The Croatian Herald 22nd March, 2023

VJESNIK Hrvatski

TESTIRANJE U SLUNJU

Hrvatska vojska nabavlja dronove kamikaze od hrvatskog proizvođača

BOĆARSKI TURNIR

Str.7

DARKO MATT SERTIĆ

Povratnik iz SAD-a kupio hotel da bi mu zaposlenici mogli besplatno ljetovati

Str 6

NOGOMET, HNL

Dinamo stigao do ključne pobjede, Hajduk ga prati

Četiri prvaka dana donirali su po 200 dolara svoje nagrade ovom klubu

Napeto i uzbudljivo do samog kraja bilo je na turniru u boćanju za starije građane Keilor Downsa na koji se prijavilo mnoštvo momčadi.

Njih dvanaest natjecalo se u formatu svatko protiv svakoga u dvije skupine. Na kraju je tim Dinare "sišao s planine" i odnio naslov pobjednika.

Iduće godine Klub će zbog velikog interesa organizirati turnir u formatu natjecanja na ispadanje kako bi mogao uključiti sve one koji žele boćati.

DRAGULJ MEĐU NAMA

Bonaca na moru, ukusni hrvatski brudet na kopnu

Nakon ručka su dodijeljene nagrade i okrunjeni novi šampioni, donosimo njihova imena

Nakon tri odgode zbog vjetrovitog vremena, održan je "Crab Fest" uz savršene vremenske uvjete, dobro raspoloženje i veselo druženje. U ovom tradicionalnom rakolovu sudjelovalo je 11 brodskih posada raspoređenih uzduž obale Adelaidea uz jednu posadu na obali.

Ulovljeno je 435 rakova - otprilike 95 kgšto je bilo dovoljno da se nahrane svi prisutni, a bilo je i za ponijeti kući. Na jelovniku su se našli ukusni rakovi na način hrvatskog brudeta, vrlo popularni "Chilli Crabs" te jednostavni, kuhani rakovi.

Nikada nisam imao plan - jednostavno slikam, pa što bude, kaže Zbukvić

Donosimo drugi dio razgovora koji je Joseph Zbukvić, svjetski poznati akvarelist, dobitnik prestižnih nagrada, dao uredniku Hrvatskog vjesnika.

„Uvijek ću ostati dječak iz kukuruzišta Hrvatske i sjećat ću se svog idiličnog djetinjstva u Zagrebu“, kaže Joseph koji ima i poruku za mlade umjetnike.

„Slikajte svakoga dana, što češće možete. Ne možete slikati samo vikendom ili kada imate vremena“, poručuje.

Hodočašće sv. Josipu u HKC Newcastle

Nakon nekoliko godina prekida zbog pandemije, ponovno je u subotu, 18. ožujka, održano tradicionalno hodočašće sv. Josipu u HKC Newcastle. Brojni vjernici su ovaj susret radosno proslavili sv. misom i piknikom u čast nebeskog zaštitnika ovog Centra, Hrvatske i hrvatskog naroda.

trud,

Nakon ručka su dodijeljene nagrade, pobjedničke veličine ulovljenih rakova, a uručeno je i priznanje za najmanji ulov jednoj posadi broda – dobar trud, ali netko mora dobiti i utješnu nagradu.

Str. 14, 23

KOLUMNA

Str. 8

Dinara pobijedila u Keilor Downsu

‘Uvijek ću ostati dječak iz kukuruzišta Hrvatske’

Str 3

Str. 8 ‘CRAB FEST 2023’ HRVATSKI SPORTSKI CENTAR ADELAIDE

Dubravka Ugrešić se uporno i bezuspješno trudila u stogu srpskih zločina pronaći hrvatsku iglu

PROGRAM HRVATI POSTALI ‘PUTNICI OD POVJERENJA’

Uz Hrvatsku samo četiri europske države su u tom privilegiranom programu – Njemačka, Nizozemska, Švicarska i Velika Britanija

Slijepo kuče nije izumrlo!

Slijepo kuče u 19. stoljeću i početkom 20. stoljeća živjelo je na području Srijema od Vinkovaca prema Srijemskoj Mitrovici. Od 1984. godine smatra se izumrlom vrstom. No iz Vučedola kod Vukovara stižu senzacionalne vijesti.

Slijepo kuče nije izumrlo! -

Prolazila sam kraj vrta i vidjela da se stabljika poriluka trese, a zatim postupno nestaje u zemlji. Pozvala sam muža koji je štihačom presjekao kanal i iz zemlje izvalio čudnu dlakavu životinju veću od krtice, bez repa, bez očiju – ispričala je Snježana Ištuk i dodala da taj glodavac jede sve lukovičasto i korjenasto povrće, bijeli i crveni luk, poriluk, mrkvu, peršun, paštrnjak, čičoku...

Snježana nikada nije vidjela slijepo kuče da hoda po vrtu dok njen suprug Anđelko dodaje da ga je samo jednom vidio iz automobila kraj cesta, danju, kako dezorijentirano baulja pa misli da

je bilo bolesno. - Svake godine selimo vrt na drugu lokaciju, no slijepo kuče svaku pronađe. Pojelo nam je do 80 posto bijeloga luka i krumpira. Neke stabljike ostanu, zelene se, a ispod zemlje gomolja nema. Krene po redu od biljke do biljke i odnosi, kao u crtanom �ilmu, a potom zatrpa hodnike – rekao je Anđelko. Slike čudne životinje pogledao je Pavao Dragičević iz Javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti Vukovarsko-srijemske županije.

- Radosna je vijest da postoji živa kolonija slijepoga kučeta na Vučedolu. Sad je više nećemo smatrati izumrlom vrstom - rekao je Pavao Dragičević za Hrvatski radio Vukovar i dodao kako će u Vučedol doći specijalizirani tim iz Zagreba kako bi obavio genska istraživanja, doznao porijeklo vučedolskih glodavaca i možda ih preselio na neku drugu lokaciju, a vlasnicima bi podmirili štetu.

Hrvatska je od petka i operativno u programu SAD-a pod nazivom Global Entry, što znači da se njezini građani mogu prijaviti za njega te u tu državu te, nakon što dobiju status “putnika od povjerenja”, ulaziti samo uz otisak prstiju i skeniranje putovnice u zračnim lukama, bez čekanja u redovima za kontrolu.

Nakon što je ušla u program izuzeća od viznog režima, Hrvatska je potom i službeno postala američki partner u programu nazvanom Global Entry (globalni ulazak) koji putnicima od povjerenja omogućuje nesmetan prolaz kroz granične kontrole.

Treba reći da samo malo broj europskih država ima ovakav aranžman sa SADom: to su samo Njemačka, Nizozemska (koje su u EU) te Švicarci i Britanci (izvan EU). Od ostalih država, tu su Argentina, Brazil, Indija, Kolumbija, Panama, Singapur, Južna Koreja, Tajvan i Meksiko.

Sigurnosna i politička po-

Hrvatska ušla u Global Entry: U SAD samo uz otisak prsta

zadina hrvatskog uvrštavanja u američki sustav Global Entry datira od kad je hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova intenzivirao suradnju s američkom stranom i ispunio cijeli niz sigurnosnih i drugih uvjeta, što je naposljetku i donijelo ukidanje

Šparoge skuplje i od teletine

viza hrvatskim građanima.

Da bi putnik iz Hrvatske, ili bilo koje države u programu, mogao koristiti pogodnosti, mora prije toga proći određenu proceduru i biti označen kao “putnik od povjerenja”.

Tu pogodnost najčešće

koriste oni koji često putuju u SAD, što će biti osobito od koristi nakon što se uskoro dovrši i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, od čega će najveće koristi imati poduzetnici, ali nema zapreke da se bilo koji građanin koji želi ubrzati graničnu proceduru ne prijavi za taj program. Prilikom pokretanja postupka putnik mora uplatiti određeni iznos novca, sada je to 100 dolara, te popuniti prijavu s traženim setom podataka, imenom i prezimenom, datumom rođenja te serijskim brojem putovnice.

Višani čekaju ‘Hektorovića’

Za većinu hrvatskih otoka, trajekti koji ih povezuju s kopnom, znače im puno. Tako otok Vis godinama sa Splitom povezuje veliki trajekt ‘Petar Hektorović’ koji može primiti i puno vozila pa i putnika.

No, otkako se on nalazi na remontu, mijenja za manji trajekt Lastovo koji je očito neodgovarajući za njihove potrebe.

Ne treba ni govoriti što znači kada neki automobil ne može stati u trajekt nego

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

treba čekati drugu vožnju koja je možda poslije podne ili tek sutra.

Tako je nakon apela vlasti s tog otoka, Jadrolinija donijela odluku da za Vis vozi trajekt ‘Bartol Kašić’, kao najveći trenutno raspoloživi, potom ga je mijenjao

‘Dubrovnik’ koji se vratio s remonta, dok će njihov omiljeni ‘Petar Hektorović’ ponovno u plovidbu krajem ožujka. Višani više ne žele ovakve situacije nego traže nabavu novih trajekata.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Nakon nekoliko dana izmjenjivanja kiše i sunca, na tržnice duž Jadrana i bližeg mu zaleđa stigli su i proizvodi koji nagoviještaju proljeće. Najprije su se pojavile prve jagode u malo većim količinama, koje se prodaju za osam eura po kilogramu, a tu su i mladi luk te rotkvice koji najavljuju Uskrs, a stručak stoji jedan euro.

No, pojavile su se i prve divlje šparoge kojih je nešto manje, a stigle su na banke

brojnih tržnica na gotovo isti dan kao i prošle godine – i to s nevjerojatnom cijenom. Naime, šparoge se prodaju za pet eura po stručku koji ima oko 15 dekagrama, što bi značilo da kilogram košta i do 40 eura.

Premda im je cijena očekivano visoka, svakako se kupuju jer mnogi znaju da rastu samo na nepristupačnom području. Ta omiljena delicija s posebnim okusom tako je postala skuplja i od teletine.

Pao novi snijeg na Velebitu

Iako je u Hrvatskoj osjeća dah proljeća, sredinom prošlog tjedna je novi snijeg zabijelio najviše vrhove Velebita. Padao je u velikim zapusima i ponovno prekrio ionako zametenu cestu prema Planinarskom domu na Zavižanu, najvišem vrhu te planine.

Palo ga je 20-ak centimetara i njegova visina ukupno iznosila 76 centimetara, uz minus od 3 do 4 stupnja ispod nule. Planinari i izletnici svakodnevno se zanimaju

DISTRIBUCIJA (Distribution):

za uvjete na tom području kako bi stigli do Meteorološke postaje na Zavižanu, gdje se vole okupljati zaljubljenici u prirodu. Od nadležnih i nadalje dobivaju isti odgovor - cesta na toj dionici je i dalje službeno zatvorena za sav promet i bilo kakvi pothvati provedeni na svoju ruku mogu biti pogibeljni jer mjestimice ima vrlo visokih snježnih nanosa i prolaz je nemoguć! Treba pričekati pravo proljeće.

CIJENA PRIMJERKA

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press

(03) 9417 2766

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

Divlje šparoge kao delicija

Trajekt koji život znači

Zimska idila još traje

Hrvatski državljani neće mora� sta� u redovima pri ulasku u SAD

Sporazum je potpisan 4. travnja 2022.

Živo�nja veća od kr�ce, bez repa i očiju

NAORUŽANJE TESTIRANJE BEZ PRISUSTVA MEDIJA I BEZ IJEDNE FOTOGRAFIJE

Radi se o dronovima hrvatskog proizvođača, objavljene su i dvije fotogra�ije, ali niti na jednoj nije dron kamikaza. O svemu ostalom vlada totalna šutnja

Ministarstvo obrane nabavit će dronove kamikaze za Hrvatsku vojsku. Zaključak je to nakon prezentacije dronova za ministra obrane Marija Banožića i načelnika Glavnog stožera, admirala Roberta Hranja održane u utorak. Samo za visoke predstavnike vojske i MORH-a održana je prezentacija dronova, na kojoj nisu bili civilni mediji.

U šturom priopćenju na stranicama MORH-a navodi se da je “na vojnom poligonu testiran besposadni zrakoplovni sustav hrvatskog proizvođača, odnosno nekoliko tipova modernih dronova kamikaza”.

U priopćenju se navodi i izjava ministra obrane Marija Banožića kako su “dronovi kamikaze moderno oružje i kod brojnih vojski pokazuju izvanredne rezultate u stjecanju prednosti na bojišnici. Hrvatsku vojsku nastavljamo opremati najmodernijim tehnologijama i razvijati njezine

Hrvatska vojska testira dronove kamikaze

sposobnosti”.

Uz priopćenje objavljene su i dvije fotogra�ije, ali niti na jednoj nije dron kamikaza. O svemu ostalom vlada totalna šutnja. Nema informacija tko je proizvođač dronova, čiji su dronovi testirani, koliko bi ih Hrvatska kupila, ni u kojem vremenskom razdoblju.

Ovo je jedna od prvih informacija da Hrvatska vojska

Dronovi kamikaze postali su planetarno poznati nakon njihove uporabe u Ukrajini, gdje ih koriste obje strane u ratnom sukobu.

Kupnja novog naoružanja

aborski Odbor za obranu dao je u četvrtak pozi�vno mišljenje za projekte nabave i to protuoklopnih vođenih raketa SPIKE, borbenih oklopnih vozila Patria, RIB brodica za pomorske operacije, modernizaciju radarskog sustava i nadogradnju borbenog komunikacijskog sustava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).

Ministar obrane Banožić je, na novinarski upit nakon sjednice Odbora, pojasnio da je vrijednost nabave SPIKE raketa nešto više od 11 milijuna

eura, nabave borbenih vozila Patria nešto više od 158 milijuna eura, a RIB brodice su donacije SAD-a u vrijednos� od pet milijuna eura pri čemu će za tu nabavku bi� plaćen PDV od oko 1,4 milijuna eura.

Vrijednost modernizacije radarskog sustava je oko 45 milijuna eura, dodao je. Naveo je i da se, sukladno ugovoru s američkom vladom, očekuje da će prva oklopna vozila pješaštva Bradley bi� u drugoj polovici godine u tvrtki Đuro Đaković, kako je bilo i dogovoreno.

namjerava nabaviti borbene dronove. U svom sastavu HV danas ima nekoliko bespilotnih letjelica Orbitec te manje tipa Skylark koje se koriste za nadzor i izviđanje terena.

Dronovi kamikaze postali su planetarno poznati nakon njihove uporabe u Ukrajini, gdje ih koriste obje strane u ratnom sukobu. U principu riječ je o navođenom projektilu čija je prednost da može lebdjeti iznad područja napada do odabranog trenutka napada. Mogu nositi oko 50 kilograma eksploziva, a mali su i prenosivi te se mogu lako lansirati. Sjedinjene Države ukrajinsku su vojsku opremi-

le dronom kamikazom Switchblade 300, koji je težak oko 2,6 kilograma te se može nositi u ruksaku. Vrlo se lako postavlja i lansira te može 15 minuta letjeti brzinom od 96 km/h, dok njegova kamera i GPS sustav snimaju neprijateljsku poziciju ili objekte. Kada nacilja metu i dobije naredbu, dron može ubrzati na 160 km/h i zabiti se u određeno područje, pri čemu eksplodira. Dronovi kamikaze postali su popularni jer se mogu koristiti kao krstareći projektili, ali su mnogo jeftiniji. Procjene govore da im je cijena oko 20 tisuća dolara.

Približava se krajnji rok za prijave na 5. Hrvatske svjetske igre - 01. travnja 2023.!

Nakon tog datuma nećemo biti u mogućnosti registrirati natjecatelje.

Svi koji putujete u Hrvatsku u srpnju, volite šport i željeli biste biti dio najvećeg športskog događaja na kojem će sudjelovati Hrvatice i Hrvati iz gotovo cijeloga svijeta, požurite, registrirajte se za šport koji vam najviše odgovara.

Na Igrama mogu sudjelovati sve osobe koje imaju hrvatske korijene, neovisno o državljanstvu, vjeroispovijesti, materinjem jeziku ili pripadnosti nekom savezu, organizaciji, udruzi ili klubu.

Cilj Igara je kroz športska i kulturna druženja povezati hrvatsku mladež, potaknuti njegovanje hrvatskoga identiteta, povratak u domovinu i buduća gospodarska ulaganja u RH.

Starosna dob natjecatelja je od 16 godina naviše, a uz malodobne natjecatelje jedan od roditelja - staratelja mora biti u pratnji.

Nema kotizacije, sve natjecatelje čeka besplatni smještaj i prehrana u Studentskom domu "Stjepan Radić" na Savi.

Hrvatski svjetski kongres organizira dolazak natjecatelja, a Organizatori bez granica provedbu Igara, kao i ostale operativne poslove vezane za domaćina Igara, Grad Zagreb. Glavni pokrovitelji Igara su Vlada Republike Hrvatske / Državni ured za Hrvate izvan RH i Grad Zagreb.

Za sve natjecatelje australskog tima bit će osigurana kompletna oprema za Igre, te polo majice za otvaranje i zatvaranje Igara, torbice i kape, a sve zahvaljujući sponzorima kojima od srca zahvaljujemo:

Newlands Funerals, gosp. Jadran Delić, $2000

AHD Geelong, $2000

Hempshire Pharmacy Sunshine, Petar Čurković, $1000

Centar Hrvatske zajednice Geelong, $500

HDZ Geelong, $500

Hrvatski projekti, $500

Ante Šimunić, $300

Do sada su registrirani natjecatelji u boćanju, golfu, krosu, nogometu, malom nogometu, tenisu i stolnom tenisu.

Slobodnih mjesta ima u svim športovima, pogotovo nogometu, za igrače do 35 godina starosti. Požurite i prijavite se.

Sve prijave za Australiju / Novi Zeland idu preko nacionalnog koordinatora Ante Radića.

Mob.: +61 433 470 440

E-mail: teamaustraliacwg@gmail.com

Hrvatska vojska ima bespilotne letjelice Orbitec te manje �pa Skylark

Poziv Hrvaticama i Hrvatima Australije i Novog Zelanda na V. Hrvatske svjetske igre, Zagreb, 24.07. – 29.07. 2023.

“Jedno srce, jedna je Hrvatska”

Prijavite se, budite sudionici “CROOLIMPIJADE” !

MREŽE SIGURNOST DJECE NA INTERNETU - VODIČ ZA SNALAŽENJE I DJECE I RODITELJA (3)

Kao što se preuzima briga i odgovornost

ponašanja djeteta u stvarnom svijetu, tako je treba preuzeti i kada je u pitanju svijet tehnologije, a jedan od ključeva uspjeha jest redovita edukacija i često razgovaranje s djecom

(Nastavak iz prošlog broja)

Blokiranje neprikladnog sadržaja koristeći za to namijenjene softverske programe ili aplikacije za pametne telefone svakako je uputno – na slici je vidljivo podešavanje �iltriranja stranica za odraslih u Chromeu kroz Gogoleovu aplikaciju Family

Link…

Nije pitanja hoće li nego kada će netko doći do neprimjerenog sadržaja na Internetu ili onoga sadržaja koji ga može uznemiriti, a to se pogotovo odnosi na djecu.

Štoviše, prema nedavnim istraživanjima, 73 posto djece u dobi od 9 do 11 godina vidjelo je seksualne fotogra�ije ili �ilm gole osobe, dok je to isto vidjelo 68 posto onih u skupini od 12 do 14 godina te 60 posto djece od 15 do 17 godina.

Djeca predškolskog uzrasta dobar dio svojeg vremena kada koriste elektroničke uređaje provode gledajući raznovrsne videozapise na servisima kao što je Youtube, a dobro je poznata činjenica da se uz svega nekoliko klikova može doći upravo do neprimjerenog sadržaja ili, ako već ništa drugo, onda do nepoćudnih komentara. Osim toga, valja imati na umu da Internet nije središnje reguliran.

Nema nekoga središnjeg tijela koje se bavi time kakav je sadržaj dopušteno objavljivati na Internetu, pa čak niti ako postoje zakonske kategorije koje izričito brane objavu određenog sadržaja.

To znači da mnoge web stranice s neprikladnim ili uznemirujućim sadržajem ni na koji način nisu zabranjene, a to samo znači da je na roditeljima da usmjerava dijete i da se pobrine za onu dobnu skupinu da do tog sadržaja ne uspiju doći.

Dakle, osim educiranja djece da se takav sadržaj mora prijaviti, za mlađu djecu svakako je uputno koristiti neko od rješenja roditeljske zaštite te internetske �iltere koji će dobrim dijelom spriječiti da dijete dođe do neželjenog sadržaja na Internetu. Dakako, roditeljsku zaštitu treba nadograditi na svim uređajima na kojima dijete može koristiti Internet.

Osim toga, valja iskoristiti i �iltriranje sadržaja unutar aplikacija koje se koriste ako one takvu značajku koriste. Primjerice, Youtube omogu-

Važno je s djecom razgovara� i upozori� ih da javno objavljene podatke na Internetu svatko može vidje� uključujući i one koje te podatke nikako ne bi smjeli vidje�

ćava aktiviranje ograničenog načina rada, a na pametnim telefonima u službenoj Youtubeovoj aplikaciji to će se učiniti tako da se odabere Settings, zatim General i onda se ručica pored opcije Restricted Mode treba pomaknuti udesno. Na umu samo treba imati da i ovakva zaštita nije stopostotna pa je i dalje potreban barem povremen izravni roditeljski nadzor. Objava osobnih i drugih podataka na Internetu

Djeca pretežito ne razumiju društvene granice i, kada koriste Internet, nerijetko će bez razmišljanja o posljedicama slobodno objavljivati osobne podatke i druge informacije koje se mogu zloupotrijebiti; od slika iz obiteljskih događaja koje smatraju smiješnima, pa sve do točne adrese ili broja telefona.

Važno je u tom smislu s djecom upravo o tome razgovarati i upozoriti ih da javno objavljene podatke na Inter-

Djeci predškolske dobi no starije od dvije godine može se dopustiti korištenje različitih zaslona najviše sat vremena dnevno. Školskoj djeci u dobi do 12 godina ograničenje bi trebalo postaviti na sat do sat i pol dnevno, s mogućnošću povećanja do maksimalno dva sata tijekom vikenda

Kako zaštititi dijete od neprimjerenog sadržaja na Internetu

Djeci valja jasno dati do znanja da se nikada ni u kom slučaju ne bi trebala odvažiti na odlazak na sastanak s nepoznatim osobama bez znanja svoj roditelja

netu svatko može vidjeti uključujući i one koje te podatke nikako ne bi smjeli vidjeti. Doduše, pri tome je važno biti posve otvoren i svakako spriječiti mogućnost da dijete doživi takav razgovor kao napad na vlastitu privatnost jer ga se špijunira.

Osim toga, treba ih neprestano upozoravati na prirodu Interneta te da jednom objavljena informacija tamo praktički zauvijek i ostaje čak i onda kada se čini da je to nemoguće.

Primjerice, kod servisa za razmjenu jednokratnih poruka koje se automatski brišu ne znači da će poruke dosta i biti obrisane (uvijek je moguće tehnička greška) ili da netko neće iskoristiti trenutak da napravi kopiju poruke snimkom zaslona.

U tom je smislu najranjivi-

ja skupina tinejdžera koji ne razmišljaju o tome da njihovi budući poslodavci ili supruge neće naći smiješnom neku objavu, ili sliku koju u trenutku objave sami tinejdžeri smatraju zabavnom.

Stoga ih valja neprestano podsjećati i upozoravati da itekako budu obazrivi i pažljivi što objavljuju na Internetu jer bi neke objave i sadržaje u budućnosti mogli ozbiljno zažaliti, a Internet ne nudi jednostavnu tipku za brisanje. Nekoliko korisnih savjeta roditelje

Korištenje računala i izloženost različitim ekranima treba vremenski ograničiti u skladu s dobi djeteta, no korištenje Interneta nipošto ne treba braniti. Kao što se preuzima briga i odgovornost ponašanja djeteta u stvarnom svijetu, tako je treba preuzeti i kada je u pitanju svijet tehnologije, a jedan od ključeva uspjeha jest redovita edukacija i često razgovaranje s djecom o računalnoj etici, upoznavanju djece s posljedicama kada se krše pravila ponašanja na Internetu. Evo i nekoliko važnih i korisnih savjeta za roditelje:

Računala koja djeca koriste moraju biti u zajedničkim prostorijama (npr. dnevnoj sobi) tako da, dok dijete koristi računalo i internetske usluge, roditelj može pratiti ono što se odvija na zaslonu.

Počne li se na takav način dijete usmjeravati na korištenje Interneta od školske dobi, dijete starije školske dobi i tinejdžeri već bi trebali biti

trebalo limitirati korištenje različitih zaslona na do dva ili tri sata dnevno s time da im se može dopustiti, pogotovo starijim tinejdžerima, da samostalno upravljaju vremenom kada će koristiti razne uređaje uz podučavanje posljedica kada ga koriste previše.

Važno je upamtiti i da djeca uče od roditelja pa i samima

Youtube omogućava aktiviranje ograničenog načina rada, a na pametnim telefonima u službenoj Youtubeovoj aplikaciji to će se učiniti tako da se odabere Settings, zatim General i onda se ručica pored opcije Restricted Mode treba pomaknuti udesno

dovoljno educirani da i sami znaju kako bi se trebali ponašati na Internetu, kako pravilno reagirati i kako prepoznati prijetnje iako ih na to povremeno treba podsjećati

Valja provoditi vrijeme na Internetu s djecom, zajedno s njima gledati sadržaje koji ih zanimaju, usmjeravati ih na edukativne i druge korisne sadržaje no jednako tako odvojiti dovoljno vremena za igru. Ne treba braniti da djeca igraju računalne igre, nego ih treba igrati s njima te odrediti je li neka igra primjerena dobi djetetu.

Uputno je i kada se, primjerice, zajedno radi domaća zadaća koristiti pri tome Internet za pronalazak informacija te iskoristiti prigodu da se djecu nauči kako provjeriti točnost nađenih podataka (prema istraživanjima utvrđeno je da oko 60 posto djece informaciju koju nađe na Internetu smatra istinitom)

Treba ograničiti koliko dijete smije koristiti mobilne uređaje i računala. Pravilo je da djeca mlađa od dvije godine ne bi uopće trebala koristiti mobilne telefone niti računala.

Djeci predškolske dobi no starije od dvije godine može se dopustiti korištenje različitih zaslona najviše sat vremena dnevno. Školskoj djeci u dobi do 12 godina ograničenje bi trebalo postaviti na sat do sat i pol dnevno, s mogućnošću povećanja do maksimalno dva sata tijekom vikenda.

Tinejdžerima bi se također

sebi, ako je to moguće, valja limitirati upotrebu raznih uređaja. Pogotovo kod kuće i toga se valja pridržavati. Djecu valja poticati da koriste računala i pametne uređaje za edukaciju i traženje korisnih informacija, a ne samo za zabavu i komunikaciju s vršnjacima. Treba im pomoći pri pronalasku takvoga sadržaja te pokazati zajednički interes Napraviti dogovor s djetetom

Valja uspostaviti jasna pravila za ponašanje na Internetu, zapisati ih i napraviti dogovor s djetetom te zatim provjeravati drže li se tog dogovora. Kao dio tih pravila svakako valja postaviti pravilo oda se dijete nikada i nipošto ne sastaje s osobama koje upozna putem Interneta, osim u vašoj pratnji. Nadalje, među tim pravilima svakako treba biti i pravilo da dijete nikada ne bi smjelo objavljivati osobne informacije poput adrese ili broja telefona, osim u vašoj pratnji i onda kada je to isključivo potrebno. Isto vrijedi i za objavljivanje fotogra�ija –za svaku sliku koju želi objaviti, dijete bi trebalo tražiti dopuštenje

Nemojte dopustiti da djeca samostalno otvaraju račune na društvenim mrežama; doznajte njihove lozinke i uvjerite se da su dovoljno sigurne te ih općenito podučite o računalnoj sigurnosti.

Također, informirajte se koje sve točno servise dijete koristi, te koje web stranice posjećuje. Otvoreno razgovarajte sa svojim djetetom o tome i upozoravajte na rizična ponašanja i opasnosti.

Roditeljska zaštita dobar je način da se spriječi da djeca dođu do neprikladnog sadržaja, a postoji cijeli niz internetskih servisa, aplikacija za mobilne telefone, kao i rješenja za računala koja nude upravo to.

Blokiranje neprikladnog sadržaja koristeći za to namijenjene so�verske programe ili aplikacije za pametne telefone svakako je uputno – podešavanje filtriranja stranica za odrasle u Chromeu kroz Gogoleovu aplikaciju Family Link…

Broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi u Hrvatskoj je te godine iznosio 1,58, dok je prosjek u EU bio 1,53. No, u 2022. rođeno je tek 33.990 djece, najmanje otkad se prati ta statistika

Umnoštvu zabrinjavajućih demografskih trendova, ohrabrujuće zvuči podatak da je u pandemijskoj 2021. stopa fertiliteta u Hrvatskoj porasla i premašila prosjek Europske unije, zauzevši 12. mjesto. Broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, podaci su Eurostata, u Hrvatskoj je te godine iznosio 1,58, dok je prosjek u EU bio 1,53. Godinu ranije taj je pokazatelj u Hrvatskoj iznosio 1,48, a u EU 1,50, dok je 2019. zaostajanje bilo i veće, 1,47 prema 1,53.

Na porast novorođene djece u 2021. već je ukazala i nacionalna statistika, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rođeno je 36.508 djece, 663 više nego godinu prije.

Ivan Čipin, profesor na Katedri za demogra�iju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, međutim, upućuje da se podaci Eurostata ne poklapaju s onim DZS-a, prema kojima je stopa fertiliteta u 2021. iznosila 1,62, čime bi se Hrvatska popela na sedmo mjesto u EU.

Pritom se Eurostat poziva na ‘prekid serije‘, a kako objašnjava Čipin, riječ je o novom popisu koji je poka-

Zemlje juga Europe imaju slabili fer�litet od onih sa sjevera

Baby boom u Hrvatskoj u vrijeme pandemije, pa strmoglavi pad…

zao da imamo manje žena u fertilnoj dobi u odnosu na ranije procjene. U svakom slučaju, kada je riječ o fertilitetu, smatra Čipin, Hrvatska ne stoji loše u EU.

“No, naš je problem dobna struktura koja ni uz takvu stopu ne može dati veći broj živorođenih u odnosu na onaj koji imamo i koji je puno manji od broja umrlih”, smatra ovaj demograf. Te je go-

dine, k tome, smrtnost snažno porasla zbog covida-19; umrlo je 5689 osoba ili deset posto više nego u 2020. Tako je stopa prirodnog prirasta bila negativna, u zemlji je bilo čak 26.204 stanovnika manje nego godinu ranije. Glavni razlog zašto je 2021. bila uspješnija po broju novorođene djece od prethodnih Čipin vidi u pandemiji i lockdownu koji su donijeli

Na čelu Francuska, na dnu Malta

Ljestvicu i dalje predvodi Francuska sa stopom od 1,84 djeteta po ženi u reproduk�vnoj dobi, a razlog za zadovoljstvo ima i Češka koja je dospjela na drugo mjesto, sa

stopom od 1,83. S druge strane, zemlja juga Europe imaju najviše razloga za zabrinutost, stopa fer�liteta na Mal� iznosi tek 1,13, u Španjolskoj 1,19, a u Italiji 1,25.

ROBOTIČKI SUSTAVI

Ukrajinci zahvalili Hrvatskoj na strojevima za razminiranje

Riječ je o pričuvnim postrojbama

Ovim strojevima iz

Hrvatske bitno ubrzavamo posao, ovo su jedni od najboljih robotičkih sustava u svijetu, poručili su iz

Hersona

odgodu rađanja. Također, dodaje, pokazalo se da je kriza ipak bila blaža nego što se očekivalo, a poput drugih Vlada, i hrvatska je intervenirala s ekonomskim mjerama. “Naravno, bitna je bila i reakcija EU s planom oporavka, zato su efekti vidljivi diljem EU”, kaže Čipin. No, poboljšanje je bilo tek privremenog karaktera. Privremeni podaci DZS pokazuju da je u 2022. rođeno tek 33.990 djece, čak 2518 manje nego godinu ranije i najmanje otkad se prati ta statistika. Stoga, kada budu dostupne usporedive broje Eurostata za 2022., vrlo je vjerojatno da će hrvatska stopa fertiliteta opet pasti ispod prosjeka EU.

Najbolja nova hrvatska riječ je - ‘prestrujnik’

To je riječ za adapter za struju, druge dvije nagrađene nove riječi su ‘šećerice’ i ‘bakroza’

Čak 385 osoba predložilo je 538 novih hrvatskih riječi na sada već tradicionalnom natječaju za novu hrvatsku riječ koji provodi časopis Jezik, a podupire Zaklada „Dr. Ivana Šreter“. U uži krug natječaja ušlo je 15 novih riječi a među njima je povjerenstvo časopisa Jezika sada odabralo pobjednika.

Za najbolju novu hrvatsku riječ odabrali su ‘prestrujnik’, speci�ična riječ za adapter za struju. Naime, već postoji nekoliko hrvatskih riječi za adapter - pretvarač, pretvornik, prilagodnik, no postoji i najmanje deset različitih vrsta adaptera koji nemaju veze sa strujom. Tome su sada doskočili dr. sc. Tomislav Meštrović i dr. Ognjen Ožegić riječju prestrujnik koja sužava i pobliže određuje pojam adaptera, a to čini spretnije od izraza ‘strujni adapter’.

Predlagači ovogodišnje pobjedničke riječi na natječaju sudjeluju od 2017. godine, te su već dva puta bili u užem krugu s riječima ukožnica (tetovaža) i društvostaj (lockdown).

Druga nagrada ove je godine otišla dr. sc. Leonardu Štracu i Izabeli Štrac za riječ ‘šećerice’, zbirnom nazivu za šećernu repu, šećernu trsku te potencijalno i kukuruz šećerac - biljke od kojih se dobiva šećer. Tako da sada osim uljarica i žitarica, imamo i šećerice. Predlagatelji ove riječi na natječaj su se

javili prvi put.

Riječ ‘bakroza’ donijela je treće mjesto dr. Marku Buknu i Martini Pehar, a radi se o hepatolentikularnoj degeneraciji ili Wilsonovoj bolesti kod koje dolazi do nakupljanja bakra u tkivu. Brojne bolesti u hrvatskom jeziku imaju nastavak -oza, koji se, iako je grčkog porijekla, smatra neutralnim.

Nova riječ bakroza za staru bolest uklapa se u sustav, značenjski je prozirna i laicima jasnija. Dakako nova riječ nema namjeru zamijeniti latinski, službeni naziv, ali

lakše ćete razumjeti i zvučat će manje strašno ako ste oboljeli od bakroze, a ne hepatolentikularne degeneracije. Predlagatelji ove riječi također su prvi put sudjelovali na natječaju.

U �inalu su za nagrade konkurirale ove riječi:

1. bakroza - hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest

2. dimodojavnik - detektor dima

3. izazor - retrovizor

4. javnozborac/javnozborstvo - PR

5. krugotok - kružni tok

6. obrubnik - lajsna

7. odricajnica - disclaimer; izjava o odricanju od odgovornosti

8. otpadalište - odlagalište otpada

9. prestrujnik - strujni adapter

10. pridatak - plug in

11. prijevodnici - titlovi

12. prikaznik - displej

13. šećerice - biljke od kojih se proizvodi šećer

14. zaključaj - lockdown

15. znojilište - sauna

Olesandar Prokudin, šef hersonske oblasti, objavio je na svom Twitteru zahvalu Hrvatskoj, posebno tvrtki DOK-ING, obzirom da koriste strojeve za uništavanje mina koje je za njih proizvela ova hrvatske tvrtka. - Herson i okolica pretvoreni su u minsko polje. Uklanjanje je zahtjevno, a ovim strojevima iz Hrvatske bitno ubrzavamo posao. Ovo su jedni od najboljih robotičkih sustava u svijetu i dnevno mogu očistiti područje od četiri do pet tisuća kvadrata. Hvala vam na pomoći - objavio je šef hersonske oblasti, Olesandar Prokudin uz fotogra�ije na kojima se vidi robotski sustav za razminiranje kojeg je proizvela hrvatska �irma DOK-ING za Ukrajinu.

Riječ je o donaciji koja dolazi iz Amerike, a primopredaja dva robotska sustava bila je u veljači u Zagrebu. Od tada, ovi su roboti na terenu, svakodnevno čiste Herson i okolicu od velikog broja mina i svakako će spasiti živote u ovom opasnom poslu razminiravanja s kojim

Riječ je o pričuvnim postrojbama

Hrvatska, nažalost, ima dobra iskustva.

Kako je rečeno i na primopredaji u Zagrebu u veljači, za Ukrajinu se izrađuje još šest ovakvih robotskih sustava za razminiranje, a povratna informacija koju su iz Ukrajine objavili o radu stroja, svakako je velika pohvala proizvođačima.

„DOK-ING je pionir u proizvodnji robotskih i autonomnih sustava i opreme za posebne namjene. Tvrtka već više od 31 godine sa svojim inovacijama i novim tehnologijama spašava ljudske živote u opasnim okruženjima diljem svijeta. Tvrtka je prisutna u 40 zemalja svijeta, a svjetski najpoznatiji stroj za razminiranje MV-4 koji danas drži dominaciju s 80 posto globalnog tržišnog udjela je, zajedno sa strojem MV-10, isporučen Ukrajini“, poručili su u ponedjeljak iz tvrtke DOK-ING.

„U ovim tamnim i teškim trenucima kada čak nemamo niti struje, mi zaista možemo vidjeti tko su naši istinski prijatelji i ovom prilikom zahvaljujemo DOK-ING-u“, kazala je Alina Kozlova, predstavnica The State Emergency Service of Ukraine (SESU) još u Zagrebu na primopredaji, a sada, mjesec dana nakon toga, njene su se riječi dokazale i na terenu.

Dijelu Hrvata kući stižu pozivi za ratni raspored

Neki su građani na kućne adrese dobili poziv iz Ministarstva obrane u kojem stoji da se moraju javiti u Područne urede za poslove obrane za određivanje ratnog rasporeda.

Iz MORH-a pojašnjavaju kako se radi o redovnim aktivnostima vezanim za pričuvni sastav Oružanih snaga RH.

“Razvrstani pričuvnici pozivaju se u Područne urede za poslove obrane kako bi im se priopćio raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oruža-

nih snaga RH. Većina pozvanih nalazi se na rasporedu u pričuvnim postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske, ali im raspored nije mogao biti priopćen tijekom 2020., 2021. i 2022. godine zbog pandemije COVID-19”, navodi MORH. Dodaju kako će tijekom ožujka, travnja i svibnja biti pozvano oko deset tisuća razvrstanih pričuvnika. S obzirom na neizvjesne okolnosti, vezane i uz rat u Europi, mnoge su građane pozivi uznemirili.

Tradicionalni natječaj časopisa Jezik

POVRATAK PUNIH 40 GODINA ŽIVIO JE PREKO ‘BARE’,

Radim to iz čiste sebičnosti. Ako želite dobru i prosperitetnu tvrtku sa sretnim zaposlenicima, morate im omogućiti neke osnovne stvari - plaćene putne troškove, topli obrok, ali i lijep godišnji odmor, kaže Sertić

Tamo gdje masiv Velebita uranja u more, u uvali između njegovih kamenih prstiju, smjestio se Jablanac. Mjesto s 50-ak duša, bez škole i trgovine, ali s crkvom, poštom i hotelom kakvog nema nigdje na Jadranu. U njemu gosti, vjerovali ili ne, borave potpuno besplatno!

Vlasnik Darko Matt Sertić

hotel trebamo još ugraditi lift. Izvana radimo na hortikulturi. U tijeku je postavljanje solarnih panela na krov. Već prošle godine imali smo prve goste, naše zaposlenike, a od Uskrsa kreće nam nova sezona’, kaže Sertić.

Posebno ga veseli to što će u uglu hotelske terase, s koje puca pogled na Velebitski kanal i susjedni Rab, postaviti roštilj. U nedoumici je samo kako da iskoristi posebnost svog hotela – srednjovjekovnu kulu. Ostala je kao jedini podsjetnik na staro naselje Ablana iz 13. stoljeća, po kojem je hotel i dobio ime. Kula je izvana u dobrom stanju, a iznutra je šuplja, bez ikakvog sadržaja. Nama se čini idealna za uređenje manje galerije ili muzejskog prostora.

Povratnik iz SAD-a kupio hotel podno Velebita da bi mu zaposlenici mogli - besplatno ljetovati!

odlučio je tako i prije nego što ga je kupio. Godinama je tražio objekt u koji bi radnici iz njegove tri sisačke tvrtke mogli doći na ljetovanje, a da ne moraju platiti ni centa.

‘Radim to iz čiste sebičnosti. Ako želite dobru i prosperitetnu tvrtku sa sretnim zaposlenicima, morate im omogućiti neke osnovne stvari - plaćene putne troškove, topli obrok, ali i lijep godišnji odmor. Morate im pomoći s onim što im malo jače zadire u obiteljski budžet. Tako ćete ih zadržati. Uz to ćete privući nove, pametnije ljude od vas. Tad se možete malo povući sa strane i reći - super, manje obaveza za mene’, razlaže svoju poslovnu �ilozo�iju 66-godišnji Sertić dok mu osmijeh poigrava u kutu usana. Kako je objasnio, dio obale od Senja do Karlobaga kao da je malo više zaklonjen od vjetra. Tako da u Jablancu, koji je negdje na pola puta između ta dva grada, vrijeme često zna biti bolje nego što se to može čuti u meteorološkim izvještajima. Iako ni tu bura nema milosti kad se ražesti.

Hotel Ablana s 26 soba kupio je prije dvije godine. Izgrađen je u drugoj polovici 90-ih i radio je sve do 2010., kada je ostavljen na milost i nemilost vandalima i vremenu. Pretvorio se u ruglo mjesta, hotel duhova, pridruživši se nizu napuštenih turističkih objekata na našoj obali koji propadaju u tišini.

‘Bio je u strašnom stanju. Jednostavno raznesen. Zarastao je u korov i u njemu su živjele divlje životinje, a sobe su bile toalet za sve one koji su se kupali na obližnjoj plaži. Baš je bio fuj! Ali u Americi vas nauče da se i to ‘fuj’ može pretvoriti u nešto dobro. Sve se može popraviti, osim lokacije. Kad je nešto na izvrsnoj lokaciji, onda ima smisla da si čovjek da tru-

NATJECANJE Tim Din

Zbog iskazanog velikog interesa, Klub je odlučio da će iduće godine organizirati turnir u formatu natjecanja na ispadanje, kako bi mogao uključiti sve one koji žele boćati

Tekst: Boćarski klub umirovljenika Keilor Downs

Foto: Zlatko Kozlevčar

da’, pojašnjava Sertić. Američkoj poduzetničkoj mudrosti naučio se u zadnjih 40 godina života i rada preko Bare. Još kao mladić Sertić se iz rodnog Siska sredinom 80ih preselio u SAD. Zaposlio se u Silicijskoj dolini te 1994. osnovao tvrtku Applied Ceramics. Glavni biznis mu je proizvodnja komponenti za industriju čipova, a klijenti su mu najveći svjetski proizvođači, poput Intela, Samsunga, Philipsa i tajvanskog TSMC-a.

Isti pogon otvorio je 2008. u Sisku, i to u zgradi instituta bivše Željezare. Tri godine nakon toga pokrenuo je međunarodnu kulinarsku akademiju Kul

In, a 2014. i Pisak, prvi poduzetnički inkubator u Hrvatskoj nastao na privatnu inicijativu. Sertić tu nije stao, već je 2018. krenuo s proizvodnjom solarnih modula u tvrtki Sunceco.

U Hrvatskoj Sertić zapošljava oko 200 ljudi. S mišlju na njih, ali i u želji da polaznicima svoje kulinarske škole osigura praksu i tijekom ljeta, dao se u potragu za hotelom ili odmaralištem na moru.

‘Posljednjih godina sredili bismo aranžmane našim radnicima za ljetovanje u Karlobagu ili u Povljani na Pagu.

Platili bismo im, a oni bi se sami rasporedili kad će tko ići na more. S druge strane, kulinarski institut raste sve više i dolaze nam ljudi iz cijelog svijeta. Imali smo učestale upite organiziramo li nešto ljeti na Jadranu. Zbog toga smo odlučili kupiti neki objekt da bismo bili svoji na svome’, kaže Sertić. Jedini uvjet u traženju dobre lokacije bio je da ona ne bude daleko od Siska. Zbog toga su se Sertić i njegovi ljudi fokusirali na Kvarner i okolicu. Pregledali su gotovo sve što se nudi od Rijeke do Paga…

Na kraju, kako to obično bude u životu, slučajnost je

odigrala presudnu ulogu. Dok je bio kod prijatelja na Rabu, supruga Marina predložila mu je da posjete jedan od najljepših zaljeva na Jadranu – Zavratnicu. Uzak i dugačak, okružen liticama visokim 100 metara, zaljev je na glasu kao jedini hrvatski �jord iako geološki gledano to nije. Osim brodom, zaljev se može posjetiti uređenom stazom koja kreće iz Jablanca.

‘Tad sam prvi put vidio hotel Ablanu. Oduševila me njegova pozicija na litici iznad mora, a svidio mi se i Jablanac. Na internetu smo pronašli oglase o prodaji i brzo došli u kontakt s vlasnikom, što je tad bila Hrvatska poštanska banka. Nakon toga je sve išlo manje-više glatko’, prisjeća se Sertić.

Ovo maleno mjesto podno Velebita, danas uspavano i zaboravljeno, u davnini je bilo živo lokalno trgovačko središte. Na važnosti mu je davala cesta koja od Jablanca preko prijevoja Veliki Alan, na nekih 1400 metara nadmorske visine, vodi sve do središta Like. Zbog toga je bio privlačan planinarima i zaljubljenicima u prirodu. Na svom vrhuncu, početkom prošlog stoljeća, mjesto je imalo više od tisuću stanovnika, a danas ih je u njemu prijavljeno svega 53.

U Jablanac je sve do

2012. uplovljavao trajekt s Raba, da bi njegovim premještanjem u obližnju Stinicu mjesto potonulo u još dublju letargiju. Ponajviše zbog toga zaobišao ga je bauk masovnog turizma.

Njegov potencijal prije desetak godina privukao je inozemnog investitora, Talijana Riccarda Mazzucchellija, bivšeg muža Ivane Trump. Poznat kao velik zaljubljenik u Hrvatsku, Mazzucchelli je uz još neke investicije u Lijepoj Našoj kupio nekoliko nekretnina u Jablancu. Tako je planirao napuštenu staru školu pretvoriti u luksuzni hotel, ali zaustavila ga je smrt. Pokopan je prije šest godina na mjesnom groblju, na kojem si je kupio mjesto u prvom redu do mora.

Sertić zasad ne planira širiti svoj nekretninski portfelj u Jablancu. Usredotočen je na završetak uređenja hotela, na što je dosad potrošio gotovo tri milijuna eura. Zadržao je izvorni izgled zgrade, za koju kaže da je vrhunski projektirana, a unutra je sve obnovio.

‘Prošle godine uredili smo sve sobe. Postavili smo sve nove instalacije za vodu, struju, plin i kanalizaciju. Napravili smo novu kuhinju i opremili je vrhunskim uređajima, što nam je izuzetno važno zbog polaznika naše kulinarske škole. U

Posebno ga veseli to što će u uglu hotelske terase, s koje puca pogled na Velebitski kanal i susjedni Rab, postaviti roštilj. U nedoumici je samo kako da iskoristi posebnost svog hotela – srednjovjekovnu kulu. Ostala je kao jedini podsjetnik na staro naselje Ablana iz 13. stoljeća, po kojem je hotel i dobio ime. Kula je izvana u dobrom stanju, a iznutra je šuplja, bez ikakvog sadržaja. Čini idealna za uređenje manje galerije ili muzejskog prostora.

Američko-hrvatski poduzetnik ima dobre odnose s Jablančanima. Organizirao je čišćenje mora kod plaže, doveo ronioce iz Siska, a na kraju su mu se i mještani pridružili.

Možda mu u tom bratimljenju s Jablančanima pomaže i njegovo prezime porijeklom iz tog kraja. Sertići vuku korijenje iz ličkog Brinja, a nekoliko njih bili su senjski kapetani u vrijeme Vojne krajine i rata s Osmanlijama. ‘Mnogi, kad čuju moje prezime, kažu: Pa ti si naš!’ smije se biznismen Sertić.

Na pitanje hoće li njegovo uskrsnuće ‘odmarališta za radnike’ – što je u vrijeme socijalizma bila uobičajena stvar za sve velike tvrtke – prihvatiti još koja hrvatska kompanija, bio je jasan.

‘Nema to veze sa socijalizmom. Kad ljudima činite dobro, oni vam to desetostruko vrate. Mislim da je zadatak poslodavca organizirati ugodan i skladan život za sve one koji su uključeni u poslovanje �irme. Tada vam ljudi neće odlaziti u Irsku ili Njemačku. I u Americi imamo kuću za odmor za naše radnike na jezeru Tahoe, na tri sata od San Francisca. Radnik nije plaćen samo da pati, već se na poslu na kojem provodi možda i više vremena nego s obitelji mora osjećati sretno’, pojasnio je na kraju svoju ideju američko-hrvatski poduzetnik.

Nakon netipičnog ljeta, rani jesenji dan u Melbourneu je donio savršeno vrijeme za održavanje turnira u boćanju za starije građane Keilor Downsa. Za ovaj događaj prijavilo se mnoštvo momčadi, njih 12 natjecalo se u formatu svatko protiv svakoga u kojem su momčadi podijeljene u dvije skupine od po šest tako da je svaka momčad igrala jednom protiv svake te su samo dvije najbolje napredovale u polu�inale.

Turnir je privukao čak i momčadi iz Ballarata, Australsko-hrvatska udruga Ballarat imala je čak dvije momčadi koje su predstavljale njen klub. Ostali prisutni klubovi bili su susjedi Boćarskog kluba Keilor i članovi Hrvatskog golf kluba, domaći tim jasno dao do znanja da je okupio najveći dio natjecatelja.

Turnir je počeko nakon izvlačenja uživo kojim su određeni pojedinačni susreti i skupine. Prvi nastupi bili su znak da će cijeli turnir biti iznimno napet, dosta susreta pokazalo je zaista zavidnu konkurenciju i predanost cilju.

U skupini A istaknule su se tri momčadi - Lika, Keilor i Dinara - koje su rano zauzele svoja mjesta nizom pobjeda i bilo je očito da će dva natjecatelja u polu�inalu biti jedan od njih. Za razliku od toga, u skupini B do samog kraja bilo je neizvjesno te su sve momčadi imale priliku napredovati do �inala.

Keilor je bio prva momčad skupine A koja je osvojila mjesto u polu�inalu, a drugo mjesto osvojila je Dinara pobijedivši Liku u odlučujućem susretu. Sreća skupine B odlučena je u posljednja dva susreta, AHD Ballarat osvojio je prvi mjesto u polu�inalu, a posljednji pobjednika odlučen je nakon susreta Neretve i Green Gullyja. Neretva je na kraju pobijedila i pridružila se ostalim trima momčadima u polu�inalu.

Turnir se ionako već odužio do u kasno poslijepodne, a rano navečer počelo je polu�inale u kojem su nastupili Keilor protiv AHD Ballarata te Dinara protiv Neretve.

Hotel Ablana nalazi se na li�ci iznad mora

Darko Ma� Ser�ć. Rođen u Sisku, radio u Silicijskoj dolini u SAD-u, sad ima 200 zaposlenih u Sisku

ODRŽAN UMIROVLJENIČKI TURNIR 2023. BOĆARSKOG KLUBA KEILOR DOWNS

ara 'sišao s planine' i odnio naslov pobjednika

Keilor i Dinara uspješno su završili polu�inale te su se plasirali u �inale, dok su AHD Ballarat i Neretva igrali za treće mjesto.

Doigravanje za treće mjesto odnijela je Neretva (Drago Alimić, Vlado Bilić, Zdenko Dragović, Veseljko Eres) u napetom natjecanu protiv sastava Ballarata (Mario Lenkić, Zvonko Juresko, Nevio Prenc, Livio Turković), koji se nije osramotio jer je osvojio četvrto mjesto u svom prvom posjetu Boćarskom klubu Keilor Downs. Sada je jedino trebalo odlučiti o pobjednicima koji će osvojiti nagradu od 1000 dolara. Tim Dinara (Nikica Bosnjak, Mijo Gojević, Jozo Rados, Mirko Seremet) odnio je naslov nakon odličnog nastupa, u četiri susreta tijekom dana igrao je zaista na sve ili ništa, u svakom susretu jedino mu je pobjeda značila prolazak dalje da bi na kraju osvojio naslov turnira. Četiri prvaka dana donirali su po 200 dolara svoje nagrade klubu. Drugoplasirani

Keilor (Marko Beram, Marko Gospić, Vlado Perić, Roko Simicević) nažalost je izgubio u prvom susretu �inala, ali je na kraju pokazao da nije bezopasan za buduće turnire, dečki su otišli kući s osvojenih 400 dolara za svoj trud.

Imajući u vidu interes prisutnih koji su ove godine prisustvovali turniru, Klub je odlučio da će iduće godine organizirati turnir u formatu natjecanja na ispadanje, kako bi mogao uključiti sve one koji žele igrati te osigurati da svi igrači na vrijeme odu na spavanje.

Glavni sponzori koji su omogućili održavanje turnira i osigurali atraktivne novčane nagrade su:

Ante Cancar (Bluesting Works) te Petar Fratrić (Ilink Electrical).

S obzirom da je bilo zaista mnogo donatora i volontera koji su se pobrinuli za organizaciju ovog turnira, na službenoj Facebook stranici Kluba bit će objavljena zahvala svima njima budući da je nemoguće sve ih nabrojiti u ovom članku. Svakako valja reći da se zaista cijeni svaki trud i svaka donacija te da ih se neće zaboraviti.

Pobjednička momčad (slijeva nadesno): Mijo Gojević, Jozo Rados, Mirko Seremet, Nikica Bosnjak

Drugoplasirana momčad (slijeva nadesno): Marko Gospić, Roko Simicević, Vlado Perić, Marko Beram

UMJETNIK JOSEPH ZBUKVIĆ, SVJETSKI POZNATI AKVARELIST, DOBITNIK PRESTIŽNIH NAGRADA,

Prvu sliku sam prodao

za 80 dolara, u vrijeme kad je moj tata radio za 60 dolara tjedno. Tada sam shvatio da bih od toga mogao živjeti, kaže Joseph Zbukvić

Tekst i fotografije: Zoran

Juraj SABLJAK

(Nastavak iz prošlog broja)

Uovotjednom izdanju donosimo drugi dio ekskluzivnog intervjua sa svjetski poznatim akvarelistim Josephom Zbukvićem. U ovom dijelu Joseph s nama dijeli svoju svakodnevnu rutinu, govori o obiteljskom životu i vizijama za budućnost. Također prenosi vrijednu poruku budućim umjetnicima koji sanjaju o izlaganju svojih djela u galerijama diljem svijeta. Usto, sami smo izabrali neka od nevjerojatnih Josephovih djela iz njegovog golemog opusa za koji vjerujemo da će vas ostaviti bez teksta, kao što je to bio slučaj prošlog tjedna.

Kako za tebe izgleda uobičajeni dan u svijetu umjetnosti i slikanja?

Pokušavam slikati svakoga dana, ako mogu, ali ako nisam raspoložen onda ne slikam. Naučio sam da ako se nemam dobar osjećaj tog dana onda jednostavno ne slikam. Hans Heysen, jedan od najpoznatijih akvarelista u Australiji, cijepao je drva kada mu se nije slikalo. Ja radim s rukama. Popravljam stvari. Proveo sam, primjerice, dva dana popravljajući slavinu u kuhinji koja je curila. Nije bilo moguće raditi vani. Ako je zaista lijepo vrijeme i dobro sam raspoložen, imam mali klasični sportski auto, Triumph iz 1956. u kojega jednostavno uskočim i krenem u dolinu Yarre, Williamstown, centar grada ili odem u Geelong, posjetim majku i slikam tamo Otways ili nešto slično. U studiju sam onda oko 10 i radim do 17 sati. Ako se radi o nečem velikom i nešto me goni, ostanem i dulje. No obično sam umoran do 17, jer sve ovo zahtijeva dosta energije. Stoga kada na kraju dana odem u lokalni pub na pivo svi tamo znaju kako se osjećam i ne razgovaraju sa mnom.

Poznat si i po podučavanju, koliko se često time baviš?

Pomalo podučavam, ali nemam redovitu nastavu, nešto tjedno niti išta slično. Radionice držim isključivo preko oceana. Za nekoliko tjedana putujem na Novi Zeland, zatim u Europu, potom u Singapur i nakon toga u Ameriku. Kina me se doista dojmila, tamo sam podučavao oko šest puta u godini. Ne možete si ni zamisliti ko-

liko sam popularan u Kini. Ljudi me doslovce prate dok sam tamo. Za nevjerovati je da postoji jedna grozna žena koja me tamo prati i ne ostavlja me na miru. Moram imati tjelohranitelje. Dva velika čovjeka koji me prate kamo god idem i koji zaustavljaju

ljude koji žele fotografije ili autograme. Ako netko želi sudjelovati u jednoj radionici najprije se mora upisati na listu čekanja, a trenutno vrijeme čekanja je oko tri godine. Jednostavno je nevjerojatno, ali najveći rast kada govorimo o mojoj umjetnosti je upravo podučavanje i radionice. Mora da je predivan osjećaj predati znanje drugima...

Smatram to svojom dužnošću. Tražim posebno mlade ljude. Ne javlja ih se mnogo, najviše su to starije osobe koje su u mirovini i koje se ponovno žele baviti slikanjem. No tu i tamo pojavi se koji mlađi čovjek i od mene je poteklo, moglo bi se reći da sam ih izrodio, nekoliko vrhunskih umjetnika diljem svijeta. Jedan od njih je Thomas Schaller u Americi, jedan je Pablo Ruben u Španjolskoj. Ne slikaju poput mene, ali su mnogo toga naučili i uglavnom stekli više samopouzdanja u svom radu. Na tome radim vjerojatno više nego na tehnici. Kada podučavam, pokušavam u ljudima potaknuti osjećaj da su vrijedni i da mogu već samo krenuvši od te činjenice napraviti nešto svojim radom. Kakvu poruku bi uputio mladim umjetnicima koji se odluče baviti slikanjem?

Slikajte svakoga dana, što češće možete. Ne možete slikati samo vikendom ili kada imate vremena. Znam da je teško ako radite, posebice za žene ako imaju djecu i ostale obveze, no umjetnost je nešto čime se čovjek mora baviti neprekidno. Iza ugla stanuje gospođa koja pjeva u Australskoj operi. Kada sam živio ovdje, svakog sam jutra slušao kako vježba ljestvice. Unatoč činjenici što je jedna od vodećih pjevačica u Operi, i dalje je morala svakog jutra vježbati ljestvice kako bi pokrenula svoj glas. Vježba, vježba, vježba. To je jedini način. Crtanje također, crtanje je najzanemarenija stvar kod slikara općenito, oni jednostavno ne crtaju. Ja imam tisuće i tisuće blokova koje stalno punim skicama. Kada god imam pokoji trenutak, ako sjedim u pubu ili kafiću ja crtam.

Postoji li nešto u tvom djetinjstvu po čemu si mogao vidjeti da ćeš krenuti ovim putem?

Da, mogu ispričati jednu smiješnu priču vezanu za jednu zimu kod kuće, imao sam oko četiri ili pet godina. Bio sam kod bake i vani je bio snijeg. Nije bilo televizora

niti ičeg drugog. Moj tata je s posla donio knjige, bilance s posla koje su s jedne strane imale prazne stranice. Na stolu su bile male olovke i svi su sjedili oko stola i crtali jedni druge. Ja sam kradomice uzeo komad papira i nacrtao svog ujaka. Svi su se počeli čuditi jer sam ga navodno nacrtao jako vjerno. Mislim da to ne može biti istina, u dobi od pet godina da je ujak dosta vjerno prikazan na crtežu, ali to je tako počelo. Svi su sjedali pokraj mene, jedan po jedan, i tražili da ih nacrtam; svima koji su došli u kuću rekli suBranko će te nacrtati (moje ime je Branko). Tako sam dobio svoj identitet. Više nisam bio dijete poput sve druge djece za koje se više nikada nije čulo. Postao sam nešto poput poznate osobe.

U kojem trenutku karijere si shvatio da više nisi samo Joseph Zbukvić iz Geelonga, već da si svjetski poznat? Postoji li neki prijelomni trenutak ili se to dogodilo postupno?

Mislim da si u pravu. To se jednostavno nekako ušuljalo. Što se mene tiče, moja filozofija slikanja je jednostavna. Ja slikam. To je nešto što je na prvom mjestu, sve ostalo dolazi nakon toga. No radi putovanja danas se osjećam jednako ugodno dok sjedim u kafiću u Parizu, Beču ili Rimu, ili pak hodam ulicama New Yorka ili se nalazim ovdje. Nije važno gdje se nalazim. Sada se stvarno osjećam kao građanin svijeta. To mogu reći s punim samopouzdanjem. Mogu biti bilo gdje, izvaditi svoj stalak i slikati i ljudi će stati i pokušati razgovarati sa mnom. Bio sam u New Yorku prije nekoliko mjeseci i jedan Talijan koji se tamo nalazio na odmoru me prepoznao i naprosto poludio od sreće usred Pete avenije. Ja sam zaista sretan čovjek. To je to, u to ne sumnjam.

Jesi li ikada imao plan ili strategiju kojom si namjeravao doseći uspjeh koji su postigao?

Ne, nikada nije postojao plan, a nema ga ni danas. Ja jednostavno slikam - pa što bude, bude. Ako se nešto ne dogodi nije bitno, prestar sam kako bih brinuo o tome. Dobro mi je.

Eksperimetiraš li još uvijek s bojama ili imaš nešto čega se držiš, sada kada znaš kako stvari funkcioniraju?

Da, ali ne u velikim razmjerima. Nije da se ujutro probudim i kažem danas ću biti apstraktni slikar, danas ću slikati zlatne ribice, danas ću promijeniti svoj stil. Zato imam toliko mnogo kistova. Neprekidno kupujem kistove, proučavam što oni mogu. Također ću kupiti i različite tube boja i vidjeti što one mogu na različitim vrstama papira.

'Nikada nisam imao plan - jednostavno slikam, pa što bude'

Trenutno se mučim s ručno izrađenim papirom iz Italije, no konačno sam shvatio kako funkcionira i uspijevam napraviti dio posla. Vrlo brzo mi stvari dosade i ne volim se ponavljati. Želim reći, ponovit ću istu temu, ali će ona biti na-

slikana potpuno drukčije. Ali radi se o vrlo suptilnim promjenama, koje su ipak velike. Teško je to objasniti, no znam da postoje umjetnici koji slikaju drvo eukaliptusa, rade to cijeli život, slikaju samo ovaj motiv i to rade zauvijek. Ja ne mogu slikati jednu stvar zauvijek i uvijek tražim nešto novo. Direktor galerije Castlemaine Main rekao mi je da je ostati kreativan u okviru tradicionalne umjetnosti mnogo teže negoli izvan njenih okvira. Izvan ovakve umjetnosti može ti svašta pasti na pamet, dodati balone bojama, voziti bicikl, urinirati, možeš napraviti što god hoćeš. Nema

pravila. No unutar tog okvira pronaći nove načine izražaja, nove vizije, nekako doći do rezultata na neki novi način. Ne možeš zamisliti koliko je to teško. Lako je na neki način ostati u granicama. No pronaći taj djelić koji te razlikuje i reći „oh, uspio sam” - to je fantastičan osjećaj i to radim cijelo vrijeme. Medij ti daje određeni dar, no s njime moraš raditi. To je poput neke vrste opipljivog plesa. Mnogo mojih studenata i mnogo umjetnika koji probaju akvarel ne daju mu da živi. Oni mu nametnu svoju volju i natjeraju ga da bude onakav kakvim ga oni žele. Međutim, akvarel zapravo znači baciti boju na papir i potom tu mrlju promijeniti u neki oblik ili nešto. Nudi darove koje ni ne mislite da postoje, ali morate ih moći vidjeti. No to je moguće tek nakon tridesetak godina bavljenja ovom aktivnosti. To je poput igranja šaha, počnete vidjeti apstraktne izlaze.

Daje li ti to inspiraciju?

Još uvijek volim slikati. Moj najbolji prijatelj je odvjetnik koji se upravo umirovio. Posljednjih deset godina mrzio je svoj posao, ali je njime zarađivao novac. Kada te gledam kako slikaš, Joseph, rekao je, svaki puta si kao maleni dječak. Skroz se udubiš u to što radiš, i očito je da si sto posto živ. To me tjera dalje. Ne bih mogao živjeti bez toga. Da nema motivacije vjerojatno bih izdržao dva ili tri dana. Prije dosta godina s djecom sam otišao na Bali i rekao da

Povratak s ribarenja

Izložbena galerija Melbourne

Joseph Zbukvić slika na lokaciji

Stara brvnara u Provansi

Tržnica Dolac u Zagrebu

Povratak s ribarenja

Stara brvnara u Provansi

NEOTKRIVENI DRAGULJ MEĐU NAMA (2. DIO)

mogle i promijeniti. Možda ću više početi podučavati, možda na drukčiji način. Možda ću u svoj rad uključiti više muzeja i ne samo prodavati slike komercijalno. Možda ću istraživati druge stvari. Nekada sam slikao u ulju, i to i dalje volim, no to dugo traje. Ne bi mi smetalo vratiti se tome, posebice radi moje partnerice koja radi predivne slike u ulju. Ona je dosta dobra, zaista je briljantna, vrlo, vrlo dobra, prošla je klasično obrazovanje u Kini.

U Kini umjetničke škole i dalje podučavaju klasične postulate crtanja, odljeve u gipsu i takve stvari, miješanje boja, i crtanje tijekom dvije godine prije negoli uopće smiješ slikati. Bio sam u njenoj srednjoj školi i vidio uratke 15-ogodišnjaka koji su me oduševili, bolji su od mojih. Oni su budućnost. Za desetak godina svi vrhunski umjetnici na svijetu bit će - Kinezi! Nevjerojatni su, tehnički su nam superiorniji. Jedino im nedostaje unijeti nešto emocija u rad. Ali tehnički su superiorniji. Nevjerojatni su! Zaista

HRVATSKA ZAJEDNICA ZAPADNE AUSTRALIJE

je teško povjerovati što sve mogu s bojama. No čini se da ako ima emocija one ne pričaju priču, ne dodirnu te. Recite nam nešto o svojoj obitelji, imate dvije kćeri? Imam dvije predivne kćeri. Jedna je doktor �ilozo�ije. Ona je stvarno pametna i radi za Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja. Ona organizira programe za liječnike koji mogu uputiti obitelji čija djeca imaju problema s mentalnim zdravljem. Nema nekog sustava koji se bavi ovim problemom. Obično liječnik klijenta uputi lokalnom psihijatru ili nešto tako, ali nema sustava praćenja. Time se ona bavi. Moja druga kćer je socijalna radnica, radi za sudove i pomaže žrtvama kriminala. Stoga kada idu na sud to zna biti dosta stresno, jer se žrtve moraju suočiti primjerice s čovjekom koji ih je silovao. To je težak posao. Obje imaju teške poslove, vrlo sam ponosan na svoje djevojke.

Imaš li kakve zaključne riječi koje biste uputili našim čitateljima?

Uspješna 'riblja večer' u Hrvatskom

domu Gwelupu

Na večeri se okupio veliki broj članove hrvatske zajednice Zapadne Australije, pa i oni koji žive u mjestima koja su i 40-ak kilometara udaljena od Pertha

Tekst i foto: Matthew JURČEVIĆ

neću ponijeti boje. Sigurno mogu izdržati tjedan dana. Izdržao sam dva. Otišao sam u lokalnu trgovinu i kupio grozne boje i kitove i naslikao grozne male slike. Na kraju je to objavljeno u lokalnim novinama. Slikao sam na plaži i lokalni novinar se šetao i vidio me, intervjuirao me. Sliku koju sam naslikao poklonio sam mu. Potom sam otkrio da je on urednik novina. No on je u slobodno vrijeme hodao plažom prodajući te grozne slike ljudima, uključujući moje.

Upitat ću vas i to gdje se vidite za deset godina, hoćete li i dalje imati kist u ruci i slikati?

Rekao bih da ću nastaviti slikati. Mislim da bi se stvari

Sve je moguće. Moja prva slika prodana je na Rotary Art Showu u ulici Pakington. Netko mi je o tome pričao i ja sam prijavio sliku, moj tata je u to vrijeme radio za 60 dolara tjedno. Za sliku sam tražio 80 dolara, što bi u današnjem novcu bilo oko 5000 dolara, ili slično. Bila je to smiješna cijena i nisam uopće očekivao da ću ju prodati, ali jesam, prodao sam ju za 80 dolara. Tada sam shvatio da bih zapravo od toga mogao živjeti. Tako sam se počeo prijavljivati na ovakve događaje i prodavao sam slike. Potom me kontaktirala Galerija Queenscliff i stvari su krenule. Za mene je uvijek bilo teško pronaći ravnotežu između komercijalnog i toga kako ostati vjeran svojoj umjetnosti. Nadam se da sam u tome uspio.

Vjerujem da nema loših motiva, ima samo loših slika. Vidio sam slike posve običnih stvari koje su jednostavno predivne, a opet možete razgovarati o najegzotičnijem mjestu poput primjerice Venecije, vidio sam i posve šokantne slike Venecije, stoga motiv ne donosi uvijek inspiraciju. Trenutak inspiracije javlja se kada vidite novu mogućnost, nešto što vas uzbudi.

To se zove inspiracija i može doći od nečeg sasvim običnog. To može biti jednostavan stari čovjek koji sjedi na uglu. Napravio sam nekoliko potreta, naslikao sam nekoliko ljudi u ka�iću, ljude koji rade. Iako sam slikao takve slike kod kuće kao adolescent - i to samo rodbinu, prijatelje i susjede - to što sam došao ovamo i što mogu živjeti od slikanja nešto je na čemu ću uvijek biti zahvalan. A da sam ostao kod kuće vjerojatno bih postao učitelj ili tako nešto...

Hrvatski dom Gwelup priredio je 10. ožujka "riblju večer" na kojoj se okupio veliki broj članove hrvatske zajednice Zapadne Australije.

Laura Denona, članica Upravnog odbora Doma, prije početka same večere zahvalila je kuhinjskom osoblju i svima koji su pomogli u pripremi hrane. A oko 19

sati zamirisala je svježa pripremljena riba...

Okupljeni uzvanici, koji su na večeru pristigli i iz mjesta koja su od Pertha udaljena i 40-ak kilometara, u ležernoj su atmosferi uživali u prvo-

klasnoj ribi, okusima rižota s plodovima mora, hoki-škampima i raznim salatama. Na kraju su se svi zasladili s domaćim kolačima i uživali u ćaskanju uz nezaobilaznu kavu.

New York

Joseph Zbukvić pokraj plakata za promociju jedne od brojnih izložbi

Joseph Zbukvić pokazuje jednu od brojnih knjiga skica i crteža koje je ispunio �jekom pedesetogodišnje karijere

Joseph Zbukvić: „Uvijek ću osta� dječak iz kukuruzišta Hrvatske i sjećat ću se svog idiličnog dje�njstva u Zagrebu”.

Loša vlast i još lošija oporba

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Najnovije istraživanje javnog mnijenja u Hrvatskoj pokazalo je da svim značajnijim političkim strankama, vladajućoj i oporbenim, više ili manje raste popularnost, osim platformi Možemo! koja je na vlasti u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu. Prema najnovijem HRT-ovom istraživanju HRejting, najveću potporu i dalje ima HDZ - vladajuću stranku podržava 26,1 posto anketiranih, što je za 0,35 postotnih poena više nego u prethodnom istraživanju, provedenom mjesec dana ranije. U HRT-ovom izvješću se napominje da je anketa provođena u danima kad je glavni događaj u svim medijima bilo uhićenje HDZ-ova župana koji je vozeći pijan prouzročio nesreću i zatim sve pokušao zataškati. Taj skandal, pokazuje HRejting, nije imalo nikakav utjecaj na HDZ-ovo biračko tijelo. Birači ne samo da nisu okrenuli leđa HDZ-u, nego su ga podržali u većem broju nego mjesec dana ranije.

U spomenutom istraživanju drugu poziciju zauzeo je SDP, koji uživa potporu od 15,8 posto, što je znači da glavna oporbena stranka za HDZ-om zaostaje za više od 10 postotnih poena¨! Treća je platforma Možemo! s potporom od 9,8 posto, što znači da je u odnosu na prethodni mjesec doživjela pad od 0,95 postotnih poena. Četvrti je Most s 9,3 posto, peti Domovinski pokret kojeg podržava 6,8 posto ispitanika, i koji je u proteklih mjesec dana narastao za čak 1,33 postotna poena.

Kako je moguće da HDZ, premda se jedan za drugim nižu skandali u kojima su glavne „zvijezde” kadrovi te stranke, uživa tako veliku potporu birača? Nema sumnje da značajan dio od onih 26,1 posto građana koji podržavaju HDZ čine

HDZ niže skandal za skandalom, a popularnost mu raste. Takav trend može se objasniti na samo jedan način: hrvatska oporba je nesposobna!

vjerni birači koji stranci nikada neće okrenuti leđa, bez obzira to što se u njoj i oko nje događalo. Tu su, kao možda najznačajnija skupina, građani starije životne dobi koji su HDZ-u vjerni od njegovog osnutka i koji tu stranku poistovjećuju s hrvatskom neovisnošću. Ali, isto tako, i veliki broju onih koji su egzistencijalno ovisni o HDZ-u, bilo da su oni ili članovi njihove obitelji zaposleni u državnoj i lokalnoj upravi te u tvrtkama kojima upravlja državna ili lokalna vlast, bilo da su vlasnici i menadžeri tvrtki koje većinu poslovanja ostvaruju kroz suradnju s državnom i lokalnom vlašću.

No, to je samo dio odgovora na postavljeno pitanje. Drugi dio treba tražiti u – oporbi! Jer, HDZ je moćan onoliko koliko je oporba nemoćna. SDP, kao vodeća oporbena stranka, svoje je djelovanje svela na svađe s HDZ-om u Saboru, ni za kakvu drugu političku borbu oni nemaju ni ideja, ni kadrova. Stranka se unazad nekoliko godina osula, napustilo ju je više od polovine saborskih zastupnika, a nova prepoznatljiva lica nije uspjela proizvesti. S druge stane, zastupnici koji su napustili SDP, i koji čine drugi po snazi klub zastupnika, odmah iz HDZ-ovog, u javnosti je posve neprepoznatljiva, njihovu stranku podupire tek 1,1 posto birača. Možemo!, čiji čelnici su, nakon velikog izbornog uspjeha u Zagrebu, preuzimanje vlasti na državnoj razini predstavljali kao gotovu star, iz mjeseca u mjesec gubi potporu, što je izravna posljedica njihovog nesnalaženja u vođenju grada.

Most i Domovinski pokret su prilično stabilne stranke, u posljednje vrijeme bilježe rast popularnosti, ali ni jedna ni druga, a ni njih dvije zajedno, u koaliciji, ne mogu pobijediti na izborima. Za njihovu pobjedu nužan bi bio potpuni krah HDZ-a, a takvo nešto zasad ipak nije izgledno.

Sve u svemu, uz ovakvu oporbu, vodstvo HDZ-a nema razloga za brigu!

Piše:

Zvonimir Despot

Bilo je - ili Banja Luka ili Vukovar

završi rat. U serijalu je iznesen podatak da bi hrvatsko osvajanje Banje Luke i tog dijela BiH s većinskim srpskim pučanstvom dovelo do masovnog zbjega Srba, njih 300 do 350 tisuća, pa čak i do 400 tisuća, koji bi velikim dijelom izbjegli u Srbiju i nju dodatno destabilizirali, ali bi nekoliko desetaka tisuća njih sigurno završilo i u okupiranoj istočnoj Slavoniji, što bi u pitanje dovelo mirnu reintegraciju.

novosadski korpus i Korpus specijalnih snaga razmješteni su u području koje graniči s Hrvatskom. Danas znamo da materijalno stanje te vojske nije bilo sjajno, ali topničko-raketnim udarima na hrvatske gradove u Slavoniji Vojska Jugoslavije mogla je nanijeti goleme štete i ljudske gubitke.”

Na

HTV-u gledali smo četvrtu epizodu dokumentarnog serijala “Diplomatska oluja”. U njoj je ponovno raščlanjivano što se događalo 1995., nakon što su hrvatske snage poslije Oluje krenule u završne operacije u BiH, “Maestral” i “Južni potez”, i došle nadomak Banje Luke, na oko 30 kilometara, i kad su ondje naredbom zaustavljene. To se pitanje do danas postavlja na mnogim stranama, zašto hrvatske snage nisu tada ušle u Banju Luku, koja je bila nebranjena, Srbi su bili u rasulu, kaosu, i danas ne bismo na hrvatskim granicama imali Republiku Srpsku. Štoviše, tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith kasnije je u više navrata, pa tako i u spomenutoj seriji, naveo da nije siguran je li bila dobra odluka da se hrvatske snage zaustave. On je to tada izravno tražio od Franje Tuđmana, a s njim je bio i Richard Holbrooke. Svakako, jedna je to od najintrigantnijih ratnih epizoda!

No kao i sve povijesne događaje, tako i ovaj treba staviti u povijesni kontekst, u tadašnje vrijeme. U serijalu je jasno na kraju zaključeno da je hrvatskom vodstvu najbitnije bilo rješavanje mirne reintegracije okupirane istočne Hrvatske koja je tada neslužbeno bila dio Srbije. Trebalo je vratiti hrvatski teritorij pod hrvatski državni suverenitet, a Tuđman je bio protiv bilo kakve vojne opcije osvajanja tog dijela Hrvatske. A mirna reintegracija bila je usko povezana s događajima u BiH. Kad su Amerikanci rezolutno zatražili od Tuđmana da stane pred Banjom Lukom, Tuđman je shvatio da prvo treba riješiti istočnu Hrvatsku i da se ne smiju izgubiti Amerikanci kao ključan saveznik, a u BiH tko zna što će poslije biti, bitno da

To potvrđuje u višekratnim analizama i dr. sc. Ante Nazor: “Hrvatsko vodstvo moralo je razmišljati ne samo o konfrontaciji s međunarodnom zajednicom nego i o tome što bi se dogodilo u slučaju uspješno izvedene operacije, ako bi se srpski izbjeglice naselili u okupiranoj istočnoj Slavoniji. Sasvim je izvjesno da bi u takvim okolnostima pitanje reintegracije Podunavlja bilo dovedeno u pitanje. Nakon Oluje su pojačane pripreme Vojske Jugoslavije za obranu okupiranog Podunavlja. Vojska Jugoslavije pojačala je potporu 11. istočnoslavonskom korpusu Srpske vojske Krajine, vođe pobunjenih Srba i dužnosnici u Srbiji poručivali su da Vojska Jugoslavije neće dopustiti poraz srpskih snaga na tom području. Slijedio je operativni razvoj snaga, mobilizacija u Jugoslaviji, a 12.

Štoviše, hrvatsko nastavljanje osvajanja u BiH i ulazak u Banju Luku ne samo da bi doveli Hrvatsku u kon�likt s međunarodnom zajednicom, poglavito s Amerikancima, nego bi došlo do toga da bi hrvatske snage bile proglašene okupatorskima u BiH, a onda bi i hrvatske pozicije u mirovnim pregovorima bile znatno oslabljene. S druge strane, da su hrvatske snage nastavile, i da se stotinjak tisuća izbjeglih Srba naselilo u okupiranoj istočnoj Hrvatskoj, njih bi sigurno štitio NATO. U tom slučaju, mi danas zasigurno Vukovar ne bismo imali u sastavu Hrvatske niti bi se u istočnu Hrvatsku vratili prognani Hrvati. Jer je istočna Hrvatska dotad već bila posve uklopljena u Srbiju na sve načine, od �inancijskog do energetskog sektora. Sve se odvijalo kao da je to dio Srbije. S hrvatskim osvajanjem Banje Luke dogodilo bi se da okupirana istočna Slavonija i službeno postane sastavni dio Srbije, i da međunarodna zajednica to prizna! Hrvatsko vodstvo to nije moglo dopustiti ni pod koju cijenu!

Da su hrvatske snage ušle u Banja Luku i da se stotinjak tisuća Srba naselilo u istočnoj Hrvatskoj, mi danas Vukovar ne bismo imali u sastavu Hrvatske.

Tuđmanova zapovijed da hrvatske snage stanu pred Banjom Lukom dovela je do toga da su nam Amerikanci ostali partneri do danas i da su nas nagradili! Kako? Time što su obećali da će na čelo UN-ove mirovne misije za istočnu Slavoniju dovesti svojeg čovjeka, Amerikanca. Bio je to Jacques Paul Klein, američki general, diplomat, obavještajac i povjesničar koji je jako dobro znao što radi i, za hrvatsku stranu, izvrsno je obavio svoj posao! No i za srpsku, jer mirnom reintegracijom srpsko stanovništvo nije izbjeglo. Hrvati su se vratili, sačuvani su životi. Na žalost, BiH kuha, i kuha sve više. Iz današnje perspektive, Slobodana Miloševića je tada trebalo do kraja poraziti. Ali lako je biti general nakon bitke. (Večernji list)

Nikome nije u interesu suditi Putinu

Haagu izdao je uhidbeni nalog za Vladimira Putina i rusku povjerenicu za prava djece Mariju Lvovu-Belovu zbog zločina nasilne deportacije ukrajinske djece s okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju. To je dakako ponovo potaknulo nagađanja i konstrukcije da li bi se Vladimir Putin jednog dana ipak mogao naći pred nekim međunarodnim sudom kao optuženik za ratne zločine u Ukrajini?

sku politiku Josepa Borella. Politička snaga mandata ekspertne skupine, na čijem je čelu norveški sudac Erik Mose je pak toliko neznatna koliko je neznatna snaga UN-ovog Vijeća za ljudska prava, koje ju je imenovalo.

Prije godinu dana rusko je zrakoplovstvo bombardiralo zgradu Ukrajinskog narodnog kazališta u Mariupolju, gradu čija ratna sudbina tako podsjeća na onu vukovarsku iz 1991. Bombardiranje kazališta, koje je praktički sravnjeno sa zemljom imalo je dvostruku simboliku. Kazalište je bilo jedan od glavnih simbola ukrajinskog kulturnog identiteta grada, ali i zgrada s velikim podzemnim skloništem u kojem su zaštitu od prvih ruskih zračnih napada potražile stotine stanovnika Mariupolja, uglavnom žena i djece.

Ali bombardiranje kazališta-skloništa u Mariupolju postalo je amblem ruskih „specijalnih operacija“ protiv civila. I upravo je tu obljetnicu ovih dana za objavu svojeg izvješća iskoristila ekspertna skupina za istraživanje ratnih zločina na ukrajinskom tlu, koju je oformilo UN-ovo Vijeće za ljudska prava. Samo nekoliko dana kasnije odjeknula je po Putina naoko još opasnija vijest: Međunarodni kazneni sud (IMKS) za ratne zločine u

Odgovor je vrlo jednostavan: na ovome Svijetu nema tog Suda i nema tog Dana. Trenutačno nema međunarodnog suda koji ima mandat suditi ruskom predsjedniku, jer Rusija nije potpisnica Statuta međunarodnog kaznenog suda (MKS). A nije moguće niti osnovati neki ad hoc međunarodni sud koji bi sudio Vladimiru Putinu, jer je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i utjecajna članica Skupštine UN-a. To dobro znaju suci MKS-a, koji su na zahtjev tužitelja izdali uhidbeni nalog za Vladimira Putina, baš kao što to znaju i svi oni koji taj uhidbeni nalog pozdravljaju: od američkog predsjednika Joe Bidena do visokog predstavnika EU za vanj-

No zapadnim saveznicima jest u interesu, a možda ni kineskom vođi Xi-u intimno nije mrsko, da se Putina izolira i ukloni s međunarodne političke pozornice

Dakle snaga njihova mandata je – napisati izvješće i prezentirati ga novinarima. Svjestan je tih ograničenja i Erik Mose, koji je bio sudac i predsjednik ad hoc Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu u Haagu, a koji je osnovan istodobno s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (u nas kolokvijalno poznat kao Haaški sud). Zato je, predstavljajući izvješće, Mose i naglasio kako je njihov primarni cilj – ojačati svijest o prirodi zločina u Ukrajini.

Treći razlog zbog kojeg Vladimir Putin nikad neće zbog ratnih zločina u Ukrajini sjesti na optuženičku klupu nekog međunarodnog suda političke je naravi. Nikome nije u interesu niti na pameti suditi ruskome predsjedniku pred bilo kakvim međunarodnim sudom i toliko poniziti Rusiju. No zapadnim saveznicima jest u interesu, a možda ni kineskom vođi Xi-u intimno nije mrsko, da se Putina izolira i ukloni s međunarodne političke pozornice i da se u Rusiji otvori put onome ili onima koji će doći poslije Putina. Upravo tome služe i uhidbeni nalog MKS-a i izvješće Moseove ekspertne skupine. (Slobodna Dalmacija)

Piše:

Višnja Starešina

ISPOVIJED ISPIT SAVJESTI, OZDRAVITELJSKA SNAGA BOŽIJEG MILOSRĐA

Propustiti godišnju ispovijed i pričest težak je grijeh, to je donja granica koju savjestan vjernik neće prijeći

Treća crkvena zapovijed odnosi se na primanje svetih sakramenata ispovijedi i pričesti. Obveza je svakog katolika (koji je već primio prvu svetu pričest) da se ispovjedi barem jedanput godišnje i pričesti u uskrsno vrijeme. Tko ne može doći u crkvu zbog bolesti dužan je pozvati svećenika.

Propustiti godišnju ispovijed i pričest težak je grijeh. To je donja granica koju savjestan vjernik neće prijeći. Naprotiv, pozvani smo da se redovito ispovijedamo (možda mjesečno) i pričešćujemo svaki put kad sudjelujemo u svetoj misi (ako nismo u teškom grijehu). Ova dva sakramenta služe nam kao lijek i hrana na putu svetosti, na koji smo svi pozvani.

Danas smo svjedoci velike krize vjere i moralnih vrednota. Suvremeni čovjek, pod utjecajem materijalističkog mentaliteta, gubi osjećaj za sveto i grješno. Izbacujući Krista (Svjetlo svijeta) i njegove simbole (križ) iz javne sfere, kršćanska Europa sve više tone u tamu grijeha, magije, praznovjerja i nemorala.

Time gubi svoj kršćanski temelj i identitet.

Gdje nema osjećaja grješnost i želje da se izađe iz nje, tu nema ni potrebe za kajanjem i ispovijedanjem. Stoga trojica zadnjih papa neumorno upućuju snažne pozive cijeloj Crkvi da ponovno otkrije i oživi sakrament pomirenja, jer u ispovijedi možemo doživjeti ozdraviteljsku snagu Božjega milosrđa.

Papa Franjo je čak proglasio izvanrednu Jubilarnu godinu milosrđa (2016.) i, uz ostalo, istaknuo veliku važnost ovog sakramenta: „Stavimo odlučno sakrament pomirenja ponovno u središte, jer omogućuje ljudima izravan doticaj s veličinom Božjeg milosrđa. To će za svakog pokornika biti izvor pravoga duševnog mira.

Neću se nikada umoriti u inzistiranju na tome da ispovjednici budu vjerodostojan znak Očeva milosrđa” (Lice milosrđa, 17). Tom je prigodom ustanovio misionare milosrđa, čija je zadaća da propovijedaju o Božjem milosrđu i opraštaju čak i one grijehe koji su pridržani Apostolskoj Stolici.

Oče naš, koji jesi na nebesima

Vjerujem li da je Bog moj Otac i da sam ja Njegovo dijete? Imam li puno pouzdanje u Njega, ili se držim pred Njim kao rob, pun straha i trepeta?

Dolazi li mi pomisao da posumnjam u Njegovu ljubav

Pripremite se za sakrament pomirenja!

prema meni?

Sumnjam li u Njegovu providnost?

Oslanjam li se zaista na Njega, da me neće nikad napustiti, ni u sadašnjosti ni u budućnosti?

Nastojim li naći vremena, da se divim Božjim djelima, da Boga hvalim i slavim i da mu se klanjam?

Tko je nebeski Otac za me?

Imam li o Njemu krive ideje, netočno iskrivljeno mišljenje? Stvaram li od Boga idola, zamišljam li ga na svoju sliku? Dolazi li mi napast da pomišljam kako me Bog prezire?

Sveti se ime Tvoje

Ako je Bog Otac, On je i sveti Bog. Poštujem li Božju svetost, osobe, mjesta ili stvari, koje su Njemu posvećene?

Brinem li se da Boga bolje upoznam studijem, proučavanjem, slušanjem Riječi Božje, molitvom, itd.?

Kako razvijam svoju vjeru?

Kako govorim o Bogu?

Govorim li s poštovanjem i ljubavlju?

Šalim li se, podrugujem, ismijavam sa svetim stvarima, s religijom, s Bogom?

Dođi Kraljevstvo Tvoje

Otac nebeski želi biti Gospodar, Kralj u svijetu i u mom srcu. Na kojem području moga bića Bog ne vlada kao apsolutni Gospodar? Koji grijeh je zapreka dolasku Kraljevstva Božjeg u mene?

Sprječavam li svojevoljno dolazak Kraljevstva Božjega: grješna šutnja, strah, ljudski obzir, nemarnost, nepokretnost?

Brinem li se za spasenje i duhovnu sreću grješnika?

Jesam li u tome nemaran?

Molim li za obraćenje grješnika?

Budi volja Tvoja

Želim li i tražim li zaista da se u mom životu ostvari volja Božja? Ljubim li tu volju i želim li je više od svoje volje?

Prihvaćam li je s vjerom?

Jesam li uvjeren da me

nebeski Otac ljubi kad mi je Njegova volja teška i mučna?

Jesam li ustrajan biti vjeran volji Božjoj u neuspjehu, u patnji, u grijehu, u bolesti ili u smrti?

Molim li da upoznam volju

Božju, da ostvarim tu volju?

Nastojim li raspoznati volju Božju? Kako uvažavam

Božje zapovijedi?

Odlazak na ispovijed može biti važan obiteljski događaj. Zašto ne bi bio? Na kraju krajeva, što je važnije od toga?

Sakrament pomirenja nije nešto kao pranje automobila, nego kao potpuni servis. Ona nas neće samo očistiti, nego i popraviti kočnice, a ako učinimo temeljit ispit savjesti, dobro će se vidjeti što je sve „ispod haube”. Primit ćemo snagu Duha Svetoga, i biti bolje opremljeni da pobijedimo napasti. No kako bismo djecu potaknuli na ispovijed, moramo biti kreativni.

Pitati djecu žele li na ispovijed u većini slučajeva neće upaliti. Možete odmah pretpostaviti da će odgovor biti negativan. Ako budete čekali da oni požele ići vjerojatno neće nikada otići.

Pomaže ako shvatimo da je tako i kod mnogih drugih stvari. Tko nestrpljivo čeka prigodu da opere suđe dok još nije ni pojeo desert?

Najbolji način da potaknete djecu da odu na ispovijed obično je jednostavan i izravan, ali i mudar.

Ako kažete: „Sjedajte u auto, idemo na ispovijed”, vjerojatno ćete čuti prigovore, moljakanje, tvrdnje da nemaju što za ispovjediti itd. Otpora će vjerojatno biti manje ako najavite unaprijed: „Hajdemo na ispovijed sutra u tri”.

Ili možete pokušati uvesti raspored: „Ići ćemo na ispovijed kao obitelj svakoga mjeseca (ili svaka dva tjedna) subotom u tri poslije

Kruh naš svagdanji daj nam danas

Znadem li, kako treba, ovisiti o Bogu i o drugima?

Usudim li se od njih zamoliti ono što mi je potrebno za život? Što je bitno u mojim prosnim molitvama: materijalni kruh ili duhovna hrana?

Je li moja molitva općenita ili se ograničuje na moje osobne potrebe?

Molim li samo za druge, ili nastojim pružiti im kruh, koji

Kako potaknuti djecu da idu na ispovijed

podne. Možemo li se svi složiti oko toga?”

Suptilan pristup je reći svima da je vrijeme za kupovinu, ili, kako smo moja supruga i ja nedavno pokušali – da ćete ići u kino. A onda putem zastanite kraj crkve i recite: „Idemo prvo na ispovijed”.

Uobičajene nervoze u vezi s ispovijedi možete se riješiti dok se vozite. S mlađom djecom ćete možda trebati ponoviti djelo kajanja. Starija djeca – ako su slična mojoj – nikako ne vole ispovijed licem u lice. To je u redu –podsjetite ih da je dobro i ispovjediti se u ispovjedaonici. Možda biste mogli s njima ponoviti Božje zapovijedi, ili Blaženstva. Pomolite se Gospi za dobru ispovijed.

Djeca se ugledaju na odrasle, ali nas također testiraju, da vide koliko nam je nešto zapravo važno. Neka vide da i mi mislimo da je ispovijed iznimno važna. Na ispovijedi

smo u konkretnoj, osobnoj prisutnosti Isusova milosrđa – a tu se nalazi sva nada.

Poslije ispovijedi otiđite u kupovinu, u kino, ili na večeru, ali neka to bude jedna vrsta proslave: sada smo svi u milosti Božjoj i bliže Kristu, i zato proslavimo.

Taj je radosni vid ispovijedi važan. Prisjetite se velike usporedbe o roditeljstvu –one o razmetnome sinu: "Bio je izgubljen, a onda se našao. Zatim je počela proslava" (usp. Lk 15,11-22).

Nekako uspijevamo da djeca svakoga jutra odu u školu, i da odu na svetu misu svake nedjelje i blagdana. Nekako uspijevamo odvesti ih zubaru, ortodontu, ili pedijatru.

Upotrijebite te iste vještine za ispovijed. U molitvi zamolite Krista za pomoć, iskoristite i to što ćete i sami na ispovijed, i neka cijeloj obitelji bude lijepo na putu kući.

njima manjka, dijeleći s njima od svoga suviška, od sposobnosti i svog vremena, itd.?

Dopuštam li biti drugima na raspolaganju, ili se bojim da će mi oduzeti vrijeme?

Dijelim li svoj kruh s onima koje mi Bog šalje?

Kako? Jesam li vjeran sakramentu euharistije?

Kako provodim svoju nedjelju?

Otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim

Jesam li sumnjao u Božje milosrđe, u Božje oproštenje s obzirom na sebe?

Opraštam li onome koji me je uvrijedio ili mučio?

Kako? Samo ustima ili od srca?

Opraštam li lako? Uvijek?

Jesam li spreman oprostiti svom bratu, mužu, ženi, susjedu, svojoj djeci onako kako meni oprašta Otac nebeski’?

Znadem li učiniti prvi korak prema pomirenju?

Vjerujem li u oproštenje Božje za mene?

I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla

Vjerujem li u postojanje zla duha, sotone, đavla?

Bojim li ga se? Jesam li ponizan pred napastima?

Da odbijem napast, prihvaćam li se molitve, pokore, Riječi Božje? Kad me napadne napast, gubim li hrabrost? Usuđujem li se sa svojim ispovjednikom govoriti o svim svojim napastima?

Događa li mi se, da optužujem Boga da je On odgovoran za moje padove?

Molim li Oca nebeskoga da me čuva od zlog duha?

Da ne padnem u napast nevjernosti u mom zvanju?

Događa li mi se da se igram s napastima?

Činim li što treba da smjesta otklonim napast? Da odbijem Zloduha?

Ispit savjesti za dvotjednu ispovijed

Ovaj mali vodič nije iscrpan; namijenjen je samo kao pomagalo na početku kao priprava za sakrament ispovijedi. Vlastitim čitanjem i uz savjete svog svećenika ili duhovnika, moći ćete naći i potpunije vodiče. Međutim, ključ za plodonosno življenje ovog sakramenta nije u pravom vodiču za ispit savjesti nego ponajprije u vašoj odluci i stalnom nastojanju da se živi u zajedništvu s Bogom, putem razvijenog bitno važnog i osobnog prijateljstva s Kristom, te korištenjem i svih drugih sredstava. Na taj način ispovijed postaje prisni susret ljubavi, trenutak pomirenja i obnove i živ odnos, a ne samo neka puka formalnost, pobožnjačka dužnost koja se obavlja iz nekog nejasnog, neosobnog osjećaja obveze. Odvojite dovoljno vremena da se smireno i u molitvi pripremite za ispovijed

Zahvalnost Bogu na daru otkupljenja i milosnom razumijevanju

uzvišenosti vazmenog otajstva

Stigli smo do posebne korizmene nedjelje s imenom "Laetare" – "Raduj se!". Poklik je to s kojim ćemo blaženu majku Kristovu pozdravljati u uskrsno doba: "Kraljice neba, raduj se!"

Prošla korizmena nedjelja govorila je o Isusu koji je izvor žive vode, one vode koja pročišćava čovjekovu nutrinu i ne da mu da više žeđa. Ove nedjelje Isus je onaj koji daje svjetlost. Onu svjetlost koja osvjetljava put do krajnjeg cilja - Uskrsa. Ali ne samo do njegovog uskrsnuća, nego do uskrsnuća svakog čovjeka.

Nedjelja Laetare nalazi se približno u sredini korizme, pa se ponekad naziva i Sredoposna, a poznata je i pod nekim drugim imenima, kao npr. Majčinska nedjelja, Nedjelja ruže, Ružičasta nedjelja ili Nedjelja pet kruhova.

S obzirom da je korizma od davnine bila vrijeme strogoga posta, nedjelja Laetare predstavlja mali odah u pokorničkom životu, a to se može naizvan pokazati i tako da se umjesto ljubičastog koristi liturgijsko ruho ružičaste boje.

U tom je smislu Četvrta nedjelja korizme usporediva s Trećom nedjeljom došašća, koja se naziva nedjelja Gaudete, a koja je nastala iz sličnih razloga predaha od posta i pokorničkog života u došašću te se i tada može upotrijebiti ružičasto

Sredoposna korizmena nedjelja, mali predah u pokorničkom životu

liturgijsko ruho.

Radost se u svetoj misi može izraziti i jačinom sviranja orgulja, kao i ukrašavanjem crkve cvijećem, ali koji ipak trebaju odražavati umjerenost i ozbiljnost korizmenog vremena.

Radost koju izriče nedjelja Laetare vezana je s jedne strane uz približavanje Uskrsu, odnosno uz zahvalnost Bogu na daru otkupljenja i milosnom razumijevanju uzvišenosti vazmenog otajstva.

"Draga braćo i sestre u Kristu, ove nedjelje, kada obilježavamo Četvrtu nedjelju korizmenog vremena, svi primjećujemo da danas imamo nešto svečanije i radosnije ozračje u slavlju svete mise, kada obilježavamo prigodu Laetare - jedan je to od samo dva dana u cijeloj liturgijskoj godini kada se boja ruže koristi kao liturgijska boja dana.

Zajedno s nedjeljom Gaudete tijekom vremena došašća, ova nedjelja Laetare označava trenutak kada se usred pokorničke i tmurnije prirode i došašća i korizme podsjećamo na veliku radost i ushićenje koje očekujemo i prema kojima gledamo u Božić odnosno Uskrs. Stoga, dok napredujemo sve bliže dolasku Velikog tjedna i uskrsnog vremena, svi bismo se trebali prisjetiti za što smo se pripremali u ovom nadolazećem slavlju i svetkovinama, te se podsjetiti naših pokorničkih običaja ove korizme koji imaju za cilj da se potpuno pripremimo za velika slavlja koja dolaze" – izdvajamo riječi pape Franje vezane uz razmišljanja o 4. korizmenoj nedjelji.

Foto: službena Fb stranica

Gippsland Croatian Club

Hrvatskog kluba

"Boće Gospić" u Broadmeadowsu ugostili su u nedjelju, 19.ožujka, svoje prijatelje iz Hrvatskog kluba "Gippslanda".

Nakon što su ih u više navrata posjetili ih u njihovom klubu u Gippslandu, prošle su nedjelje za svoje dobre prijatelje u svojoj dvorani u kojoj se redovito okupljaju pripremili pravu gozbu.

Svi su uživali prekrasnom zajedničkom druženju, a za pjesmu i razgaljivanje ugodne atmosfere pobrinuo se i veseli harmonikaš Ivica!

Susret članova hrvatske zajednica

Gippslanda i članova kluba Boće Gospić

‘LAETARE’ NEDJELJA PET KRUHOVA - ISUS VJERNICIMA OSVJETLJAVA PUT DO CILJA

Tradicionalno hodočašće Sv. Josipu u HKC Newcastle

Sa skrušenim srcem dolazimo ti, sveti Josipe, dobrostivi poočime Isusa Krista!

Foto: St Anthony, Croatian Catholic Centre, Summer Hill Church, službena Fb stranica

Fra Ivica Pečnik i Hrvatski katolički Centar Newcastlea lijepo su u subotu, 18. ožujka, dočekali vjernike, Hrvate Novog Južnog Walesa koji su na tradicionalnom hodočašću sv. Josipu pristigli u njihovu kapelu na adresi 17 Bryant Street, Tighes Hill.

Hodočašće je bilo prekinuto nekoliko godina zbog COVID-a pa je tako ovogodišnji susret radosno proslavljen

sv. misom i piknikom u čast sv. Josipa - nebeskog zaštitnika Centra, Hrvatske i hrvatskog naroda.

Još 1687. godine Hrvatski sabor proglasio je sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske i hrvatskog naroda, što je posebno istaknuo Ivica Glasnović, generalni konzul Republike Hrvatske Sydneyju, u svom obraćanju okupljenim hodočasnicima.

Pobožnosti Križnog puta u Springvaleu

Isuse, daj nam milost, snagu i volju da hrabro s tobom koračamo svim putevima ovoga života Život svakoga dana donosi neke teškoće, križeve. Donosi i lijepe stvari. Oni su na našem putu da otvorimo oči za Boga koji je uvijek uz nas u svim situacijama, dobrim i lošim.

Iako nikada neće posve nestati svi naši problemi i poteškoće, lakše ćemo se nositi s njima znajući da je Isus za nas već prošao onaj najteži dio puta noseći svoj križ ulicama Jeruzalema. Pratimo ga. Imajmo hrabrosti ići za njim svakoga dana svoga života. Prigrlimo znak svoje pobjede. Drugog puta prema naprijed nema.

HKCDuhaSvetoga-Križniput svakogkorizmenogpe�kaod18sa�

‘CRAB FEST 2023.’ HRVATSKI SPORTSKI CENTAR ADELAIDE – NAKON ODGODA ZBOG NEPOVOLJNOG VREMENA, ODRŽAN TRADICIONALNI RAKOLOV I OKRUNJENI

Bonaca na moru - najukusniji hrvatski brudet na kopnu!

Ove godine je ulovljeno 435 rakova - otprilike 95 kg - što je bilo dovoljno da se nahrane svi prisutni na ručku s puno rakova koji su ostali za ponijeti kući

Tekst: Leo TOLO

Fotogra�ije: Juli CIRJAK, Leo sudionici rakolova

Nakon tri odgode zbog vjetrovitog vremena, mogli smo nastaviti s ‘CrabFestom 15’ uz savršene vremenske uvjete!

More je napokon bilo mirno nakon tjedana vjetrovitog vremena, a naši lovci na rakove bili su oduševljeni porinuti svoje čamce krenuti na more.

Voda nije bila kristalno čista kao prijašnjih godina, ali rano jutro bilo je vrlo mirno pa nije prošlo dugo prije nego što su izvučene prve mreže, pa tako i prvi rakovi na brodu uz otvorene ‘prve Šljive’ i pive.

Ove smo godine imali 11 brodskih posada raspoređenih duž obale Adelaide od Outer Harbora do plaže Grange - otpri-

like 18 km, s jednom posadom na obali koja je lovila rakove s Thompsonove plaže na sjevernoj obali Adelaidea.

Posade čamaca koristile su 6-8 mreža po čamcu; mamac je uključivao riblje glave i riblje komade s kostima (�ish frames) u 5-8 metara vode kako bi uhvatili svoje rakove. Pileći trupovi uvijek su popularni, ali zbog zakonskih zahtjeva o tome ne može biti riječi.

Dva broda su se ranije vratila sa svojim ulovom - ograničenjem od 60 rakova (Royal ajvar Mokra krpa), dok su ostali morali potruditi se dovršiti svoj ulov. Brojenje i mjerenje odvijalo se dok se svaka ekipa vraćala u Hrvatski sportski centar Adelaide, a rakovi su brzo očišćeni i kuhani spremni za posluživanje - od mora do tanjura u roku od nekoliko sati - najsvježiji obrok od plodova mora u cijeloj Australiji!

Bilo je sjajno vidjeti kako nema gubljenja vremena s nizom izloženih plovila na prikolicama u Centru. Ove godine je ulovljeno 435 rakova - otprilike 95 kg - što je bilo dovoljno da se

nahrane svi prisutni na ručku s puno rakova koji su ostali za ponijeti kući.

Na jelovniku su se našli ukusni rakovi na način hrvatskog ‘brudeta’, vrlo popularni ‘Chilli Crabs’ te jednostavni, kuhani rakovi.

Nakon ručka su dodjeljene nagrade, otkrivene veličine pobjednika i okrunjeni novi šampioni.

Nagrade su dobili:

- Najveći rak: 64 cm. Tim: “Royal ajvar” (kapetan Frank Passalaquca s Brane Ripom kao glavnim članom posade)

- 2. mjesto: 63 cm. Tim: “SSC” (Anthony Škara, Branko Šuica, Jack Cvitan)

- 3. mjesto: 60 cm. Ekipa: “Mokra krpa” - Nagrada za juniore: Tim: “Pull it till its Blue’’ (Najbolja posada juniora)

- Nagrada Hard Shell: Tim: “Milans” …za grabljanje po plaži i zatim za uložen sat vremena vožnje gore-dolje po sjevernim plažama u potrazi za još rakova - bez čamca.

- Nagrada Rusty Net: Tim: “Brač” …Najmanji ulov za po-

sadu broda, dobar trud, ali žao nam je - netko mora osvojiti utješnu nagradu!

Čišćenje, priprema posluživanje rakova je neuredan posao, stoga veliko hvala kao i uvijek svim volonterima koji pomažu u kuhinji i pretvaraju naše skromne ulove rakova u ukusna jela. Hvala Veri što je ove godine naš službeni mjeritelj rakova i drži naše ribare poštenima - što nikad nije lako.

Zahvaljujemo se našem voditelju sponzorstva - Branku Šuici na organizaciji velikog izbora nagrada.

Kao i uvijek, veliko hvala svim našim natjecateljima iz Adelaide, koji nastavljaju podržavati ovaj popularni događaj izvrsnim duhom prijateljskog natjecanja i svojom velikodušnošću ljubaznim doniranjem svog ulova.

CrabFest je i dalje popularan dan u kalendaru događanja u Adelaideu jer donosi svježe plodove mora, zabavu smijeh te duboku povezanost s morem koja je neraskidiva - čak nakon tjedana i mjeseci izvan vode zbog vjetrovitog vremena.

Tribute to Jack Vlasich A Brave and Courageous Warrior to the End!

CROATIAN COMMUNITY

Branko MILETIĆ

It seems the wheels of justice have �inally started to turn for Max Bebić, Vic Brajković, Tony Zvirotić, Joe Kokotović, his brother Ilija Kokotović and Mile Nekić –also known as the ‘Croatian 6’.

Back on 30 August 2022, after more than 43 years from their initial arrest on February 9, 1979, the Supreme Court of NSW directed that an inquiry be conducted into the convictions of the Croatian Six, with judge Justice Wright �inding that he was “comfortably satis�ied, that there are a number of doubts or questions as to parts of the evidence in the case and the guilt of the Croatian Six”.

Justice Wright also said there was a “real possibility that the Yugoslav Intelligence Service (UDBA) used a Bosnian Serb by the name of Vico Virkez as an agent provocateur or informer, to cause false information to be given to the NSW Police, and possibly ASIO, as to the existence of a bombing conspiracy involving the Croatian Six, in order to discredit Croatians in Australia”.

Described as a “historic decision”, the case was reported in the Sydney Morning Herald: ‘NSW Supreme Court orders inquiry over ‘Croatian Six’ bomb plot convictions’. Now nearly 7 months later, the NSW Supreme court has announced the appointment of Justice RA Hulme to lead an inquiry into the Croatian 6 case.

Justice Hulme was sworn in as a judge for the NSW Su-

COMMUNITY

NSW Supreme Court appoints wellknown judge for Croatian 6 Inquiry

preme Court in 2009 and has worked on both defence and prosecution.

Early on in his career, Justice Hulme assisted Justice James Wood in overturning the Ananda Marga convictions during the Royal Commission into the New South Wales Police Service, also known as the Wood Royal Commission, that was held between 199597. The Ananda Marga case

or the Yagoona 3 case was in many ways eerily similar to that of the Croatian 6.

Having served six years behind bars for the 1978 Hilton bombing, the Yagoona Three were pardoned after a judicial inquiry cast doubt on the evidence of their key accuser, the police informer Richard Seary. But the similarities do not stop there as some of the arresting police

were the same in both cases, now both widely accepted as being some of Australia’s most notorious miscarriages of justice.

However, the incredulity in the Croatian 6 case went a couple of steps further. Firstly, in the Croatian 6 scenario, there was no bombing unlike with the Hilton tragedy and secondly, the ‘evidence’ looked positively cartoonish: for example, sticks of gelignite sticky taped to old-fashioned alarm clocks just as one example.

To this day, this trail holds the infamy of being Australia’s longest criminal trial.

In a 1991 ABC Four Corners program, Virkez, admitted he had received undercover training which came from his membership of the Serbian Black Hand, had been acting as a spy in Australia, had lied at trial, had been coached and told by police things that he needed to say, had made deals with the authorities, and had thought that the Croatian 6 were innocent.

Despite that, on 13 July 1994 the Governor of NSW refused applications for a retrial. As to the police of�icers’ evidence, all six men denied that they had made the confessional statements which police sought to attribute to them and four of the six alleged they had been severely beaten by police.

Further, except for one man, the men denied possessing explosives or associated equipment and contended that the police evidence

of �inding the explosives and equipment had been “planted” on them. In the other case, it was suggested that Virkez (said to be a Yugoslavian spy) had stolen these himself from a power station.

According to various reports, disgraced former detective Roger Rogerson, one of the arresting of�icers later admitted that planting fake evidence during the 1970s and 1980s was all part and parcel of police culture. Despite a strenuous defence all six were convicted and sentenced to serve 15 years imprisonment.

In 2012, Hamish McDonald, a journalist with the Sydney Morning Herald, published a short e-book, Framed, which dealt with the Croatian Six case, then in 2016 following this up with his in-depth book Reasonable Doubt, which exposed the entire case as being a false �lag operating, most probably run by the Yugoslav Intelligence Service (UDBA).

Says Sebastian De Brennan, the criminal and human rights lawyer who has been working to see the Croatian Six declared innocent since 2012: “At the time of their arrest in 1979 the Croatian Six were members of Croatian national organisations that sought the creation of an independent Croatian state. The Croatian Six were charged with a number of serious offences including conspiracy to bomb as well as explosives and �irearms

offences. All the men, bar one, were also charged with conspiracy to murder.”

“During 1980 and early 1981, their trial took place. At the time, it was the longest trial in Australian legal history, occupying 172 sitting days.”

“111 witnesses gave evidence. Security precautions not before seen in Australian courts were adopted including a helicopter overhead and police on the roof of the court building at Taylor Square in Sydney. To give an indication as to just how large the trial was, the trial transcript alone exceeds 5,000 pages,” says De Brennan.

John R. Schindler, a professor of national security affairs at the U.S. Naval War College said that the Croatian Six affair was “a ‘classic’ agent provocateur operation run by the intelligence agency of the then communist regime in Belgrade, known as the UDBA, against exile communities that were against the Yugoslavian federation.”

He also claimed that former UDBA of�icials said that the Croatian Six case was “one of their great successes” in completely discrediting the Croatian Australians. According to Schindler, Australian Security Intelligence Organisation would have - or at least should have - been aware of UDBA’s involvement.

According to the NSW Supreme Court, the inquiry into the Croatian 6 case is set to begin in the second half of 2023.

Story Leo TOLO

Photos Photos: Juli Cirjak, Leo Tolo and various �ishers

Finally, after 3 postponements due to windy weather, we were able to go ahead with CrabFest 15 with perfect weather conditions! It was �inally calm and still after weeks of windy weather and our crab �ishers were keen to launch their boats and get on the water.

The water wasn’t crystal clear like previous years but it was very calm early morning so it wasn’t long before the �irst nets were pulled, the �irst crabs were on-board and the �irst Sljive and pive were opened.

We had eleven boat crews this year spread out along Adelaide’s coastline from Outer Harbor down to Grange beach - approx. 18kms, with one shore crew - raking for crabs from Thompson’s Beach on Adelaide’s northern coastline.The boat crews used 6-8 nets per boat, bait included �ish heads and �ish frames in 5-8 metres of water to catch their crabs. Chicken carcases are always popular but due to legal requirements we can’t talk about that.

Two boats came back early with their 60 crabs boat limit (Royal Ajvar and Mokra Krpa), the rest had to try hard to complete their catch.

Counting and measuring took place as each team returned to the Croatian Sports Centre Adelaide and the crabs were quickly cleaned and cooked ready to serve, from sea to plate within a few hours - the freshest seafood meal in all of Australia. It was great to see no time wasted with a range of boats on trailers at the Centre on display.

435 crabs were caught this year - approx. 95 kgs - which was enough to feed the lunch attendance with lots of crabs left over to take home,

The menu included delicious Croatian ‘Brudet’ style crabs, the very popular ‘Chilli Crabs’ and also plain cooked crabs. After lunch, the awards were presented, sizes revealed and new champions crowned.

Awards as follows:

- Biggest Crab: 64cm. Team:

“Royal Ajvar” (Captain Frank Passalaquca with Brane Ripa as main crew member)

- 2nd Place: 63cm. Team:

“SSC” (Anthony Skara, Branko Šuica, Jack Cvitan)

- 3rd Place: 60cm. Team:

“Mokra Krpa”

- Junior Award: Team: “Pull it till its Blue” (The best crew of junior �ishermen)

- Hard Shell Award: Team:

“Milans” …for raking on the beach and then travelling 1 hour drive up and down the northern beaches on search of more crabs - without a boat.

- Rusty Net Award: Team:

Bonaca ko ulje!

Bonaca ko ulje!

prize.

Cleaning, preparing and serving crabs is a messy affair, so a huge thank you as

always to all the volunteers that help in the kitchen and turn our humble crabs into delicious meals. Thank you to Vera for being our of�icial crab measurer this year and keeping our �ishermen honest - which is never easy. Thanks also go to our sponsorship manager - Branko Šuica for organising a great range of prizes.

As always a big thank you to all our Adelaide Fishermen and women, who continue to support this popular event with excellent spirit of friendly competition and their generosity by kindly donating their catch. CrabFest continues to be a popular day in Adelaide’s event calendar as it delivers fresh seafood, fun and laughter, and a deep connection to the sea that is unbreakable - even after weeks and months off the water due of windy weather.

“Brač” …Lowest catch for a boat crew, good effort but sorry someone has to win the booby

TRIBUTE: JACK VLASICH

“…he was loyal and honest. And that’s what made him such a treasure.”

Brank MILETIĆ

In his book A Farewell to Arms, Ernest Hemingway provided an ode both to the reality of loss as well as to the honesty that old soldiers can never escape. That in many ways re�lects the life and times of Jack Vlasich.

Ivan Nediljko (Jack) Vlasich was born on the 29th of July, 1934 in New Zealand and passed away in Gold Coast, Australia on the 23rd of February, 2023, at the age of 88. He is survived by his wife Zlata, sons Kristen and Mario and grandchildren Zoey and Julian.

In between 1934 and 2023, there is enough of Jack’s life to �ill a book.

As his wife Zlata said at the funeral, “Words cannot express how very much we appreciate all the kindness and support during this dif�icult time, however on behalf of my two sons Kristen and Mario and my extended family I would like to say a simple but heartfelt and sincere thank you to everyone who has supported us as we deal with the passing of a wonderful father, loving husband and devoted friend that was my everything, Jack Vlasich.”

His son Kristen also said that: “He dedicated more than 30 years of his life to this. During the war, he was heavily involved in fundraising for Croatia’s defence, and in advocating for international governments to recognise what was happening in Croatia. He made many appearances on radio talk shows, spreading the word about what was happening in Croatia. “

“He spent all of his time researching and documenting issues and advocating to all levels of government and organisations for the recognition of the rights of Croatian people and the wrongdoings committed against them. The most prominent example of this was how he fought for the ANZAC RSL’s to recognise the atrocities committed against Croatian people and for this to be re�lected in the ANZAC day parades.”

Jack’s sel�less focus to his ideas was not just exemplary, it was in many ways infectious and became an example of what each and every Croatian should be.

For his part, Jack could also be a lot of other things all at once - inspiring, smart, funny, witty, and focussed as much as he could be tough, unmovable, and even stubborn.

A Farewell to Arms - Vale Jack Vlasich

At the same time, he was loyal and honest. And that’s what made him such a treasure - all those attributes were his de�ining characteristics.

He had the same attitude to his many friends, which over time grew to people from Adelaide, to Melbourne, Geelong, Canberra, Sydney and Brisbane, and something that all of us learned to cherish over the years.

Over the course of the 10 years that we spoke, Jack would always say: ‘I’ll leave it in your best hands’, which of course meant he’d let me change a few small things while he added a whole lot of other much bigger things to whatever text or project we were working on at the time.

And you know, I was �ine with that because I knew where Jack’s heart and best intentions lay – and that was with helping the Croatian community in Australia.

It must be noted that in all this work, Jack was helped by many people around Australia, but especially the staff at the Hrvatski Vjesnik in Melbourne who for many years supported Jack’s struggle with the RSL.

Jack was also many other things – a former Sergeant in the New Zealand Army, a businessman, a brother, an agitator for change, an amateur historian, a husband and above all, a father.

And he was also a mentor to many others as his son says Kristen points out.

“I also remember a time in the 90’s when he had university students approach him and spend days with him as they were preparing their thesis papers (he was their expert advisor on the wars). The breadth of his

JACK VLASICH

research was incredible –he had three separate rooms at home, all full of articles, books, papers,” says Kristen.

Above all Jack was my friend and a man I admired very much.

Despite never meeting him, I could respect and honour him just because of his patriotism and hard work as well as his love for the Croatian people. And that is what made Jack Vlasich so special. He will be missed not just by his family and friends up in the Gold Coast, but by all of us.

An old soldier they say never dies, or as Hemmingway wrote in A Farewell to Arms: “The coward dies a thousand deaths, the brave but one.”

Rest in peace old soldier. I hope the soil under the Southern Cross �inally grants you the well-earned rest you deserve. Farewell, old soldier.

United 58 Stunned By Last Minute Sydney Fc Winner

Zoran Juraj SABLJAK

Sydney FC secured a 1-0 victory over United 58 in a thrilling encounter at Edensor Park, with Glasson scoring the winner with a header in the �inal minute of the game. The Sky Blues had returned to the venue where they had thrashed United 58 6-1 last season, but this time they faced a much tougher challenge from the hosts. The game was a close and competitive affair, with both

Zoran Juraj SABLJAK

Dandy City were hoping to secure their second win of the season when they faced Western United at City Vista Pavilion last Saturday. Dandy had drawn with Werribee in a tough encounter the previous week and were eager to get their campaign back on track.

North Geelong Warriors Suffer Heavy Defeat Against Hume City

Zoran Juraj SABLJAK

The North Geelong Warriors suffered a heavy defeat against Hume City in their latest match at Elcho Park, losing 4-0 and showing a weak defence for the second week in a row. The Warriors have not tasted victory since round one and are now struggling to �ind their form.

Hume City dominated the match from the start, with the �irst goal coming in just the second minute. By the 16th minute, Hume were leading 2-0, leaving the Warriors with a dif�icult task ahead. Hume scored their third goal in the 39th minute to put the game out of reach for the Warriors.

At half time, the scores were 3-0 to Hume, and the

Warriors were left with a mountain to climb. Despite their best efforts, they were unable to break through Hume’s defence and were unable to score a goal of their own.

In the 79th minute, Hume made it 4-0, and that was the �inal score at the full-time whistle. The Warriors have now lost two matches in a row, and their defence is looking particularly weak. They will need to work hard to improve if they are to turn their season around.

Next up for the Warriors is a trip to CB Smith Reserve this Saturday, where they will face Moreland City FC.

Kick-off for this game is scheduled for 15:00, and the Warriors will be hoping to bounce back from their recent defeats.

teams creating chances to break the deadlock but failing to convert them. The heat also played a factor in the game, as both sides had to take drinks breaks to cope with the conditions. Sydney FC had the �irst clear opportunity of the game when Taylor was sent through by Segecic, but his shot was blocked by Fragogiannis. United 58 then took control of the game and came close with Antelmi and Payne, but Pavlesic made some brilliant saves to keep them out.

Sydney FC regained some momentum in the last part of the �irst half and almost scored when Paull’s header was cleared off the line by Nizić.

The second half was more open and exciting, with both sides pushing for the opening goal. United 58 thought they had it when Antelmi shot from close range, but Gurd made a crucial intervention to de�lect his effort. Sydney FC then increased their pressure on the United 58 defence and created some good chances

through Segecic, who twice missed narrowly from outside the box. The game looked set to end in a goalless draw until Adamson made a great run into the box and crossed for Glasson at the back post, who headed home calmly to give Sydney FC a dramatic win in the 90th minute. Next up for United 58 is a trip to Seymour Shaw this Saturday 25th of March where they �ill face Sutherland Sharks.

Kick-off for this game is scheduled for 18:30.

Dandy City Suffer Narrow Defeat To Western United

However, they met a resilient Western United side that had won two of their �irst four games and were looking to climb up the ladder. The �irst half was a tight affair, with neither team able to create clear-cut chances or break down the opposition’s defence. The score was 0-0 at the interval, with both sides needing to �ind more creativity and urgency in the second half.

The deadlock was �inally broken in the 57th minute by Western United’s Max Bisetto to Western United a 1-0 lead. Dandy City tried to respond, but could not �ind a way past Western United’s defence. The hosts held on to their slender lead until the �inal whistle, claiming their third win of the season and leaving Dandy City frustrated.

Dandy City will have another chance to bounce back this Friday night, when they host Manningham Blues at Frank Holohan Reserve. The kick-off for this game is scheduled for 19:45. Dandy City are currently 11th on the table, while Manningham Blues are sixth. It promises to be an exciting clash between two teams that are looking for more consistency and points.

Zoran Juraj SABLJAK

For the second week in a row, Dinamo were reduced to ten men in last Sunday’s clash against an in-form Oakleigh Cannons. The scores were all locked up with both teams trying to make the break through when captain Michael Grgić was given his marching orders following reckless tackle in the 31st minute. On replay the tackle wasn’t as bad is it looked however Grgić did show his studs when

10-Man Dinamo See Out Tough Draw Against Cannons

committing the foul leaving the referee little option but to give him a straight red.

Despite the advantage, Oakleigh were unable to capitalise and both teams went in at half time with scores level

0-0.

Eventually the visitors were able to break down Dinamo’s defence and took the lead in the 59th minute through a precision cross that found the head of Stefan Valentini who headed the ball home with relative ease.

Despite staring down the barrel of a loss and man down, Dinamo showed the �ighting spirit that they are known for and against the run of play equalised in the 75th minute with what looked like a carbon copy of Oakleigh’s goal. A beautiful and accurate cross from Shaun Timmins found Christopher Dib who headed home from several metres out to make it 1-1.

Oakleigh, who were domi-

Melbourne Knights Record Back-toBack Wins in Thriller Against Sharks

Melbourne Knights Media

Melbourne Knights have moved into the NPL Victoria top six for the �irst time this season after securing an exhilarating 3-2 win over Port Melbourne Sharks at JL Murphy Reserve on Saturday evening.

First goals in red, white and blue for Mitch Hore and Ciaran Bramwell had Knights ahead at the break before Mohammed Sumaoro 86th minute strike sealed all three points in dramatic fashion after the home side fought back through Luca Tevere and Chris Duggan.

Hore opened the scoring in the 23rd minute when he slammed an effort into the bottom corner from the top of the box on the end of a well worked team move.

Eight minutes later Hore turned provider playing in Ciaran Bramwell to �inish at the near post after some brilliant interplay with Gevaro Nepomuceno and Ivan Franjic down the right hand side.

volley after Chris Old�ield could only parry Michael Eager’s initial header.

nant since Grgić’s sending off with 80 percent of the possession, were unable to walk away with all three points and had to be satis�ied with the draw. Dinamo on the other hand earnt their point the hardest possible way, playing with 10 men for 60 minutes

and on that effort ought to be admired for the resilience and courage they displayed. Dinamo are at home once again this Sunday the 26th of March where they will host South Melbourne. Kick-off at Churchill Reserve is scheduled for 15:00.

Bramwell nearly had another in the 35th minute, skipping past his marker before curling an angled effort against the far post from just inside the area, sending the Knights into the half time break with a two- goal advantage.

Despite Knights creating a number of strong chances early in the second stanza it was Port Melbourne who struck next, pulling a goal back through Luca Tevere who turned home a half-

In the 76th minute the Sharks found an equaliser through Chris Duggan who made no mistake from the penalty spot after being brought down by Josh Phelps inside the area. But it was Knights who had the last laugh grabbing an 87th minute match winner through substitute, Mohammed Sumaoro who latched onto the end of a Steve Whyte through ball before streaking away from the

Sharks defence and �inishing into the bottom corner to seal all three points for the boys from Somers Street.

Saturday’s win over the Sharks who �inished last season in second place sees Ben Cahn’s side climb to �ifth on the NPL Victoria standings following an opening �ive rounds that have seen them face four of last season’s top six. Next up for Knights is a return to Somers Street this Friday night for a clash against Altona Magic. Kick-off is scheduled for 19:30.

“We

First

the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

SVETI PATRIK PROSLAVA NEBESKOG ZAŠTITNIKA IRSKE ALI I MELBORUNEA

Nekada davno je gotovo cijela katolička zajednica

Melbournea bila irskog podrijetla pa je i velebna katedrala u središtu grada dobila nazvana po sv. Patriku

Pripremila: Suzana FANTOV

Sveti Patrik zaštitnik je Irske, a Irci u cijelom svijetu Dan sv. Patrika (irski. Lá Fhéile Pádraig) svečano slave 17. ožujka. Sveti Patrik zaštitnik je i grada Melbournea, u kojem je nekada davno gotovo cijela katolička zajednica bila irskog podrijetla te je i velebna katedrala u središtu grada nazvana po ovom svecu.

Tako se u petak, 17. ožujka, u HKZ sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu tijekom svete mise, koja je služena nakon pobožnosti Križnog puta, vlč. Velimir Maglica u svojoj propovijedi osvrnuo i na buran život sv. Patrika i s njim povezane zanimljivosti. Naglasio je kako taj najveći irski svetac nije bio etnički Irac!te da je i to samo dokaz više da su putovi do svetosti što ih Bog pripravlja čovjeku sasvim osobni, nepredvidljivi, a mnogima i nevidljivi.

Sv. Patrik, veliki obraćenik i duhovni preporoditelj tolikih, imao je tu sreću da jasno vidi svoj put.

Budući nebeski zaštitnik

Irske rodio se kao Britanac, oko 385. godine, u kršćanskoj obitelji gradskoga sa-

Tri lista djeteline simbol su Svetog Trojstva, a četvrti - donosi sreću!

vjetnika. Kao dijete i mladić Patrik se nije morao previše truditi ni za što te je djetinjstvo provodio prilično lakomisleno, ne mareći ni za Boga ni za školu. I vjerojatno se za sv. Patrika nikad ne bi ni čulo da ga u šesnaestoj godini nisu, skupa s brojnim drugim žrtvama, uhitili irski gusari.

Tako je Patrik postao rob i pastir ovaca. Tu, u poniženju i samoći, najbolje je mogao čuti Božji poziv. Patrik se predao molitvi i razmišljanju, a Božji glas jedne noći pomogao mu je i u bijegu. Patrik se dokopao obale i ukrcao na lađu te je, nakon prave »odiseje«, u kojoj su njegovu vjeru i njegova Boga gladni članovi posade stavili na kušnje, stigao do svoje Britanije.

Svatko drugi u toj situaciji ne bi ni pomišljao vraćati se na »otok svoga ropstva« ili bi to učinio tek u namjeri da se osvećuje.

OBAVIJEST

Dragi župljani, Srdačno vas pozivamo da nam se pridružite na svetoj misi kojom ćemo obilježiti godišnjicu smrti vlč. Josipa Vranješa.

Vlč. Josip bio je vjerni sluga Božji i suosjećajan pastir svog stada. Dotaknuo je mnoge živote svojom mudrošću, dobrotom i humorom. Svima koji su ga poznavali puno nedostaje.

Misa će se održati u nedjelju, 26. ožujka, u 11 sati u crkvi sv. Leopolda Mandića u Sunshineu. Nakon mise otkrit ćemo i blagosloviti ploču posvećenu njemu u čast u predvorju crkve.

Slijedi ručak u župnoj dvorani. Svi ste pozvani i dobrodošli.

Molimo vas da potvrdite svoj dolazak što prije kako bismo pripremili dovoljno hrane i pića. Ako netko želi sjediti sa svojim društvom, može naručiti stol za najmanje 10 osoba.

Cijena ulaznice je $40 (uključen ručak), a možete ju nabaviti u crkvi nakon svetih misa ili rezervirati na broj Centra - 0468 721 685.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti u slavljenju života i naslijeđa vlč. Josipa.

Međutim, Patrik je osjećao snažan zov da se vrati - i to kao propovjednik, navjestitelj vjere. Tako je i bilo. Nakon školovanja za svećenika, a potom i posvećenja za biskupa u Irskoj, Patrik se sa silnim htijenjem uhvatio u koštac s bezbrojnim poganskim plemenima i državicama što su tada napučivale Irsku. Dobrotom i primjerom, mudro, ali i lukavo tamo gdje je trebalo, Patrik je za vjeru pridobivao poglavare i odličnike.

Narod je potom slijedio svoje vođe. Nije uvijek bilo jednostavno, pa je Patrik često bio izložen pogrdama i klevetama, a jednom su ga zarobili i druidi, poganski keltski svećenici, te je jedva izvukao živu glavu. Ipak, ništa ga nije moglo zaustaviti ni uplašiti u njegovoj evangelizaciji Irske, zemlje njegovog ropstva i njegove svetosti.

Proživjevši tako »napet �ilm«, sveti je Patrik prije smrti, 461. godine, mogao u potpunosti stajati iza riječi koje je napisao u svojim »Ispovijestima«: »Što god mi se dogodilo, bilo dobro bilo zlo, jednako moram prihvatiti i Bogu stalno zahvaljivati«.

Smatra se da je sve� Patrik koris�o djetelinu s če�ri lista kao simbol za Sveto Trojstvo; četvr� list predstavlja Božju milost, tj. donosi sreću

Demograf izračunao koliko BiH ima stanovnika

Na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini evidentirano je 27.143 novorođene djece i 50.333 umrlih, što znači da je 23.190 osoba umrlo više u odnosu na broj novorođene djece. „To je takozvana prirodna depopulacija kojom se smanjuje broj stanovnika, ali moram naglasiti da su od 1991. godine najveći demografski gubici u migracijama, u iseljavanju. Ono što sam ekskluzivno izračunao s 2022. godinom, 1.426.000 stanovnika je manje nego 1991. To je, prema mojim izračunima, s vrlo relevantnim izvorima, prvi put ispod tri milijuna, dakle 2.950.000”, istaknuo demograf Stevo Pašalić.

On je istakno da je bitno pratiti petogodišnje razdoblje, a ne samo godišnji. „Jasno je da je u tih posljednjih pet godina, od 2017. do 2021., trend smanjenja broja novorođenih. Druga komponenta je bitna, zato što je nama u posljednjim godinama stopa umiranja značajno porasla, naročito 2020. i 2021. zbog koronavirusa”, kazao je Pašalić. Dodao je da je u regiji slična situacija kada su posljedice koronavirusa u pitanju. Pašalić je naglasio da su to i dalje nepovoljni trendovi, jer je još visoka stopa umiranja, a niska stopa rađanja, što u konačnici daje negativan priraštaj. Naglasio je da veliki broj bh. državljana radi privremeno izvan BiH, a oni, kada su odsutni manje od godinu, računaju se kao stalno rezidentno stanovništvo Bosne i Hercegovine.

“Mir se može postići na dva načina – ili ste pobjednici ili kapitulirate. Birajte”, kazao je bivši ukrajinski predsjednik

Bivši ukrajinski predsjednik

Viktor Juščenko upozorio je da Rusija neće zaustaviti svoju ekspanzionističku politiku i nastavit će napadati druge zemlje, poput Bosne i Hercegovine, ne zaustavi li se sada ruska agresija na Ukrajinu.

“Ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju sad ste vi (BiH) sljedeći”, kazao je Juščenko. Juščenko je bio predsjednik neovisne Ukrajine od 2005. do 2010. godine nakon što je predvodio “narančastu revoluciju”

koja je dovela do svrgavanja režima bliskog Moskvi.

Otrovan je dioksinom, a istraga koja je provedena potvrdila je indicije o umiješanosti Rusije u pokušaj ubojstva ovog političara koji je otvoreno zagovarao prozapadnu političku orijentaciju i bio zagovornikom približavanja Ukrajine

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Uhapsimo Putina

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Budući da se u Dragoj Našoj ne događa ništa što bi bilo pametno, ništa što bi poboljšalo standard građana, naši političari, vjerski službenici, mediji zaokupljeni su trivijalnim stvarima, preciznije, glupostima. Budući da je to tako političari, preko sebi odanim medijima, javnosti serviraju već odavno prežvakane teme kojima sebi podižu rejting glede dokazivanja ovoga ili onoga patriotizma. Kako bi dokazali svoje patriotizme (ili možda idiotizme) Bošnjaci napadaju Milorada Dodika jer on, po njihovu mišljenju, ruši neku njihovu imaginarnu državu Bosnu. Imaginarnu? Treba znati da je država Bosna stvarno imaginarna, jer nema međunarodno priznate države Bosne, pred UN-om se ne vijori zastava države Bosne nego zastava Bosne i Hercegovine jer je samo takva država priznata. Zbog Dodikove tvrdnje da nepokretna imovina u RS ne pripada državi Bosni nego RS, napadaju ga sa svih strana.

Na autentičnome mjestu, koje je bilo i poprište teških borbi 1992. godine, bit će predstavljeni brojni povijesni izlošci, dok će ratni put HVO-a biti predstavljen multimedijalnom prezentacijom

UVojarni Stanislava Baje Kraljevića u Mostaru počeli su prvi radovi na realizaciji više desetljeća duge ideje o izgradnji muzeja posvećenog Hrvatskome vijeću obrane, njegovu presudnome doprinosu u Domovinskome ratu u obrani Hrvata i države Bosne i Hercegovine. Radi se o kompleksu koji je službeno upisan kao perspektivna vojna imovina, a na lokaciji gdje se planira izgraditi nalaze se zgrade koje datiraju iz vremena Austro-Ugarske.

Na tome mjestu bila je zrakoplovna pista, a poslije u bivšoj Jugoslaviji i srednja vojna škola te je s namjenskom vojnom industrijom i današnjom zračnom lukom činio jedinstveni vojni

kompleks. U sklopu ovoga muzeja, koji će imati dio na otvorenome s više postava u zanimljivom mozaiku, bit će objekt - zgrada koja je prvotno izgrađena 1912. godine. Kompleks Muzeja 1. pješačke (gardijske) pukovnije namijenjen je hrvatskim braniteljima, studentima i učenicima, ali i najširem krugu publike koju zanimaju vojne vještine i tehnike ratovanja.

Na autentičnome mjestu, koje je bilo i poprište teških borbi 1992. godine, bit će predstavljeni brojni povijesni izlošci, dok će se multimedijalnom prezentacijom povijesti HVO-a predstaviti ratni put - od prvotne faze obrane Hrvata u Domovinskome ratu do pružanja otpora, zatim vojnog organiziranja te na kraju aktivnog djelovanja u oslobađanju i stabiliziranju Bosne i Hercegovine. Projekt koji će se službeno nalaziti u sklopu vojarne 1. pješačke gardijske pukovnije, koja baštini vojno nasljeđe HVO-a i tradiciju u vojnom, ali i kulturno-povijesnom pogledu Hrvata u BiH, sastoji se od nekoliko cjelina. Najprije, idejno je sve zamišljeno kao

Juščenko upozorio: Ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju BiH je sljedeća

članstvu u NATO-u. Juščenko kaže kako su tvrdnje ruskog predsjednika Vladimira Putina o razlozima napada na Ukrajinu zbog navodne prijetnje sigurnosti granica Rusije potpune besmislice te ističe kako je Ukrajina kroz cijelu povijest kad god je željela biti nezavisna država postajala metom ruskih agresivnih namjera.

vizualizacija bojnoga polja iz Domovinskog rata koja je prilagođena modernoj doktrini. Od isturenih elemenata obrane, mjesta operacije, pozadinske potpore, spomen-područja. Na najisturenijem otvorenome dijelu bit će izloženo brojno oružje i oruđe, topovi, haubice, raketni bacači, protuzračno oružje...

Drugi dio predstavlja sam objekt muzeja koji će, kada bude izgrađen, biti otvoren javnosti. Tu će djeca, ali i njihova djeca, moći vidjeti svoje očeve i djedove iz HVO-a, svjedočiti o ratnim akcijama, u multimedijalnim dvoranama vidjeti spomen-sobu posvećenu poginulim hrvatskim braniteljima, brojno naoružanje koje je korišteno, odore, znakovlje, zastave. Dio kompleksa je središnje spomen-obilježje u obliku križa koji je izdignut iz krunice, a kamenje povezuje Hrvate od Posavine do mora koji su bili u HVO-u. Izgradnju ovoga kompleksa odobrilo je, kao i druga dva posvećena ABiH i VRS-u, Ministarstvo obrane BiH. Gradi se donacijama.

Pozivaju međunarodnu zajednicu da ga sankcionira, pozivaju visokog predstavnika Chriatiana Schmidta da nametne zakon o nepokretnoj imovini, da prema svima, osim prema Bošnjacima, koristi Bonnske ovlasti. Reis Husein Kavazović je u ovom trenutku otišao najdalje pozivom da se „Naša Bosna“ brani oružjem. Na taj način, rekoh, prežvakanim temama, Bošnjaci brane njihovu imaginarnu državu Bosnu i sebi dižu rejting među Bošnjacima. S druge strane, na poziv Schmidta, kojega Srbi ne priznaju za visokog predstavnika, da se donese zakon o državnoj imovini, Dodik ga proglašava lažnim visokim predstavnikom, i sve prijedloge SAD-a, Velike Britanije i ostalih proglašava antidaytonskim djelovanjem te miješanjem u unutarnje stvari BiH. I još najavljuje kako će institucije RS prestati surađivati s veleposlanstvima SAD i Velike Britanije. Kako bi dodao začin tom svom dokazivanju srpstva kaže: „Ohrabreni podrškom američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja iz Islamske vjerske zajednice nastavljaju s neprimjerenom retorikom i pišu saopćenja koja se ne razlikuju od stranačkih. Neka reis islamsku vjersku zajednicu u BiH registrira kao političku partiju i otvoreno kaže da mu je program politički islam pa da budemo načisto s kim imamo posla. Biti vjerski lider, a spominjati oružje nikako ne ide skupa“. Sjedinjene Države su na svoju crnu listu stavile još tri osobe iz Drage Naše. Najzanimljivije ime je ono Osmana Mehmedagića Osmice, dojučerašnjeg direktora Obavještajno sigurnosne agencije. „Sva obrazloženja Ministarstva �inancija i trezora SAD su neistinita i nemaju apsolutno nikakvo uporište. Pozivam ministarstvo �inancija ili druge institucije SAD da, ako imaju bilo ikakav dokaz koji potvrđuje iznesene optužbe i dovode u pitanje zakonitost postupaka da o tome obavijeste pravosudne institucije BiH“, izjavio je Bakir Izetbegović. Duša slatka, rekli bi kod nas u BiH, vidi ti njega kako je on dobar, drži se zakona. On i njegova SDA, pak, od SAD-a traže dokaze da je Osmica počinio ta nedjela zbog kojih su ga stavili na svoju crnu listu i tako su zapravo pokazali za koga je Osmica radio. Zanimljivo, kad njega SAD stave na crnu listu, onda je to udar na Bošnjake, onda se traže dokazi, a kad Srbina Dodika, Hrvata Ćavaru i druge stave na istu listu to je zato što je Dodik kriminalac, jer su zaslužili, ne da ih stave na crnu listu nego da ih i likvidiraju. Tako razmišlja većina Bošnjaka u Dragoj Našoj. I onda se neki pitaju zašto BiH ni u čemu ne može naprijed! Što bi tek bilo da visoki predstavnik i SAD zabrane politički rad Bakiru Izetbegoviću? Ako, pak, međunarodni dužnosnici istinski žele napredak BiH trebali bi, odmah danas, zabraniti politički rad Dodiku. Željku Sejdi Komšiću, Čoviću, Bakiru Izetbegoviću, a sljedeći dan zabraniti politički rad i „ekonomski“ rad za još najmanje njih 70. Ako ih zanima napredak neka mi se obrate, dat ću im imena svih tih još 70. kojima treba zabraniti da koče napredak BiH. Jedino takve sankcije urodile bi plodom. Kako je poznato, još ni na vidiku nije uspostava vlasti u Federaciji BiH te u nekoliko kantona i županija. Ono što sam najavljivao već odavno upravo se događa. Bakir Izetbegović uzvraća udarac. Naime u Unsko-sanskom kantonu s njim u koaliciju ušle su DF, NES i Stranka za BiH. Najava je to onoga što je Bakir Izetbegović planirao, razvaliti koaliciju na državnoj razini, ali i biti u vlasti u FBiH. No, ne može se reći da vlast u BiH i ne pokušava raditi, evo nekoliko primjera. Portali u BiH se raspisali o posjetu slovenskoga premijera RobertaGoloba kao da je u BiH stigao američki predsjednik. Prava je istina da se Sloveniju u politici u svijetu baš nešto i ne pita.

Pozive da se rat u Ukrajini okonča tako što bi se započelo pregovore s Rusijom uz priznanje okupacije dijelova ukrajinskog teritorija nazvao je potpuno neprihvatljivim kazavši kako bi to bilo isto kao da se s Hitlerom pregovaralo na taj način 1942. ili 1943. godine.

“Mir se može postići na dva

načina – ili ste pobjednici ili kapitulirate. Birajte”, kazao je bivši ukrajinski predsjednik. On snažno podupire kazneni progon odgovornih za ratne zločine u Ukrajini. “Oni koji su započeli ovaj rat moraju završiti iza rešetaka. Ne želimo izdati 15 milijuna Ukrajinaca koji su raseljeni zbog ovog rata”, kazao je Juščenko.

15. ožujka članovi Predsjedništva BiH razgovarali su s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom, a u svezi činjenice da je listopad rok za procjenu napretka BiH k EU. Komentirajući taj sastanak, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je kazala: „Mnogo je neslaganja oko određenih stvari i potrebno je završiti s nekim iluzijama“. Više je nego jasno da je mislila na iluzije Bošnjaka-muslimana o samo njihovoj Bosni. Sejdo je, čini se, konačno shvatio da se mora usvojiti 14. uvjeta ili prioriteta, samo što još uvijek nema hrabrosti kazati Bošnjacima da je jedan od njih i izmjena Izbornoga zakona, odnosno legitimno predstavljanje. Cvijanović je najavila sjednicu Predsjedništva i nada se da će na sjednici biti usvojen proračun BiH, odnosno da će Predsjedništvo podržati zaključak Vijeća ministara. Ako bi se njena predviđanja ispunila, poslije toga prijedlog proračuna ide u Zastupnički dom i tu bi Draga Naša konačno mogla dobiti usvojen proračun. Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje Putina. Ukoliko bi Putin došao u BiH bio bi uhićen. Prije nego li naša 74. kriminalca koje gore nabrojih.

Vraća se dio duga HVO-u, unuci će moći vidjeti djedove koji brane BiH

Pružanje pomoći inozemstvu

Unatoč vlastitim �inancijskim problemima, većina Australaca i dalje želi pomoći nacijama koje se bore s glađu, prirodnim katastrofama, navode najnoviji podaci.

Nova anketa provedena na 1055 birača nalazi da bi sve više građana, njih 60 posto, poduprlo federalnu vladu u �inanciranju prekooceanske pomoći zemljama u razvoju, unatoč vlastitih poteškoća radi rastućih troškova kod kuće.

Potpora je narasla sa 57 posto u 2021. te 52 posto 2019. navodi nova anketa koju je proveo YouGov za kampanju Pomoć za borbu protiv gladi. Ukupno je 65 posto ispitanka reklo da bi podržalo Australiju u doniranju više novca zemljama na vrhu Afrike gdje je broj

djece koja su gladna, žedna i bolesna u srpnju narastao na 20.2 mlijuna s 10 milijuna.

Kampanja za pomoć borbi protiv gladi koja okuplja niz stranih organizacija za pružanje pomoći kao što je

Oxfam Australia, slučaj će predstaviti vladi prilikom predaje podneska uoči donošenja proračuna u ponedjeljak pred federalnim parlamentom. Prema ovom podnesku, jedna osoba umire svakih 48 sekundi od gladi u Etiopiji, Keniji i Somaliji. Lulu Mitshabu, djelatnica australske organizacije za pružanje pomoći podrijetlom iz Konga koja je objavila ovaj izvještaj, navodi da je činjenica da djeca umiru od gladi „nezamisliva tragedija”. „Često ne vidimo širi utjecaj kao što je povećanje broja

brakova među djecom ili milijune djece koja ne odlaze u školu”, navodi gđa Mitshabu.

„Australci su dobar i pristojan narod i kada je teško oni pomažu. Svi smo zahvalni

Australiji na pomoći i velikodušnosti i molimo vladu da pruži ono što može kako bi spasila živote.”

Kampanja Pomoć u borbi protiv gladi poziva federalnu vladu da godišnje prikupi 300 miljuna dolara koje bi

uplatila u Humanitarni hitni

fond te da godišnje uloži 200 milijuna dolara u Globalni fond za sigurnosnu strategiju za borbu protiv uzroka gladi. Ova skupina također želi da se vlada obveže na povećanje proračuna za pomoć na 0.5 posto ukupnog BDP-a te želi da ova strategija bude ozakonjena po hitnom postupku.

Sljedeći federalni proračun, drugi Albaneseove vlade, bit će donesen u svibnju.

Izvršna direktorica organizacije Oxfam Australija

Lyn Morgain rekla je da bi Australija trebala uložiti u borbu protiv neposredne krize gladi, ali i razviti dugoročnu strategiju u svrhu smanjenja gladi u svijetu.

„Na samom vrhu Afrike sve više djece umire od gladi”, navodi Morgain. „Diljem svijeta sve više ljudi u krevet liježe gladno i budi se nesigurno kako će prehraniti sebe i svoju obitelj. Klima je sve toplija, ima sve više kon�likata, novih i nepoznatih bolesti, no hrana je nužna. Zahvaljujući znanosti, suradnji i ulaganju nitko ne mora biti gladan.”

Preko 4.7 miljuna građana primit će veću novčanu potporu kroz isplate socijalne pomoći kako bi im se na taj način pomoglo izaći na kraj sa sve većim troškovima života.

Australska kućanstva trošila su u prosincu 2022. prosječno 11.2 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine, navodi statistika ABS-a.

Spomenute promjene stupaju na snagu 20. ožujka. Povećanje od 37.50 dolara za razdoblje od dva tjedna bit će isplaćeno samcima koji primaju jednu od sljedećih potpora: starosnu i invalidsku mirovinu i potporu za skrbnike.

Drugo najveće povećanje od 56.40 dolara za razdoblje od dva tjedna isplatit će se parovima za primatelje iste tri potpore odnosno ekvivalent od 28.20 dolara po osobi u paru.

Maksimalno povećanje za dvotjedno razdoblje odnosi se na mirovinu koja će se povećati na 1064 dolara za samce te 1064 dolara za parove, uključivo mirovinski dodatak te dodatak za troškove energije. Osobe iznad 22 godine starosti i bez djece koje primaju isplate kroz programe Single

Pomoć u borbi s krizom izazvanom sve većim troškovima života

koji primaju roditeljsku potporu dobit će dodatnih 33.90 dolara za dva tjedna što je povećanje na 967.90 dolara uključujući mirovinski dodatak, potporu za lijekove te dodatak za troškove energije.

POVEĆANJE ISPLATA KROZ CENTRELINK

Jobseeker ili ABSTUDY primit će povećanje za dvotjedno razdoblje u iznosu od 27.40 dolara. Time će njihove isplate za dva tjedna iznositi 701.90 dolara. Svaki član para koji prima isplate kroz programe Jobseeker ili ABSTUDY dobit će povećanje od 45 dolara za dva tjedna, što će za svaku osobu značiti isplatu od 639.10 dolara.

Ministrica socijalnih usluga

Amanda Rishworth rekla je da federalna vlada čini sve što može kako bi pružila potporu građanima koji su na udaru. "Australski sustav socijalne sigurnosti postoji kako bi pružio potporu našim najranjivijim građanima", izjavila je. „Želimo da Australci imaju više novca u džepu tako da si lakše mogu priuštiti najnužnije stvari.”

Samohrani roditelji samci

Samci bez djece koji primaju pomoć Commonwealtha za pokrivanje troškova najamnine stana mogu očekivati povećanje od 5.60 dolara za dva tjedna, što je povećanje na 157.20 dolara za dvotjedno razdoblje. Oni koji imaju dvoje djece dobit će povećanje od 6.58 dolara na ukupno 184.94 za dva tjedna kao pomoć za plaćanje najma stana. Oni koji imaju troje ili više djece mogu dobiti maksimalno 208.74 dolara za dva tjedna, što je povećanje od 7.42dolara. Isplate kroz programe socijalne sigurnosti indeksiraju se redovno dvaput godišnje kako bi držale korak s povećanjem troškova života. Nova indeksacija slijedi 20. rujna.

Melbourne među 20 najboljih na svijetu

Melbournška zračna luka

Tullamarine zauzela je 19. mjesto na popisu za nagradu „Skytrax World Airport Awards” te je ujedno i jedina zračna luka iz Australije koja se našla na ovom popisu.

Zračna luka Changi u Singapuru koja se može pohvaliti vlastitim vrtom leptira zauzela je očekivano prvo mjesto. Brisbane se nalazi na 23. mjestu, zračna luka u Perthu na 58., a Adelaide na 73. mjestu.

Zračne luke ocjenjuju se sukladno brojnim faktorima uključujući oznake na terminalima, poznavanje stranih jezika djelatnika, ugodan ambijent i dizajn te izbor barova i restorana. Prošle godine zračne luke u Australiji zabilježile su velike �luktuacije kako su se vratili putnici nakon pandemije. Zračna luka Melbournea popela se sedam mjesta prema gore sa svog dotadašnjeg 26. mjesta i tako pretekla Brisbane te je najbolja nacionalna luka. Tullamarine, koji je otvoren 1970. poznat je kao druga najprometnija zračna lukau zemlji, a njegov terminal T4 ocijenjen je sedmim najboljim povoljnim terminalom.

Melbourne je odnio i prvo mjesto kada je riječ o najboljem osoblju u regiji Australija-Paci�ik, za njim slijedi Brisbane te Zlatna obala. Izvršna direktorica zračne luke Melbourne Lorie Argus navodi da je „nevjerojatno ponosna” na postignuće svoje zračne luke. „Poslušali smo naše putnike i čuli smo što su nam rekli da moramo poboljšati”, izjavila je. „Uložili smo primjerice preko 40 miijuna dolara na unaprjeđenje toaleta koji su

OCIJENJIVANJE ZRAČNIH LUKA

od najvećeg broja pritužbi sada postali naš ponos.”

Ova unaprjeđenja uključuju i bolje sobe za obitelji, područja za pomoć životinjama i rodno inkluzivne toalete. „Trenutno smo se usmjerili na terminal 1 koji je, vjerujemo, na najboljem putu da postane najbolji domaći terminal u Australiji kada tijekom godine završimo dorade na njemu”, navela je gđa Argus. „Naš je cilj postati omiljena destinacija među zračnim lukama i ove nagrade ukazuju da smo na dobrom putu.”

Najbolje zračne luke u Australiji:

Melbourne/Tullamarine Airport (19)

Brisbane Airport (23)

Sydney Airport (49)

Gold Coast Airport (54)

Perth Airport (58)

Adelaide Airport (73)

Brisbane je prije bio najbolja zračna luka u zemlji te 22. na svijetu, no ove je godine pao za jedno mjesto.

Sydney je pao za osam mjesta s prijašnjeg 41. mjesta prošle godine, Perth je pao za tri mjesta, a Adelaide se popeo za dva. Zlatna obala popela se za nevjerojatnih 27 mjesta s prošlogodišnjeg 81.

na ovogodišnje 54. mjesto i odnijela prvo mjesto za najbolju regionalnu zračnu luku u regiji Australija-Paci�ik.

Izvršna direktorica Queensland Airports Limited Amelia Evans proslavila je petu nagradu zračne luke Zlatne obale kao svjedočanstvo njenim djelatnicima, zrakoplovnim tvrtkama i maloprodajnim partnerima. „Ovo priznanje koje dolazi s takvim nagradama na toj razini ne samo da baca povoljno svjetlo na zračnu luku Zlatne obale već dovodi Zlatnu obalu i zajednice sjevernog Novog Južnog Walesa na svjetsku pozornicu”, izjavila je. „Ovo je stiglo u posebno uzbudljivom trenutku za zračnu luku Zlatne obale s otvorenjem novog terminala i novih globalnih veza na vidiku.” Zlatna obala imala je konkurenciju, zračnu luku u Adelaideu, Cairns se nalazi na petom mjestu, Darwin na šestom, Canberra na sedmom, Hobbart na osmom te Alice Springs na desetom.

Ugostiteljstvo u zračnim lukama Autralije također je dobilo dobre ocjene na globalnoj pozornici. Hotel Pullman u zračnoj luci Brisbane ocije-

njen je desetim najboljim hotelom u zračnoj luci na svijetu, dok su Stamford Plaza Sydney i Parkroyal Melbourne osvojili drugo i treće mjesto u regiji Australija-Paci�ik. Skytrax, konzultantska tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva koja provodi reviziju zrakoplovnih tvrtki i zračnih luka sukladno sustavu rangiranja počela je dodjeljivati svoje godišnje nagrade 1999. nakon što je provedena anketa zadovoljstva klijenata zračnim lukama.

Više od 500 zračnih luka ocjenjuju putnici svojim glasovima, u ovogodišnjoj anketi sudjeluju klijenti 100 različitih nacionalnosti.

Ove godine zračna luka u Singapuru pobijedila je po 12. put od kada se dodjeljuju ove nagrade. Izvršni direktor Changi Airport Group Lee Seow Hiang rekao je kako je „počašćen” što je njegova zračna luka okrunjena šestu godinu zaredom za najbolju na svijetu.

„Ovo je nevjerojatno postignuće za zračnu luku Changi i ono nas motivira da nastavimo pružati najbolje moguće iskustvo putnicima koji putuju kroz zračnu luku Changi”, rekao je.

„Ovo priznanje je veliko ohrabrenje našoj zajednici zračnih luka koja zajedno stoji u borbi protiv izazova koji su stigli s COVID-19 protekle dvije godine.”

Zračna luka Singapura može se pohvaliti s najvećim toboganom u zemlji, vrtom leptira, kino dvoranama, welnessom i bazenima, nekoliko vrtova i bezbrojnim barovima i restoranima.

Dubravka Ugrešić se uporno i bezuspješno trudila u stogu srpskih zločina pronaći hrvatsku iglu

Djelomično duhovito, ali i pomalo ofucano pitanje glasi: "Koja je tajna dugovječnosti Jože Manolića"? Odgovor je uvijek isti. Mirna savjest! Odgovor je u suštini točan. Među tzv. antifašistima, a zapravo Titovim jugovićima, bilo je puno onih koji su do smrti zadržali "mirnu" savjest bez obzira što su radili u ratu ili nakon njegova završetka...

Od 1990. g. pa do danas po stotinu su puta nabrojeni svi stravični zločini koje su komunjare činile od mitske 1945.g. do stvaranja Hrvatske države. Da smo sve to uklesali i u kamen, opet bi bilo džabe, rekli bi u Bosni.

Sve te silne jame u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Sloveniji, pune kostura, djevojačkih pletenica, k'o u Hudoj jami, stotine tisuća ubijenih bez suda i presuda… Za sve to nije u hrvatskoj državi nitko nikada odgovarao pa sve to sliči na pljuvanje u jaki vjetar koji puše prema nama.

Kad zapitaš jugo�ile za ime samo jedne bitke u kojoj su pobijedili, ne mogu se sjetiti ni jedne

"Mi smo se borili za slobodu, protiv kvislinga, za narod", kažu jugo�ili. Kad ih zapitaš za ime samo jedne bitke u kojoj su pobijedili, ne mogu se sjetiti ni jedne. Sjećaju se samo sedam neprijateljskih ofanziva i "bitke za ranjenike". Naravno, jer je to uglavnom bila samo bežanija pred "brojnijim i bolje naoružanim okupatorom".

Naši vrli "istoričari" uglavnom znaju za bitku na Lijevče polju između četnika i ustaša 1945.g, ali je ne vole spominjati. Pogodite zašto? Mutno se sjećaju i bitke za Odžak gdje su 50 puta nadmoćniji komunisti tek 25. svibnja 1945. g. uspjeli slomiti branitelje. Drugi Svjetski rat završio je 8. svibnja 1945.g. Službeno, a stvarno 26. svibnja u Odžaku. Svi branitelji Odžaka su ili izginuli u bitci ili su bili poubijani od partizana. Spomenite to Klasiću, Goldsteinu, Jakovini, Markovini i odgovor će uvijek biti isti. Partizani su se borili za slobodu, njima je savjest mirna. Skoro da su ponosni što je bravar visoko na svim relevantnijim listama ratnih zločinaca XX stoljeća. Oni zaista mogu i trebaju imati mirnu "savjest" i dugo živjeti… Oni najzločestiji protivnici komunizma tvrde kako su nam četrdeset i pet godina "pili krv" i tako vampirski produžavali svoj životni vijek. No, meni se čini da im ni to ne bi bilo dovoljno ako nemaju mirnu savjest.

Ovih dana Premijer je objasnio i opet jednom podučio hrvatsku javnost o tome koliko Vlada brine o svojim slabije stojećim građanima. Savjetovao ih je indirektno i kakvo meso trebaju jesti u narednim mjesecima dok traju trenutačne mjere zamrzavanja cijena. Dakle, od sada su svinjska lopatica i koljenica out, a slanina je in. Šprajc je taj kulinarski pothvat našeg "Masterchefa" na RTL-u izuzetno duhovito obradio u emisiji "Stanje nacije".

Kad smo već kod hrane i namirnica, ne sjećam se točno kada, ali svojedobno je Večernjak donio senzacionalnu informaciju da je meso junadi puno antibiotika. Pred ambulantama su se odmah formi-

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

i Šljivančanin onda se moramo lagano zamisliti Državu smo čekali stotinama godina. Još nije odrasla. Adolescencija traje. Ako je Marko odležao u zatvoru zbog izgovorene riječi skoro kao i Šljivančanin onda se moramo lagano zamisliti. Karamarko je navodno jednom iznio podatak kako u cijelom svijetu živi oko 17 tisuća vojnika koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu, a od toga njih više od 50 tisuća živi u Hrvatskoj!(?). Primaju mirovine ili kako oni vole reći penzije. Za razliku od onih iz Domovinskog rata, oni nisu skloni su-

Umjesto da Hrvateki (čitaj: mediji) stalno grozničavo traže novog trenera Dinama koji bi zamijenio Čačića, neka nađu nove osobe za dva politička brda. A ima li takvih na vidiku?

rali redovi pacijenata zainteresiranih za primjenu novog lijeka. Zabilježen je razgovor liječnika i pacijenta.

Doktor: "Uzmite jedan juneći šnicl na dan!" Pacijent: "Kaj, prije ili poslije jela?"

Makrobiotičari sve što je prirodno prodaju po neprirodnim cijenama.

O knjizi koju su 'zasolili' naši titoisti

Sve nas iz dana u dan uveseljava Predrag Fred Matić, zvan Punjena ptica. Da se njega pita, naša ptičurina bi odmah izbacio iz Europske unije Mađarsku i Poljsku. To je valjda vrsta "totalitarnog pluralizma" koji ispunjava Freda još od vukovarske mobilizacije. Za Freda su, dok je bio dijete, navodno govorili da je bistar, ali se ne zna kad se zamutio. No, Fred je ipak oprezan pa misli tuđom glavom. Još se ne zna čijom.

Međutim, čijom glavom misli i piše Marie-Janine Calić zna se. Ona je izdala knjigu "Tito vječni partizan". Marie-Janine je profesorica povijesti u Muenchenu.

Knjiga je prevedena na hrvatski jezik, a zasolili (recenzirali) su je naši "titoisti" Hrvoje Klasić i Tvrtko Jakovina.

O tome kakva je knjiga i kakvih su svjetonazorskih stavova autorica i recenzenti sve je jasno. Srećom je izdana samo knjiga, a ne domovina. Za nju je ionako prekasno. Glori�ikacija međunarodno priznatog ratnog zločinca postaje "zanimacija". Znate kako to ide… Do sada je na "zapadu" izronilo najmanje desetak "relevantnih" lista, tablica, anketa ratnih zločinaca. "Vječni partizan" uglavnom slabo kotira. Nije među prvih pet, već tek negdje na osmom, desetom ili dvanaestom mjestu. Ali je uredno na svakoj listi. Ja, kao osviješteni pripadnik naroda kojim je satrapski vladao skoro pedeset godina, uvrijeđeno smatram da je, obzirom koliko je ljudi pobio tijekom svoje vladavine, zaslužio daleko bolji plasman. Ali "truli zapad" ništ' ne kuži, on ima svoje favorite: Staljina, Mao ce Tunga, Pol-Pota… Koliko se god trudili Marie-Janine i Josip Juranović u Njemačkoj, Tito ostaje tek negdje u sredini tablice k'o mali svirepi balkanski diktator.

Za Čalićku, Jakovinu i Klasića vrijedi stara lička: "Jeb**no je kad moraš okrenuti glavu od sebe sama".

Ako je Marko odležao u zatvoru zbog izgovorene riječi skoro kao

icidu. Žive dugo i sretno. Predsjednik im je rođen 1958. g, pa je onda i normalno da ih kod nas još uvijek živi 50 tisuća… Rat je rat.

Sve se mijenja. Godine 1951. Svjetska zdravstvena organizacija tvrdila je da je homoseksualnost bolest. Danas papa Franjo upozorava: "Homoseksualnost nije zločin. Bog voli svu svoju djecu". I pedo�ili su Božja djeca. Tko njih voli? Dobri naš Franjo! Samo usput, i u Starom i u Novom zavjetu Bog osuđuje homoseksualnost. I kod Đačića vrijedi pravilo da Bog voli svu svoju djecu… Mislim na Đačića Ivicu, srpskog ministra.

Manirom Jadranke Kosor podržavat ćemo ulazak Srbije u EU pa makar i u opancima Stvarno se vremena mijenjaju. Cajke, homići, iz Srbije nas prekomjerno granatiraju "turbofolkom"… Komšije nas gledaju pozorno i budno. Nikada ne spavaju. Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko najavila je na Twitteru da će se u Europarlamentu 21. ožujka održati konferencija o Alojziju Stepincu. Hitno se javio srpski ministar "spoljnih" poslova Ivica Dačić tvrdeći da je Stepinac "problematičan" kao potencijalni svetac bilo koje crkve, da je bio fanatični ekstremist itd. itd. Znači, ne "granatiraju" nas samo turbofolkom nego i lažima. A mi ćemo manirom Jadranke Kosor podržavati njihov ulazak u EU pa makar i u opancima.

Sjećam se kako je svojedobno zastupnik Dino Debeljuh u Saboru neoprezno otvorio kovertu s bijelim prahom, ali ga je zaštitio imunitet. Bog čuva Hrvatsku, a zastupnike imunitet.

Umrla je "velika" književnica Dubravka Ugrešić. Kao i obično Dragan Markovina u "Telegramu" zna istinu: "Dubravka Ugrešić iz Hrvatske je otišla pod prisilom, uz neljudski odnos kolega. Ta vrsta boli zauvijek ju je obilježila". Hrvatsku je napustila 1993. g. kad je nadu zamijenila slutnja. Slutnja da će Hrvatska, usprkos jugo-karcinomu, postati nezavisna država. S lijevih visina poslala je poruku "domorocima": "Stojim u svojim cipelama i ništa me ne žulja".

Ipak ju je žuljalo. Tih godina se događalo previše stvari na koje "Vještice iz Rija" nisu mogle utjecati. Ipak, usprkos Dubravki i vješticama, rat smo dobili mi, a ne one. Jedno je sigurno, za sve laži i

kritike na račun hrvatske države savjest je nije nikada zapekla. Njenu domovinu napali su njezini ljubimci. Isti oni koje obožava i Vedrana Rudan. Ova posljednja nas je ovih dana svojom iskrenošću jako razveselila. Izjavila je: "Već mjesecima svoj gastritis liječim srpskom spermom!".

Naša Dubravka jednostavno nije htjela živjeti u novoj državi koja je bez Beograda No, vratimo se Ugrešićki. Puno prije nje otišli su i daleko veći od nje kao Krleža, Tin Ujević, Slobodan Novak… Najveći od njih Tin nije stvarno zauvijek otišao jer je ostao u srcima svih iskrenih Hrvata i ljubitelja poezije, iako je zahvaljujući "njezinima" živio do smrti k'o beskućnik. Naime, 1945.g, na prijedlog "njenog" Marina Franičevića, dobio je desetgodišnju zabranu javnog djelovanja i objavljivanja. Nije zbrisao u Pariz ili Beograd k'o Ugrešićka i Rudanica nego je ostao u Hrvatskoj i proživio ostatak svog umjetnički plodonosnog života u bijedi. Naša Dubravka jednostavno nije htjela živjeti u novoj državi koja je bez Beograda njoj bila tako dosadna. Hrvatski novinar Boris Janković-Argus jednom je napisao: "Dosada je predvorje za samoubojice". Ovo sadašnje ljevičarsko glori�iciranje književne "veličine" Ugrešićke od strane raznih Markovina, Karmela Devćić i ostalih lijevo cijepljenih portala ne može promijeniti percepciju javnosti o liku i djelu Dubravke Ugrešić. Oni koji ju vole, tugovat će, a ostali, koji znaju kakva je bila, ubrzo će ju zaboraviti. Stoga, osim sjećanja na knjigu "Šte�ica Cvek u raljama života" ne ostaje puno… Kako bi rekao Argus: "Dosada, dosada…" Dubravka Ugrešić me pomalo podsjeća na Carlu del Ponte. Uporno se i bezuspješno trudila u stogu srpskih zločina pronaći hrvatsku iglu. Kad smo već kod legendarnog Argusa, u ovoj državi sve polako prelazi u dosadu. Što više oni galame, to gromoglasnije mi šutimo. Oni divljaju, a mi k'o ovce blejimo. Oni se šire, vraćaju u mjesta koja su napustili, a mi se iseljavamo. Oni nam se kese, a mi se ubijamo.

Vraćaju nam Tita i Milku Planinc na trgove i ulice Njihovi mladi, nasljednici, ne odriču se privilegija u kojima su odrasli s crvenom knjižicom u lisnici. Kao da su to neke legende oni znaju da su njihovi od 8. maja 1945.g. upadali ljudima u kuće, otimali novac, imovinu, slike, namještaj… postajali preko noći i bez obrazovanja direktori potpisujući se prstom. Sve im se to čini tek nekim pretjeranim legendama, pa danas kad umre Dubravka, optužuju nas da smo je otjerali iz zemlje, u smrt.

Vraćaju nam Tita i Milku Planinc na trgove i ulice. Slobodan Posperov Novak je uvjeren: "da smo mi Hrvati pobjednici i da imamo pravo graditi svoju zemlju".

E, da je Boris Janković-Argus malo dulje poživio, bio bi ponosan na svoju misao da dosada vodi u suicid.

Nedavno je nevladina udruga GONG dobila nagradu Hrvatskog sabora za

JOHN STONEMART MEMORIALS

promicanje demokracije i ljudskih prava. Možda je GONG ukazao na drastičan primjer poput ovoga. Nedavno je šaptač u HNK-u povisio glas i zbog toga dobio otkaz! Napokon dobra vijest iz Haaga. Haaški sud je odredio hitno pritvaranje Vladimira Vladimirovića Putina zbog ratnih zločina u Ukrajini. Taj potez odmah su pozdravili Ameri iako oni Haaški sud ne priznaju. Čim rješenje o pritvoru postane pravomoćno odmah će biti hitno dostavljeno Jadranki Kosor na realizaciju. Ako do uhićenja ne dođe odmah, treba angažirati Šeksa da stvar pogura. On najbolje zna kako se to radi: locirati, uhititi i transferirati!

Približavaju nam se tri vrste izbora. Parlamentarni, europarlamentarni i predsjednički. Već je u medijima počela izborna kampanja. A ni Vlada ne spava. Dijeli potpore i zamrzava cijene sve u šesnaest. Čak je i Bačić dobio zadatak da se napokon krene s obnovom. E, kad bi barem izbori bili svake godine!!! Prognoze frcaju na sve strane. Uvijek umjereni i razložni Mirko Galić u Večernjaku prognozira: "Bitka za Pantovčak: Milanovićeva pobjeda bila bi najteži Plenkovićev poraz”. Na dvije stranice Sandra Benčić kliče: "Ljevica ima i ljude i snagu da građanima ponudi kvalitetu života umjesto preživljavanja". Moš'mislit, rekla bi Tanja Torbarina.

Niti Milanović može izgubiti drugi mandat, ni HDZ vlast

S neriješenim sustavom oporabe otpada iliti smeća, s podizanjem cijena vode kako bi održali raspadnuti sustav vodoopskrbe Zagreba, sa stalnim rezanjima prava roditelja (majke odgojiteljice), s Titom i Milkom Planinc platforma Možemo! bi nas uspješno nasukala u novu kvalitetu života. Sandra Benčić, Anka Taritaš Mrak, Rada Borić, Zdenka Urša Raukar, Ivana Kekin… koja bi to bilo kvaliteta zamijenila sadašnji HDZ! Nije Hrvatska Francuska gdje se Macron već mjesecima znoji zbog reforme kojom želi produžiti radni vijek Francuza za samo neke pišljive dvije godine. Nije ovo ni Engleska gdje predsjednica vlade shvati nakon mjesec dana da se našla u pat poziciji i podnosi ostavku. Mi smo stari europski poltronski narod koji se tek tu i tamo malo pobuni, uglavnom kad su u pitanju plaće. Mi svoje dajemo, a tuđe nećemo. Stoga niti Milanović može izgubiti drugi mandat, ni HDZ vlast. Stoga neće biti nikakvih promjena dok se ne pojavi neka nova snažna osobnost koja želi na najviše brdo u Zagrebu odnosno stranka koja bi ponudila Hrvatekima veće šanse za preživljavanje od mjera koje je donijela sadašnja Vlada RH. Dakle, "status quo vadis", kak' su voljeli podučavati regrute podo�iciri JNA. Umjesto da Hrvateki (čitaj: mediji) stalno grozničavo traže novog trenera Dinama koji bi zamijenio Čačića, neka nađu nove osobe za dva politička brda. A ima li takvih na vidiku?

Najnovije ankete pokazuju da Milanović navodno dobiva 57posto glasova. Plenković izjavljuje: "Ovo je podvala! Ne čujem nikakve glasove"!

Onima koji žele izraditi prava umjetnička djela, na raspolaganju su različite tehnike ukrašavanjatradicionalne i moderne, tako da je mašta jedina granica

Pripremila: Suzana FANTOV

Oslikavanje jaja, odnosno pisanica, jedan je od lijepih običaja u kojima najviše uživaju najmlađi. Djeca ih obično oslikavaju kistom i temperama, ali uživat će i izrezujući zanimljive motive sa salveta koji se na jaja lijepe umućenim bjelanjkom.

No darivanje pisanica nekoć je bilo i dio udvaranja, osobito ako su imale poruke poput “ovo se jaje za poljubac daje”. A na pisanicama namijenjenima prijateljima i susjedima mogli su se naći natpisi kao što je “ovo jaje palo s neba, baš u ruke kome treba”. Za ispisivanje takvih poruka voskom ili struganjem bilo je potrebno mnogo vještine i strpljenja.

Danas se lako “izvući” bojenjem jaja kupovnim bojama i ukrašavanjem naljepnicama, no onima koji žele izraditi prava umjetnička djela, na raspolaganju su različite tehnike ukrašavanja - tradicionalne i moderne, tako da je mašta jedina granica. Ipak, pripazite - upotrebljavate li slikarske boje, lakove ili ljepilo, takva jaja ne bi trebalo jesti, nego samo čuvati kao ukras. Jaja kojima je pri bojenju puknula ljuska također nisu za jelo, osim ako su bojena prirodnim bojama od luka, kave, voćnih sokova...

Naranča daje žutu, a grejp boju lavande

USUSRET USKRSU

Prirodne tehnike bojenja jaja salvetnom tehnikom ili bojama

brusnice. Žutu možete postići pomoću narančine kore. Ogulite je te pripremite boju kao s ciklom. Želite li plava jaja, nasjeckajte glavicu crvenoga kupusa srednje veličine, prelijte litrom vode i prokuhajte pa izvadite kupus i dodajte jaja. Za pastelnu boju lavande pomiješajte šalicu soka od grejpa i žlicu octa. Tamnosmeđu ćete dobiti ako pomiješate šalicu jake kave sa žlicom octa, a svjetlosmeđu kuhanjem jaja u crnom čaju. Ako ih kuhate u soku od višanja, dobit ćete crvenu, a za ljubičastu upotrijebite sok od crnoga grožđa. Bez straha ih možete ih kuhati i dulje - i prekuhana jaja su jestiva, jedino je žumanjak suh i zrnat. Budući da su to sve prirodni sastojci, jaja u njima mogu stajati dugo, a nakon što se skuhaju, preporučuje se ostaviti ih tijekom noći.

Prirodni aranžmani

Obojena jaja doći će do punog izražaja ako ih smjestite u pletenu košaru koju ste prethodno napunili slamom.

Jaja možete objesiti i na propupale grančice stabala.

Uskrsna jaja možete ukrasiti i tako da ih oblijepite raznobojnim koncem ili vunom. Kako bi vaše kreacije trajale dulje, jaja prethodno probušite iglom i ispušite.

Slanina za sjaj

Budući da obojena jaja imaju matiranu površinu i ne sjaje se, tradicionalno se

premazuju komadićem slanine. Vegetarijanci mogu jajima dati sjaj komadićem vate namočenim u suncokretovo ulje.

Vosak za lijepe šare Otopite vosak nad svijećom te ga nanesite na jaje iglom ili čačkalicom. Šare će biti vidljive tek nakon što obojite jaje, a vosak sastružete. Za ovakvo ukrašavanje treba mnogo strpljenja.

Iznenadite obitelj ukusnim varivom od piletine, graška i noklica

Varivo od piletine, graška i noklica je omiljeno jelo mnogih ljudi, jer je ukusno, hranjivo i vrlo jednostavno za pripremu. Piletina je bogata bjelančevinama i vitaminima B, dok grašak pruža vlakna, vitamine i minerale. Noklice su dodatak koji će ovo jelo učiniti još ukusnijim i zasitnijim, a osim toga, variva su odlična opcija za pripremu unaprijed, pa ih možete spremiti za kasnije ili ponijeti na posao kao ručak.

Sastojci za varivo:

- 300 g graška

- 1 glavica luka

- 4 mrkve

- 1 kom mladog luka

- 2 režnja češnjaka

- 500 g pilećeg �ilea ili batka i zabatka

- 1 jušna žlica peršina

vite grijati ulje na najjaču vatru. Zagrijanom ulju dodajte luk, posolite te smanjite vatru na pola i pirjajte dok luk ne omekša. Kada luk omekša, dodajte češnjak, mrkvu i meso, promiješajte i ostavite da krčka par minuta. Sada dodajte grašak ako koristite zamrznuti ili svježi. Ako koristite grašak iz konzerve, već je kuhan pa ga dodajte na samom kraju prije nego napravite noklice.

Domaće, prirodne boje za jaja ponovno su popularne jer ne sadrže štetne aditive, pa pisanice bez straha možete pojesti čak i ako im ljuska pukne pri bojenju. U pravilu za bojenje vam je potrebno 800 g nasjeckanog povrća ili tri žlice začina na litru vode. Najpoznatije prirodno bojilo su ljuske luka koje daju crvenkasto-smeđu boju. Za tamnocrvena jaja tradicionalno se rabe ljuska luka i žlica octa. Želite li dobiti jarkoružičastu, izrežite ciklu na komade, zagrijte četiri šalice vode, dodajte ciklu i umiješajte dvije žlice octa. Još intenzivniju boju postići ćete ako umiješate malo soka od

Ukrašavanje jaja salvetama

Skuhajte jaja i pustite da se ohlade. Obojite ih ili ostavite neobojena. Sa salveta izrežite lijepe motive.

Umutite bjelanjak te stavite motiv na jaje. Umočite četkicu u bjelanjak i polako premazujte njome motiv na jajetu. Bjelanjak djeluje kao prirodno ljepilo, pa će se motiv sa salvete prilijepiti za jaje. Ostavite da se osuši tijekom noći.

- 1 čajna žličica soli

- 1 čajna žličica dimljene crvene paprike

- 1/2 čajne žličice papra

- 4 žlica paradajza u tubi

Sastojci za noklice:

- 2 jaja

- 5 j žlica oštrog brašna

- 1/2 čajne žličice soli

Priprema:

Luk, češnjak i mrkvu očistite te narežite na sitne kockice.

Piletinu narežite na krupnije kocke, veličine jednog zalogaja. Ako koristite cijele batke i zabatke, maknite kožicu. U zdjelu za kuhanje sta-

Dodajte začine i rajčicu pa podlijte s 2 dcl vode (da prekrije sastojke) i kuhajte cca 30 minuta na srednje jakoj vatri. Dok se varivo kuha, napravite smjesu za noklice tako da istučete jaja kao za kajganu, posolite te dodate brašno i promiješate. Trebate dobiti glatku, jednoličnu smjesu. Kada je varivo gotovo, tj. svi sastojci mekani, čajnu žličicu umočite u varivo kako bi tijesto za noklice lakše klizilo, zagrabite smjesu na vrh žličice i spustite u varivo. Tijesto će samo skliznuti sa žličice. Ponavljajte dok ne potrošite cijelu smjesu za noklice. Kada noklice isplivaju gotove su, a s njima i varivo (5 minuta). Poslužite toplo uz omiljeni kruh i salatu.

Dodatni savjet: Pazite koliko vode dodajete u varivo. Bolje da bude gušće pa lako nakon što ukuhate noklice, dodate još malo vode i razrijedite varivo.

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Samci će biti pomalo ukočeni. Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se praviti ludi. Kontroliranje nikad nije ugodno, no ovaj put će se okrenuti u vašu korist.

Sretni brojevi: 1, 2, 4, 23, 24, 34

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Ljubavna rezignacija i neraspoloženje bit će obilježja ovih dana. Distanca u osobnim odnosima bit će vaš odgovor na potrebe druge strane za nježnostima. Ipak, pokažite bar malo pažnje nekim darom kako vam kasnije ne bi bilo žao. Nitko se ne voli baviti greškama. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati. Prihvatite to kao dio posla kroz koji trebate proći da bi stigli do nečeg većeg i uzbudljivijeg.

Sretni brojevi: 8, 9, 12, 21, 23, 33

Upozoravajući

23. rujna do 22. listopada

Opuštenost i ugodno ozračje zavladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem. Stići će zanimljive vijesti i sad ćete moći raditi punim plućima. Cijela situacija postat će vidno jasnija. Okolnosti će vam ići na ruku, a pravac u kom će se razvijati vaši poslovi bit će sve stabilniji. Bit ćete vrlo ambiciozni.

Škorpion

Sretni brojevi: 4, 7, 14, 24, 34, 35

23. listopada do 20. studenoga

Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti da li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova motivacija, te još uporniji rad. Vaša predanost i energija za mnoge će biti zarazni. Moći ćete pokrenuti kolege.

Sretni brojevi: 10, 12, 21, 23, 34, 35

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Iz dana u dan vi ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više. Zavući se u mir vlastitog doma ovaj će vam tjedan biti glavna preokupacija. Radovi u kući li tihe djelatnosti iz mirnih prostora događat će se spontano. Budite mudri.

Sretni brojevi: 6, 8, 14, 15, 36, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u realnosti nema ili ćete pak tražiti nemoguće Trebate se spustiti na zemlju. To je zdravo. Učvrstit ćete stečene pozicije i povremeno se ponašati kao diktator, premda to možda i niste. Shvaćate da se vrijedilo potruditi i sad mirno možete nastaviti dalje.

Sretni brojevi: 19, 21, 24, 35, 27, 33

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Svoju veliku energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to predani trud s važnim rezultatima. Poslužit ćete se novim idejama koje će povremeno iznenađivati drugu stranu. Komunicirat ćete sa suradnicima oko nevelikih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Ponekad će vam nedostajati pravih izazova jer oni koje doživljavate svakodnevno bit će obojeni stresom.

Sretni brojevi: 1, 8, 11, 21, 23, 33

22. prosinca do 20. siječnja

Privlačit će vas mnoge skrivene stvari. Neki će se mučiti s iskušenjem tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za razumom. Preispitajte se. Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija. Ono što radite činit ćete mirno. Uživat ćete u istraživanju nepoznatog, ali i u sitnicama. Neki će svoje ambicije svesti na realnu mjeru.

Sretni brojevi: 9, 12, 23, 25, 37, 44

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Sad već možete lakše disati, pa i preispitati neke dvojbe iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati jedno drugom. Vaš opušten stil bit će dobro prihvaćen. Došlo je vrijeme kad sve u vezi posla možete sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled i de�inirati plan za dalje. Posla će biti, a dosta toga ovisit će o vama.

Sretni brojevi: 15, 17, 24, 27, 33, 43

Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad bi malo olabavili, sve bi izgledalo drukčije, a vama bi bilo lakše. Ustanovljena su nova pravila rada i sad postupate po njima. To što je naporno, naporno je i nemate kud. Prihvatite nove izazove i nosite se s njima uz pomoć bolje organizacije poslovanja. Tako ćete postati učinkovitiji.

Sretni brojevi: 9, 11, 25, 27, 31, 33

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo ili nadmudrivanja. Stoga spustite loptu i razmislite što je zanimljivo oko vas i u vama. Probudite to. Razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Ako se pak želite upustiti u nešto veće, atraktivnije ili zahtjevnije, ovo nisu dobri dani za takvo nešto. Možete razrađivati planove.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 34, 43

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će i dalje bogat, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. Vaše �inancije napokon će se koliko toliko stabilizirati.

Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji, a neke od njih zaista

će vam se svidjeti. Povežite se s mogućim kolegama i surađujte sa svakim .

Sretni brojevi: 2, 12, 29, 30, 31, 44

Ova bolest utječe na sposobnost izvršavanja normalnih, uobičajenih zadataka. Ljudi zaboravljaju voziti, kuhati omiljena jela, igrati omiljenu igru

Samo liječnik može postaviti dijagnozu. Svaka osoba može imati drugačije simptome, različite težine. Ali ovo je nekoliko upozoravajućih znakova na koje treba pripaziti… Zaboravljivost i gubitak pamćenja - Najuobičajeniji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja. Samo zato što ponekad zaboravite gdje ste ostavili ključeve ili ste nazvali unuka krivim imenom, ne znači da imate Alzheimera. Svatko može zaboraviti detalje razgovora, ali rani znakovi Alzheimera učinit će da potpuno zaboravite razgovor koji ste netom vodili. Bolest prvo napada kratkotrajno pamćenje, što znači da osobe prvo zaborave informaciju koju su nedavno primile. Imaju problema s pamćenjem važnih datuma i događaja. Postavljaju isto pitanje nekoliko puta. Mogu čak zaboraviti kako izgleda član obitelji. Nedostatak koncentracije i zbunjenost - Izgubljenost u vremenu i prostoru uobičajeni su znakovi Alzheimerove bolesti. Vašoj mami ili tati treba puno više vremena da naprave nešto što su i prije radili. Ljudi s Alzheimerom zaboravljaju gdje su ili kako su tamo dospjeli. Možda teško shvaćaju da se nešto dogodilo u prošlosti ili da se nešto tek treba dogoditi. Izgubili su nit prolaznosti vremena.

Gubljenje stvari - Osobe s Alzheimerom stavljaju stvari na neobična mjesta. Primjerice, svatko može zagubiti ključeve, ali ako pronađete ključeve u hladnjaku, to upućuje na Alzheimera. Oboljela osoba može gubiti stvari, te joj je teško rekonstruirati situaciju kako bi ih pronašla. Zaklinje se da je predmet stavila na neko mjesto i optužuje druge za krađu ako stvar nije na mjestu na kojem ga očekuje.

Poteškoće u izvršavanju poznatih zadatakaAlzheimer utječe na sposobnost izvršavanja normalnih, uobičajenih zadataka. Ljudi zaboravljaju voziti, kuhati omiljena jela, igrati omiljenu igru. Počinju se oslanjati na supružnike ili članove obitelji da umjesto njih obavljaju stvari u kojima su

nekad sami uživali.

Problemi s govorom - Osobe s Alzheimerom imaju problem sjetiti se prave riječi.

Problemi s jednostavnom matematikom - Osobe u ranoj fazi bolesti mogu imati problema pri baratanju s brojevima, uključujući jednostavne matematičke radnje. Alzheimerova bolest može utjecati i na sposobnost vezanu uz vid, poput percepcije dubine ili viđenja boja.

Loše odluke - Pogledajte promjene u donošenju odluka, racionaliziranju i prosudbi. Osobe koje donose loše odluke cijeli život možda nemaju Alzheimera. Ali ako je osoba uvijek donosila logične odluke i vagala sve opcije, a odjednom pokazuje znakove loše prosudbe, to može biti znak.

Promjene osobnosti i raspoloženja - Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekoć samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.

Nebriga o izgledu - Iznenadni nemar za osobnu higijenu – ne peru se, stalno nose istu odjeću, ne peru zube – može upućivati na bolest. Kada osoba koja je cijeli život dom držala besprijekornim odjednom prestane čistiti i tjednima iza sebe ostavlja nered, to bi mogao biti znak za zabrinutost.

Otuđivanje od prijatelja i obitelji - Oboljela osoba mogla bi izbjegavati obitelj, prijatelje ili aktivnosti u kojima je nekad uživala. Umjesto da obrate pozornost na rupe u pamćenju ili komunikacijske probleme, one izbjegavaju situacije u kojima trebaju biti okružene drugima. Obično se srame jer ne mogu komunicirati ili izvoditi zadatke koje su nekad radile. Depresija povezana s Alzheimerom uzrokuje povlačenje iz društvenih situacija. Liječnici će dijagnosticirati Alzheimerovu bolest ili demenciju samo ako su dvije ili više funkcije mozga – poput pamćenja i jezičnih vještina – znatno smanjene, bez gubitka svijesti.

PROSLAVLJENI GLUMAC

Goran Višnjić stigao u Hrvatsku

Rođeni Šibenčanin u jednom od ranijih intervjua podijelio je zanimljive detalje iz svog života. Među ostalim, objasnio je zašto s djecom živi u Engleskoj

Naš proslavljeni glumac s holivudskom adresom Goran Višnjić (50) ponovno je stigao u Hrvatsku, a da boravi u Lijepoj našoj otkrili su iz zagrebačkog kazališta Teatar &TD. „Potpuno je normalno ravno iz Hollywooda navratiti u &TD i vidjeti što ima novoga na starim daskama. Tako je Goran Višnjić velikim pljeskom pozdravio predstavu ‘Bunker’, ispit iz režije V mladoga Patrika Sečena”, napisali su u objavi.

Rođeni Šibenčanin u jednom od ranijih intervjua podijelio je zanimljive detalje iz svog života. Među ostalim, objasnio je zašto s djecom živi u Engleskoj. „Jedan od razloga zašto smo u Engleskoj, a nismo u Hrvatskoj je to što u Hrvatskoj ipak više ljudi zna tko sam. Koliko god je

to nekad zahvalno jer vam se možda progleda kroz prste za neke stvari, s druge strane djecu gledaju ili pozitivno ili negativno kroz njihova oca. Mislim da im to ne treba, ne želim da imaju tu prtljagu.

Vidio sam jako puno primjera gdje su roditelji poznate osobe, a klinci se u tome pogube“, kazao je Goran.

Iako se njegov život čini kao priča o američkom snu, Višnjić je istaknuo da on na svoj uspjeh ne gleda tako. „Mislim da je puno toga još preda mnom, imam još velikih želja.

Ne mislim da sam gramziv, nego želim napraviti više, napraviti stvari koje prije nisam napravio. Ne gledam to kao san, nego kao svoj životni put“, kazao je 50-godišnji glumac.

07:39

07:49

Subota, 25.

02:56 PM Vedran, dokumentarni �ilm

03:19 PM Puls: Iza duge, dok.reportaža

03:29 PM Lijepom našom: Čakovec

03:59 PM Sve će biti dobro, serija

05:50 PM Potrošački kod

06:15 PM Alpe, Dunav, Jadran

06:45 PM Najbolji dan: Ana - Svađa s prijateljicom

06:53 PM Juhuhu pjesmica: Tata

06:55 PM Slatki i slani muf�ini

Ponedjeljak, 27. ožujka

11:11 AM Dnevnik 2

12:04 PM Puls reportaža

12:14 PM Nedjeljom u 2

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Plodovi zemlje

02:07 PM Kako je obranjena Hrvatska, dokumentarna serija

02:57 PM Majstori, hrvatski �ilm

04:10 PM Abeceda zdravlja: Dijabetička neuropatija

04:28 PM Zadar: More

04:58 PM Mir i dobro

05:23 PM Samo lagano

05:53 PM Glazba glasnija od potresa, HNK Zagreb

07:08 PM Tašket - Vrbovec, reportaža

Utorak, 28. ožujka

11:11 AM Dnevnik 2

12:04 PM Dr. Beck

12:39 PM Treća dob (HZJ)

01:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:12 PM Kod nas doma

01:57 PM Otvoreno

02:27 PM Vrtlarica: Ukrasne trave

02:57 PM Glas naroda, hum. serija

03:27 PM Toplička torta, dok. reportaža

03:40 PM Baština u objektivu: Crkva i samostan sv. Marije

03:45 PM Na rubu znanosti

04:35 PM Lijepom našom: Čakovec

05:40 PM Profesije osobno: Ante portas, dokumentarna serija

06:30 PM Sedam vrhova: Yukon - tragom zlatne groznice

Srijeda, 29. ožujka

11:11 AM Dnevnik 2

12:04 PM Dr. Beck

12:39 PM Znanstveni krugovi

01:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:12 PM Kod nas doma

01:57 PM Otvoreno

02:27 PM Zlatna liga

02:52 PM Što je klasik?

03:22 PM Silver narukvica za starije, dokumentarna reportaža

03:34 PM Zvonko Bogdan Požega 2022.

04:34 PM Izvan formata

05:04 PM (Re)kreativac: Klizanje

05:29 PM Otkrivamo Hrvatsku: Bakar

05:54 PM Šume i ljudi: Hrast crnika, dokumentarna serija

United 58 poražen od Sydney FC-a u posljednjoj minuti

Sydney FC osigurao je pobjedu s 1-0 nad Unitedom 58 u uzbudljivoj utakmici na Edensor Parku, Glasson je postigao pobjednički gol glavom u posljednjoj minuti utakmice. Nebesko plavi vratili su se na travnjak na kojem su pobijedili United 58 rezultatom 6-1 prošle sezone, no ovog puta čekao ih je mnogo teži izazov od strane domaćina.

Momčadi su igrale podjednako i konkurentski, obje su stvarale šanse za gol no nisu ih uspjele iskoristiti. Vrućina je također utjecala na igru, obje strane morale su uzimati pauze za nadoknaditi tekućinu kako bi s njom izašle na kraj. Sydney FC imao je prvu jasnu šansu utakmice kada je Taylora proigrao Segecic, ali njegov udarac obranio je Fragogiannis. United 58 potom je preuzeo kontrolu nad utakmicom i našao se nadomak pogotku u akciji Antelmija i Paynea, no Pavlesic briljantno brani. Sydney FC dobio je ponešto sreće na svoju stranu krajem prvog poluvremena i umalo postigao pogodak kada je Paullov udarac glavom s gol linije očistio Nizić.

Igra u drugom poluvremenu bila je otvorenija i uz-

budljivija, obje su momčadi nastojale postići prvi gol. United 58 već se ponadao da je u tome uspio kada je Antelmi pucao iz blizine, no Gurd je napravio ključnu intervenciju i obranio ovaj pokušaj. Sydney FC potom je povećao pritisak na obranu Uniteda 58 i stvorio pritom dobre prilike za Segecica, no on je dvaput promašio pucajući izvan kaznenog prostora.

Utakmica se već činila riješenom i bez golova, no Adamson se potom uputio u kazneni prostor i loptu nabacio Glassonu na drugu vratnicu koju on hladnokrvno šalje u gol udarcem glavom za dramatičnu pobjedu Sydney FC-a u 90. minuti.

United 58 u subotu, 25. ožujka, putuje na Seymour Shaw gdje igra protiv Sutherland Sharksa. Utakmica počinje u 18:30.

Melbourne Knig pobjede u napetoj

Melbourne Knights Media

Melbourne Knightsi prvi put ove sezone NPL-a Viktorije smjestili su se među prvih šest momčadi osiguravši pobjedu s 3-2 u uzbudljivoj utakmici protiv Melbourne Sharksa na JL Murphy Reserveu u subotu navečer.

Prvi gol za momčad u crveno-bijelo-plavom dresu Mitcha Horea i Ciarana Bramwella doveo je Knightse u vodstvo prije poluvremena, a Mohammed Sumaoro svojim je pogotkom zapečatio sva tri boda u 86. minuti na dramatičan način nakon što su domaći uzvratili udarac preko Luce Tevere i Chrisa Duggana.

Hore je postigao prvi pogodak u 23. minuti kada je loptu smjestio u donji kut gola s ruba kaznenog prostora nakon dobro odigrane akcije cijele momčadi.

Osam minuta kasnije Hore je dodao Ciaranu Bramwellu za završnicu pokraj bliže vratnice nakon briljantne akcije Gevara Nepomucena i Ivana Franjića po desnom

krilu. Bramwell je umalo postigao još jedan gol u 35. minuti riješivši se svog čuvara, no njegova je lopta završila na udaljenoj vratnici te u kaznenom prostoru te su Knightsi na poluvrijeme otišli s dva gola prednosti.

Unatoč tome što su Knightsi stvorili niz dobrih

prilika, rano tijekom drugog poluvremena Port Melbourne dao je sljedeći gol te smanjio zaostatak zahvaljujući Luci Tevereu koji je loptu iz poluvoleja uputio u gol nakon što je Chris Old�ied uspio blokirati inicijalni uradac glavom Michaela Eagera. U 76. minuti Sharksi su

Dandy City pretrpio poraz od Western Uniteda

Zoran Juraj SABLJAK

Dandy City nadao se osigurati drugu pobjedu sezone protiv Western Uniteda na travnjaku City Vista Paviliona prošle subote. Dandy je igrao neriješeno protiv Werribeea u teškom susretu tjedan ranije i htio se vratiti natrag među pobjednike.

Ali naišao je na otpornu postavu Western Uniteda koja je pobijedila u dvije od prve četiri odigrane utakmice te se želi uspeti na ljestvici.

Prvo poluvrijeme momčadi su igrale podjednako, no nijedna nije uspjela stvoriti izgledene gol prilike ili probiti protivničku obranu.

Rezultat je na poluvremenu bio 0-0, a obje strane trebale su veću kreativnost i probojnost u drugom poluvremenu.

Prvi gol konačno je pao u 57. minuti kada je Max Bisetto dao gol za 1-0 za Western Untied. Dandy City pokušao je odgovoriti, no nije uspijevao probiti obranu Uniteda. Domaćini su zadržali mršavo vodstvo sve do kraja utakmice i time odnijeli treću pobjedu sezone ostavivši Dandy City frustriranim.

Dandy City imat će priliku vratiti se među pobjednike

ovog petka navečer kada na Frank Holohan Reserveu ugošćuje Manningham Blues.

Utakmica počinje u 19:45. Dandy City trenutno se nalazi na 11. mjestu ljestvice, a Manningham Blues na šestom.

Ovo će sigurno biti uzbudljiv susret dviju momčadi koje nastoje igrati dosljednije i skupiti više bodova.

Zoran Juraj SABLJAK

hts zabilježili uzastopne utakmici protiv Sharksa

North Geelong Warriorsi pretrpjeli težak poraz protiv Hume Cityja

izjednačili golom Chrisa Duggana koji nije pogriješio pucajući s bijele točke nakon što ga je u kaznenom prostoru srušio Josh Phelps.

Posljednji su se ipak smijali Knightsi ugrabivši pobjednički gol u 87. minuti zahvaljujući zamjeni Mohammedu Sumaoru koji je dočekao

Već drugi tjedan zaredom, prošle subote Dinamo je bio prisiljen igrati s deset igrača u utakmici protiv odličnih Oakleigh Cannonsa. Rezultat je bio izjednačen, obje momčadi pokušavale su se izboriti za gol kada je kapetan Michael Grgić bio prisiljen napustiti travnjak radi nesmotrenog prekršaja u 31. minuti. Ponovnim pregledom ustanovilo se da prekršaj nije bio tako strašan kako je prvotno izgledalo, ali sudac nije promijenio odluku - Grgiću je pokazao crveni karton.

Unatoč prednosti igrača više, Oakleigh nije uspio to iskoristiti pa su obje momčadi na poluvrijeme otišle s rezultatom 0-0.

Gosti su na kraju uspjeli probiti se kroz Dinamovu obranu i povesti u 59. minuti nakon preciznog proigravanja Stefana Valentinija koji loptu relativno jednostavno šalje u mrežu.

Unatoč igri s čovjekom manje, Dunamo je pokazao pravi borbeni duh po kojem je poznat i suprotno očekivanjima postigao je izjednačujući gol u 75. minuti u gotovo istoj situaciji kao i Oakleigh. Predivno precizno dodavanje Shauna Timminsa pronalazi Christophera Diba koji s nekoliko metara udaljenosti postiže gol za 1-1. Oakleigh je dominirao

dodavanje Stevea Whitea te pobjegao obrani Sharksa i smjestio loptu u donji kut gola za sva tri boda za dečke iz ulice Sommers.

Subotnja pobjeda nad Sharksima koji su prošlu sezonu završili na drugom mjestu dovela je postavu Bena Cahna na peto mjesto

NPL-a Viktorije nakon prvih pet kola u kojima se susrela s četiri momčadi koje su prošle sezone završile među prvih šest.

Knightsi se ovog petka vraćaju u ulicu Sommers, gdje igraju protiv Altona Magica. Utakmica počinje u 19:30.

Deseteročlani Dinamo izborio remi protiv Cannonsa

otkako je Grgić napustio travnjak s 80 posto posjeda lopte, no nije uspio otići kući sa sva tri boda. Dinamo je s druge strane izborio bod na najteži mogući način, igrajući s 10 igrača tijekom 60 minuta i radi tog truda, ustrajnosti i iskazane hrabrosti zaslužio je sve pohvale.

Dinamo ove nedjelje, 26. ožujka, ponovno igra kod kuće gdje će ugostiti South Melbourne. Utakmica se igra na Churchill Reserveu, a počinje u 15 sati.

North Geelong Warriorsi pretrpjeli su poraz protiv Hume Cityja u posljednjem susretu protiv ove momčadi na Elcho Parku s 4-0 u kojem su drugi tjedan zaredom u obrani igrali slabo. Warriorsi od prvog kola nisu upisali nijednu pobjedu i sada nastoje poboljšati formu.

Hume City dominirao je od početka utakmice, prvi gol pao je već u drugoj minuti. Do 16. minute Hume je vodio s 2-0 ostavljajući Warriorsima težak zadatak. Hume u 39. minuti postiže treći gol i time okrunjuje igru u svoju korist.

Na poluvremenu je bilo

3-0 za Hume, Warriorse je čekala prava planina za pobijediti. Unatoč najboljim nastojanjima nisu uspjeli probiti obranu Humea i postići gol. U 79. minuti Hume postiže četvrti gol za 4-0bio je to ujedno i posljednji gol utakmice. Warriorsi su sada izgubili dvije utakmice zaredom, a posebice slabo djeluje njihova obrana. Morat će raditi na poboljšanju ako žele okrenuti sezonu u svoju korist.

Warriorsi u subotu putuju na CB Smith Reserve gdje igraju protiv Moreland City FC-a. Utakmica se igra u 15 sati, a Warriorsi se nadaju povratku nakon nedavnih poraza.

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK

Kad se činilo da je sinergija kluba i navijača bespovratno izgubljena, on je bio taj koji se postavio kao brana prema navijačima i bio njihov glas u klubu

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Pobjedom Dinama protiv Rijeke, od Plavih se u nedjelju oprostio jedan od

Ademi

je

jedan od najvećih

igrača u povijesti Dinama

najvećih igrača u maksimirskoj povijesti, kapetan Arijan Ademi. Bila mu je to čak 373. utakmica za Dinamo. Seniorsku karijeru započeo je u rodnom Šibeniku.

Dinamo ga je doveo 2010. kao slobodnog igrača, a to će se pokazati kao najbolji transfer u klupskoj povijesti. Momčad je preuzeo Vahid Halilhodžić i vrlo brzo je postavio Ademija na ključnu poziciju korektora u sredini terena.

U prve dvije utakmice Europa lige u kojima je Ademi bio u početnoj postavi Dinamo nije primio gol i šibenski pit bull vrlo brzo je zbog borbenosti i požrtvovnosti postao miljenik navijača, ali i igrač bez kojeg treneri nisu mogli zamisliti momčad. Pričalo se tada o tome da postane hrvatski reprezentatitvac, ali su stvari otišle drugim putem.

Ademi je, doduše, dobio tri poziva za hrvatsku reprezentaciju. Odigrao je 140 minuta u dvije utakmice protiv Južne Koreje i jednoj protiv Portugala, ali sve tri utakmice bile su prijateljske pa Ademi i dalje nije bio “zakaparen”.

Ubrzo je shvatio da pravu priliku možda nikad neće dobiti i hrvatska reprezentacija ga je zauvijek izgubila 2014. godine kada je počeo igrati za Makedoniju.

“Nema nikakve ljutnje. Ja sam sportaš, želim igrati za reprezentaciju i mislim da mi nitko ne može zamjeriti što želim nositi dres države svojih roditelja. Naravno, bit ću veliki navijač Hrvatske”, rekao je kada je odlučio igrati za Makedoniju.

Leona stigla do uspjeha karijere

Postala je četvrtom Hrvaticom kojoj je to uspjelo. Osim legendarne Janice Kostelić, prije nje su to napravile Ana Jelušić i Zrinka Ljutić

U studenom 2015. godine doživio je najveću dramu u karijeri kada mu je UEFA izrekla je četverogodišnju suspenziju jer je bio pozitivan na anabolički steroid stanozolol nakon utakmice u kojoj je Dinamo svladao Arsenal s 2:1 u Ligi prvaka.

Bila je to najveća kazna za jednog nogometaša u povijesti i situacija je djelovala nadrealno. Ademi nije odustajao. Trenirao je u Kustošiji, igrao amaterske malonogometne lige i sanjao dan kad će se vratiti. Sportski arbitražni sud je čak tri puta odgađao njegovu žalbu, da bi u ožujku 2017. godine prepolovio suspenziju s četiri na dvije godine.

Sud je u obrazloženju smanjenja kazne, ironično, naveo kako Ademi nije uopće kriv. Dinamo je bez njega izgubio prvenstvo od Rijeke, ali povratkom kapetana se sve promijenilo.

Ademi se odmah vratio u prvi sastav, preuzeo je kapetansku vrpcu i vratio i sebe i Dinamo tamo gdje im je mjesto. Dominacija u HNL-u pod kapetanom koji je nogometno uskrsnuo nikad više nije došla u pitanje, a Ademi

je postao prvi kapetan koji je poveo Dinamo u europsko proljeće poslije pedeset godina.

U samo tri godine to mu je pošlo za nogom čak dvaput i izgleda kao da je čitav klub sazrio povratkom svojeg kamena temeljca. U međuvremenu je postao i rekorder Dinama s čak 104 europska nastupa. U tom periodu osvojio je 21 trofej, što je više nego su osvojili Hajduk i Rijeka zajedno u HNL periodu.

Ipak, puno važnija ostavština je ona koju je ostavio kao osoba i lider. Da bi netko postao klupskom legendom mora ispuniti nekoliko kriterija. Nijedan od njih nije točno de�iniran, ali postoje igrači za koje vlada jednoglasan konsenzus da ih ispunjava.

Ademi je jednako skroman i normalan dečko danas kad je jedan od najboljih igrača Europa lige kao i prije 12 godina kad je kao golobradi klinac orao po Šubićevcu. To su prepoznale i tribine.

Sjever mu je posvetio veliku koreogra�iju, a njegove riječi na oproštaju od Dinama izazvale su suze stotinama navijača na Maksimiru. U trenucima kada je njemu bilo najteže i kad su ga suspendirali, Dinamo ga je branio.

Kad je Dinamu bilo najteže, Ademi ga je vodio. Kad se činilo da je sinergija kluba i navijača bespovratno izgubljena, on je bio taj koji se postavio kao brana prema navijačima i bio njihov glas u klubu. To mu nikada nitko neće zaboraviti. Dinamo je imao puno kapetana, ali Ademi je bio Kapetan.

Najbolja hrvatska skijašica Leona Popović (25) ostvarila je najbolji plasman u karijeri osvojivši drugo mjesto u završnom slalomu sezone Svjetskog kupa u Soldeuu. Bolja od nje bila je samo Slovakinja Petra Vlhova (1:51.38), dok je treće mjesto pripalo Mikaeli Schiffrin.

Popović je za pobjednicom zaostala 0.43 sekunde, a Schiffrin, koja ima 87 pobjeda u Svjetskom kupu, a čak njih 53 u slalomu, 0.86 sekundi. Za 25-godišnju hrvatsku skijašicu bilo je ovo prvo penjanje na pobjedničko postolje u utrkama Svjetskog kupa, a postala je četvrtom Hrvaticom kojoj je to uspjelo. Osim legendarne Janice Kostelić, prije nje su to još samo uspjele Ana Jelušić i Zrinka Ljutić.

“Stvarno, osjećaj je odličan. Drago mi je da sam podij proslavila s Petrom i Shiffrin. Drago mi je da sam bila bolja od Shiffrin danas. Super sam se osjećala, to sam iskoristila. Mislim, već sam se super osjećala i u Areu, samo šteta

Pobijedit ću, to uopće nije sporno, poručio mu je Miočić koji djeluje prilično samouvjereno

JonJones (35) se vratio borbama nakon više od tri godine i pobijedio Cyrila Ganea (32) u Las Vegasu na UFC-ovu eventu 285 te tako osvojio naslov prvaka teške kategorije. Odmah nakon borbe dao je izjavu u kavezu i poručio da je Stipe Miočić (40) sljedeći protivnik protiv kojeg se želi boriti, a sada mu se obratio putem Twittera.

“Stipe, samo ti, ja i UFC znamo istinu. Triput si me odbio u 2022. godini - u srpnju, rujnu i prosincu. Sada čujem glasine da se nećemo boriti ni u srpnju”, napisao je Jones. Miočić mu je odgo-

što sam tamo radila previše grešaka. Danas sam pokazala svoje dobro skijanje i nagradila samu sebe s podijem”, rekla je Popović.

Današnjim postoljem ušla je u Top 7 svjetskog slaloma, a to je ovako prokomentirala:

“Super priprema za sljedeću sezonu. Ovo se dogodilo samo od sebe, nije mi to bio cilj. Nadam se da ću nastaviti u istom ritmu.”

Leona, rodom iz Mrkoplja u Gorskom kotaru, je dugo godina u skijanju, a tek ove godine počela je praviti izvanredne rezultate. Bila je nekoliko puta među prvih deset skijašica, ali ovo je svakako najveći uspjeh, iza sebe je ostavila i Schiffrin, svjetsku skijašku legendu.

Bila nadomak pobjede

Inač, hrvatska skijašica je u andorskom Soldeuu obranila drugo mjesto iz prve vožnje na zadnjem slalomu sezone.

Bila je Popović nadomak pobjede, sjajno je odskijala i drugu vožnju te je s 43 sto�nke boljim vremenom s vrha

skinula dotad vodeću Mikaelu Shiffrin, osvajačicu Velikog kristalnog globusa, ali i Malog globusa u slalomu. Ipak, na pravom nivou bila je i Petra Vlhova te je i ona s 43 sto�nke nadmašila vrijeme hrvatske skijašice.

vorio ispod objave tako što je stavio plakat na kojemu su njih dvojica te je napisao: “Vidimo se u srpnju.”

Borba Jonesa i Miočića održat će se 8. srpnja. Miočić je u podcastu MMA Hour

Ariela Helwanija rekao: “Pobijedit ću, to uopće nije sporno.”

Na opasku da Jones nikad nije doživio poraz hladno je ustvrdio: “Znam, i baš je šte-

ta što će izgubiti i što će mu se pisati taj jedan.”

“Ne moram zamišljati, to će se dogoditi”, poručio je Miočić, koji se nije dao navući na stalna pitanja o tome hoće li mu ovo biti posljednja borba, ali je naglasio kako bi volio da se Francis Ngannou vrati u UFC kako bi, nakon što je svaki dobio po jedan okršaj, zaključili trilogiju i razriješili tko je bolji.

‘Stipe, samo ti, ja i UFC znamo istinu’

Oproštaj Arijana Ademija od Maksimira

S�pe Miočić borit će se s Jonesom 8. srpnja

Leona Popović, Petra Vlhova i Mikaela Schiffrin

Presretna Leona

NOGOMET DINAMO U MAKSIMIRU PREKINUO NEGATIVAN NIZ

Gledali smo ovaj vikend oproštaj čak dvojice

velikih kapetana, Ademi je s Dinamom pobijedio, a Škorić s Osijekom remizirao

Marin TOMAŠ

(Za

Hrvatski VJESNIK)

U26. kolu Hrvatske nogometne lige nije bilo previše iznenađenja.

Varaždin je sve bolji kako se bliži kraj prvenstva, a u subotu je svladao Goricu s 2:1 i napravio velik korak prema plasmanu u Europu. U prvom poluvremenu nije bilo puno prilika, a u 53. minuti je Brodić završio fantastičnu akciju domaćih.

Gorica se nije predavala pa je u 74. minuti stigla do poravnanja preko Mitrovića koji je bio najspretniji nakon kornera. Gorica je jurnula po sva tri boda, a domaćin je to kaznio u 87. minuti kada je Brodić u kontri pobjegao obrani i matirao golmana.

Osijek je kod kuće odigrao susret bez golova protiv Šibenika. Domaćin je bio nešto aktivniji, a najbolju šansu imao je Caktaš koji je u 69. minuti pucao penal, ali mu je udarac sjajno obranio Rogić. Bila je ovo oproštajna utakmica za kapetana i povremenog reprezentativca Škorića koji ide igrati u Kinu.

Hajduk je pobijedio Slaven Belupo s 1:0 na Poljudu. Nije to bila sjajna predstava Lekinih igrača koji su jako teško probijali blok gostiju. Početkom drugog dijela Pukštas je imao lijepu šansu, a odmah nakon toga je Livaja iz dobre pozicije pucao pored gola.

Trenutak odluke stigao je u 71. minuti i to golčinom. Gostujuća obrana odbila je jedan centaršut, a na loptu je natrčao Mikanović koji ju je s ruba šesnaesterca zakucao u mrežu.

Istra i Lokomotiva odigrale su 0:0 u utakmici bez previše šansi i naročite inicijative jedne od ekipa.

Dinamo je pobijedio Rijeku

Plavi stigli do ključne pobjede, Hajduk bolji od Slaven Belupa

‘Ostala mi je još samo jedna želja’

Ademi se emo�vno opros�o od Dinama: “Nisam mislio da će doći ovaj dan, mislio sam da ću završi� karijeru u Dinamu. Nisam još svjestan svega. Imao sam tremu u ovoj utakmici. Ovo je bila najvažnija pobjeda za našu momčad.

S Dinamom nisam još

osvojio europski naslov i to mi je želja koju još nisam ostvario. Kao klinac sam došao tu i ostvario mi se san kad sam obukao dres Dinama. Mislio sam da možemo osvoji� Europsku ligu. Da nije naišao onaj Villarreal, vjeru-

1:0 i prekinuo krizu od četiri utakmice bez pobjede. Već u prvoj minuti je Ademi koji se opraštao pucao glavom malo iznad gola. Uskoro se ozlijedio Petković.

Njega je zamijenio Drmić koji je zatresao gredu. Rijeka nije dominirala, ali je bila opasna iz kontre i nekoliko puta je Livaković čupao Dinamo. Ristovski je riješio utakmicu golom u 67. minuti kada je na ubačenoj lopti iz kornera ostao sam na drugoj stativi. Bio je to desnom beku Plavih čak treći gol u nastavku sezone.

Dalić optimističan uoči utakmice s Walesom

U kvali�ikacijama za Europsko prvenstvo najprije igramo s

Walesom u subotu, a potom u utorak s

Turskom

Hrvatska nogometna reprezentacija okuplja se prvi put nakon katarske bronce te prvi put nakon što je izbornik Zlatko Dalić produžio vjernost Savezu do 2026. godine. Pred ‘vatrenima’ su prve dvije kvali�ikacijske utakmice za Euro 2024. Prvo na Poljud stiže Wales (subota, 25. ožujka), a tri dana kasnije (utorak, 28. ožujka) gostujemo u Turskoj.

Što se tiče igračkog kadra, odnosno promjena u odnosu na popis za Katar, ispali su Ivo Grbić, Kristijan Jakić i Ante Budimir, dok se Dejan Lovren oprostio. Na popis su upali Nediljko Labrović, Luka Ivanušec i debitant Petar Musa, kao

i Mislav Oršić, koji ne igra u Southamptonu, dok je Bruno Petković pod upitnikom zbog ozljede koju je zaradio u nedjeljnom derbiju s Rijekom.

„Lijepo je se opet okupiti i biti zajedno. Napravili smo veličanstvene rezultate u pet i

pol godina moga mandata. To je više nego što smo postavili, još nismo svjesni što smo napravili, a i pored toga osjećam da imam energije i motiva za nastavak dalje i pokušati napraviti dobre rezultate ponovno“, rekao je Dalić.

Istakao je kako je naš cilj plasman na veliko natjecanje, a sve ostalo je uspjeh. „Moramo zadržati zajedništvo koje vlada. Moramo napraviti smjenu generacije, imamo potencijala i kvalitetu za to. Postavili smo ljestvicu jako visoko i očekivanja su velika. Moramo to svesti na neku realnost i biti smireni. Očekivanja treba opravdati“, zaključio je

Dalić.

Ovom pobjedom nad Rijekom Dinamo je dobio mir u kući

Vatrene će 28. ožujka dočeka� puni Poljud

Emo�van oproštaj