu)

RUKOTVORINE INOVATIVNA

Mnogi su se vratili u svoje djetinjstvo prisjećajući se kako su se nekada zabavljali stvarajući različite predmete od gline ili s djecom, što je izazvalo sretne i nostalgične trenutke

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: ACCS FD

Grupa društvene potpore Sjever nedavno je započela novu kreativnu aktivnost koja je oduševila sve prisutneizradu predmeta od gline.

Ova inovativna radionica pružila je klijentima priliku da se izraze kroz umjetnost i stvore jedinstvene rukotvorine koje će im, osim što će ih ispuniti ponosom, donijeti osjećaj opuštanja i zadovoljstva.

Klijenti su imali potpunu slobodu u odabiru predmeta koje žele izrađivati. Svaka osoba imala je mogućnost dizajnirati svoje rukotvorine prema vlastitim željama i kreativnim idejama, a svi su uživali i u procesu ukrašavanja i personaliziranja svakog predmeta prema vlastitom ukusu.

Ova aktivnost, osim što pruža priliku za kreativno izražavanje, bila je i podsjetnik na prošla vremena.

Mnogi su se vratili u svoje djetinjstvo prisjećajući se kako su se nekada zabavljali stvarajući različite predmete od gline ili s djecom, što je izazvalo sretne i nostalgične trenutke.

Za mnoge je to bila prilika da se ponovno povežu s djetinjim radostima i jednostavnošću, a istovremeno su se povezivali i s drugim članovima grupe, dijeleći priče i smijeh.

Osim kreativnog dijela, radionica je bila i povod za proslavu posebnog trenutka. Naime, u istoj atmosferi veselog stvaranja obilježen je i rođendan jedne od članica grupe, Marije. Svi su joj poželjeli sretan rođendan i zahvalili joj na njenoj prisutnosti i pozitivnoj energiji koju unosi u grupu. Uz pjesmu, smijeh i dobro društvo, proslava Marijinog rođendana ispunila je još jedan nezaboravan trenutak u životu ove zajednice. Sretan rođendan, Marija! Neka ti život bude ispunjen zdravljem, srećom i ljubavlju! – čestitali su joj članovi. Grupa društvene potpore Sjever nastavlja s organiziranjem različitih aktivnosti koje omogućuju klijentima da se međusobno povežu, podijele iskustva, ali i da kroz kreativne radionice i aktivnosti unaprijede svoje vještine i samopouzdanje.

I KREATIVNA RADIONICA U ORGANIZACIJI

Nova aktivnost u grupi društvene potpore Sjever

Izrada uskrsnih čestitki i lagane vježbe

Ova aktivnost omogućila je članovima da se izraze kroz rukotvorine, stvarajući unikatne čestitke koje će kasnije podijeliti s obiteljima i prijateljima.

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: ACCS FD

Susret članova grupe društvene potpore Brimbank, koja djeluje u sklopu Australsko-hrvatskih društvenih usluga, prošlog tjedna bio je vrlo produktivan.

Članovi su se okupili kako bi sudjelovali u kreativnoj radionici izrade uskrsnih čestitki, a “odradili su” i lagani trening na dobrobit svih prisutnih.

Tijekom kreativne radionice članovi grupe imali su priliku izrađivati personalizirane uskrsne čestitke.

Uskrs je uvijek posebno vrijeme u kojem se slavi zajedništvo, ljubav i obitelj, a ova aktivnost omogućila je članovima da se izraze kroz rukotvorine, stvarajući unikatne čestitke koje će kasnije podijeliti s obiteljima i prijateljima.

Korištenjem različitih materijala, boja i tehnika, čestitke su postale pravi mali umjetnički radovi, a osmijesi na licima svih sudionika bili su najbolja potvrda uspjeha ove aktivnosti.

Osim toga, kako bi se poboljšalo �izičko i mentalno zdravlje, članovi su se uključili u lagane vježbe koje su bile osmišljene kako bi poboljšale �leksibilnost, ravnotežu i snagu.

Vježbe su bile prilagođene svakom pojedincu, omogućujući svima da sudjeluju bez obzira na tjelesnu spremnost. Ove aktivnosti ne samo da pomažu u održavanju �izičke kondicije, već i pozitivno utječu na mentalno zdravlje - smanjuju stres i pomažu u opuštanju.

Velike pohvale za sve čla-

nove grupe koji su pokazali izuzetnu vještinu i entuzijazam tijekom obje aktivnosti! Svaka osoba dala je svoj doprinos, bilo da je stvarala jedinstvene čestitke ili se opuštala uz vježbe. Ovaj dan je bio prava prilika za međusobno povezivanje, izražavanje kreativnosti i brigu o vlastitom zdravlju.

'Kad se viteške ruke slože… ni Alfred ništa

Olujno nevrijeme nanijelo je štetu i na terenima oko Hrvatskog sportskog centra, koja je sanirana zahvaljujući brojnim volonterima

Posljedice tropskog ciklona Alfred, koji je sa sobom donio snažne vjetrove i obilne kiše, pogodile su i Gold Coast koji je ostao bez svoje čuvene plaže, „raja za surfere“.

Olujno nevrijeme nanijelo je štetu i na terenima oko Hrvatskog sportskog centra, koja je sanirana zahvaljujući brojnim volonterima, dobroj volji i spremnosti za pomoć „Knights obitelji“ - čime je omogućen povratak na nogometne terene.

CHeartbreak As Croatia Crushed by Penalty Defeat in Paris

roatia’s UEFA Nations League journey concluded in agonising fashion on Sunday as France prevailed 5-4 on penalties at the Stade de France, overturning a two-goal aggregate de�icit in a pulsating decider.

Holding a 2-0 lead from their home leg in Split, Zlatko Dalić’s squad faced an inevitable French onslaught – and the hosts delivered emphatically. Les Bleus unleashed wave after wave of attacks from kick-

off, registering 12 �irst-half shots and controlling 65% possession as Croatia were pinned relentlessly in their defensive third.

Dominik Livaković emerged as Croatia’s saviour once more, producing a string of stunning saves to protect their slender advantage at half-time. France’s persistence bore fruit seven minutes after the restart when Michael Olise bent a superb 25-yard free-kick over the wall

and past Livaković’s despairing dive. The equaliser arrived late as Olise turned creator, slipping a precision pass to Ousmane Dembélé, who blasted home to force extra time at 2-2 on aggregate. Croatia’s emerging talents – Nikola Moro, Martin Baturina and Kristijan Jakić – seized the initiative during added time as veterans Modrić, Kovačić and Perišić looked on from the bench. Despite improved composure, clear chances remained scarce, with

Livaković again defying French efforts to break the deadlock. Penalties delivered the gut-wrenching �inale synonymous with Croatia’s tournament epics. Both sides squandered two of their opening �ive spot-kicks before Josip Stanišić’s seventh-attempt miss proved decisive. Dayot Upamecano held his nerve to convert the winning penalty, sparking French celebrations while Croatia were left to rue another shootout heartache.

Zoran Juraj SABLJAK

In what should have been a crucial three points for the struggling Melbourne Knights, Friday night’s clash at Tompsett Stadium instead delivered another bitter blow to the home side’s faltering campaign. Melbourne Victory claimed a hard-fought 2-1 victory, plunging the Knights deeper into trouble as they slide to second-last on the ladder in a match that saw late drama nearly rescue a point for the

Melbourne Knights Suffer Agonising Against Melbourne Victory

hosts. Victory drew �irst blood in the 18th minute, easily penetrating the Knights’ defence to take a 1-0 lead which they maintained until half-time. The visitors doubled their advantage in the 70th minute with an almost carbon copy of their opener, seemingly putting the result beyond doubt at 2-0. The Knights �inally showed signs of life when Stephen Lawless pulled one back after a goal line scramble in the 81st minute, setting up a tense �inale. Bramwell nearly completed a remarkable comeback in the dying minutes, but his header agonisingly sailed wide as Victory hung on for all three points.

The Knights will be desperate to get back on the winners list as they host an in-form Dinamo this Sunday, 30th March, in a much-an-

ticipated Croatian derby. Kick-off is at 15:00 at Tompsett Stadium in what looms as a critical �ixture for the Knights

Dominant Dinamo Dispatch Port Me

Zoran Juraj SABLJAK

Dinamo St Albans delivered a commanding performance at home against Port Melbourne Sharks last Sunday afternoon, securing a comprehensive 3-0 victory to record back-to-back wins in an impressive display of attacking football. The home side were dominant from the outset, looking threatening from the opening whistle. Their aggressive approach was rewarded in the 10th minute when they were awarded a penalty, though Brian Summerskill was unable to convert the opportunity. Undeterred, Dinamo continued to press forward and were awarded another penalty just before the halftime break. This time Joshua Gulevski stepped up to the spot and made no mistake, sending Dinamo into the in-

Maks JURKOVIĆ

Photos: Pagonis Photography

AdelaideCroatia faced MetroStars on March 16th and Birkalla Soccer Club on March 21st in a busy week of soccer.

Against MetroStars, Croatia started strongly with Rhys Thompson scoring in the 13th minute from Noah Blazeka’s corner. MetroStars’ Fabien Barbiero escaped a red card after elbowing Calum Campbell, while Croatia controlled the game’s tempo. MetroStars fought back with Owen Windsor and Cameron Wood�in scoring in the 30th and 32nd minutes, taking a 2-1 lead into halftime. Croatia faced another setback when Bradley Corbo received a second yellow card, reducing them to 10 players. Despite playing with determination, Croatia conceded three more goals to Christian D’Angelo, Jake Porter, and Michael Cittadini, resulting in a 5-1 defeat. Against undefeated newcomers Birkalla, both teams started cautiously. Croatia created early chances with Oliver Trimboli forcing a save from Nicholas Harpas. Birkalla threatened when Allen Welsh’s curling shot hit the post, while Anthony Costa had a goal disallowed for offside. Jai King missed a golden opportunity before halftime, stopped by the outstanding Harpas. In the second half, Croatia had multiple chances through Costa, King, and Trimboli, but Harpas made several crucial saves. Birkalla’s substitute Abdul Balamba broke the deadlock on the hour mark, �inishing Tyreece Conway’s cutback. Croatia continued to attack, with Harpas denying Costa and Thompson with remarkable saves. Croatia’s persistence �inally paid off in the

Adelaide Croatia Round 3 & 4 Review

80th minute when Donaten Niyonkuru equalised after receiving Blazeka’s exceptional pass. Despite dominating the

�inal 15 minutes and creating several chances, Croatia couldn’t �ind a winner as Birkalla defended desperately leaving the scores level at 1-1 at the �inal whistle. Croatia’s inability to convert opportunities—a recurring issue from last season—has cost them points against Adelaide United Youth, MetroStars, and now Birkalla. Croatia’s next match is against State League 2 side Elizabeth Grove in the Federation Cup second round on Friday night at the Croatian Sports Centre. This presents an opportunity to give playing time to squad players and potentially boost the attackers’ con�idence after their recent �inishing struggles.

Adelaide Croa�a’s Marco Torriani on the ball with Vincent Barbaro watching on.

Adelaide Croa�a’s Rhys Thompson celebra�ng the opener v Metro Stars.

lbourne with Convincing Display

terval with a 1-0 advantage. The second half began in perfect fashion for the hosts when Josh Divin doubled their advantage in the 49th minute, �inding the net to put Dinamo �irmly in control of the contest. As the match reached its conclusion, Dinamo were awarded a third penalty in the seventh minute of added time. Lucas Byrns

stepped up and con�idently converted to secure the emphatic 3-0 victory.

Dinamo St Albans will be looking to make it three wins in a row this Sunday, March 30, when they meet sister club Melbourne Knights in the highly anticipated Croatian Derby at Tompsett Stadium. Kick-off is scheduled for 15:00.

Sydney United 58 Fall Short in Hard-fought Derby Against Marconi

Marconi Stallions secured a 2-1 victory over local rivals Sydney United 58 FC in Round 7 of the National Premier Leagues Men’s NSW at Edensor Park on Sunday.The unbeaten Stallions, who now boast four wins and three draws this season, took the lead in the 35th minute when Lachlan Grif�iths headed home James Bayliss’s precise cross from the right. This came after Sydney United had a goal disallowed for offside when Luke Žuvela was �lagged after netting from Mason Wells’s saved shot. Sydney United 58, who have struggled in the opening stages of the season, found an equaliser after the break. Alessandro Lacalandra’s shot rebounded off the post, falling perfectly for Carlos De Oliveira to slot home with precision. Marconi’s response was swift and decisive. In the 56th minute, halftime substitute Matej Busek �ired a spectacular long-range effort that gave goalkeeper Tristan Prendergast no chance, restoring the visitors’ lead. The home side pushed hard for another equaliser with Wells forcing Marconi goalkeeper James Hilton into an impressive diving save in the 78th minute. Earlier, Hilton had also denied Michael Pratezina with a superb save before halftime. Despite their determined efforts and late pressure, Sydney United couldn’t �ind a way through Marconi’s defence. The visitors nearly added a third in stoppage time when Bayliss’s shot was well saved by Prendergast.

Penalty Pain for Dandy City as Heidelberg Claim Victory

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

Dandy Hajduk’s hopes of returning to winning ways were dashed last Friday evening as they fell to a 2-0 defeat against Heidelberg United in a tense encounter at Frank Holohan Reserve. Coming off a disappointing draw against Altona last week, the home side were desperate to claim three points but instead found themselves on the wrong end of two penalty decisions that ultimately decided the match. The �irst half saw both teams engage in an attacking display with end-to-end action keeping supporters entertained. Dandy’s Jamie Latham looked particularly threatening throughout the opening period, though his runs were frequently thwarted by the offside �lag. Neither side could break the deadlock before the interval, leaving the contest �inely poised at 0-0. Hajduk came closest to opening the scoring in the 58th minute when Thomas Giannakopoulos struck a spectacular free-kick that required a brilliant save from

the Heidelberg goalkeeper. However, in a cruel twist of fate, just a minute later the visitors were awarded a penalty which they converted with ease to take the lead. As Dandy pushed forward in search of an equaliser, they found the Heidelberg defence resolute and organised. Any hopes of salvaging a result were extinguished in the 87th minute when the referee pointed to the spot once more, allowing Heidelberg to double their advantage and secure a comfortable 2-0 victory. Dandy Hajduk will look to bounce back when they travel to face South Melbourne at Lakeside Stadium this Monday, 31st March, with kick-off scheduled for 19:30.

The match featured several other notable chances, with Tyren Burnie and Jake Trew both coming close for Marconi in the �irst half, while Damian Tsekenis missed a headed opportunity from a corner in

the 65th minute. Sydney United 58 will look to regroup and �ind form as they prepare to take on Wollongong Wolves this Sunday March 30th at Macedonia Park with kick off scheduled for 15:00.

Warriors

Surge to Third After Four-Goal Blitz Against Altona

Zoran Juraj SABLJAK

North Geelong Warriors delivered a clinical performance last Saturday at HC Kim Reserve, overwhelming Altona City 4-1 in a match that was effectively decided by halftime. The emphatic victory propelled the Warriors to third position on the league table, setting up an enticing clash with leaders Eltham Redbacks this coming weekend.

The Warriors were in devastating form during the �irst half, establishing an unassailable 4-1 lead by the interval. The Warriors’ goals came courtesy of Ivan Razumić, Ionut-Casian Anghel, Angus Chapman and Aguer Manyiel, whose collective �inishing prowess proved too

much for the overwhelmed Altona defence. The second half was a more measured affair with North Geelong managing their advantage professionally to secure all three points. This compre-

hensive victory will give the Warriors tremendous con�idence as they prepare to host league-leading Eltham Redbacks at home this Saturday, 29th March, with kick-off scheduled for 17:00.

Zoran Juraj SABLJAK

Hurstville Zagreb FC

Association’s aims of recreating the picnic vibe of past generations and celebrating its rich history, inspired an epic gala day that will become an annual event.

The St George-based club held a Croatian-themed 55year anniversary junior gala day last Sunday at its Carss Park home, featuring Sydney United and Werrington Croatia.

Wild Sydney weather threatened to derail the day, but conditions cleared enabling the football and off-�ield festivities to click into gear.

Despite a few late withdrawals due to weather, almost 50 teams featured from the three clubs, from juniors through to seniors, with over 800 people attending.

Prva Liga’s keyboard and harmonica extraordinaire

Steven Tivanovac entertained punters from the afternoon, highlighted by an on�ield ‘kolo’.

It launches a big year for Hurstville Zagreb FC, who will celebrate its 55-year anniversary with a gala ball in June.

“We wanted to bring together the Sydney Croatian clubs in a meaningful way — and what better occasion to kick it off than our 55-year anniversary,” said Hurstville’s newly-appointed junior president Richard Pleša, who instigated the event

Three Generations Unite at Hurstville Zagreb FC’s Historic Gala Day

along with the

Kursa, and Ante Čović.

“A united team worked tirelessly to bring this event to life, reconnecting the community, honouring our heritage, and laying a strong foundation for the future of the club.

“One of the most touching moments was seeing the entire community come together — players, parents and grandparents. Three generations united by a shared love for our culture and football.

“We were honoured to welcome former president Nikola Prusac and ex-committee member and coach Martin Franješević from the 1970s, along with Hurstville Zagreb’s very �irst goalkeeper Ivica Babaić, and their families.

“Acknowledging their contribution and passion for the club was a truly special moment. Their heartfelt speeches moved many to tears, and you could feel the pride and gratitude radiating through the crowd.

“Seeing everyone dance the ‘kolo’ on our beloved turf at Carss Park was a joyful scene that perfectly captured the spirit of the day.

“We owe everything to our incredible volunteers, none of this would have been possible without their time, dedication, and unwavering community spirit.” Hurstville Zagreb FC juniors Association teams kick off their season this upcoming weekend.

Vjesnik Staff

Photos: Anita Milas/Hrvatski Vjesnik

newly formed committee — Tommy Prusac, Ante Buntić, Con Kottakis, Steve Moškun, Ana

Nezaboravno najveće kolo na terenu ispred HSC-a Gold Coast (2018.) –pridružimo se ovogodišnjem!

Za Gold Coast turnir spremni!

Ako planirate svoj odlazak u Gold Coast, planirajte ga što prije kako bi na vrijeme osigurali svoj boravak za vrijeme turnira koji zasigurno obećava brojna iznenađenja, druženja uz nogomet i obilje dobre zabave!

Pripremila: Suzana Fantov Foto: Fb 51st CSAA Soccer Tournament, Instagram: cst25gc

Nakon što je krajem prošle godine Hrvatsko-australski nogometni savez najavio domaćina ovogodišnjeg Hrvatskog nogometnog turnira – Gold Coast Knightsi započeli su svoje pripreme!

Ovogodišnji 51. uzastopni nogometni turnir odvijat će se u Hrvatskom sportskom centru Gold Coast od 25. do 28. rujna. Bit će to četvrti put kako su „vitezovi Gold Coasta“ u svojoj četrdesetpetogodišnjoj povijesti kluba domaćini jednog od najvećih kalendarskih događanja u hrvatskoj zajednici Australije. Godine 1995., 2012. i 2018. pokazali su se izvrsnim domaćinima, stoga će ovogodišnji turnir predstavljati još jedan izazov.

„Naš željeni datum za turnir bio je tradicionalni vikend proslave 'King's Birthday' (2/105/10), ali već su bila zakazana dva velika nogometna događaja - Premier Invitational i UniSport Games. To je značilo da nije bilo nogometnih terena unutar 30 minuta vožnje od Hrvatskog sportskog centra, a postojala je i stvarna prijetnja da neće biti sudaca za utakmice. Stoga je Organizacijski odbor odlučio da je bolje pomaknuti turnir unaprijed kako bi se poklopio s vikendom �inala AFL-a.

Osim planiranih državnih praznika u Viktoriji (petak) i Zapadnoj Australiji (ponedjeljak), turnir će biti usred školskih praznika u Queenslandu i Viktoriji, te otprilike na počet-

ku školskih praznika u NSW-u, SA-u, ACT-u i Tasmaniji. Raspored �inala u nedjelju bit će prilagođen kako bi završio nešto ranije nego obično. To će omogućiti sudionicima da uživaju u punom iskustvu turnira, ali i da imaju dovoljno vremena za povratak na letove za posao u ponedjeljak. A za one koji ostanu klub će biti pun uživanja do kasno u noć!“ – objavili su Knightsi na svojoj službenoj Facebook stranici, na kojoj će se i nadalje moći pratiti sve novosti vezane za predstojeći turnir, kao i na Instagramu koji će pratiti sva događanja vezana za turnir. Ako planirate svoj odlazak u Gold Coast, planirajte ga što prije kako biste na vrijeme osigurali svoj boravak za vrijeme turnira koji zasigurno obećava brojna iznenađenja, druženja uz nogomet i obilje dobre zabave!

Predstavnik Odbora Saveza Damien Bresic (lijevo) uručuje službenu zastavu Anthonyju Puljiću, koordinatoru turnira Gold Coast Knights 2025.

POBOŽNOST

Nakon misnog slavlja proslava je nastavljena u prostoru Centra u kojem je bio priređen zajednički ručak

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Fb Newcastle Croatian Catholic Centre - Kapela Svetog Josipa

Hrvatska katolička zajednica Newcastlea srdačno je u subotu, 15. ožujka, dočekala brojne hodočasnike iz hrvatskih katoličkih centara u Wollongongu, Summer Hillu, Blacktownu i St. John’s Parku.

Tradicionalnim hodočašćem proslavljen je blagdan zaštitnika Centra u Newcastleu, vjerničkom srcu posebno dragog sveca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusova poočima i zaštitnika hrvatskog naroda – sv. Josipa. Euharistijsko slavlje predvodio je fra Darko Žnidaršić OFM u kapeli sv. Josipa u Tighes Hillu.

Na misnom slavlju i proslavi nakon sv. mise u prostoru Centra, gdje je bio organiziran zajednički ručak, prisustvovao je Ivica Glasnović, generalni konzul Republike Hrvatske u Sydneyju. Generalni konzul zahvalio je fra Ivici Pečniku i hrvatskoj zajednici Newcastlea na organizaciji proslave i piknika, te srčanoj dobrodošlici.

Tradicionalno hodočašće sv. Josipu - zaručniku Blažene Djevice Marije

Da bi BiH postigla NATO standarde, potrebno je ulagati u nekoliko ključnih područja. Prije svega, BiH mora ozbiljno investirati u modernizaciju vojne opreme

Tijekom posjeta Bosni i Hercegovini, koji je bio dominantno povezan s porukama o stabilnosti, očuvanju integriteta zemlje i njezina suvereniteta, glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte prenio je još teže poruke koje, čini se, nitko nije želio čuti. A tiču se potrebe daleko većeg izdvajanja u vojne kapacitete nego što je sada slučaj. Iako je jako dobro informiran, predstavnici vlasti BiH izvijestili su sugovornika na jednome od susreta kako zemlja izdvaja jedva 0,7 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što je ispod svake razine. Na sastanku je istaknuto kako BiH treba dosegnuti dva posto izdvajanja BDP-a, što pak predstavlja dramatičan skok od čak dva i pol puta više, što u sadašnjim ekonomskim, a ponajprije političkih okolnostima nije realno ostvariti. Naime, dva posto je minimum koji NATO smatra prihvatljivim za svoje članice ili one koje to kane postati.

Za BiH, koja je uvelike ovisna o vanjskim izvorima �inanciranja i koja se još uvijek nosi s posljedicama političkih podjela, ovakav zahtjev predstavlja ne samo vojni već i politički izazov.

Prema najnovijim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine za 2024. godinu iznosi oko 74,28 milijardi konvertibilnih maraka, što je otprilike 40,3 milijarde eura. Ako se uzme u obzir da BiH treba dosegnuti 2% izdvajanja za vojnu obranu, to znači da bi zemlja trebala investirati oko 1,49 milijardi KM u vojnu opremu, infrastrukturu i obuku - drastičan skok u odnosu na sadašnji iznos od svega 0,7% BDP-a, što bi iznosilo približno 388,75 milijuna KM za 2024. godinu. Za političke lidere u BiH ovo je velik izazov, a za samu

Promjeni mjesta

stanovanja najskloniji su bili stanovnici od 25 do 29 godina, a nešto se više za tu opciju u BiH odlučuju žene nego muškarci

Prema podacima nevladinih organizacija i određenih institucija te prema analizama, neslužbeno se procjenjuje da je tijekom prošle godine BiH napustilo više od 55.000 građana.

Međutim, ima i onih koji su odlučili promijeniti adresu stanovanja, ali preseljenjem unutar granica BiH. Posao, školovanje, spajanje obitelji, povoljniji uvjeti za život, veće naknade za djecu i mlade,

RAZOTKRIVENE BROJNE SLABOSTI

zemlju može predstavljati ozbiljan pritisak na njezin proračun. S obzirom na apetite administracije Donalda Trumpa da zemlje članice trebaju izdvajati pet posto BDP-a, onda se dolazi do broja od čak 3,7 milijardi maraka. Za BiH, koja već nosi teret političkih nesuglasica među trima konstitutivnim narodima, smanjenje �inanciranja drugih sektora u korist obrane moglo bi izazvati još veće političke tenzije. Iako NATO inzistira na povećanju izdvajanja, političke stranke u BiH suočavaju se s izazovima u pregovorima o tome koji bi sektor trebao imati prednost u javnim ulaganjima. Jedan od glavnih problema BiH je pokušaj centralizacije, a s druge strane decentralizacije koja usmjeravaju resurse na različite razine vlasti, često izazivajući nesuglasice u pogledu prioriteta �inancijskih izdvajanja. Uzimajući u obzir da BiH kao država nema potpuno usklađene institucije, može biti vrlo teško postići konsenzus o tako važnom pitanju kao što su vojna ulaganja. Prema dostupnim podacima, proračun Ministarstva obrane BiH za 2024. godinu

Sve

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Da bi BiH dosegnula 2 posto BDP-a za NATO, proračun vojske morao bi

biti veći od državnog

iznosio je 388,75 milijuna KM, što je smanjenje od 3,5 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2024. godine rashodi za obranu do rujna iznosili su 271,17 milijuna KM, a ako se usporedi s ukupnim proračunom institucija BiH za 2024. godinu, koji je iznosio 1,355 milijardi KM, rashodi za obranu činili su čak 20% ukupnog proračuna.

Uzimajući u obzir da BiH treba izdašnija ulaganja u vojne kapacitete, jasno je da trenutačna izdvajanja nisu dovoljna za postizanje NATO-ova standarda. Takvi proračuni, iako dovoljni za osnovnu funkcionalnost Oružanih snaga BiH, ne omogućuju ozbiljnu modernizaciju, a kamoli postizanje interoperabilnosti s vojnim snagama NATO-a. BiH se nalazi u situaciji gdje mora nastaviti ulagati u vojnu infrastrukturu, oklopna vozila, raketne sustave, protuzračnu obranu, informatičke sustave i druge kritične komponente kako bi postigla vojnu učinkovitost koja je u skladu s NATO-ovim standardima. To je skup proces koji zahtijeva dugoročno planiranje i značajna �inancijska ulaganja.

U FBiH se u godini dana doselilo 21.678 stanovnika

Da bi BiH postigla NATO standarde, potrebno je ulagati u nekoliko ključnih područja. Prvo, BiH mora ozbiljno investirati u modernizaciju vojne opreme. To uključuje nabavu borbenih zrakoplova, helikoptera, tenkova, oklopnih vozila, raketnih sustava i protuzračne obrane. BiH bi prema procjenama stručnjaka trebala ulagati od 2 do 4 milijarde eura kako bi obnovila svoje vojne kapacitete, jer je veliki dio vojne opreme zastario i ne udovoljava standardima koje zahtijevaju članice NATO-a. Uz to bi trebalo platiti za obuku vojnog osoblja, koja bi uključivala suradnju s drugim NATO članicama i sudjelovanje u međunarodnim vojnim vježbama. Za ostvarenje NATO-ovih zahtjeva, BiH će morati poduzeti daljnje političke reforme kako bi olakšala donošenje odluka i provedbu vojnih i sigurnosnih politika koje su usklađene s euroatlantskim standardima. Povećanje izdvajanja za obranu u Bosni i Hercegovini, i to na minimalno 2% BDP-a, predstavlja značajan izazov za zemlju koja je već suočena s teškom političkom i ekonomskom situacijom.

subvencije koje nude pojedine općine, jeftiniji život, kao i niz drugih razloga presudili su da se određen broj državljana odluči na preseljenje iz jednog dijela BiH u drugi. Promjeni mjesta stanovanja najskloniji su bili stanovnici od 25 do 29 godina, a nešto se više za tu opciju u BiH odlučuju žene nego muškarci. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na razini BiH broj doseljenih/odseljenih stanovnika tijekom prošle godine iznosio je 32.080. Na adrese u Federaciji BiH tijekom prošle godine doselilo se 21.678 osoba, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuje povećanje za 6,8 posto.

Udarit ću pastira i ovce će se razbježati, (Matej, 26. 31., Knjiga o Kristu) Što je ovo? Država ne funkcionira! Kako to da još nisu uhapšeni "rušitelji države“, prvi ljudi eresa ili u najboljem slučaju možemo izgovoriti manjeg beha entiteta.

Nikako nam preko usta ne može prijeći ono, Republike Srpske, Dodik, Stevandić, Višković, Željka Cvijanović, ministri, Košarac i Amidžić? "Ćekaj, ćekaj, i Darka Ćuluma odmah treba uhititi", kaže zastupnik u Parlamentu, Bošnjak-musliman Jasmin Emrić. I da budemo krajnje jasni, treba uhititi svakog Srbina koji nije za našu državu, ali to nije sve. Treba uhititi i Dragana Čovića i sve Hrvate koji nisu za našu državu. A zna se kakvu mi državu hoćemo, multinacionalnu islamsku Bosnu na "naćelima" šerijata. Ovim ludama iz međunarodne zajednice, sustavno ćemo ponavljati "priću" o rušiteljima Daytona, o rušiteljima Ustava. Ali, Jasmin Emrić je mala maca za ljigavog Bošnjaka-muslimana Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH. Treba uhititi i Vučića, predsjednika Srbije ‘jer on nije nadležan. Osim toga, i on je Srbin. Malo kasnije trebat će uhititi i Zorana Milanvića, predsjednika Hrvatske, jer ni on nije za našu multinacionalnu islamsku Bosnu na "naćelima" šerijata! Uh, da ne zaboravimo Željanu Zovko i onog mrskog "desnićara" Orbana, ni oni nisu za našu multinacionalnu islamsku Bosnu! Sve njih koji nisu za našu multinacionalnu islamsku Bosnu na "naćelima" šerijata treba pohapsiti!

Ali kako ćemo to izvesti? Smislili smo mi plan. Predložit ćemo onu ludu za ministra sigurnosti. Znamo mi za onu izreku, Srbin se voli osvetiti nego posvetiti.

A luda se tako žarko želi osvetiti Dodiku i mnogim drugima koji su na "ćelu" Republike Srpske. "Ćim" on preuzme dužnost, budući da bolje od nas zna gdje se i kako se kreću Dodik, Stevandić, Višković i ostali, odmah će poslati neke specijalce da ubiju Dodika, Stevandića i Viškovića. Ne, neće se on "odlućiti" uhititi ih, on će ići na njihovo smaknuće, a kad se to dogodi, jednostavno ćemo to ovim međunarodnim benama objasniti - bjegunci od zakona suprotstavili su se državnim organima i u razmjeni vatre poginuli. Budući da su Srbi kroz povijest uvijek imali Vuka Brankovića (vidi, vidi i ovom prezime "poćinje" na Vuk), uvijek se nađe neki Srbin koji će likvidirati ‘brata Srbina’, uvijek možemo naći nekoga ‘ko će za našu stvar odraditi prljav posao. I ono što je najbolje u svemu, nakon toga ne’ko od Srba će likvidirati tu ludu i eto ti, mi riješili problem, Srbi se pobili sami između sebe. Ma, "ćovjeće", da pukneš od smijeha kako ćemo to lijepo izvesti! A što ako nam to ne prođe na Vijeću ministara? Što ako ona ustašica Krišto ne stavi na dnevni red postavljenje lude za ministra sigurnosti, ako "poćne" izmišljati neke procedure, neki dogovor "politićkih" stranaka? Što ako mrski Čović i HDZ ne budu za taj naš plan? Ali, ima i za to lijeka, kazat ćemo ovim benama iz međunarodne zajednice, prije svih Schmidtu, da Čović, Krišto i svi Hrvati ruše Ustav naše države. Uostalom, ako ne bude tako išlo, kroz zakonsku proceduru, Schmidt će njega svojim dekretom postaviti za ministra sigurnosti i tako ćemo se riješiti svih koje ne možemo smisliti. Ali znate li što je tu najzanimljivije? Ove međunarodne bene ne vide što je naš "konaćni" cilj. I ta Europa, koja se busa u prsa kako je kršćanska zaboravila je na "rijeći": „Udarit ću pastira i ovce će se razbježati“. Dakle, naš plan za rušenje eresa je razrađen, udarit ćemo na vodstvo eresa, sve je jasno.

Doduše, neki govore da bi pucanjem samo jedne puške ovdje opet izbio rat. Pa neka, mi smo to spremni sami riješiti. Sami mi ćemo vojno pobijediti Srbe i Hrvate. Na "ćelo" naše vojske stat' će gazije poput Rame Isaka, Zukana Heleza, eto javlja se i onaj što je u Grabovici pobio hrvatske starce, žene i djecu, a Haag ga oslobodio. Uostalom i ta trula Europa želi rat. Sigurno ste "ćuli" za onu glupu izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Layen - ako želimo mir moramo se spremati za rat. O pameti! A kad i ako zagužva pomoći će nam Turska i sve islamske zemlje, i u prošlom ratu su nam puno, puno pomogle.

Plan imamo, još ga je naš "Drvosjeća" u svojoj „Islamskoj deklaraciji“ napisao, sad smo u završnoj fazi realiziranja tog plana. Sve ide dobro, još samo da se riješimo pastira i ovce će se razbježati! I dok se Bošnjaci-muslimani i Srbi između sebe bore tko će koga, Hrvati se okreću znanosti i umjetnosti. Tako je u galeriji „Ljerke Njerš“ u Žepču, u organizaciji Napretka i Općine Žepče priređena izložba i predstavljanje akademskog slikara žepačkoga kraja, doc. dr. art. Mladena Ivešića, pod nazivom MJESTO ODREĐENJA. Nabrojati sve titule slikara Mladena Ivešića, sve skupne i samostalne izložbe koje je imao u ovom broju je nemoguće jer bi to ispunilo najmanje duplericu u Vjesniku zato ću samo kazati da od 2018. radi u zvanju docenta preddiplomskog i diplomskog studija na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. U Žepču je o njegovom radu govorio povjesničar umjetnosti i ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Marin Ivanović iz Dubrovnika, a ovdje još samo nekoliko riječi književnog i likovnog kritičara, esejista Milana Bešlića: „Svojim slikarskim djelom i svojom pisanom riječju, Ivešić istražuje/spoznaje vlastito postojanje u prostoru/svijetu koji ga prožima i determinira ga kao egzistencijalni i stvaralački prostor. Taj Ivešićev prostor prožet je dodirnim točkama duboke i slojevite osjećajnosti/emocionalnosti...“

Manje novca za Nacionalni program osiguranja za invalide

Kako Koalicija napada Laburiste radi sve veće potrošnje, glasnogovornica za �inancije

Jane Hume najavila je razmatranje daljnjeg smanjenja �inanciranja Nacionalnog programa osiguranja za invalide (NDIS).

Najavila je moguće smanjenje �inancijskih sredstava NDIS-a krećući tako u predizbornu kampanju temeljenu na smanjenju potrošnje u sektoru javnih djelatnika za najmanje 36.000 radnih mjesta te na smanjenju vladinu potrošnju. Glasnogovornica Koalicije za �inancije

Jane Hume najavila je kako vjeruje da rast potrošnje na robe i usluge ne smije premašiti rast BDP-a koji trenutno iznosi 1.3% te je najavila razmatranje NDIS-a kao programa koji „se oteo nadzoru”. Sukladno najnovijim brojkama državne riznice,

Ranjive skupine građana Australije u riziku su od „propadanja kroz rupe” u sustavu skrbi za mentalno zdravlje, vrhovno tijelo za psihijatriju poziva glavne političke stranke da se obvežu riješiti ove rupe u skrbi za one s najozbiljnijim mentalnim bolestima.

Uoči sve bližih federalnih izbora, predsjednica Kraljevskg koledža psihijatara Australije i Novog Zelanda (RANZCP) Elizabeth Moore izjavila je da ranjive skupine građana Australije ne dobivaju skrb, te je prozvala velike političke stranke radi toga što šute o problemima specijalističke skrbi za one s najozbiljnijim i najsloženijim mentalnim bolestima.

„Stotine ugroženih Australaca ne dobivaju skrb koja im je potrebna, no nijedna stranka nije predložila plan za rješavanje ovog problema”, izjavila je dr. Moore. Međutim, oko 20% osoba odgodilo je posjet ili uopće nije posjetilo zdravstvenog stručnjaka za mentalno zdravlje radi troškova tijekom �inancijske godine 2023/2024., pokazali su podaci objavljeni u studenome.

Trošak prvog termina kod psihijatra u njihovom prostoru (ne u bolnici) ili za pacijente koji nisu posjetili specijalista u posljednja 24 mjeseca iznosi oko 480$, navodi Ministarstvo za zdravstvo i skrb o starijim osobama. Pacijenti pritom obično plaćaju 243$ iz vlastitog džepa, dok 237$ pokriva Zdravstveno osiguranje (Medicare). Trošak posjeta specijalistu u trajanju od 30 do 45 minuta iznosi oko 400$, ali pacijenti obično plate oko 142$ iz vlastitog džepa. Dr. Moore je izjavila da liste čekanja na termin kod psihijatra sve više rastu diljem zemlje radi čega su

australska potrošnja u okviru Commonwealtha iznosi 26.6% BDP-a te se očekuje da će ova brojka ostati stabilna kada Laburisti predstave svoj četvrti proračun u četvrtak. Komentari senatorice Hume uslijedili su nakon dvostranačkog pritiska da se provedu dalekosežne reforme kojima se nastoji smanjiti proširenje programa 2024. za koji su Laburisti tvrdili da će tijekom četiri godine smanjiti potrošnju za 14 milijardi dolara. Jim Chalmers izjavio je da će predloženo smanjenje �inanciranja uvelike utjecati na 692.000 korisnika spomenutog programa. Državni rizničar rekao je kako je ovo dokaz da je Koalicija „imala tajne planove za smanjenje �inanciranja”.

„Ovo znači veliko smanjenje �inancijskih sredstava za NDIS, što bi uzrokovalo pro-

preplavljene službe hitne pomoći dok se kod ljudi „primjećuju sve složenija stanja koja se dulje liječe i čije liječenje više košta.”

„Državne bolnice također su pod sve većim pritiskom, a privatne bolnice koje nude usluge psihijatrijske pomoći zatvaraju svoja vrata”, navodi dr. Moore. „Za brojne građane Australije pomoć je predaleko, čeka se predugo, usluge su preskupe ili jednostavno nedostupne.”

Unatoč brojnim upozorenjima, prema mentalnom zdravlju i dalje se odnosimo kao prema podskupini opće zdravstvene politike bez posebnog plana za jačanje specijalističkih mentalnih zdravstvenih usluga.

RANZCP je pozvao velike političke stranke da se pozabave s nedostacima u ovoj industriji te da posjete specijalistima učine dostupnijima, navodeći da se pritom radi o „ključnim, a ne dodatnim uslugama”.

„Potrebno nam je više od nejasne obveze i djelomičnog �inanciranja, naš sustav skrbi za mentalno zdravlje nalazi se na prijelomnoj točci, i bez hitne potpore svim dijelovima skrbi za mentalno zdravlje Australci će nastavljati propadati kroz sve veće rupe u sustavu”, rekla je dr. Moore.

Spomenuto krovno psihijatrijsko tijelo također je pozvalo na izdvajanje više novca za zdravstvene usluge skrbi za mentalno zdravlje djece i adolescenata te je objavilo brojke na koje su se Laburisti, Liberali i Zeleni obvezali kada je riječ o specijalističkoj skrbi. Ove brojke pokazale su da su Laburisti djelomično posvećeni rješavanju nedostataka psihijatrijske skrbi i �inanciranje skrbi mentalnog zdravlja djece i adolescenata, stranke

JANE HUME, SENATORICA LIBERALNE STRANKE

bleme brojnim ljudima koji se oslanjaju na ovaj program, a trenutno smo u kasnom stadiju u okviru parlamentarnog mandata kako bi ovakve

osobe uvodile promjene bez prethodog plana”. „Ako Jane navodi da želi postićo da rast potrošnje u sklopu NDIS-a iznosi između 2 i 3% umjesto

8%, onda mora iskreno reći što to znači za osobe s invaliditetom u Australiji.”

Senatorica Hume također je ponovila da Koalicija namjerava ukinuti određen broj radnih mjesta u sektoru javnih usluga za koje vjeruje da se trebaju vratiti na razinu prije COVID-a, netom prije negoli je Scott Morrison izgubio vlast 2022.

„Smatramo da broj djelatnika javnih službi možemo dovesti na razine kakve su bile prije COVID-a. Početkom mandata sadašnje laburističke vlade broj radnih mjesta u javnom sektoru počeo se povećavati.” Izjavila je da se, unatoč povećanju broja radnika, učinkovitost javnog sektora nije poboljšala. Senatorica Hume izjavila je i da se neće ukidati radna mjesta najvažnijih usluga. „Moramo biti iskreni, usluge se nisu poboljšale, no trošak i veliči-

PRIJELOMNA TOČKA

Sustav skrbi za mentalno zdravlje

su većinom izbjegavale temu rabata u sklopu zdravsvenog osiguranja i uvođenje novih popusta u sklopu Medicarea koji bi se odnosili na „kompleksnost psihijatrijskih usluga”.

Glavni zahtjev RANZCP-a je da se rabat Medicarea poveća na 100% za one građane kojima je psihijatar potreban.

„Naš poziv ministru Butleru i federalnoj vladi je jasan - pomozite nam u pružanju prostorno i cjenovno dostupne te najbolje moguće skrbi za mentalno zdravlje za sve građane Australije, bez obzira na njihovo podrijetlo ili poštanski broj”, izjavila je Moore. Od ostalih zahtjeva su�inanciranja kroz zdravstveno osiguranje tu je i nova de�inicija „složene skrbi” za pacijente s teškim mentalnim oboljenjima kroz novi sustav naplate za psihijatre s privatnim praksama koji bi omogućio naplatu usluga bez posebne potrebe za upućivanjem pacijenata psihijatru.

Predsjednica upravljačke skupine RANZCP za hitne

slučajeve Jacqueline Huber navodi da su odjeli hitne medicine postali prvo mjesto na kojima ljudi traže liječenje iz područja mentalnog zdravlja radi „kronično” preslabog �inanciranja usluga u zajednici. „Ono što nam je zaista potrebno je da ove uslužne ustanove mogu liječiti one kojima je u našoj zajednici najlošije”, izjavila je dr. Huber. „To su osobe s psihijatrijskim bolestima ili osobe koje se nalaze u iznimnom psihosocijalnom problemu, jer upravo su to ljudi koji će najvjerojatnije doći u hitnu službu potražiti pomoć. Tražimo bolje �inanciranje i bolničkog liječenja i liječenja u zajednici za one s najozbiljnijim mentalnim bolestima u našoj zajednici.”

Izjavila je da su stanja u kojima se „ne osjećamo dobro” raznolika i da „se ne bavimo vrlo akutnim i vrlo lošim dijelom spektra.”

„Ako su ljudi ne mogu priuštiti psihijatra ili psihologa, njihovi će se simptomi vjerojatno pogoršati i njihovi problemi mogu postati tako akutni da ove osobe mogu

na javne službe eksponencijalno su se povećali.” Državni rizničar iz sjene Angus Taylor rekao je da će se smanjenja odnositi na „uredske poslove” i vjeruje da će proračun koji će vlada predstaviti u četvrtak otkriti dodatna povećanja radnih mjesta u javnom sektoru. „Bili smo sasvim jasni o tome da se želimo vratiti na razinu na kojoj smo bili kada smo posljednji put bili na vlasti. Ova smanjenja neće se odnositi na esencijalne službe za prvoj liniji, već bi se trebala odnositi na uredska radna mjesta”, rekao je za ABC „Javna služba nije uspjela ostvariti ishode koje želimo u području kao što je to primjerice zdravstvo. Treba nam produktivna, učinkovita javna služba i imamo zaista izvrsne ljude u javnim službama, no veći tim nije nužno i bolji tim.”

postati suicidalne i naravno dospjeti u hitnu službu”, izjavila je gđa Huber. Laburisti u posljednjih nekoliko godina najavili niz mjera u mentalnom sektoru, uključujući i 708 miljuna dolara koji bi se trebali usmjeriti na obrazovanje stručnjaka za mentalno zdravlje izvan tradicionalnih velegradskih nastavnih bolnica. Prema objavljenim podacima, 117 milijuna dolara od navedenog iznosa bilo bi usmjereno psihijatrima.

Od ostalih mjera, dodatnih 40,5 miljuna dolara uložilo bi se na povećanje radne snage u području psihijatrije tijekom četiri godine, vlada je prošle godine najavila da će povećati broj mjesta za poslijediplomske studije iz psihologije na sveučilištima te povećati broj mjesta za stažiranje za psihologe i broj stručnjaka za psihološku superviziju. Vlada je također prošlog mjeseca uložila 69 milijuna dolara za potporu onima koji su pogođeni suicidalnim mislima i problemima uvodeći Nacionalnu strategiju za prevenciju suicida

za razdoblje 2025-2035. te se obvezala ponovno uvesti mogućnost zbirne naplate za video-telemedicinske usluge za psihijatre kako je to bilo 2022. U sklopu Medicarea od siječnja iduće godine uvest će se i mogućnost besplatnog savjetovanja iz područja mentalnog zdravlja. Ova usluga omogućila bi Australcima pristup besplatnim uslugama putem telefona i Interneta. Glasnogovornik ministra zdravstva Marka Butlera izjavio je kako će vlada „provesti reformu zdravstvenog sustava tako da svatko dobije potporu iz područja skrbi za mentalno zdravlje kome je takva potpora potrebna.” „Uvest ćemo nove usluge iz područja skrbi za mentalno zdravlje i izgraditi radnu snagu tako da građani mogu dobiti savjet i potporu kada se nalaze u problemima te profesionalnu skrb za složenije potrebe iz područja skrbi za mentalno zdravlje”, izjavio je glasnogovornik.

TREBATE RAZGOVARATI S NEKIM?

Ne budite sami. Potražite pomoć:

Lifeline: 13 11 14 ili lifeline.org.au

Beyond Blue: 1300 22 4636 ili beyondblue.org.au

Linija za pomoć djeci (Kids Helpline): 1800 55 1800 ili kidshelpline.com.au

Headspace: 1800 650 890 ili headspace.org.au

13YARN: Razgovarajte s osobama za potporu u kriznim situacijama za Aboridžine i građane otočja Torres Strait na broj telefona 13 92 76 ili posjetite 13yarn. org.au

Jeste li anksiozni? Riješite kviz program Beyond Blue kako biste saznali u kojoj je fazi anksioznost u Vašem slučaju i biste li imali koristi od potpore.

Haaško ponižavanje Hrvata nastavlja se uz poltronski pljesak hrvatskih ljevičara

Koje li radosti! Hrvatska-Francuska 2:0 u Splitu. Rekli bi da je bila superiorna igra i siguran rezultat.

Vraga, sedamdeset od devedeset minuta lopta je bila kod Francuza. Međutim, Dalićeva odlična taktika i Ante Budimir, puno strpljenja i putujemo u Pariz po reprizu Splita. Najbolji igrač? Igrač je to kojega su se odrekli i Hajduk i Splićani - Ivan Perišić. Za Francuze je na terenu bio Ivan Grozni. A tek kako su nas oduševili naši navijači.

Veličanstvena gesta navijača bila je kad su rasprostrli ogromni transparent legendarnom Jean Michelu Niicolieru, vukovarskom dragovoljcu, koji je dao život za Hrvatsku. Transparent je sigurno najviše oduševio Puljka i njegovog zamjenika. Orjuna je čkomila, a naši su se navijači opet jednom pokazali kao istinski domoljubi. Još da tako uspješno odradimo u nedjelju i utakmicu Parizu pa smo u polu�inalu. Moj dobar frend Boris je strastveni navijač Dinama i repke i ovaj puta umjereni optimist. "Uspjet ćemo samo ako budemo zadržali posjed lopte".

Sjetih se one stare de�inicije optimiste: Optimist je obično loše obaviješteni pesimist. Ipak, volio bi da je Boris u pravu. Objektivno, sve ovisi o najboljem, a to je Luka Modrić. Za tri dana mogli bi biti u nogometnom raju ako Francuzi ne shvate koliko smo bolji od njih. Neki suhi realista poslao mi je na fejs sliku �laše šljivovice s mogućim stadijima pijanstva…

Prvi stadij je… smijeh. Drugi… on voli sve i svakoga. Treći… govori preglasno. Četvrti… grli nepoznate.

Peti.. govori sve jezike svijeta. Šesti… najbogatiji je na svijetu. Sedmi… gubi koordinate.

Osmi… vidi Merlin Monroe. Deveti… glasa za Možemo! Deseti… u Parizu pobjeđujemo Francuze bez problema… Jedino grijeh daje živost i boju svakodnevnom sivilu. A nema većeg grijeha od gluposti… Sve o Luki…

No, vratimo se još malo Luki Modriću. Orjunaši su sretni kad ga mogu podcjenjivati. Na fejsu "Nogometne novosti…" Sve o Luki… Govorili su da je sitne građe, i da nije za profesionalni nogomet. Govorili su i da je Real Madrid prevelik zalogaj za njega te da je najgore pojačanje koje je ikada stiglo u Kraljevski klub. Govorili su da

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

premati. Naš ministar obrane je okorjeli realist. To je dobro. Ujedno je i odgovor na pitanje može li nas rat dotaknuti. Volio bih da sam samo loše obavješteni pesimist. U eri Trumpa i Putina tamni oblaci svaki dan postaju sve tamniji i mračniji.

Hrvatska po zalihama vode najbolja u EU-u

Evo jednog primjera naših tzv. "dobrosusjedskih odnosa". Jadranko Prlić, bosanski Hrvat, osuđen je u Haagu na 25 godina zatvora. Ovih dana Prlić je podnio molbu za prijevremeno puštanje

Naš ministar obrane je okorjeli realist. To je dobro. Ujedno je i odgovor na pitanje može li nas rat dotaknuti. Volio bih da sam samo loše obavješteni pesimist. U eri Trumpa i Putina tamni oblaci svaki dan postaju sve tamniji i mračniji

je povučen i da malo govori pa ne može biti kapetan repke. Brzo ih je sve demantirao.

Ispisao je povijest Reala, osvojio je Zlatnu loptu, postao najtrofejniji igrač Reala u povijesti kluba sa 28 trofeja. Luka Modrić postaje najbolji igrač koji je ikada igrao na "ovim" prostorima. Sad rokću da je njegovo vrijeme prošlo. Stalno rokću zašto već ne odlazi u nogometnu mirovinu. On ponovno šuti i dalje sjajno igra te polako, ali sigurno postaje najbolji igrač u povijesti hrvatskog nogometa.

Dok oni laju, on šuti i radi. Psi laju, a karavana prolazi. Laju oni čak kad su karavane već prošle, ali to je samo dokaz njihove zajedljive nemoći.

Sad kad su mu sva vrata otvorena, ubiti ga može smo propuh pun jala…

Iako je vodio neuredan život, život ga je sredio…

Jedan mali touch

Vraćam se opet malo politici. "Može li rat dotaknuti i Hrvatsku" pita se Hrvatski tjednik. Ma, "dajte najte…"! Jedan mali touch ne smije nas izbaciti iz koncepta!? Mali smo, ne pretendiramo na tuđe, Talijane i Slovence ne zanima naša obala, Mađari traže samo autoput od Budimpešte do Rijeke, Crnogorci bi Dubrovnik i Prevlaku, domaća orjuna je u niskom startu, a mi se pitamo "može li rat dotaknuti Hrvatsku".

Već samo zbog neke rezolucije o vojnoj suradnji između Hrvatske, Kosova i Albanije odmah je u Srbiji nastala nervoza i galama. Po meni pitanje koje postavlja Hrvatski tjednik uskoro neće biti retoričko. Treba se odmah početi pri-

na slobodu. Sve je bilo u skladu sa Statutom suda u Haagu. Međutim, zahtjev mu je odbijen jer su sve bošnjačke udruge odbile podržati Prlićev zahtjev. I tako Prlić ostaje na izdržavanju kazne sve do 2032. godine. Haaško ponižavanje Hrvata se nastavlja uz poltronski pljesak hrvatskih ljevičara… Sjetite se u koliko su samo slučajeva hrvatske vlasti, upravo u ime dobrih odnosa s BiH, uvijek podržavale bošnjačke zahtjeve za pomilovanja, prijevremeno puštanje na slobodu itd. Opet jedan od bezbrojnih primjera hrvatskog političkog poltronstva.

Oscar Wilde je jednom napisao: "Svakog treba uzeti kao da je zao dok se ne dokaže suprotno".

Još jedno razmišljanje Oscar Wildea o sebi: "Kao osoba na zlu glasu, potpuno sam podbacio. Neki me već toliko ogovaraju da tvrde kako u životu nisam učinio ni jednu lošu stvar. Naravno to mi se usude govoriti samo iz leđa". Odahnuo sam

U subotnjem Jutarnjem, na drugoj stranici veliki članak "Bruxelles potvrdio da je vojna suradnja Hrvatske s Albanijom i Kosovom legitimna". Odahnuo sam! Hvala Bruxellesu! Svijet je pred velikim ratom, a EU nam dozvoljava da se započnemo pripremati za njega. Zagorci bi rekli "Smo se pripravili". Samo onako usput, Kosovo već ima slične sporazume s Turskom, Britanijom, Norveškom, Amerikom, a sad su se i Hrvateki ohrabrili.

Vučić se odmah nakon objave deklaracije odjurio požaliti šefu NATO-a Rutteu kako se Hrvati i Albanci naoružavaju ne bi li naTHOMASTOWN:

pali njegovu zemljicu u kojoj teče med i mlijeko. Uostalom, zna se da Hrvati vole ratovati u Srbiji, baš kao 1990. g. kad su se Srbi morali braniti od "hrvatske agresije na Srbiju" tako što su ratovali po Hrvatskoj. Naravno, tako dugo dok nisu dobili po onoj stvari. Davor Ivanković u nedjeljnom Večernjem piše kako nas Vučićevo glasilo "Informer" ili bolje "Dezinformer" obavještava "Crknite dušmani: Srbija i Mađarska uskoro sklapaju jako moćan vojni savez!". Naš ministar obrane Anušić na to se počeo bjesomučno tresti – od smijeha.

Uvijek nam spuštaju oni koji su se digli… Od svih dizanja još mi se samo živci lagano dignu… Već mjesecima naši mediji pomno pate prosvjede u Srbiji. Kažu nam kako su to prosvjedi protiv Vučića, njegove diktature, a za europsku Srbiju. Moš' mislit'! Zvonimir Despot je u Večernjaku dobro detektirao kako se uopće ne radi o prosvjedima kojima bi se željelo promijeniti smjer aktualne srpske politike. Kad je na jednom od brojnih prosvjeda koji su do sada održani došla nekolicina mladih i istakla zastavu EU, Ukrajine i Gruzije, tzv. antirežimski prosvjednici su nasrnuli na njih vičući kako su sramota, da provociraju te da su dopuštene samo srpske i ruske zastave.

Međutim, nitko od tih istih prosvjednika nije se bunio kad je netko na prosvjedima nosio transparent s likom Gavrila Principa, a drugi s likom Draže Mihajlovića. Dakle, kroz cijelo to vrijeme navodne "mirne revolucije" nisu istaknute bilo kakve svježe ili bar proeuropske ideje i vrijednosti, sve se svodi na razbuktali srpski nacionalizam i pokušaj da se svrgne "kurta" da bi uzjahao "murta".

Zato nemam nikakvo razumijevanje za ovo višemjesečno divljanje koje me podsjeća na onu srpsku "igrale se delije nasred zemlje Srbije…"

Oscar Wilde upozorava: "Smijeh je dobar za početak prijateljstva, a daleko je najbolji za njegov kraj".

Rusi su Ukrajinu poslali korpus padobranaca kao potporu tamošnjim Rusima koji su ondje ionako padobranci…

Prijateljice noći uhvatili su kako rade po danu. Radile su prekovremeno!

Kurve rata još nisu izgubile ni jedan rat…

JOHN STONEMART MEMORIALS

Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa. – Kada govorimo o zaštiti kakvoće voda, stanje vodnih tijela u Hrvatskoj je pretežito dobro, rekli su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na Svjetski dan voda te naglasili da provode brojne aktivnosti u zaštiti voda, kao i projekte i programe javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ali i projekte obrane od poplava, revitalizacije vodotoka i navodnjavanja. Za to su, uz ostalo, korištena i nepovratna sredstva EU pa će zahvaljujući 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijarde eura, od čega su nepovratna sredstva 2,2 milijarde eura, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšanu javnu vodoopskrbu, a 800.000 stanovnika

Prema podacima Eurostata, prva je u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.

Hrvatska kontinuirano ulaže i u razvoj i modernizaciju sustava javnog navodnjavanja. Dosad je izgrađeno 29 novih sustava i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje oko 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za što je utrošeno 152,5 milijuna eura.

Budući da se utjecaj klimatskih promjena odražava na količine voda, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je jedan od ključnih zadataka racionalizacija potrošnje vode, osobito u vodoopskrbnim sustavima, te da je smanjenje gubitaka jedan od prioriteta i sastavni dio reforme u sektoru vodnih usluga uz integraciju isporučitelja vodnih usluga, od 200 na 41, koja je pri kraju.

U Zelenoj akciji kažu da iako je činjenica da je Hrvatska u europskim, pa čak i svjetskim okvirima, zemlja relativno bogata vodnim resursima, ti se resursi danas nalaze pod sve većim pritiskom.

Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je očuvanju ledenjaka u kojima je gotovo 70 posto svjetskih zaliha pitke vode.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Vrijeme korizme podrazumijeva šest tjedana od velikog slavlja i paljenja Karnevala na Čistu srijedu do Uskrsa, što je bilo vrijeme u kojem su se ljudi nekad "oporavljali" od duge i naporne zime te pripremali za radove na zemlji koji počinju s proljećem.

Bilo je to vrijeme u kojem su smočnice bile već dobrano ispražnjene, pa je korizmeni jelovnik u većini hrvatskih krajeva bio vrlo skroman, sastavljen uglavnom od jednostavno spravljenih jela od onoga što je preostalo u kući.

O tome posebno svjedoči Mario Krog, autor "Babičinih recepata", serijala koji je nastao prema istoimenoj kuharici njegove bake Đurđe Cvrtile iz Gornje Pačetine. Okupivši bakice koje su predstavljale svoje recepte u okviru manifestacije Babičini recepti, prikupljao je njihove recepte i priče o tome kako se nekad živjelo.

„Baka Ana Vorih (82) iz Svetoga Križa Začretja veli da su tijekom korizme pazili da jedu što manje mesa, ali i masti.

Uvijek se na stolu našlo graha, ali i domačih žganaca. Petkom su postili i najviše su pazili što jedu. Često je to bio samo pečeni krumpir u rolu, k tome je za prilog išao luk kao salata. Jeli su sir i vrhnje, koristili su putar. Redovito su išli u crkvu na mise”, govori autor.

„Kuhani štruklji su se bar jenput tjedno pri nas doma jeli, i te na putru, furt sme meli kravice i friškoga sira, vrhnja i putra iliti maslaca. H jesen su se sušile jabuke, hruške i sljive. To se je narezala na režnjeve i sušilo na krušnoj peći ili na suncu. To suho voće se je najviše jelo kroz večeru. To se kuhalo kao kompot za večeru kroz korizmu”, opisala je babica Ana.

Grah iliti bažulj bio je glavna namirnica i skoro svaki drugi dan se kombinirao s različitim drugim namirnicama: krumpir, repa, zelje, korenje, ječmena kaša, na salatu... U korizmi se dosta postilo ne samo petkom već i druge dane jer se meso jelo jednom tjedno, obično nedjeljom.

„Domaći žganci bili su glavno jelo za froštikelj (doručak), a ponekad i za večeru. Uvijek se pila ta žitna kava (kavovina), koja se miješala sa svježe podojenim kravljim mlijekom. Svaka obitelj imala je bijeli kukuruz, koji se zimi sušio i mljeo, tako da su u vrijeme korizme bili praktički prvi svježi žganci”, prepričava

Babice iz Zagorja otkrile su recepte za korizmu

RECEPTI

1. Kuhani štruklji

Sastojci za tijesto: 800 g glatkog brašna, 10 g soli, 100 ml ulja, 400 ml tople vode. Za nadjev: 1 kg svježeg sira, 3 jaja (150 g), 20 g soli

Dodatno: 10 g maslaca (putra), 20 g luka, malo soli, malo slatke crvene paprike, malo peršina

Priprema:

Od brašna, soli, ulja i tople vode zamijesimo glatko tijesto, pouljimo ga te ostavimo odmarati jedan do dva sata. Baka savjetuje da domaći svježi sir dobro ocijedimo i izgnječimo te dodamo 3 cijela jaja i 20 g soli.

Tijesto tanko razvaljamo i razvučemo po stolu te rasporedimo sirnu smjesu.

Potom svaku stranu zarolamo prema sredini i tanjurom režemo manje štruklje. Od jedne smjese dobijemo otprilike 20-30 štruklji.

U lonac stavimo 2-3 l vode te žličicu soli. Kad voda zavrije, stavljamo štruklje i malo svježeg peršina te kuhamo 10-15 minuta.

Na masti popržimo sitno sjeckani luk kojem pred kraj dodamo žličicu slatke crvene paprike. Sve ulijemo u vruće štruklje.

2. Bijela kava sa žgancima

Sastojci: 2 l vode, 2 žlice soli, 700 g bijeloga kukuruznog brašna, 2 l mlijeka, 4 žlice šećera, 400 ml vode, 2 žlice žitne kave (kavovine)

Priprema:

Vodu i sol staviti da zakipi. Usuti prosijano kukuruzno brašno i dobro miješati kuhačom da ne ostanu grudice. U vodu staviti kavu, promiješati i pustiti da zavrije. Ostaviti sa strane da se slegne. Mlijeko staviti kuhati. Kad zavrije, pažljivo uliti kuhanu kavu. Promiješati i zašećeriti. Žlicom oblikovati žgance i preliti ih bijelom kavom.

3. Grah s noklicama

Sastojci: 500 g graha, 3 l vode, 1 žlica soli. Za noklice: 1 jaje, 5 žlica glatkog brašna, malo vode, žličica soli. Za zapršku: 2 žlice masti, 2 žlice glatkog brašna, pola glavice luka, 1 žličica slatke paprika

Priprema:

Grah je dan ranije potrebno namočiti. U vodu staviti namočeni grah, posoliti i kuhati otprilike jedan sat. Sve sastojke za noklice dobro promiješati u glatku smjesu bez grudica. Žličicom vaditi noklice i zakuhavati ih u loncu s grahom. Na masti zapržiti sitno sjeckani luk pa dodati brašno i slatku papriku. Pred kraj kuhanja u lonac s grahom dodati zapršku. Kuhati još oko deset minuta i po potrebi začiniti.

4. Krumpir pečen u rolu

Sastojci: 12 krumpira srednje veličine

Priprema:

Krumpir u kori oprati i staviti peći na 200°C oko pola sata. Povremeno promiješati da ne zagori. Kad je

Mario Anina sjećanja. Od babice Božice Lacković (66) iz Oroslavja doznao je kako se koružnjača uvijek pekla na putru jer nije išla mast.

„Za korizmu se i opće nije jele mese. Sva slana jela su se više jela. Nisu se pekli nikakvi kolači ni gibanice. Vid posta je bilo i bez slatkoga. Korizma je bila u tišini, dosta se moljile. Prvi dan su se jeli kra�ljini ak su bili na ulju. Post u korizmi je značil da se jede jedanput na dan, i to male. Jako se pazilo oko običaja.

krumpir pečen, ostaviti ga pokrivenoga kuhinjskom krpom da se lakše oljušti kora. Pečeni oljušteni krumpir se jede s lukom.

Posebnost je da se krumpir peče u kori, što mu daje poseban okus. Luk se nareže na šnitice, dobro se posoli, malo se ocijedi. Ako je bilo ulja, stavilo se malo ulja. Takav luk je bio prilog vručem krumpiru. Uvijek se je pekel manji krumpir koji se lakše ispekel, kaže babica Ana.

5. Poriluk na čušpajz

Sastojci: 500 g poriluka, 500 g krumpira, 2 žličica soli, 3 l vode, 2 žlice masti ili ulja, 3 žlice glatkog brašna, pola glavice luka, 1 češanj češnjaka, 2 žličice slatke paprika

Priprema: Poriluk očistiti, dobro oprati i narezati na kolutiće. Krumpir oguliti i narezati na kockice. Poriluk staviti u vodu i kuhati oko 30 minuta. Potom dodati krumpir i kuhati dok krumpir ne omekša. Na masti prepržiti sitno sjeckani luk i češnjak pa dodati brašno i slatku papriku. Zapršku umiješati u poriluk te kuhati još nekoliko minuta da se zgusne.

6. Kisela repa s grahom

Sastojci: 500 g graha, 1 kg kisele repe, 200 ml mlijeka, 3 žlice glatkog brašna. Za za-

Na Čistu srijedu se je pralo. Sva masna posuda i sve se je pralo s pepelom. Ak je bile ljepe vrijeme, se je delale na gruntu. Do Jožekova trsje je trebalo biti povezano i onda se je kopale. Do velikog tjedna trebalo je biti sve spremno”, opisala je babica Božica. Često su jeli repu, i to domaću. U jesen su repu ribali posebno, na veliki drveni ribež, koja se kiselila u većoj kanti, u koju su stavljali sol i domaći kvasac od kiseloga kukuruznog brašna (koji se koristio za kruh).

pršku: 3 žlice masti ili ulja, pola glavice luka, 2 žličice slatke mljevene paprika

Priprema: Dan ranije namočiti grah da se brže skuha. Grah staviti u vodu, posoliti i kuhati. Repu kuhati posebno. Prije nego što se repa stavi kuhati, potrebno ju je probati. Ako je prekisela, treba je oprati. Kad su grah i repa kuhani, pomiješati ih. Mlijeko i brašno umutiti i dodati u repu te ostaviti da zavrije. Na otopljenoj masti kratko prepržiti luk dok ne omekša, potom dodati slatku papriku. Ukuhati zapršku u repu te kuhati još deset minuta

7. Prisiljeno zelje sa štercom i faširancima

Sastojci: 1 kg svježega kupusa, malo masti, 400 g pasirane rajčice, 500 g miješanog mljevenog mesa, 1 jaje, malo peršina, 2 kriške kruha, malo mlijeka, 700 g očišćenoga krumpira, 400 ml vode od kuhanja krumpira, 100 g oštrog brašna, sol, papar i crvena slatka mljevena paprika

Priprema: Svježi kupus narežite na trakice pa ubacite kuhati u kipuću posoljenu vodu.

Kruh namačite u mlijeku nekoliko minuta pa ga procijedite i dodajte mljevenome mesu. Sve začinite solju, paprom, crvenom paprikom, peršinom i ubacite jaje. Dobro povežite i formirajte faširance te ih pecite u pećnici od 20 do 30 minuta na 200ºC.

Svakako ih jedanput preokrenite. Kad kupus omekša, dodajte mu pasiranu rajčicu i začinite solju. U tavici na masnoći popržite malo oštrog brašna pa ga ulijte u kupus da ga zgusnete po želji. U drugom loncu u posoljenu vruću vodu dodajte krumpir narezan na kockice. Kad se krumpir dovoljno skuha, odvojite 400 ml vode od kuhanja. Krumpir dobro izgnječite pa mu dodajte vodu i 100 g oštrog brašna. Neprestano miješajte dok ne dobijete gustu i kompaktnu smjesu (šterc). Uz šterc servirajte faširance i prisiljeno zelje.

SVETAC-ZAŠTITNIK

- Kome se trebam moliti da mi �inancijska policija ne dolazi stalno u �irmu? - pita bogatiji župljanin svog župnika.

- Najbolje sv. Bartolu! Njega su živog oderali, pa zna kako Vam je.

ADAM I EVA

- Mi Dalmatinci sigurno potječemo od Adama, ali vi otočani ni u kom slučaju.

- Otkud ti takav zaključak? - uvrijeđeno će otočanin.

- Da je Adam bio otočanin, ne bi Evi dao ni da dodirne voće, nego bi od njega napravio sok i prodao bi ga.

Tjedni horoskop

21. ožujka do 20. travnja

MEDICINA

Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno. Najbolje je primiriti se i povući u tišinu i meditaciju. Svoje očekivanja formirat ćete prema trenutačnom stanju. Ipak, bit će i lijepih događaja. U temama povezanim s �inancijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja.

Sretni brojevi: 1, 3, 5, 32, 34, 35

23. rujna do 22. listopada

21. travnja do 20. svibnja

Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i bez obzira na vanjske okolnosti koje neće biti savršene, nećete dati da vas ništa skrene s vašeg ljubavnog puta. Osvajači će osvajati s velikim samopouzdanjem, a oni u vezama poticat će partnera na pozitivan stav. Okolnosti, ljudi i događaji sve će vas više navoditi na to da trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 29 ,43, 44

Bik Škorpion

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Neki će čačkati do kraja, a baš tu bi se trebali zaustaviti i malo pričekati. Najviše zato što će odgovori s vremenom doći sami od sebe. . Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazati drugima oko sebe ne samo što ste napravili, nego i kako bi oni mogli napraviti više i bolje.

Sretni brojevi: 5, 7, 9, 21, 23, 44

23. listopada do 20. studenoga

Najbolje ćete se osjećati u krugu vlastitog doma ili u društvu poznatih i dragih vam osoba. Stoga nećete biti previše otvoreni za nova poznanstva. U takvim okolnostima vjerojatno je da će sve ostati više manje onakvo kako jest. Status quo. Vrijeme je dobro za rad s mladima, nastupe pred publikom ili u javnosti, te za sport.

Sretni brojevi: 11, 21, 23, 24, 32, 44

Tehnologija i zdravlje su sve više povezani

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Oni koji su još sami sada će birati samo sigurne opcije. Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više. Ograničenja će dolaziti zbog vanjskih okolnosti i nitko zasad ne može ubrzati stvari. Sagledajte realno što se može i povedite se za tim.

Sretni brojevi: 3, 6, 7, 11, 21, 33

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Povremeno će vam se činiti da stvari idu sporije nego što biste vi željeli. Vaša želja za ljubavlju bit će jaka, ali će zahtijevati i više angažmana. Ipak, morat ćete se usuglasiti s drugom stranom kako bi išli zajedno. Uspjet ćete uz nešto strpljenja. Vjerojatno će doći do zatezanja u komunikaciji ili korespondenciji. Na koju stranu će pretegnuti jezičak vage još se neće vidjeti. Trebat će živaca.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 29, 32, 39

Nove tehnologije donose brojne mogućnosti za poboljšanje kvalitete života i zdravstvene skrbi, otvarajući pritom zanimljive aspekte za istraživanje i raspravu.

Primjerice, nosivi uređaji poput pametnih satova i �itness narukvica omogućuju praćenje različitih zdravstvenih pokazatelja poput broja koraka, otkucaja srca, kvalitete sna, razine kisika u krvi i čak razine stresa.

Ovi uređaji pružaju korisnicima uvid u njihove svakodnevne navike i potiču ih na zdraviji način života. Osim toga, mogu biti korisni za rano prepoznavanje promjena u zdravstvenom stanju, što omogućuje brže reagiranje i potencijalno smanjuje rizik od bolesti.

što povećava točnost i brzinu dijagnoze, ključnu za uspješno liječenje kod bolesti poput raka i srčanih problema. Također, virtualna stvarnost koristi se u terapijama za liječenje fobija, posttraumatskog stresnog poremećaja i �izikalne terapije, dok se proširena stvarnost koristi u edukaciji medicinskog osoblja. Ovi alati omogućuju simulaciju operacija i drugih složenih medicinskih postupaka u sigurnom virtualnom okruženju, čime liječnici i studenti mogu bolje vizualizirati anatomiju i uvježbati komplicirane zahvate.

Rak Jarac

22. prosinca do 20. siječnja

Iz dana u dan bit će sve više događaja u vašem privatnom životu. Mnogi će zablistati na raznim društvenim okupljanjima, a drugi će ih rado prihvaćati. Moguće su nove ljubavi, zaljubljivanja ili sreća u postojećem odnosu. Uživat ćete. Svakim danom sve će se više povećavati obim poslova koje trebate vi obavljati, a s tim će ići i veći napori. Kriteriji bi mogli biti strogi, no ne bojte se.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 29, 32, 39

Vaša potreba za društvom neće biti jako naglašena, pa ćete radije ostajati kod kuće nego izlaziti. Bit će doduše nekih neformalnih druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Vezani će biti dobro. Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljavati druge kad naiđu teže minute. Netko će možda kukati što ima puno posla, ali vi ćete sve okrenuti na šalu.

Sretni brojevi: 19, 29, 32, 39, 42, 44

Rastući broj mobilnih aplikacija za mentalno zdravlje nudi podršku u upravljanju stresom, anksioznošću i depresijom putem meditacije, vođenih vježbi disanja i tehnika opuštanja. Mnoge od tih aplikacija nude personalizirane programe i podršku terapeuta putem poruka, čime postaju pristupačniji onima koji nemaju mogućnost redovitog odlaska stručnjacima za mentalno zdravlje.

Napredak u genetskom testiranju omogućuje bolji uvid u osobne genetske predispozicije za određene bolesti. Na temelju tih informacija, liječnici mogu razviti personalizirane planove liječenja prilagođene svakom pacijentu, čime se povećava učinkovitost terapija i smanjuje rizik od nuspojava.

Internet of Things (IoT) tehnologija povezuje različite medicinske uređaje koji prikupljaju podatke u stvarnom vremenu, poput glukometara i tlakomjera. Ovi podaci mogu se automatski slati liječnicima ili čuvati u oblačnim sustavima, omogućujući stalno praćenje pacijentovog zdravstvenog stanja. IoT je osobito koristan za starije osobe i kronične bolesnike koji zahtijevaju redovitu kontrolu.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama gledat će da svaki trenutak bude ispunjen, ali i organiziran. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će biti vrlo uporni. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pratit će ih i vaša veća otvorenost prema drugima.

Sretni brojevi: 6, 9, 21, 28, 39 ,43

Djevica

Mnoštvo izlazaka i širok krug ljudi koji se još više proširujte učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni i otvoreni za sve tipove ljudi. Na radnom mjestu bit će zabavno i dosta opušteno, a vi to baš volite. Aktivirat će se određeni zadaci povezani s ljudskim odnosima, uvjetima rada, uslugama koje dobivate ili pružate. Sretni brojevi: 1, 2, 7, 21, 33, 45

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom ili objasniti svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalaziti, ali ne i zadržavati društvo suprotnog spola. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba. Neki će razne teme istraživati baveći se svojom profesijom.

Sretni brojevi: 6, 9, 12, 28, 32, 35

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne �ilmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavi. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju. Uskoro će vam to postati toliko važno da biste mogli zanemariti realitete.

Sretni brojevi: 2, 6, 9, 12, 14, 25

Telemedicina je također omogućila pacijentima da se savjetuju s liječnicima i stručnjacima na daljinu putem videopoziva ili poruka, što je korisno za ljude u ruralnim područjima ili one koji zbog raznih razloga ne mogu osobno posjetiti liječnika. Telemedicina je posebnu važnost dobila tijekom pandemije, kada su zdravstveni sustavi morali tražiti alternativne načine pružanja skrbi. Umjetna inteligencija (AI) sve više se koristi u zdravstvenom sektoru, osobito u dijagnostici. AI sustavi analiziraju velike količine podataka, poput medicinskih slika (MRI, CT), i prepoznaju obrasce koje liječnici možda ne bi odmah uočili,

Iako tehnologija u zdravstvu donosi brojne prednosti, istovremeno otvara pitanja privatnosti podataka, sigurnosti korisnika i pristupačnosti. Podaci o zdravlju vrlo su osjetljivi, pa je nužno osigurati da su adekvatno zaštićeni. Također, potrebno je raditi na tome da svi pacijenti imaju pristup ovim tehnologijama, a ne samo oni s �inancijskim mogućnostima.

Ovan Vaga

Ribe

Rastući broj mobilnih aplikacija za mentalno zdravlje nudi podršku u upravljanju stresom, anksioznošću i depresijom putem meditacije, vođenih vježbi disanja i tehnika opuštanja

Serija ‘Adolescencija’ u 4 dana skupila više od 24 milijuna pregleda!

U Hrvatskoj je najgledanija, a na ljestvici top 10 su se našli još 'Running Point', 'Medusa', 'Zero Day'...

Nova Net�lixova hit serija 'Adolescencija' postala je u kratkom vremenu jako popularna među gledateljima. Kako navodi Variety, u samo četiri dana koliko je prošlo otkako je došla na Net�lix, ima čak 24,3 milijuna pregleda! U Hrvatskoj je najgledanija, a na ljestvici top 10 su se našli još 'Running Point', 'Medusa', 'Zero Day'... 'Adolescencija' ima svega četiri nastavka, a serija govori o britanskoj obitelji čiji se svijet okrene naopačke nakon što je njihov 13-godišnji sin Jamie Miller uhićen zbog ubojstva djevojčice. Dječaka je utjelovio Owen Cooper, koji je tijekom snimanja serije imao svega 14 godina, a obzirom da se radi o njegovoj prvoj ikad ulozi, kri-

tike su njime oduševljene!

„Prije toga nisam ni jednom glumio! Prije nekoliko godina sam se htio početi baviti glumom, ali ne dugo. Onda sam ipak probao i svidjele su mi se lekcije. Nakon toga sam se prijavio u agenciju, snimio se za audiciji serije 'Adolescencija' i to je to”, ispričao je mladi glumac ranije za Variety.

Seriju su kreirali Stephen Graham, Jack Thorne i Phillip Barantini, a jedan od izvršnih producenata bio je i Brad Pitt. Osim što je jedan od kreatora, Stephen Graham u seriji ima i glavnu ulogu, a otkrio je nedavno kako je serija inspirirana stvarnim događajima, odnosno da je ideja proizašla iz tri jeziva slučaja.

Četvrtak, 27. ožujka

12:09 PM Dr. Beck: Upala uha

12:50 PM Dnevnik 2

01:42 PM Eko zona

02:08 PM Umjetnički rasadnik, reportaža

02:12 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:20 PM Kod nas doma

03:06 PM Otvoreno

03:36 PM Zlatna liga: Željko Vukmirica i Mišo Mihočević

04:01 PM Knjiga ili život: Da nam živi, živi rad i Temeljenje kuće

04:31 PM Studio 4: Znanost

04:39 PM Studio 4: Kultura

04:48 PM Luda kuća, hum.serija

05:24 PM Romano Bolković - 1 na 1:

06:15 PM Školica: Slova L i E

06:23 PM Mostovi: Nemirni dečki, serija

06:49 PM ART

07:19 PM Studio 4: Sport

07:28 PM Svijet znanosti

Petak, 28. ožujka

12:09 PM Nikola iz Nuštra, pučka i predajna kultura

12:36 PM Dnevnik 2

01:28 PM Hrvati u BiH

01:53 PM Pitanje stila s Izabelom

01:58 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:06 PM Kod nas doma

02:51 PM Baština: Varaždinske toplice

02:56 PM Otvoreno

03:26 PM Zlatna liga: Edita Cebalo i Mila Višnjić

03:51 PM Izvan formata

04:21 PM Studio 4: Znanost

04:29 PM Studio 4: Kultura

04:42 PM Dolina sunca, serija

05:29 PM Druga strana

05:54 PM Prometej

06:19 PM Labirint: Gospodin sudac

06:44 PM (Re)kreativac: Biljar

07:06 PM ART

07:36 PM Studio 4: Sport

Subota, 29. ožujka

12:09 PM Hrvati u BiH - Misišta - na izvoru baštine

12:34 PM Dnevnik 2

01:26 PM Sportske minute

01:46 PM Ljubiteljica orhideja

01:51 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:01 PM Lipicanci

02:53 PM Globalna Hrvatska

03:33 PM Normalan život

04:08 PM Manjinski mozaik: Osif

04:23 PM Studio 4: Znanost

04:32 PM Studio 4: Kultura

04:40 PM Dolina sunca

05:25 PM Mladi glazbenici

06:45 PM Peti dan

07:45 PM Studio 4: Sport

Nedjelja, 30. ožujka

01:09 PM Veterani mira

01:31 PM turizam.hrt

01:40 PM Dnevnik 2

01:57

PM Vijesti na engleskom jeziku

02:06

PM Buick Riviera, hrvatski �ilm

03:26 PM Jazz orkestar HRT-a, Sudar

Percusion i ansambl Lado

04:39 PM Studio 4: Kultura

04:47

PM Dolina sunca, serija

05:29

PM Klub čitatelja

06:19

PM Jojo i brojevi: Broj 7

06:24

PM Mališani: Noel - Složi pizzu

06:26 PM Ho ho ho hotel

06:38 PM Tata i ja, dok.-igrana serija

06:50 PM Potrošački kod

07:15 PM Studio 4: Znanost

07:23 PM Studio 4: Sport

07:31 PM Baština: Zbirka Marasović

07:46 PM Portret: Francesco Guardi

Ponedjeljak, 31. ožujka

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM Dnevnik 2

01:25 PM Pula: More

01:55 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:03 PM Plodovi zemlje

02:53 PM Buick Riviera, hrvatski �ilm

04:14 PM Prirodni porođaj

04:24 PM Studio 4: Kultura

04:32 PM Nedjeljom u 2

05:27 PM Samo lagano

05:57 PM Sunčana strana Prisavlja: Neno Belan & Fiumens

07:29 PM Dalibor Martinis, dok. serija

Utorak, 01. travnja

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Treća dob

02:02 PM Maska od kore naranče

02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:15 PM Kod nas doma

03:00 PM Baština: Vila Ružić

03:05 PM Otvoreno

03:35 PM Lijepom našom: Požega

04:41 PM Studio 4: Znanost

04:49 PM Studio 4: Kultura

04:57 PM Glas naroda, hum.serija

05:27 PM Baština: Zagrebačke tržnice

05:42 PM Na rubu znanosti

06:32 PM Otkrivamo Hrvatsku: Grohote

06:57 PM Miroslav Gašparović - Čemu sanjati ako ne sanjaš veliko

07:27 PM Studio 4: Dijagnoza

07:47 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 02. travnja

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Glas domovine

01:57 PM Butković, dok. reportaža 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Kod nas doma

02:53 PM Baština u objektivu: Vrgada

02:58 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga

03:53 PM Razgovor s razlogom

04:23 PM Studio 4: Kultura

04:31 PM Javor Bračić i Imri Talgam - V. Lisinski

05:45 PM Sportske minute

06:05 PM Vrtlarica

06:35 PM ART

07:05 PM Stani na otoku: Pakleni otoci

07:31 PM Studio 4: Sport

07:39 PM Studio 4: Znanost

07:47 PM I to je Hrvatska: Muzej krapinskog neandertalca

Lipicanci - ponos slavonskih ravnica HTV, subota, 29. ožujka, 02:01 PM

Maks JURKOVIĆ

hotos: Pagonis Photography

Adelaide Croatia igrala je protiv MetroStarsa 16. ožujka te protiv momčadi Birkalla 21. ožujka u napetom nogometnom tjednu.

Protiv MetroStarsa Croatia je počela snažno, Rhys Thompson pogodio je gol u 13. minuti nakon što je Noah Blazenka izveo udarac iz kuta.

Fabien Barbiero iz MetroStarsa jedva je izbjegao crveni karton nakon što je laktom pogodio

Caluma Campbella dok je Croatia kontrolirala tempo utakmice. MetroStarsi su uzvratili udarac zahvaljujući golovima Owena Windsora i Camerona Wood�ina u 30. i 32. minuti te su na poluvrijeme otišli s vodstvom od 2-1. Croatia je pretrpjela još jedan udarac kada je Bradley Corbo dobio drugi žuti karton, radi čega je bila prisiljena igrati s deset igrača. Untoč odlučnoj igri, Croatia je primila još tri gola koje su postigli Christian D'Angelo, Jake Porter te Michael Cittadini za konačni poraz s 5-1.

Utakmicu protiv neporaženog debitanta Birkalle obje su momčadi počele oprezno. Croatia je stvorila nekoliko ranih

Pregled 3. i 4. kola Adelaide Croatije

prilika kada je Oliver Trimboli prisilio Nicka Harpasa na obranu. Birkalla je zaprijetila udarcem Allena Welsha koji je pogodio vratnicu, a gol Anthonyja Coste poništen je radi zaleđa. Jai King promašio je sjajnu priliku prije poluvremena kada ga je zaustavio izvrsni Harpas. U drugom poluvremenu Croatia je imala nekoliko prilika preko Coste, Kinga, Trimbolija, no Harpas ostvaruje nekoliko ključnih obrana. Birkallina zamjena Abdul Balamba postigao je gol u 60. minuti nakon povratne lopte Tyreecea Conwayja. Croatia je nastavila napadati, no Harpas je udarce Coste i Thompsona izvrsno obranio. Croatiji se upornost

isplatila u 80. minuti kada je Donaten Niyonkuru izjednačio najprije dočekavši izvrsno dodavanje Blazeke. Unatoč dominaciji i stvorenim prilikama u posljednjih 15 minuta, Croatia nije uspjela postići pobjednički gol budući da se Birkalla očajnički branila te je susret završio rezultatom 1-1. Croatia ne uspijeva postići golove iz stvorenih prilika, problem koji je imala i prošle sezone, čime je izgubila bodove protiv Adelaide Youth Uniteda, MetroStarsa i sada Birkalle. Iduću utakmicu Croatia igra protiv momčadi Druge državne lige Elizabeth Grove u drugom kolu Kupa Federacije u petak navečer u Hrvatskom sportskom centru.

Thompson, igračAdelaide Croa�je

Sydney United 58 izgubio u teškom derbiju protiv Marconija

Zoran Juraj SABLJAK

Marconi Stallionsi osigurali su pobjedu s 2-1 nad lokalnim konkurentom Sydney Unitedom 58 u sedmom kolu muške nacionalne Premier lige Novog Južnog Walesa na Edensor Parku u nedjelju. Neporaženi Stallionsi, koji se sada mogu pohvaliti s četiri pobjede i tri neriješena rezultata ove sezone, poveli su u 35. minuti kada je Lachlan Grif�iths u mrežu smjestio precizno dodanu loptu Jamesa Baylissa s desnog krila. Ovaj gol postignut je nakon što je poništen gol Sydney Uniteda radi zaleđa Luke Žuvele nakon što je ovaj u mrežu poslao loptu nakon obranjenog udarca Masona Wellsa. Sydney United 58, koji se borio pronaći svoju igru u prvom dijelu sezone, uspio je izjednačiti nakon poluvremena. Alessandro Lacalandre pogodio je vratnicu, lopta se odbila do Carlosa De

Oliveire koji ju šalje u mrežu. Odgovor Marconija bio je brz i odlučan. U 56. minuti zamjena Matej Busek uputio je strelovit udarac iz daljine koji vrataru Tristanu Prendergastu nije dao nikakve šanse za obranu te je tako ponovno doveo goste u vodstvo. Domaćini su snažno vršili pritisak za još jedno izjednačenje, Wells je prisilio vratara Marconija James Hil-

tona na dojmljivu obranu u 78. minuti. Ranije je, prije poluvremena, Hilton također vrhunski obranio udarac Michaela Pratežine. Unatoč odlučnoj igri i izvršenom pritisku pred kraj utakmice, Sydney United jednostavno nije uspio probiti obranu Marconija. Gostima je zamalo uspjelo dodati i treći gol u sudačkoj nadoknadi kada je Baylissov udarac izvrsno obranio Prendergast. Tijekom utakmice bilo je još nekoliko izvrsnih prilika, Tyren Burnie i Jake Trew našli bili su blizu pogotku za Marconi u prvom poluvremenu, dok je Daminan Tsekenis promašio iz udarca glavom nakon ubačaj iz kuta u 65. minuti. Sydney United 58 sada će se nastojati reorganizirati i pronaći svoju formu dok se priprema za utakmicu protiv Wollongong Wolvesa. Susret se igra u nedjelju 30. ožujka na Macedonia Parku, a počinje u 15 sati.

Bolni jedanaesterci za Dandy City, Heidelberg odnio pobjedu

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

Nade Dandy Hajduka u povratak među pobjednike slomljene su prošlog petka navečer kada je s 2-0 izgubio od Heidelberg Uniteda u napetom susretu na Frank Holohan Reserveu. Nakon razočaravajućeg neriješenog rezultata protiv Altone prošlog tjedna domaći su očajnički trebali odnijeti tri boda, no našli su se na krivoj strani dvaju dosuđenih jedanaesteraca koji su na kraju odlučili utakmicu. U prvom poluvremenu obje su momčadi napadele te je akcija donijela pregršt zabave gledateljima. Dandyjev Jamiel Latham izgledao je posebno prijeteći tijekom prvog poluvremena iako su njegove akcije često završavale naznakom zaleđa.

Nijedna momčad nije uspjela postići gol pa se na poluvrijeme otišlo s 0-0. Hajduk se našao blizu pogotka u 58. minuti kada je Thomas Giannakopoulos izveo neobičan slobodni udarac koji je zahtijevao briljantnu obranu vratara Heidelberga.

Međutim, sudbina se okrutno poigrala s Dandyjem svega dvije minute kasnije kada je za goste dosuđen jedanaesterac koji su s lakoćom pretvorili u vodstvo. Dandy se trudio napadati tražeći izjednačenje, no dočekala ga je spremna i organizirana obrana Heidelberga.

Sve nade da će možda spasiti rezultat pale su u vodu u 87. minuti kada je sudac

ponovno pokazao na bijelu točku omogućivši tako Heidelbergu udvostručenje prednosti za lagodnu pobjedu s 2-0. Dandy Hajduk će se nakon ove utakmice nastojati vratiti među pobjednike u ponedjeljak 31. ožujka kada putuje u goste South Melbourneu s kojim igra na stadionu Lakeside s početkom u 19:30.

Rhys

slavi prvi gol pro�v MetroStarsa

Zoran Juraj SABLJAK

Utakmica koja je Melbourne Knightsima trebala donijeti spasonosna tri boda u petak navečer na stadionu Thompsett donijela je pak još jedan gorak poraz za domaće. Melbourne Victory odnio je teško izborenu pobjedu s 2-1, što je Knightsima donijelo dodatne probleme i predzadnje mjesto na ljestvici u utakmici koja je kasnim zapletom umalo donijela spasonosni bod za domaćine.

Prvi gol dao je Victory u 18. minuti bez problema probivši obranu Knightsa za vodstvo od 1-0 koje je zadržao do poluvremena. Gosti su udvostručili vodstvo u 70. minuti gotovo kopijom prvog gola i tako naizgled zapečatili pobjedu od 2-0. Knightsi su konačno pokazali znakove života kada je Stephen Lawless postigao gol u gužvi u 81. minuti i tako smanjio na gol zaostatka ćime se pobrinuo za napeto �inale.

Bramwell je zamalo ostvario nevjerojatan povaratak u posljednjim minutama, no njegov udarac glavom nažalost je otišao pokraj gola te je Victory tako spasio sva tri boda. Knightsi će se očaj-

Warriors se popeli na treće mjesto nakon brza četiri gola protiv Altone

Zoran Juraj SABLJAK

Melbourne Knightsi pretrpjeli težaki poraz protiv Melbourne Victoryja

nički pokušati upisati među pobjednike ove nedjelje, 30. ožujka, kada će ugostiti izvrsni Dinamo u željno iščekivanom hrvatskom derbiju. Utakmica se igra u 15 sati na stadionu Thompsett te će biti ključna za Knightse.

North

Gee-

long Warriorsi ostvarili su besprijekoran nastup prošle subote na HC Kim Reserveu svladavši Altona City s 4-1 u utakmici koja je bila odlučena već do poluvremena. Ova nadmoćna pobjeda Warriorse je katapultirala na treće mjesto ljestvice, čime je postavljena pozornica za susret protiv vodeće momčadi Eltham Redbacksa idućeg vikenda. Warriorsi su u prvom poluvremenu bili izvrsni te su do odmora ostvarili vodstvo od 4-. Golove Warriorsa postigli su Ivan Razumić, Ionut-Casian Anghel, Angus Chapman te Aguer Manyiel - njihov zajednički učinak u završnici jednostavno je bio previše za nespremnu obranu Altone. U drugom poluvremenu igra je bila odmjerenija, North Geelong uspio je rutinski održati rezultat i odnijeti sva tri boda. Ova velika pobjeda Warriorsima će donijeti mnoštvo samopouzdanja dok se pripremaju ugostiti vodeću momčad ljestvice Eltham Redbackse na domaćem terenu – u subotu 29. ožujka. Susret u 17 sati.

Dominantni Dinamo uvjerljivo pobijedio Port Melbourne

Dinamo

St Albans ostvario je sjajan nastup kod kuće protiv Port Melbourne Sharksa prošle nedjelje poslije podne izborivši uvjerljivu pobjedu s 3-0, čime je zabilježio dvije uzastopne pobjede dojmljivom napadačkom igrom.

žDomaći su od samog početka dominirali igrom te su bili opasni od prvog sučevog zvižduka. Njihov agresivni pristup nagrađen je već nakon 10 minuta kada im je dosuđen jedanaesterac, ali Brian Summerskill nije uspio pogoditi gol. Ne osvrćući se takav slijed događaja, Dinamo je nastavio vršiti pritisak te je izborio još jedan jedanaesterac kojeg je pretvorio u gol za 1-0.

Drugo poluvrijeme počelo je savršeno za domaćine kada je Josh Divin udvostručio vodstvo u 49. minuti pronašavši mrežu, čime je Dinamo doveo do čvrste kontrole igre.

Kako se bližio kraj utakmice, za Dinamo je dosuđen još jedan jedanaesterac u sedmoj minuti sudačke nadoknade. Lucas Byrns izveo je udarac samouvjereno za pobjedu od 3-0. Dinamo St Albans sada će nastojati

osigurati treću pobjedu zaredom - u nedjelju 30. ožujka igra protiv sestrinskog kluba Melbourne Knightsa u nestrpljivo iščekivanom hrvatskom derbiju na stadionu Thompsett. Susret počinje u 15 sati.

Kod penala nije bilo sreće. Livaković je bio blizu kod dva, tri smo promašili, rekao je Dalić

Izbornik Zlatko Dalić nakon utakmice i ispadanja od Francuske u Ligi nacija poručio je da je ovo bio maksimum Vatrenih te da je domaćin zasluženo pobijedio i prošao na završni turnir.

- Čestitam Francuzima, danas su bili zaista bolji protivnik. Čestitam i mojim dečkima, dali su sve od sebe, potrgali se na terenu, 120. Nakon tri dana se nije bilo lako vratiti u utakmicu i pratiti ovo sve skupa. Nismo se htjeli braniti, ali su nas zaista prisilili, no bilo je jako teško. U ovom smo trenutku dali svoj maksimum. Kod penala nije bilo sreće. Livaković je bio blizu kod dva, tri smo promašili.

Je li trebalo nešto drugačije napraviti u pripremi?

- Mi nismo mogli doći do francuskog gola, nije bilo moći, energije i snage. Jednostavno je protivnik bio bolji, nemam nikome što zamjeriti pa niti sebi, dodaje Dalić te ističe i sljedeće.

- Napravili smo zamjene, uspjeli doći do penala, no ni-

smo imali taj dodatni dio. Moramo priznati da je Francuska bila bolja. Ovo je naš maksimum, to moramo prihvatiti i biti realni. Jedna utakmica možda, ali dvije utakmice jako teško protiv ovakvih suparnika. Franjo Ivanović?

- Debitirao je, ne može ne znam što očekivati u prvoj utakmici. Mi moramo uvoditi još mladih igrača. Silom prilika moramo dodavati, nas je puno preko 30

godina, teško je odigrati dvije utakmice u tri dana za te igrače.

Što se tiče izbora izvođača, kaže da se onih pet koji su prvi pucali, da su se dobrovoljno javljali.

O kvali�ikacijama za SP kaže sljedeće.

- Bila je opcija Španjolska na Final Fouru ili Gibraltar. Znamo glavni cilj, da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo. Ostali smo u elitnoj skupini Lige nacija, zaključuje.

Hrvatska na Opus Areni, dolazi Češka

Vatreni idu kod Gibraltara 6. lipnja, a 9. lipnja s početkom u 20:45 sati, reprezentacija Hrvatske će ugostiti Češku

Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza donio je odluku da će se lipanjska utakmica Hrvatske i Češke odigrati na osječkoj Opus Areni, piše HNS. Po završetku nastupa u Ligi nacija, hrvatska nogometna reprezentacija u lipnju će započeti kvali�ikacije za predstojeće Svjetsko prvenstvo u Kanadi, SAD-u i Meksiku 2026. godine, a natjecanje će otvoriti gostovanjem kod Gibraltara 6. lipnja ove godine.

Tri dana kasnije, 9. lipnja s početkom u 20:45 sati, reprezentacija Hrvatske će ugostiti Češku, a taj dvoboj bit će odigran na stadionu Opus Arena u Osijeku, odlučio je Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza. U

kvali�ikacijskoj Skupini L, uz Hrvatsku i Češku, nalaze se još Gibraltar, Farski Otoci i Crna Gora.

Hrvatska je dosad dvaput igrala na Opus Areni od otva-

Briljantna u Splitu, neprepoznatljiva u Parizu

Hrvatska je nakon slabijeg izvođenja penala ispala iz četvrt�inala Lige nacija. U prvoj utakmici je pobijedila Francusku s 2:0, a u Parizu joj je domaćin uzvratio istom mjerom. U raspucavanju Baturina, Ivanović i Stanišić nisu uspjeli dati gol i Francuska je prošla u velikoj drami.

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska nije uspjela. U prvoj utakmici četvrt�inala Lige nacija je pobijedila Francusku s 2:0 uz iznimno racionalan taktički pristup. Prepustila je loptu Francuzima i stala je u prednji blok.

Gosti su postavili tri zadnja vezna i olakšali Hrvatskoj posao defenzivno, a Budimir je svojim kretnjama sjajno kreirao prostor i napadao dubinu.

Zabio je gol, Perišić golčinu, a Livaković je iza počistio sve što je obrana propustila. Samo tri dana kasnije u Parizu, gledali smo jednu od najslabijih predstava Hrvatske pod Dalićem.

Hrvatska je u odnosu na utakmicu u Splitu, u kojoj je više puta pohvaljena priprema susreta, napravila samo jednu izmjenu i to na dinamovskoj liniji jer je Petar Sučić u prvih 11 zamijenio Martina Baturinu.

ranja stadiona u ljeto 2023. godine. U kvali�ikacijama za Euro je izgubila od Turske 1:0 12. listopada 2023., a u Ligi nacija je 8. rujna prošle godine savladala Poljsku 1:0.

Francuski izbornik je umjesto (u teoriji) defenzivno turbostabilne postave s tri pivota u sredini terena kakvu je igrao u Splitu, odlučio jednog od defenzivnih veznjaka izvući iz igre i od početka

zaigrati s ofenzivcem Michaelom Oliseom.

Riječ je o jako pokretnom igraču koji sjajno pronalazi rupe između suparničkih linija i treba mu jako malo prostora da kroz dribling ili kombinatoriku stvori prednost.

Za razliku od prve utakmice kada su Luka Modrić i Mateo Kovačić praktički cijelu utakmicu čekali sva tri veznjaka Francuske i bili licem okrenuti prema njima, sada im je jedan stalno ulazio iza leđa.

Kada bi Hrvatska vezna linija ostala u srednjem bloku, onda je trojka Kylian Mbappe - Bradley Barcola - Ousmane Dembele prelagano opterećivala obrambenu liniju Hrvatske.

Kada bi se vezna linija instinktivno povukla, onda se cijela momčad uvlačila u krilo Dominiku Livakoviću i igrala se igra u kojoj Francuska uvijek ima loptu u dobroj poziciji za šut izvana ili centaršut.

Samo na volumen tih napada (čak 16 kornera) bilo je teško očekivati da će se Hrvatska obraniti. To joj ne bi uspjelo niti protiv ekipe s puno slabijim individualcima jer je pritisak bio nezadrživ.

Ako je ideja bila pod svaku cijenu izdržati očekivan poletni nalet Francuske, sasvim je jasno da plan nije bio da se igra u hrvatskih 30 metara praktički cijelu utakmicu.

Tu su upitne dvije stvari iz pogleda Dalićeve pripreme utakmice. Prva je ta što je defenzivno htio dobiti sa Sučićem i Antom Budimirom koji su igrali praktički u istoj liniji.

Obojica su dobri u presingu koji Hrvatska nije ni poku-

Rezervacija avionskih karata po najpovoljnijim cijenama!

Bezbrižno putovanje I detaljno planiran odmor, osjećaj sigurnosti i udobnosti – sve to dobivate koristite li se uslugama nase putničke agencije Nazovite Jadranku Fazlić ili Rosie Crnić

šavala igrati. Ako je ideja bila već puno pasivnije stajati u bloku, logičnije rješenje bilo bi povući Sučića dublje u teren kako bi se bolje kontrolirala sredina terena.

Drugo je pitanje ono kako se Hrvatska mislila izvući iz pritiska i dati si šansu da se odmori ili da zabije gol. Ako je ekipa sabijena na svojoj polovici, bit će joj skoro nemoguće otvoriti kontru ako u prednjem dijelu nema brzance.

Hrvatskoj su tamo igrali Andrej Kramarić i Budimir te Ivan Perišić kojem je to nekad bio forte, ali ima 36 godina i jednu od najtežih sportskih ozljeda iza sebe.

Na kraju balade, koliko god Hrvatska djelovala loše, nije se dogodilo ništa strašno. Dalićeva momčad je i u ovom ciklusu Lige nacija pokazala da pripada eliti i da nitko nije sretan kad mora igrati protiv nje.

Loš dan se u nogometu dogodi svako toliko, a kada igrate protiv najtalentiranije selekcije svijeta u jako naelektriziranoj atmosferi i koja ima veliki motiv pokazati da joj je stalo, onda je slaba utakmica još lakše shvatljiva. Hrvatskoj sada predstoji ono puno važnije - kvali�ikacije za Svjetsko prvenstvo u nikad kraćim kvali�ikacijama u kojima je prostor za pogrešku minimalan. Već u lipnju očekuje ju jedan od, bar u teoriji, dva ključna ogleda, onaj protiv Češke.

Ono što je pokazala od Eura naovamo i igrači koje je isprobala puno obećavaju, ali pod jednim vrlo važnim uvjetom - da ne laže sama sebi jer ovo nije bilo ništa više od potpune dominacije Francuza.

Težak poraz Hrvatske na penale

Modrić dolazi u Osijek

Izbornik Zlatko Dalić

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 26. ožujka 2025.

NOGOMET OVO JE PUT REPREZENTACIJE DO MUNDIJALA

Hrvatska je ispadanjem u četvrt�inalu Lige nacija otišla u kvali�ikacijsku skupinu za SP 2026. s još četiri reprezentacije. No, čak i ako kiksa u kvali�ikacijama, imat će drugu šansu

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska nogometna reprezentacija nije uspjela izboriti plasman na Final Four Lige nacija. Nakon što je u prvoj utakmici četvrt�inala s 2:0 svladala Francusku na Poljudu, na Saint-Denisu je poražena s 2:0, pa je na kraju pobjednik odlučen tek nakon raspucavanja. Francuska je poslije penala slavila s 5:4.

Ispadanjem od Francuske, Hrvatska je završila svoj put u ovom izdanju Lige nacija. Sada konačno i zna u kojoj će skupini igrati što se tiče kvali�ikacija za Svjetsko prvenstvo u SAD-u, Kanadi i Meksiku koje se igra iduće godine. Njeni će suparnici u kvali�ikacijskoj grupi L biti Češka, Crna Gora, Farski otoci i Gibraltar. Prve utakmice u toj skupini već su odigrane. Crna Gora je s 3:1 pobijedila Gibraltar, a Češka s 2:1 Farske otoke. U utorak Gibraltar dočekuje Češku, a Crna Gora Farane. Hrvatska se u kvali�ikacije uključuje u idućem ciklusu. Utakmice se igraju šestog i devetog lipnja. U prvoj utakmici ciklusa

Hrvatska gostuje kod Gibraltara, a već tri dana igra ključnu utakmicu za prolaz kada kod kuće dočekuje Češku.

Podsjetimo, samo će prvoplasirana reprezentacija iz svake skupine izboriti direktan plasman na Svjetsko prvenstvo. Dvanaest drugoplasiranih i četiri pobjednika skupina iz Lige nacija, koji nisu ostvarili izravan plasman ili drugo mjesto u svojoj skupini, osigurat će dodatne kvali�ikacije.

Iz njih će na Svjetsko Prvenstvo još četiri reprezentacije. To doigravanje bit će sastavljeno od četiri turnira. Na svakom od njih će nastupiti po četiri reprezentacije.

Igrat će se polu�inale i �inale, a pobjednik svakog od četiriju turnira će osigurati svoj plasman na najveći nogometni turnir na svijetu. Podsjetimo, iduće SP će biti najmasovnije u povijesti - umjesto dosadašnje 32 reprezentacije, na njemu će nastupiti čak 48 ekipa.

Uskoro počinje lov na Svjetsko prvenstvo

Već za tri mjeseca ključna utakmica za

odlazak na Svjetsko prvenstvo

Tricolori 1,16 milijardi, Vatreni 284 milijuna

Nakon ove dvije utakmice pro�v Francuske treba se podsje�� i na ono što se zove odnos snaga.

Naime, nakon pobjede Hrvatske 2:0 u prvoj utakmici, francuski mediji pitali su se kako je moguće da njihova reprezentacija, prepuna zvijezda koje igraju u najvećim svjetskim klubovima, izgubi od momčadi koja je na papiru če�ri puta manje vrijedna od nje.

Vrijednost Vatrenih na Transfermarktu je 284 milijuna, a Tricolora 1,16 milijardi eura. Ili ako baš hoćete detaljnije, trojica najskupljih Francuza – Mbappé, Tchou-

améni i Saliba, prema Transfermarktu zajedno vrijede 330 milijuna eura, odnosno više nego 23 vatrena zajedno.

Zanimljivo, Hrvatska je po vrijednos� igrača tek 21. reprezentacija svijeta, odnosno tek 14. u Europi. Kada se gledaju samo te brojke, naravno da je Francuzima teško prihva�� nogometnu lekciju koju su dobili na Poljudu, no u reprezentaciji ne igraju samo podaci o milijunima, već puno više – srce.

A tu je Hrvatska sigurno među top 3 u svijetu! Toga treba bi� svjestan i nakon poraza u Parizu.

Tudor postao trener Juventusa

Posrnuli talijanski velikan Juventus je službeno uručio otkaz Thiagu Motti u nedjelju poslijepodne, a već je sve dogovorio s hrvatskim stručnjakom i bivšim Vatrenim Igorom Tudorom, koji će preuzeti klupu do kraja sezone i pokušati podignuti torinski klub kako bi se vratili na stare staze slave.

- Thiago Motta otpušten je s dužnosti trenera prve momčadi Juventusa. Klub mu zahvaljuje na njegovom profesionalnom radu i sve-

mu što je ovih mjeseci napravio za klub - priopćio je Juventus.

- Igor Tudor novi je trener prve momčadi, a prvi dan u klubu bit će mu u ponedjeljak, 24. ožujka - dodali su iz kluba.

Poznati novinar i insajder Fabrizio Romano objavio je kako je Tudor dogovorio ugovor do kraja sezone s opcijom produljenja na još jednu sezonu. Tudor ima jasan cilj s Juventusom, a to je izboriti Ligu prvaka.

Navijači baš i nisu zadovoljni

Mnogi su navijači nakon poraza u Parizu ostavili komentar na profilima Hrvatskog nogometnog saveza na Facebooku i Instagramu. Smatraju da Hrvatska nije bila ni� blizu izdanja iz prve utakmice igrane u Splitu, ostavljaju komentare podrške reprezentaciji, ali i kri�ziraju tak�ku i činjenicu da kroz 120 pariških minuta Hrvatska nije imala udarac u okvir gola, kao i ni� jedan izveden udarac iz kuta. Francuska je u Parizu imala ukupno 28 šutova prema golu, a Hrvatska pet. Osam francuskih pokušaja išlo je u okvir gola, dok u okviru gola Mikea Maignana nije upućen nijedan. Hrvatska je utakmicu odigrala bez izvedenog kornera, Francuska ih je imala 16... "Tko je vidio igrat obranu 120 minuta pro�v Francuske? Naravno da će pas� golovi kad-tad", "Nemoguća misija ako ovako igraš 120 minuta. Nismo ni probali, brate dragi. Što bi nam falilo da smo probali igra� kao u prvom poluvremenu prve utakmice", "Kad si se došao samo brani�, a ne igra�...", pišu navijači po društvenim mrežama.

Igor Tudor