ČASOPIS ZA RODITELJE
ALERGIJE NA HRANU Piše: prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije, Poliklinika za dječje bolesti Helena
Alergijska reakcija na hranu imunološka je reakcija organizma na pojedini sastojak hrane, a alergena svojstva u hrani uglavnom imaju bjelančevine.
A
lergijske reakcije treba razlikovati od intolerancije. Kod intolerancije se ne radi o reagiranju imunološkog sustava, već o nepodnošenju određenog sastojka hrane uslijed nemogućnosti njegove probave ili nekog drugog neimunološkog razloga. Tako primjerice kod alergije na kravlje mlijeko, alergijsko reagiranje je prema proteinu mlijeka, dok je kod intolerancije kravljeg mlijeka u pitanju nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed nedostatka enzima (laktaze) za njegovu razgradnju.
Uzroci alergijskih reakcija Alergijske reakcije uopće, pa tako i na hranu u porastu su zadnjih desetljeća, čemu najviše pridonosi sustavna promjena našeg načina života. Imunološki sustav probavnog trakta koji je svakodnevno u kontaktu s brojnim mikroorganizmima, namirnicama, sastojcima, razvija takozvanu oralnu toleranciju prema ne štetnim tvarima, dok istovremeno reagira prema štetnim. To znači da mu je zadatak da hranu prepoznaje kao ne štetnu. Ukoliko je narušena oralna tolerancija prema nekim namirnicama naš ih organizam ne prepoznaje kao bezopasne i na njih reagira, odnosno razvija se alergija. Danas su još uvijek nepotpuno objašnjeni svi međuodnosi koji sudjeluju u razvoju oralne tolerancije čovjeka, ali i oni koju ju mogu narušiti. Vrlo važnu ulogu imaju naši geni, zrelost organizma, ali i okolišni čimbenici. Genska karta koju nasljeđujemo od roditelja predisponira naš orga-
nizam za normalno ili alergijsko reagiranje. Nezrelost probavnog trakta i njegovih imunoloških funkcija, u ranoj dječjoj dobi, razlozi su zašto su alergijske reakcije na hranu češće u male djece, nego u kasnijoj dobi. Prirodno sazrijevanje našeg probavnog i imunološkog sustava omogućavaju da se dio alergija s vremenom preraste, odnosno one nestanu iz organizma. Stoga alergiju na hranu ima 3 – 8% djece, a manje od 3% odraslih. Naša crijevna flora i okolišni faktori, koji na nju utječu, također su važan čimbenik u razvoju alergije. Crijevna flora formira se po porodu, a njezina kakvoća ovisi o genetici, majčinoj flori i okolini. Jedna od njezinih funkcija tijekom života je i moduliranje imunološkog odgovora. Porod carskim
12
rezom, prehrana djeteta, primjena antibiotika, tendencija hiperhigijenskim uvjetima mogu djelovati na promjene crijevne flore u smislu promoviranja alergijskog reagiranja. Prema novijim saznanjima nedostatak D vitamina i nepovoljan omjer višestruko nezasićenih masnih kiselina u hrani također predstavljaju rizike za razvoj alergije.
Alergeni iz hrane Iako bilo koja hrana može biti alergena, najčešće nutritivnu alergiju izazivaju sljedeće namirnice: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Između njih kravlje mlijeko je najčešći alergen. Do dobi od 5 godina većina tih alergija iščezne (80%), a ostale ostaju prisutne
