Kako zaštititi dijete od neprimjerenog sadržaja na Internetu

Djeci valja jasno dati do znanja da se nikada ni u kom slučaju ne bi trebala odvažiti na odlazak na sastanak s nepoznatim osobama bez znanja svoj roditelja netu svatko može vidjeti uključujući i one koje te podatke nikako ne bi smjeli vidjeti. Doduše, pri tome je važno biti posve otvoren i svakako spriječiti mogućnost da dijete doživi takav razgovor kao napad na vlastitu privatnost jer ga se špijunira.

Osim toga, treba ih neprestano upozoravati na prirodu Interneta te da jednom objavljena informacija tamo praktički zauvijek i ostaje čak i onda kada se čini da je to nemoguće.

Primjerice, kod servisa za razmjenu jednokratnih poruka koje se automatski brišu ne znači da će poruke dosta i biti obrisane (uvijek je moguće tehnička greška) ili da netko neće iskoristiti trenutak da napravi kopiju poruke snimkom zaslona.

U tom je smislu najranjivi- ja skupina tinejdžera koji ne razmišljaju o tome da njihovi budući poslodavci ili supruge neće naći smiješnom neku objavu, ili sliku koju u trenutku objave sami tinejdžeri smatraju zabavnom.

Stoga ih valja neprestano podsjećati i upozoravati da itekako budu obazrivi i pažljivi što objavljuju na Internetu jer bi neke objave i sadržaje u budućnosti mogli ozbiljno zažaliti, a Internet ne nudi jednostavnu tipku za brisanje. Nekoliko korisnih savjeta roditelje

Korištenje računala i izloženost različitim ekranima treba vremenski ograničiti u skladu s dobi djeteta, no korištenje Interneta nipošto ne treba braniti. Kao što se preuzima briga i odgovornost ponašanja djeteta u stvarnom svijetu, tako je treba preuzeti i kada je u pitanju svijet tehnologije, a jedan od ključeva uspjeha jest redovita edukacija i često razgovaranje s djecom o računalnoj etici, upoznavanju djece s posljedicama kada se krše pravila ponašanja na Internetu. Evo i nekoliko važnih i korisnih savjeta za roditelje:

Računala koja djeca koriste moraju biti u zajedničkim prostorijama (npr. dnevnoj sobi) tako da, dok dijete koristi računalo i internetske usluge, roditelj može pratiti ono što se odvija na zaslonu.

Počne li se na takav način dijete usmjeravati na korištenje Interneta od školske dobi, dijete starije školske dobi i tinejdžeri već bi trebali biti trebalo limitirati korištenje različitih zaslona na do dva ili tri sata dnevno s time da im se može dopustiti, pogotovo starijim tinejdžerima, da samostalno upravljaju vremenom kada će koristiti razne uređaje uz podučavanje posljedica kada ga koriste previše.

Važno je upamtiti i da djeca uče od roditelja pa i samima

Youtube omogućava aktiviranje ograničenog načina rada, a na pametnim telefonima u službenoj Youtubeovoj aplikaciji to će se učiniti tako da se odabere Settings, zatim General i onda se ručica pored opcije Restricted Mode treba pomaknuti udesno dovoljno educirani da i sami znaju kako bi se trebali ponašati na Internetu, kako pravilno reagirati i kako prepoznati prijetnje iako ih na to povremeno treba podsjećati

Valja provoditi vrijeme na Internetu s djecom, zajedno s njima gledati sadržaje koji ih zanimaju, usmjeravati ih na edukativne i druge korisne sadržaje no jednako tako odvojiti dovoljno vremena za igru. Ne treba braniti da djeca igraju računalne igre, nego ih treba igrati s njima te odrediti je li neka igra primjerena dobi djetetu.

Uputno je i kada se, primjerice, zajedno radi domaća zadaća koristiti pri tome Internet za pronalazak informacija te iskoristiti prigodu da se djecu nauči kako provjeriti točnost nađenih podataka (prema istraživanjima utvrđeno je da oko 60 posto djece informaciju koju nađe na Internetu smatra istinitom)

Treba ograničiti koliko dijete smije koristiti mobilne uređaje i računala. Pravilo je da djeca mlađa od dvije godine ne bi uopće trebala koristiti mobilne telefone niti računala.

Djeci predškolske dobi no starije od dvije godine može se dopustiti korištenje različitih zaslona najviše sat vremena dnevno. Školskoj djeci u dobi do 12 godina ograničenje bi trebalo postaviti na sat do sat i pol dnevno, s mogućnošću povećanja do maksimalno dva sata tijekom vikenda.

Tinejdžerima bi se također sebi, ako je to moguće, valja limitirati upotrebu raznih uređaja. Pogotovo kod kuće i toga se valja pridržavati. Djecu valja poticati da koriste računala i pametne uređaje za edukaciju i traženje korisnih informacija, a ne samo za zabavu i komunikaciju s vršnjacima. Treba im pomoći pri pronalasku takvoga sadržaja te pokazati zajednički interes Napraviti dogovor s djetetom

Valja uspostaviti jasna pravila za ponašanje na Internetu, zapisati ih i napraviti dogovor s djetetom te zatim provjeravati drže li se tog dogovora. Kao dio tih pravila svakako valja postaviti pravilo oda se dijete nikada i nipošto ne sastaje s osobama koje upozna putem Interneta, osim u vašoj pratnji. Nadalje, među tim pravilima svakako treba biti i pravilo da dijete nikada ne bi smjelo objavljivati osobne informacije poput adrese ili broja telefona, osim u vašoj pratnji i onda kada je to isključivo potrebno. Isto vrijedi i za objavljivanje fotogra�ija –za svaku sliku koju želi objaviti, dijete bi trebalo tražiti dopuštenje

Nemojte dopustiti da djeca samostalno otvaraju račune na društvenim mrežama; doznajte njihove lozinke i uvjerite se da su dovoljno sigurne te ih općenito podučite o računalnoj sigurnosti.

Također, informirajte se koje sve točno servise dijete koristi, te koje web stranice posjećuje. Otvoreno razgovarajte sa svojim djetetom o tome i upozoravajte na rizična ponašanja i opasnosti.

Roditeljska zaštita dobar je način da se spriječi da djeca dođu do neprikladnog sadržaja, a postoji cijeli niz internetskih servisa, aplikacija za mobilne telefone, kao i rješenja za računala koja nude upravo to.

Broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi u Hrvatskoj je te godine iznosio 1,58, dok je prosjek u EU bio 1,53. No, u 2022. rođeno je tek 33.990 djece, najmanje otkad se prati ta statistika

Umnoštvu zabrinjavajućih demografskih trendova, ohrabrujuće zvuči podatak da je u pandemijskoj 2021. stopa fertiliteta u Hrvatskoj porasla i premašila prosjek Europske unije, zauzevši 12. mjesto. Broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, podaci su Eurostata, u Hrvatskoj je te godine iznosio 1,58, dok je prosjek u EU bio 1,53. Godinu ranije taj je pokazatelj u Hrvatskoj iznosio 1,48, a u EU 1,50, dok je 2019. zaostajanje bilo i veće, 1,47 prema 1,53.

Na porast novorođene djece u 2021. već je ukazala i nacionalna statistika, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rođeno je 36.508 djece, 663 više nego godinu prije.

Ivan Čipin, profesor na Katedri za demogra�iju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, međutim, upućuje da se podaci Eurostata ne poklapaju s onim DZS-a, prema kojima je stopa fertiliteta u 2021. iznosila 1,62, čime bi se Hrvatska popela na sedmo mjesto u EU.

Pritom se Eurostat poziva na ‘prekid serije‘, a kako objašnjava Čipin, riječ je o novom popisu koji je poka-

Zemlje juga Europe imaju slabili fer�litet od onih sa sjevera

Baby boom u Hrvatskoj u vrijeme pandemije, pa strmoglavi pad…

zao da imamo manje žena u fertilnoj dobi u odnosu na ranije procjene. U svakom slučaju, kada je riječ o fertilitetu, smatra Čipin, Hrvatska ne stoji loše u EU.

“No, naš je problem dobna struktura koja ni uz takvu stopu ne može dati veći broj živorođenih u odnosu na onaj koji imamo i koji je puno manji od broja umrlih”, smatra ovaj demograf. Te je go- dine, k tome, smrtnost snažno porasla zbog covida-19; umrlo je 5689 osoba ili deset posto više nego u 2020. Tako je stopa prirodnog prirasta bila negativna, u zemlji je bilo čak 26.204 stanovnika manje nego godinu ranije. Glavni razlog zašto je 2021. bila uspješnija po broju novorođene djece od prethodnih Čipin vidi u pandemiji i lockdownu koji su donijeli

Na čelu Francuska, na dnu Malta

Ljestvicu i dalje predvodi Francuska sa stopom od 1,84 djeteta po ženi u reproduk�vnoj dobi, a razlog za zadovoljstvo ima i Češka koja je dospjela na drugo mjesto, sa stopom od 1,83. S druge strane, zemlja juga Europe imaju najviše razloga za zabrinutost, stopa fer�liteta na Mal� iznosi tek 1,13, u Španjolskoj 1,19, a u Italiji 1,25.

Roboti Ki Sustavi

Ukrajinci zahvalili Hrvatskoj na strojevima za razminiranje

Riječ je o pričuvnim postrojbama

Ovim strojevima iz

Hrvatske bitno ubrzavamo posao, ovo su jedni od najboljih robotičkih sustava u svijetu, poručili su iz

Hersona odgodu rađanja. Također, dodaje, pokazalo se da je kriza ipak bila blaža nego što se očekivalo, a poput drugih Vlada, i hrvatska je intervenirala s ekonomskim mjerama. “Naravno, bitna je bila i reakcija EU s planom oporavka, zato su efekti vidljivi diljem EU”, kaže Čipin. No, poboljšanje je bilo tek privremenog karaktera. Privremeni podaci DZS pokazuju da je u 2022. rođeno tek 33.990 djece, čak 2518 manje nego godinu ranije i najmanje otkad se prati ta statistika. Stoga, kada budu dostupne usporedive broje Eurostata za 2022., vrlo je vjerojatno da će hrvatska stopa fertiliteta opet pasti ispod prosjeka EU.

Najbolja nova hrvatska riječ je - ‘prestrujnik’

To je riječ za adapter za struju, druge dvije nagrađene nove riječi su ‘šećerice’ i ‘bakroza’

Čak 385 osoba predložilo je 538 novih hrvatskih riječi na sada već tradicionalnom natječaju za novu hrvatsku riječ koji provodi časopis Jezik, a podupire Zaklada „Dr. Ivana Šreter“. U uži krug natječaja ušlo je 15 novih riječi a među njima je povjerenstvo časopisa Jezika sada odabralo pobjednika.

Za najbolju novu hrvatsku riječ odabrali su ‘prestrujnik’, speci�ična riječ za adapter za struju. Naime, već postoji nekoliko hrvatskih riječi za adapter - pretvarač, pretvornik, prilagodnik, no postoji i najmanje deset različitih vrsta adaptera koji nemaju veze sa strujom. Tome su sada doskočili dr. sc. Tomislav Meštrović i dr. Ognjen Ožegić riječju prestrujnik koja sužava i pobliže određuje pojam adaptera, a to čini spretnije od izraza ‘strujni adapter’.

Predlagači ovogodišnje pobjedničke riječi na natječaju sudjeluju od 2017. godine, te su već dva puta bili u užem krugu s riječima ukožnica (tetovaža) i društvostaj (lockdown).

Druga nagrada ove je godine otišla dr. sc. Leonardu Štracu i Izabeli Štrac za riječ ‘šećerice’, zbirnom nazivu za šećernu repu, šećernu trsku te potencijalno i kukuruz šećerac - biljke od kojih se dobiva šećer. Tako da sada osim uljarica i žitarica, imamo i šećerice. Predlagatelji ove riječi na natječaj su se javili prvi put.

Riječ ‘bakroza’ donijela je treće mjesto dr. Marku Buknu i Martini Pehar, a radi se o hepatolentikularnoj degeneraciji ili Wilsonovoj bolesti kod koje dolazi do nakupljanja bakra u tkivu. Brojne bolesti u hrvatskom jeziku imaju nastavak -oza, koji se, iako je grčkog porijekla, smatra neutralnim.

Nova riječ bakroza za staru bolest uklapa se u sustav, značenjski je prozirna i laicima jasnija. Dakako nova riječ nema namjeru zamijeniti latinski, službeni naziv, ali lakše ćete razumjeti i zvučat će manje strašno ako ste oboljeli od bakroze, a ne hepatolentikularne degeneracije. Predlagatelji ove riječi također su prvi put sudjelovali na natječaju.

U �inalu su za nagrade konkurirale ove riječi:

1. bakroza - hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest

2. dimodojavnik - detektor dima

3. izazor - retrovizor

4. javnozborac/javnozborstvo - PR

5. krugotok - kružni tok

6. obrubnik - lajsna

7. odricajnica - disclaimer; izjava o odricanju od odgovornosti

8. otpadalište - odlagalište otpada

9. prestrujnik - strujni adapter

10. pridatak - plug in

11. prijevodnici - titlovi

12. prikaznik - displej

13. šećerice - biljke od kojih se proizvodi šećer

14. zaključaj - lockdown

15. znojilište - sauna

Olesandar Prokudin, šef hersonske oblasti, objavio je na svom Twitteru zahvalu Hrvatskoj, posebno tvrtki DOK-ING, obzirom da koriste strojeve za uništavanje mina koje je za njih proizvela ova hrvatske tvrtka. - Herson i okolica pretvoreni su u minsko polje. Uklanjanje je zahtjevno, a ovim strojevima iz Hrvatske bitno ubrzavamo posao. Ovo su jedni od najboljih robotičkih sustava u svijetu i dnevno mogu očistiti područje od četiri do pet tisuća kvadrata. Hvala vam na pomoći - objavio je šef hersonske oblasti, Olesandar Prokudin uz fotogra�ije na kojima se vidi robotski sustav za razminiranje kojeg je proizvela hrvatska �irma DOK-ING za Ukrajinu.

Riječ je o donaciji koja dolazi iz Amerike, a primopredaja dva robotska sustava bila je u veljači u Zagrebu. Od tada, ovi su roboti na terenu, svakodnevno čiste Herson i okolicu od velikog broja mina i svakako će spasiti živote u ovom opasnom poslu razminiravanja s kojim

Riječ je o pričuvnim postrojbama

Hrvatska, nažalost, ima dobra iskustva.

Kako je rečeno i na primopredaji u Zagrebu u veljači, za Ukrajinu se izrađuje još šest ovakvih robotskih sustava za razminiranje, a povratna informacija koju su iz Ukrajine objavili o radu stroja, svakako je velika pohvala proizvođačima.

„DOK-ING je pionir u proizvodnji robotskih i autonomnih sustava i opreme za posebne namjene. Tvrtka već više od 31 godine sa svojim inovacijama i novim tehnologijama spašava ljudske živote u opasnim okruženjima diljem svijeta. Tvrtka je prisutna u 40 zemalja svijeta, a svjetski najpoznatiji stroj za razminiranje MV-4 koji danas drži dominaciju s 80 posto globalnog tržišnog udjela je, zajedno sa strojem MV-10, isporučen Ukrajini“, poručili su u ponedjeljak iz tvrtke DOK-ING.

„U ovim tamnim i teškim trenucima kada čak nemamo niti struje, mi zaista možemo vidjeti tko su naši istinski prijatelji i ovom prilikom zahvaljujemo DOK-ING-u“, kazala je Alina Kozlova, predstavnica The State Emergency Service of Ukraine (SESU) još u Zagrebu na primopredaji, a sada, mjesec dana nakon toga, njene su se riječi dokazale i na terenu.

Dijelu Hrvata kući stižu pozivi za ratni raspored

Neki su građani na kućne adrese dobili poziv iz Ministarstva obrane u kojem stoji da se moraju javiti u Područne urede za poslove obrane za određivanje ratnog rasporeda.

Iz MORH-a pojašnjavaju kako se radi o redovnim aktivnostima vezanim za pričuvni sastav Oružanih snaga RH.

“Razvrstani pričuvnici pozivaju se u Područne urede za poslove obrane kako bi im se priopćio raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oruža- nih snaga RH. Većina pozvanih nalazi se na rasporedu u pričuvnim postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske, ali im raspored nije mogao biti priopćen tijekom 2020., 2021. i 2022. godine zbog pandemije COVID-19”, navodi MORH. Dodaju kako će tijekom ožujka, travnja i svibnja biti pozvano oko deset tisuća razvrstanih pričuvnika. S obzirom na neizvjesne okolnosti, vezane i uz rat u Europi, mnoge su građane pozivi uznemirili.

POVRATAK PUNIH 40 GODINA ŽIVIO JE PREKO ‘BARE’,

Radim to iz čiste sebičnosti. Ako želite dobru i prosperitetnu tvrtku sa sretnim zaposlenicima, morate im omogućiti neke osnovne stvari - plaćene putne troškove, topli obrok, ali i lijep godišnji odmor, kaže Sertić

Tamo gdje masiv Velebita uranja u more, u uvali između njegovih kamenih prstiju, smjestio se Jablanac. Mjesto s 50-ak duša, bez škole i trgovine, ali s crkvom, poštom i hotelom kakvog nema nigdje na Jadranu. U njemu gosti, vjerovali ili ne, borave potpuno besplatno!

Vlasnik Darko Matt Sertić hotel trebamo još ugraditi lift. Izvana radimo na hortikulturi. U tijeku je postavljanje solarnih panela na krov. Već prošle godine imali smo prve goste, naše zaposlenike, a od Uskrsa kreće nam nova sezona’, kaže Sertić.

Posebno ga veseli to što će u uglu hotelske terase, s koje puca pogled na Velebitski kanal i susjedni Rab, postaviti roštilj. U nedoumici je samo kako da iskoristi posebnost svog hotela – srednjovjekovnu kulu. Ostala je kao jedini podsjetnik na staro naselje Ablana iz 13. stoljeća, po kojem je hotel i dobio ime. Kula je izvana u dobrom stanju, a iznutra je šuplja, bez ikakvog sadržaja. Nama se čini idealna za uređenje manje galerije ili muzejskog prostora.