Medicinar

MEDICINAR List učenika Srednje medicinske škole Mostar  Šk. god. 2021/2022

INTERVJU SA MINISTROM RAŠIDOM HADŽOVIĆEM 29. GODIŠNJICA OD FORMIRANJA 4. KORPUSA ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE 14. 11. SVJETSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA

STEAM OBRAZOVANJE OPEN CITY MOSTAR 2021 TRI JUSUFOVE PORUKE VOZIM I AKO NE HODAM

MEDICINAR SADRŽAJ Uvodna riječ ........................................................................ 2 Intervju sa ministrom Rašidom Hadžovićem .......... 5 Ljetopis.................................................................................. 8 Pred odlazak u penziju ..................................................10 Snovi stvaraju budućnost.............................................18 29. godišnjica od formiranja 4. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine .................................19 14. 11. Svjetski dan borbe protiv dijabetesa..........21 Izgaranje u poslu prosvjetnih radnika .....................22 STEAM obrazovanje........................................................23 Maturanti IVa .....................................................................24 Maturanti IVb ....................................................................27 Maturanti IVc .....................................................................28 Maturanti IVd ....................................................................30 Biologija altruizma: Utjecaj dobrih djela na ljudsko tijelo .....................................................................................32 Svjetski dan hrane ...........................................................33 Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine ..................34 Sportske aktivnosti .........................................................36 Yunus Emre ........................................................................38 JEZIK. KULTURA. NJEMAČKA........................................39 "Nakon uslova boljih doći ćemo do eksperimenta i lijekova novih" ..................................................................40 Posjeta Medicinske škole iz Živinica .........................41 Školsko dvorište ...............................................................42 Takmičenja u Srednjoj medicinskoj školi Mostar .44 Open City Mostar 2021..................................................45 Evropski dan jezika .........................................................46 Jeste li znali? .....................................................................48 MEDICINSKA PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA ............49 “Jedan slatkiš jedno dijete”...........................................50 Tri Jusufove poruke.........................................................51 Ramazanska priča............................................................52 Kreativni čas Engleskog jezika ....................................52 Međunarodni dan prevencije vršnjačkog nasilja .54 Ljudsko tijelo .....................................................................55 Vozim i ako ne hodam ...................................................55 Uvođenje aktivnosti u svakodnevni život kroz planinarenje ......................................................................58 POZORIŠTE ........................................................................59 Adverts, brands and shopping habits......................60 Nakon partije šaha i kralj i pijun idu u istu kutiju.60 Hana Dizdarević ...............................................................61 Literarni kutak...................................................................64 Medicinar - list učenika Srednje medicinske škole Mostar Izdavač: Srednja medicinska škola Mostar Glavni urednik: prof. Jasmin Macić Redakcija: Hana Dizdarević, Sara Gaš, Kenan Maslo, Ajla Tunović, Lamija Mehremić Lektor: prof. Jasmin Macić Tehnička podrška: Edin Džiho Štampa: IC štamparija Mostar

2

Uvodna riječ Neizmjerna čast mi je što mogu najaviti novi broj časopisa Medicinar. Prošlo je već dosta vremena kako list učenika Srednje medicinske škole Mostar nije izlazio.

Svrha jednog školskog časopisa jeste da roditeljima, učenicima i nastavnicima obezbijedi informacije o radu škole. Na taj način se gradi odnos škole sa učenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. Veoma mi je drago što ponovo imamo prostor za predstaviti odjeljenja u školi i uspjehe naših učenika, aktivnosti u kojima su učestvovali da bismo podržali dalji razvoj učenika i kreiranje atmosfere pozitivnog takmičenja u školi.

Na samom početku moramo spomenuti ono po čemu su nekolike zadnje školske godine specifične. Pandemija Korona virusa je ta koja je obilježila zadnje tri školske godine, pa su tako ove godine bile baš izazovne kako za učenike tako i za nastavno osoblje.

Profesori su dali sve od sebe i podnijeli veliku žrtvu u novim okolnostima da bi djeci prenijeli cjelokupno gradivo iz svojih predmeta. Škola je adekvatno odgovorila na epidemiološke mjere. Kako je, nadamo se, pandemija već iza nas tako se u našem časopisu nismo ni previše bavili temama vezanim za nju, jer se previše i pričalo i čitalo u zadnje vrijeme baš samo o ovome.

Kako je ovo prvenstveno časopis naših učenika, tako će i najveći broj stranica ovog časopisa zauzimati njihovi radovi i ono što su radili tokom školske godine u raznim vannastavnim aktivnostima. Nakon uvodne riječi sa našom direktoricom, slijedi i intervju sa ministrom obrazovanja, nauke kulture i sporta Rašidom Hadžovićem.

Nekolike stranice smo posvetili i našim dragim kolegama koji su otišli u zasluženu penziju. Središnji dio časopisa je određen za naše maturante. Tu su između ostalog i radovi nekih naših profesora, projekti koje smo realizovali, a i neke zanimljivosti iz svijeta medicine ponajviše, kao i iz kulture i umjetnosti.

MEDICINAR

Riječ direktorice MEDICINAR: Napokon, nakon dužeg perioda list učenika Srednje medicinske škole Mostar će ugledati svjetlo dana.

Izuzetno sam sretna i ponosna što će list učenika Srednje medicinske škole Mostar ugledati svjetlo dana. Voljela bih kada bismo i sljedećih godina nastavili sa ovom lijepom tradicijom jer smatram da je to od velikog značaja kako za promociju naše škole tako i za kvalitetnu evidenciju svega što smo uradili tokom školske godine.

MEDICINAR: Kako bi opisali ne samo ovu školsku godinu, već i prethodne, koje su bile najviše u znaku Corona virusa?

Ova školska godina je, kao i prethodna obilježena Covidom, imala svoje izazove.

Smatram da je nastavni proces ove godine bio mnogo bolje organizovan, časovi su trajali duže te su učenici imali više prostora i za vannastavne aktivnosti. Urađeni su i neki projekti koji su mnogo doprinijeli Srednjoj medicinskoj školi Mostar. Želim se zahvaliti i čestitati svim učenicima i profesorima na postignutim rezultatima i na radu i zalaganju tokom protekle dvije godine. U ovom vremenu svaki uspjeh dobija više na značenju zbog navedene situacije.

MEDICINAR: Sa dosta truda i zalaganja profesora i cjelokupnog školskog osoblja uspjeli smo i iz ovakve situacije da izađemo kao pobjednici. Škola je uspjela da realizuje sve ono što jedna normalna školska godina i treba da ima.

Naravno, za to su prije svega zaslužni profesori kao nosioci nastavnog procesa,

a zatim i učenici koji su svojim radom i zalaganjem uspjeli postići izvanredne rezultate.

MEDICINAR: Da li smo spremni za neku kurikularnu reformu, i ustvari mora li doći, s obzirom da se društvo veoma brzo mijenja. Učešćem u nizu STEAM edukacija zahvaljujući projektu TABLA naši su uposlenici mogli prisustvovati jednom novom načinu gledanja na nastavni proces koji više uključuje učenike kao jednog od bitnijih faktora procesa. Da li ste zagovornik nekih većih promjena u sistemu obrazovanja i da li će ovakvi projekti kod nas naići na plodno tlo?

Nadam se da će ovakvi projekti naići na plodno tlo u Bosni i Hercegovini jer sam mišljenja da nastavnom procesu trebaju reforme u smislu angažovanja učenika i interaktivnoj nastavi.

Učenici su previše opterećeni učenjem obilnog gradiva koje često ne razumiju.

Mislim da je jako bitno da uče na način da im

3

MEDICINAR je gradivo interesantno. STEAM oblik nastave im to upravo omogućuje jer ih podstiče na razmišljanje i razumijevanje nastavnog sadržaja, te povezivanje nastavnih jedinki iz različitih predmeta prirodnih nauka.

MEDICINAR: Praktični dio nastave je jako bitan za medicinsku struku, da li ste zadovoljni kako se odvija praksa naših učenika, i da li ste zadovoljni opremom u kabinetima?

Zadovoljna sam praktičnom nastavom i profesorima koji predaju istu. Željela bih da učenici imaju i savremeniju opremu te se nadam da ćemo u budućnosti imati još bolje uslove jer smatram da je praktična nastava od izuzetnog značaja za njihovo dalje obrazovanje.

MEDICINAR: Nakon tri generacije, ova godine će maturanti napokon imati svoju mature, tj. obilježit će je onako kako su zaslužili, svečano.

Matursko večer će imati, ali ostaje žal za ekskurzijama koje su jedna od najljepših uspomena iz života.

Sretna sam što će učenici imati matursko veče jer je i to jedna lijepa uspomena koja će im ostati u pamćenju. Ekskurziju je bilo teško organizovati zbog situacije sa pandemijom koja je i ove školske godine obilježila naše živote. Ogroman broj zaraženih u prvom polugodištu nam je bio glavna prepreka za organiziranje ekskurzije. Nadam se da ćemo sljedeće godine biti u mogućnosti za organizacijom ekskurzije jer je to zaista nešto posebno i jedna lijepa uspomena koje se svi dugo sjećaju.

MEDICINAR: Pitanje koje se i samo nameće je kako zaustaviti trend odlaska mladih iz naše zemlje, kako ih zadržati u svojoj domovini, da ovdje grade svoju karijeru i osnivaju porodice.

Nadam se da će mladi pronaći prilike u svojoj domovini za rad i ostvarenje. Naša omladina je puna potencijala i talenata.

4

Velika je šteta da to ne iskoristimo ili da oni napuste našu domovinu. Znam da je nekad teško pronaći način za rad jer su nam uslovi u kojima živimo teški, ali ništa nije nemoguće ukoliko to istinski želimo.

Sigurna sam da učenici naše škole, ali i drugih srednjih škola u Mostaru i širom Bosne i Hercegovine, imaju dovoljno talenta i potencijala koji trebaju iskoristiti na najbolji način unaprjeđujući naše društvo i gradeći jedinu nam domovinu.

Mi moramo pronaći način i obezbijediti im sredstva i uslove za ostvarivanje njihovih ciljeva. Svako od nas treba dati svoj doprinos na tom putu, jer promjena prvo kreće od svakoga zasebno. Ne moramo ispraviti svaku grešku koja nam smeta, dovoljno je biti kap dobra u moru onoga što nam se ne sviđa.

Svim mladim ljudima koji žele ostati i graditi svoju domovinu, želim puno uspjeha na putu ka istom.

MEDICINAR: Vaša poruka za naše učenike i naravno za one koji će tek da nam dođu.

Dragi učenici, ostanite tako vrijedni, odgovorni, savjesni i društveno angažovani kao što ste i sada. Nadam se da će vam znanje i iskustvo stečeno u Srednjoj medicinskoj školi biti dobra odskočna daska za školovanje na fakultetu te za posao u budućnosti.

Budite promjena koju želite vidjeti u društvu. Izađite iz zone komfora jer sami određujete svoje granice i maksimume.

Sigurna sam da ste svi sposobni da ostvarite to što želite ukoliko to zaista i želite.

Budućim učenicima želim puno sreće, nadam se da će vam Srednja medicinska škola ponuditi sve ono što vam je potrebno za nastavak vašeg školovanja u budućnosti.

•••

MEDICINAR

Intervju sa ministrom Rašidom Hadžovićem Rašid Hadžović, rođen je 31.10.1972. godine u Mostaru. Osnovnu školu i Građevinsku tehničku školu završio je u Mostaru, a 1998. godine diplomirao je na Univerzitetu u Istanbulu, Inžinjerskom fakultetu, Odsjek za građevinarstvo.

Magistrirao je 2004. godine, a doktorirao 2011. na Građevinskom fakultetu, na Univerzitetu u Sarajevu. Zaposlen je na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru od 2000. godine u zvanju asistenta, od 2005. višeg asistenta i od 2011. u zvanju docenta. U periodu 2008-2010. i 2012-2015. obavljao je funkciju Prodekana za naučno-istraživački rad Građevinskog fakulteta i 2012-2015. predsjednika Upravnog odbora Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Kao stipendista programa JFDP (Junior Faculty Development Program), pod sponzorstvom Vlade SAD, bio je na specijalizaciji u akademskoj 2004/05. godini na Odsjecima za građevinarstvo Inžinjerskih fakulteta na Univerzitetu Missouri - Columbia i Univerzitetu California - Berkeley. Učestvovao je u izradi značajnog broja privrednih, te stručnih i naučnih projekata iz oblasti građevinarstva pri Građevinskom fakultetu. Spoljni je saradnik Turske agencije za koordiniranje i saradnju – TIKA na velikom broju građevinskih objekata širom Bosne i Hercegovine, kao i na Univerzitetu u Zenici, Politehničkom fakultetu, Odsjeku za građevinarstvo.

Objavio je dvije skripte, te veći broj naučnih i stručnih radova u časopisima i na međunarodnim konferencijama. Tečno govori engleski i turski jezik. Oženjen je i otac četvero djece.

Velika nam je čast što ste pristali izdvojiti vrijeme za naš časopis.

Od 23. septembra 2015. ste na poziciji resornog ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK. Jako ste izloženi, jer ste gotovo stalno u kontaktu sa ljudima. Kako se nosite sa svim pritiscima?

Svaki posao trpi određene pritiske, a posebno onaj koji je konstantno pred očima javnosti. Međutim, ukoliko je cilj da svojim djelovanjem date doprinos društvenoj zajednici, posebno u oblasti za koju ste usko vezani onda i pritiske i kritike prihvatate kao sastavni dio posla. Šta ste postavili kao prioritete u mandatu, i koliko ste zadovoljni ostvarenim?

Poboljšanje uvjeta u odgojnoobrazovnom procesu generalni je prioritet u mandatu. On podrazumijeva izgradnju i obnovu prostornih kapaciteta odgojnoobrazovnih ustanova, obezbjeđivanje 5

MEDICINAR tehničke podrške i učenicima i nastavnicima, zapošljavanje kadrova, komunikacija i koordinacija s drugim institucijama i organizacijama iz oblasti obrazovanja, a sve u cilju što kvalitetnije provedbe nastavnog procesa. Mjesta za unapređenje uvijek ima, međutim, dosadašnja ulaganja pokazala su rezultate, na naše zadovoljstvo. Nažalost, neki planovi zbog različitih okolnosti nisu mogli biti realizirani.

Prvim valom Corona virusa, od mjeseca marta 2020. obrazovne ustanove su bile privremeno zatvorene, pa je nastava organizovana na daljinu putem platforme E-škole. Da li ste zadovoljni kako se nastavno osoblje nosilo sa tim novim izazovima u nastavnom procesu.

S obzirom na to da je organizacija nastave urađena pravovremeno i shodno mogućnostima i specifičnostima odgojnoobrazovnih ustanova, a u skladu s propisanim epidemiološkim preporukama i naredbama, nastavni proces se realizirao na izuzetno zadovoljavajući način. Na samom početku pandemije kreirali smo online platformu E-škola, koja se pokazala kao kvalitetan komunikacijski kanal između nastavnika i učenika. Škole i nastavni kadar na najbolji način odgovorili su na izazove s kojima smo se suočavali posljednje dvije godine i pokazali društvenu odgovornost prema obavezama.

U nazad tri godine ključno pitanje u resoru je bilo kako će se od jeseni provoditi nastava. Opcije koje su se nudile su bile, ili povratak djece u školske učionice pod strogim epidemiološkim mjerama, što je mnogima predstavljalo problem zbog prostornih uslova, ili nastavak nastave na daljinu, odnosno online nastave? Vi ste se odlučili za ovu prvu opciju, što je bio, kako će se kasnije ispostaviti, pun pogodak.

6

Organizirajući nastavni proces za 2021/2022. godinu, naš cilj bio je vratiti djecu u školske klupe, naravno, uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. S tim u vezi, održali smo niz sastanaka s direktorima osnovnih i srednjih škola i uz konstantnu komunikaciju s nadležnim zdravstvenim ustanovama donijeli Instrukciju kojom smo propisali četiri modela odvijanja nastavnog procesa. Mogu kazati da je to bio izuzetno hrabar korak i na zadovoljstvo svih učesnika u odgojno-obrazovnom procesu ova odluka pokazala se ispravnom, a ono što je najvažnije učenici su svoje obrazovanje nastavili u učionicama sa svojim nastavnicima, profesorima i kolegama. U kontekstu ovog pitanja, bitno je istaknuti da smo i školske 2020/2021. godine bili jedini kanton u Bosni i Hercegovini, ali i regionu koji nije zatvarao škole, a sve iz razloga jer smo imali kvalitetnu kontrolu nad epidemiološkom situacijom i samim tim škole nisu bile izvor zaraze.

Iako je još prerano za razgovor o definitivnim učincima online učenja, neka istraživanja pokazuju da online učenje pozitivno utječe na zadržavanje informacija i oduzima manje vremena za poimanje sadržaja, što znači da bi okruženje online učenja moglo postati dio svakodnevice u budućnosti.

Online učenje ili učenje na daljinu do izražaja je došlo u periodu pandemije COVID 19, međutim, kada je riječ o njegovoj primjeni ono je odavno prisutno na određenim nivoima obrazovanja, konkretno na fakultetima i univerzitetima. Takav sistem, u navedenom periodu, prenio se i na osnovno i srednje obrazovanje pa shodno tome mnogo više o njemu govorimo. Kada je riječ o nastavi na daljinu u periodu pandemije, istraživanja pojedinih škola na području HNK su pokazala da su se nedostaci u predmetnoj nastavi osjetili do 30%, a u razrednoj 5-10%.

To je pokazatelj da je potrebno raditi na kombinaciji nastave u učionicama i korištenju savremenih komunikacijskih kanala, kako

MEDICINAR bi naša djeca bila u korak sa savremenim dostignućima, ali i na valjan način usvajali neophodna znanja i vještine. Zato je nastava na daljinu predviđena i Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNK koji je u proceduri, a sve u cilju neometanog pohađanja nastavnog procesa izostanka zbog bolesti, takmičenja i sl. Digitalizacija učenja i učenje putem savremenih komunikacijskih kanala definitivno će sve više biti prisutni u budućnosti.

Da li smo mi spremni za neku kurikularnu reformu? Djeci nastava mora biti zanimljivija i smislenija u kontekstu kompetencija važnih za 21. stoljeće. Da bi djecu rasteretili nepotrebnih činjenica i faktografije i stavili naglasak na smisleno učenje, kritičko promišljanje i rješavanje problema. Da im olakšamo torbe u suštinskom smislu. Hoće li se nastaviti prema istom modelu i sadržajima, ili ste zagovornik promjena?

Obrazovanje je cjeloživotni proces koji podliježe različitim promjenama i prilagođavanju savremenim trendovima, prije svega razvoju savremenih tehnologija. S tim u vezi, neminovno je da sadržaje i nastavne planove i programe treba prilagođavati potrebama tržišta, odnosno potrebama učenika i njihovim opredjeljenjima. Smatram da promjene koje doprinose unapređenju kvalitete obrazovnog sistema treba integrisati u nastavne planove i programe, a sve u cilju savladavanja opće naobrazbe i praktično primjenjivog znanja. Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK, kao i drugi projekti koje podržava Ministarstvo podrazumijevaju kurikularnu reformu temeljenu na ishodima učenja koje je definisala Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, ali i na PISA i TEAMS rezultatima.

Nastavnici 100 škola širom Bosne i Hercegovine su dobili jedinstvenu priliku za učešćem u nizu STEAM

edukacija zahvaljujući projektu TABLA koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a provodi organizacija Save the Children uz podršku poslovnih partnera, konkretno kompanije R&S d.o.o. Sarajevo. Istraživanja su pokazala da je kombinacija učenja i igre moćno sredstvo za uključivanje učenika u nastavni proces. Da li su ovakvi oblici budućnost obrazovanja?

Kombinacija različitih nastavnih metoda i tehnika uistinu može doprinijeti boljem i svrsishodnijem usvajanju nastavnog gradiva. Educiranje naših nastavnika s ciljem uvođenja inovativnosti u načine održavanja i pristupa poučavanju, nužnost je konstantnog unapređivanja obrazovanja.

Srednja medicinska škola Mostar jedna je od škola kojima je dodijeljena oprema iz projekta TABLA, a sve u cilju praktične primjene znanja i vještina putem savremene opreme. Cilj takvih oblika i načina učenja jeste povećanje efektivnosti i efikasnosti obrazovnog sistema koji će doprinijeti razvoju vještina kritičkog razmišljanja, kao i kompetencija koje će biti primjenjive u daljem procesu obrazovanja i na tržištu rada, i ono je zasigurno budućnost obrazovanja.

Jedno pitanje koje je proisteklo iz što boljih rezultata učenika Srednje medicinske škole Mostar na svim sportskim takmičenjima u gradu Mostaru, a i šire. Znamo da je osnivač zadužen za to, ali vaš neki komentar na to da ova škola još nema salu za tjelesni i zdravstveni odgoj. Znamo da treba dosta truda, zalaganja i odricanja da bi se postigli što bolji rezultati na svakom polju, ali ako učenik nema neke osnovne uslove za razvijanje svog talenta onda ćemo još dugo da tapkamo u mjestu.

Nažalost, postoje odgojno-obrazovne ustanove koje imaju nedostatak prostornih kapaciteta. Uprkos tome naša djeca ostvaruju izuzetne rezultate. Vlada Hercegovačko7

MEDICINAR neretvanskog kantona u ovom mandatu, doista je ulagala značajne napore u izgradnju i obnovu školskih objekata, s aspekta energetske efikasnosti. Imali smo određene kontakte sa potencijalnim investitorima dvorane i nadamo se da će to uskoro biti realizirano. S obzirom na budžetska sredstva, nismo u mogućnosti jednako postupiti prema svakoj školi. U tom smislu, neophodno je uključiti i druge nivoe vlasti, kako bi se učenicima i nastavnicima i profesorima osigurali najbolji uslovi, a samim tim kako mogli razvijati svoje talente i usavršavati se.

Emigracija mladih je u ubrzanom tempu, a razlozi i motivacije za odlazak uzimaju se ‘zdravo za gotovo’, a da se ne istražuju, niti se suprotstavljaju. Država progresivno stari, što negativno utječe na ukupnu populaciju. Koja bi bila vaša poruka maturantima Srednje medicinske škole Mostar, ali i onima koji planiraju da upišu ovu školu?

Svim maturantima poručujem da se vodeći svojim interesima i željama, a tragajući za novim znanjima i vještinama u budućem školovanju, pridržavaju svih odgojnih, duhovnih i moralnih vrijednosti koje su stekli tokom školovanja u Srednjoj medicinskoj školi Mostar. Takvi temelji sigurno će im biti najbolja vodilja u svim aspektima i privatnog i društvenog djelovanja. A budućim učenicima Srednje medicinske škole Mostar poručujem da će osim novih znanja koje steknu u ovoj školi, zahvaljujući odličnim kadrovskim resursima, dobiti nove odgojne i obrazovne vrijednosti koje im nikada niko neće moći otuđiti.

Vrijeme je da mladi ljudi shvate da je Bosna i Hercegovina njihova jedina domovina i da su svakoj drugoj državi građani drugog reda.

Mnoge ideje koje naši mladi ljudi imaju, npr. u pokretanju različitih biznis planova, mogu i trebaju implementirati u Bosni i Hercegovini.

•••

8

Ljetopis 1992/93.

Ljeto se laganim pokretima povlačilo u toplije krajeve,sunčeve zrake postajale slabije,a mi djeca strepili od granata koje su ostavile trajne ožiljke na našim mostarskim ulicama. Nastavu smo nastavili i usljed žestokih ratnih dejstava u podrumskim prostorima stambene zgrade ‘’Bejrut’’ – ulaz A. U samoj Mjesnoj zajednici ‘’Carina’’ nastava je organizovana i išao sam sa svojim najbojih prijateljem u iste prostorije,ali nismo pohađali istu školu. Tu su bile Gimnazija, Medicinska, Ekonomska, Trgovinska, Ugostiteljska, Elektrotehnička, Mašinsko-tehnička, Saobraćajna, Tekstilna i Građevinska. Jedinstvo, snaga i prijateljstvo su bili za nas temelj naših misli,snalazili smo se,nismo imali udžbenike i sve smo morali zapisivati. Grad je bio razrušen,bez vode i struje,a mi smo samo željeli igrati se žmure.

Novembar i decembar su mjeseci kada nismo mogli nastaviti učiti i ići u školu sa drugarima zbog otvorene agresije vojske RS na jedinice Armije BiH. Sjećam se da svog prijatelja od tada više nisam vidio,rekli su mi da se nalazi na ljepšem mjestu gdje nema pušaka i ljudi koji su nam oduzeli djetinjstvo i mladost,i koji nam prekidaju igranje u našem sokaku.

1993/94.

21.3.1994 počinje nastava koja se odvijala u IV Osnovnoj školi u Brankovcu.

U prvim razredima su bila 2 odjeljenja po 72 učenika. U mojoj generaciji je bilo 7 odjeljenja,učenika je bilo toliko da im se i ne zna broj. Ove godine ostadoše samo 2 odjeljenja.Mnoga pitanja su mi se vrzmala po glavi,a odgovore nisam dobijao. Gdje su svi ti učenici?Šta rade?Jesu li i oni na tom ljepšem mjestu kao moj prijatelj? Poznavao sam neke učenike i 3. i 4. razreda naše škole i mogu sa sigurnošću reći i da pored velikog broja medicinskih tehničara išlo je i 14 frizera.

Već sljedeće školske godine imali smo novu

MEDICINAR lokaciju i bili smo u Drugoj Osnovnoj školi na Šehovini,nastava je bila podijeljena u 3 smjene,a časovi trajali po 35 minuta. Tada,po prvi put od početka rata smo imali čitave časove,koje ne prekine bacanje granata.

1995/96.

95’ prelazimo na Tekiju,gdje se nastave odvija u 2 smjene u 4 učionice.Časovi su tada trajali 45 minuta. 262 učenika su tada pohađala školu.Podijelili su nam teke i olovke,ali nam je falio kabinet za praktičnu nastavu. Uz podršku prof. Elbise Kapić sastajali smo se van nastave,pisali i tako objavili prvi časopis ‘’Medicinar’’. Te godine je i prvo izdanje časopisa bilo promovisano.

To je bila moja zadnja godina srednje škole i bio sam ponosan na sebe što sam ustrajao i što mi rat i granate nisu stale na put ka mom životnom snu.Konačno ću raditi ono što volim. Zaposlio sam se u ‘’Velmos’’ i viđao moje drugare i mnoga poznata lica koja su tada počeli ići na praksu. Bilo ih je sveukupno 252,a sa nastavom su krenuli 2.9.

1996/97.

Te godine bilo je 43 muškarca i 202 djevojčice. Školska zgrada je bila na Tekiji u skučenom prostoru. Prof. Vesna Milavić je oformila zabavnu sekciju i odaziv je bio velik.

Učenici su pripremali plesne tačke i pjesme za određene prigode. Također,formirana je i literarno-recitatorska sekcija koju predvodi Kapić Elbisa. Prva poslijeratna priredba održana pod nazivom ‘’Mladi svome gradu.’’

Godinu kasnije,97’ za Dan državnosti BiH ,učenici medicinske škole su učestvovali na raznim manifestacijama na području Mostara. 98’ je održana petodnevna i prva poslijeratna ekskurzija u Mađarsku.

2001. godina Organizovano takmičenje srednjoškolaca u HNK. Najbolji esejista Adla Velagić, a najuspješniji glumci njene kolege iz Medicinske škole. Također, bili su organizovani peti susreti medicinskh škola u Bihaću, a učenike

su vodile profesorice Elbisa Kapić, Vesna Milavić, Aida Šteta i direktor Alija Muhibić.

2003. i 2004. godine učenici su još uvijek pohađali nastavu na Tekiji.

2007. godina Od 19.-20. aprila Medicinska škola učestvuje na petom festivalu srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH i izlaže svoju predstavu pod nazivom ‘’Ordinacija’’ i dobija zahvalnicu, također te iste godine je održano treće državno debatno takmičenje u Hotelu Sunce u Vogošći. Učenica Medicinske škole Jasmina Salčin je prisustvovala i učestvovala na takmičenju. 2006/07. godine učenicom generacije je proglašena Jasmina Tanović koja je danas profesorica Srednje Medicinske škole.

2009. godina Sjedio sam sa jedinim svojim drugom na kafi i reče mi da su školu prebacili na neko drugo mjesto. Kasnije saznajem da škola egzistira u novoj školskoj zgradi koja se nalazi na sjevernom dijelu grada Mostara, na adresi U.S.R.C ‘’Mithad Hujdur-Hujka bb’’ Opremljenost škole je bila oskudna, pogotovo informatička oprema i oprema za izvođenje nastave iz praktičnih predmeta.

2010. godina 30.09.2010. godine održana je svečanost otvaranja škole i završetka radova 1.faze školskog objekta. Prisustvovao sam toj manifestaciji i rado se prisjetio poznatih i dragih lica koja su mi ostala duboko urezana u srcu i lijepim sjećanjima. U periodu od septembra do novembra 2011. godine u potkrovlju školske zgrade izgrađena je jedna učionica na inicijativu direktora škole i time završena gradnja objekta.

I dan danas prošetam hodnicima škole, jer moje dijete je nastavilo mojim stopama i pohađa Srednju Medicinsku školu. Škola je godinama postajala sve ljepša i inovativnija.

Iako su postojale 3 zgrade u našim srcima

9

MEDICINAR su to bila 3 mosta koja povezuju 3 različite nacije, 3 različita perioda, 3 različita jedinstva i mnoga sklopljena prijateljstva čak i u teškim ratnim momentima. Mnogi profesori su ostavili svoje tragove u sve tri škole, ostali ustrajni i izveli mnoge generacije podarivši nam nešto što nam niko nikada oduzeti ne može, a to je znanje. Počevši od podruma

u ratnom periodu, danas Medicinska škola je u potpunosti izgrađena i mnogi budući medicinski tehničari, laboranti, farmaceuti, fizioterapeuti, doktori je pohađaju sa osmijehom na licu i mnogim lijepim iskustvima i stečenim znanjem.

Hana Dizdarević, Sara Gaš i Kenan Maslo IVa

•••

Pred odlazak u penziju Ovaj razgovor je samo mali dio zahvalnosti i pažnje prema našim dragim prijateljima, kolegama koji odlaze u zasluženu penziju.

Svojim radom i djelovanjem su dali trajni pečat našoj školi. Čitav svoj radni vijek proveli su s učenicima radeći u razredu poučavajući učenike iz generacije u generaciju. Riječ je o profesoricama Vesni Milavić i Anđi Šarić, a također, tu je i sekretar naše škole Bajazit Dumpor – Baja. Njihova smo draga lica svakodnevno susretali u zbornici, u razredu ili na hodnicima naše škole. Ostavili su na svakog, sigurno, pozitivan dojam, pokušavajući lijepim savjetima skrenuti pažnju na neki problem. Želimo našim dragim profesoricama, i naravno našem sekretaru, sve najbolje u daljem životnom putu, da uživaju u mirnim danima i sa lijepim sjećanjima na našu Medicinsku školu u kojoj su ostavili neizbrisiv trag. S radošću ćemo ih se sjećati, kako mi kolege profesori, tako i učenici.

Vesna Milavić je rođena 22. februara 1955. u Sarajevu. Ponosna majka dvoje djece. Završila je Medicinski fakultet u Sarajevu. U Srednjoj medicinskoj školi Mostar je počela raditi 25. marta 1994. godine. Učesnik je brojnih naučnih skupova nacionalnog i međunarodnog karaktera.

Već dugo vremena uspješno učenicima potiče želju za učenjem i napredovanjem 10

te usađuje ljubav prema nauci. Bila je pokretač i učesnik mnogih školskih seminara, predavanja, manifestacija kroz svoju veoma bogatu profesionalnu karijeru. Dugo godina, sa mnogo uspjeha, vodila Debatski klub Srednje medicinske škole. Profesorica Vesna je vodila prvu poslijeratnu ekskurziju svih srednjih škola u Mostaru. Važi za jednu od najomiljenijih profesorica. Kroz cijelu svoju karijeru prema kolegama se odnosi prijateljski, korektno i sa uvažavanjem, promiče humanističke vrijednosti i širi, toliko potrebnu, pozitivnu energiju Profesorica Vesna Milavić je za ovaj intervju podijelila s nama svoja

MEDICINAR dosadašnja iskustva i znanja iz svoje bogate karijere, te dala svoje savjete za maturante koji razmišljaju o upisu na studije, i tako ulaze u svijet nauke, na čijem polju djeluje evo skoro 30 godina.

Vrlo mladi ste sjeli za katedru. Možete li se prisjetiti vaših prvih časova?

Moji prvi časovi su bili zanimljivi i meni i mojim učenicima. Odmah sam se potrudila da im prikažem suštinu poziva i zašto se trebaju truditi i učiti.

Ako budu učili moći će uvijek pomoći ljudima, u bolesti i u prevenciji.

Ako možete prizvati sjećanja na 25.03.1994, dan kada ste počeli predavati u Medicinskoj školi Mostar.

Kako je izgledao taj vaš prvi radni dan, kako ste se za njega pripremili?

Tog dana se sjećam kao neke svečanosti i čak sam se potrudila da se obučem u skladu sa svojim osjećajem uzbuđenja. Bio je to čas za 4 razred, čas za maturante. Dakle, kada bi sumirala u jednu riječ, moj prvi čas, tog marta je bio svečanost.

Koliko se stanje promijenilo u Medicinskoj školi Mostar od kako predajete?

Mogu reći da se mnogo toga promijenilo i u metodologiji (mogućnost istraživanja, internet, te praćenje novih trendova), informatizacija je uveliko doprinijela da učenik bude u centru tj. da se razvija učeničko kritičko mišljenje i kreativnost.

Je li neko poseban imao utjecaj na vas pri odabiru zvanja vase profesije, i što ste se baš odlučili da studirate medicinu.

Nisam im ala inspiraciju u bliskima, ali sam i kao dijete htjela da budem predavač ili ljekar. Maštala sam o karijeri pedijatra, a eto put me odveo da predajem ono što najviše volim i najbolje znam pa se medicinska struka i moja ljubav ka prenošenju znanja spojila i sada radim ono sto najviše volim.

Studirali ste na Medicinskom fakutetu Sarajevo. Kakva ste iskustva ponijeli odatle?

Predivno. Studirala sam Višu medicinsku školu pri Medicinskom fakultetu u Sarajevu, sa najboljim profesorima u tadašnjoj Jugoslaviji. Kada se položi ispit iz biohemije i anatomije osjećaj je bio kao da se završio cijeli studij, a to je bio tek početak izazova.

Uglavnom nosim divne uspomene od druženja preko učenja i truda da se dokaže ko je bolji.

Predavali ste brojnim generacijama učenika. Novo vrijeme je donijelo nešto novo, nešto čega nije bilo ranije. Kako je to uopće predavati današnjim generacijama u ovo moderno doba. Jesu li sadašnji učenici isti kao što su nekada bili?

Nova tehnilogija i informatizacija je donijela malo smetnji na polju fokusiranja pažnje (jer ipak mogu korsititi mobitele sa svim aplikacijama u toku časa). Međutim, moj odnos prema učenicama je posve isti jer ja i dalje prepoznam one koji se trude i vrijedni su, a mogu reći svi moji učenici su takvi. Moj čas je baziran na interakciji i primjerima te praktičnom radu, stoga oni imaju svu moju pažnju kao i ja njihovu.

Svijet je danas poprimio jednu novu dimenziju, pa su i roditelji dio internetskog svijeta u kojem je komunikacija puno brža i jednostavnija. Tako je i odnos s roditeljima drugačiji, pišu mailove I mogu imati direktan kontakt s vama telefonski, i imaju u vidu skoro sve što se događa u školi. Koliko je to dobro, a koliko loše, posebno prije zaključivanja ocjena?

Imperativ je da roditelj ima uvid u ono što djeca postižu u školi. Meni nimalo ne smeta taj dodatni kontakt s njima, čak šta više, oni se sami donekle informišu o nama važnim stvarima te je na meni samo da ih dodatno usmjeravam. Uglavnom, ako ne 11

MEDICINAR pratimo trendove, nećemo biti u stanju pružiti najbolje od sebe.

Kako uskladite sve obaveze u školi i oko škole sa porodičnim životom?

Udata sam i majka od svoje 25. godine i nikad mi nije predstavljao problem da uskladim svoje obaveze. Važno je da imate razumijevanje i podršku od strane bliske porodice te da volite ono što radite, a ja imam oboje.

Nastavnik je odgojni i/ili obrazovni radnik? Čemu dajete prednost i zašto?

Odgojnom definitivno. Najvažnije je da odgojimo moralnog medicinskog tehničarasestru, a znanje će svakako usavršavati u toku života.

Je li bitno da profesor bude omiljen među učenicima? Šta ga čini omiljenim?

Bitno je da je prihvaćen, a ako je omiljen to je najveći kompliment. Pitate me ovo pitanje vjerovatno jer negdje kruže priče o mom imenu kao omiljenoj profesorirci i mnogo sam sretna. Ipak učenici prepoznaju zaštitinički odnos i odnos pun razumijevanja.

Nastojim da sam tu za njih, ne samo iz uloge njihove profesorice, nego i iz uloge odraslog autoriteta koji ih može uputiti, savjetovati.

Kakav je osjećaj bio kada ste prvi put vidjeli svog učenika u bijelom mantilu na radnom mjestu?

Učenici su na neki način moja djeca i moj ponos. Izvela sam mnoge generacije i gotovo je nemoguće ući u bilo koju ustanovu, a da ne sretnem nekog svog bivšeg đaka.

Mislim da je to obostrani osjećaj pripadanja, poštovanja i ponosa.

Pored korektnog odnosa prema svim učenicima, koji je to još vaš recept za izvanrednu disciplinu učenika na vašem času, i koje osobine volite kod svojih učenika, a koje vam baš i nisu omiljene?

12

Ja mislim da je kreativan pristup radu kao i veliko razumijevanje i prihvatanje njihove ličnosti suština mog pristupa,. Kod učenika volim njihov analitički um, a ono što mi smeta je neodgovornost.

Na šta ste najponosniji kada je u pitanju Vaš rad i angažovanje tokom cjelokupne karijere?

Ponosna sam na sve ljekare ,doktore nauka i sve ostale uspješne učenike. Također sam ponosna na sve divne mlade uspješne ljude koji su se isticali korz projekte Civitas i Soros Debatni klub. Ono što je jako simpatično je da u sadašnjem kolektivu u kojem radim, većinom rade moji biviši učenici.

Koji savjet imate za maturante koji će upisati ili razmišljaju o upisu na studije? Što bi im taj studij mogao donijeti?

Svakako da po završetku studija postoje šire mogućnosti iako mislim da je medicinska škola jako dobar temelj za jaku lijepu karijeru. Što se tiče studija, bitna je namjera, volja i usmjerenje na cilj. Bez zalaganja i truda nema ni uspjeha.

Koji savjet možete dati mladim diplomantima koji su završili studije?

Na koje prepreke bi mogli naići i kako ih savladati? Jer do posla se baš ne dolazi brzo..

Diplomantima savjetujem da se bore za svoje mjesto pokazujući svoju volju za radom i učenjem u praksi. Do posla se ne dolazi lahko, ali je važno sticanje iskustva i praktičnog rada a svakako nije isključen i volonterski rad u samom početku karijere.

Možte li se osvrnuti na položaj mladih u BiH generalno? Kako afirmisati mlade vrijedne ljude, da još više zavole ovu našu jedinu državu, i da ovdje grade svoju budućnost?

Mislim da je jako nezahvalno pričati na ovu temu jer je ova država mjesto u kojem se

MEDICINAR nedovoljno cijeni trud, rad i znanje, i nažalost ja u ovom trenutku nemam neki recept za savjetovati mlade da ostanu ovdje.

Vi ste po struci zdravstvena radnica, a radni vijek ste proveli u školi. Kako ste pomirili ta dva svijeta?

Mislim da sam u prethodnim pitanjima odgovorila na slično pitanje. ( pitanje br 4) Neka neostvarena želja, da imate sad priliku tu otputovati, to bi bilo gdje?

Nemam neostvarenih želja, a recimo naredno putovanje, koje planiram, je Istanbul.

Nešto za kraj…

Za uspjeh u bilo kojem segmentu života bitno je imati ljubav prema pozivu i ustrajati bez obzira na sve prepreke.

•

Dr. Anđa (Ljubo) Šarić – doktor matematičkih nauka •

• •

•

•

•

Rođena 02.02.1956. godine u Donjem Žabaru, opština Donji Žabar, Bosna i Hercegovina.

Završila Pedagošku akademiju u Tuzli 1979. godine, Završila Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru 2004. godine i stekla zvanje profesora matematike i fizike.

Magistarsku tezu odbranila je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu 2013. godine i stekla akademsko zvanje magistra matematičkih nauka.

Trenutno obavlja poslove profesora matematike i fizike u Srednjoj medicinskoj školi u Mostaru.

Učesnik je naučnih skupova nacionalnog i međunarodnog karaktera, a do sada je objavila nekoliko naučnih radova.

Profesorica Anđa Šarić je predano i usredotočeno odrađivala svaki svoj čas u razredu, sa mnogo simpatije i obzira prema učenicima, širila im vidike i pripremala ih za život, potičući kritičko mišljenje i toleranciju. Profesorica je, također, za ovaj intervju podijelila s nama svoja dosadašnja iskustva i znanja iz svoje bogate karijere, te dala svoje savjete za maturante koji razmišljaju o upisu na studije.

Ako možete prizvati sjećanja na 01.09.2005. dan kada ste počeli predavati u Medicinskoj školi Mostar.

Kako je izgledao taj vaš prvi radni dan, kako ste se za njega pripremili?

Moj prvi radni dan u Medicinskoj školi Mostar za mene je bio isti kao I drugi radni dani provedeni u drugim školama u kojima sam radila prije 1. 9. 2005.. Ili ipak kad se malo prisjetim, priznajem da je bilo nešto i drugačije. Zbornica mala, manja od dnevne sobe u jednoj porodičnoj kući, a u njoj 13

MEDICINAR nekoliko profesora, kao dobrih domaćina, koji su mi poželjeli dobrodošlicu. Male učionice sa puno učenika, koji su bili vrlo vrijedni i sa primjerenim ponašanjem.

Koliko se stanje promijenilo u Medicinskoj školi Mostar od kako predajete? Što se tiče infrastrukture, stanje se u mnogome promijenilo na bolje. Škola je dobila prostorno velike učionice i moderne kabinete. Povećao se broj učenika, što čini razliku naspram ostalih srednjih škola, a kada je riječ o kolektivu škole, on je ostao nepromijenjen, kao i od prvih dana, veoma dobar i složen, kao jedna velika porodica.

Je li neko poseban imao utjecaj na vas pri odabiru zvanja vaše profesije, i što ste se baš odlučili da studirate fiziku i matematiku.

Sama sam odabrala da upišem Pedagošku akademiju u Tuzli, pošto sam se u matematici isticala od prvih razreda osnovne škole. Matematika tada nije bila sama na akademiji, pa sam sa njom studirala i fiziku.

Pošto sam dijete iz porodice koja se bavila poljoprivredom, nisam mogla tražiti studij matematike na nekom filozofskom fakultetu u velikom gradu.

Studirali ste na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Kakva ste iskustva ponijeli odatle?

Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru bilo mi je jako teško jer sam već imala porodicu I radne obaveze. Tu su mi studenti, koji su svugdje isti, pomogli oko literature i svega što mi je trebalo, kao da sam njihovih godina.

Predavali ste brojnim generacijama učenika. Novo vrijeme je donijelo nešto novo, nešto čega nije bilo ranije. Kako je to uopće predavati današnjim generacijama u ovo moderno doba. Jesu li sadašnji učenici isti kao što su nekada bili?

14

Svako vrijeme ima svoje dobre i loše strane. Današnji učenici su malo manje poslušni, sa slabom motivacijom zbog cjelokupnog stanja u društvu. Rad se bitno prestao cijeniti. Prije, ako bi bio uspješan, morao bi biti unaprijeđen. Učenik koji je bio odličan, drastično je imao bolje predispozicije da upiše bolji fakultet, tu bi dobio i stan, stipendiju, i imao je veoma veliku vjerovatnoću da će se zaposliti odmah nakon studija. To je velika motivacija koja vas tjera da učite, da se trudite da izgradte što bolju karijeru. Danas se taj trud u školi nekako manje cijeni, jer poslije se sve svede na isto. Prosjek, trud, zalaganje su manje bitni od nekih drugih stvari.

Svijet je danas poprimio jednu novu dimenziju, pa su i roditelji dio internetskoga svijeta u kojem je komunikacija puno brža i jednostavnija. Tako je i odnos s roditeljima drugačiji, pišu mailove i mogu imati direktan kontakt s vama telefonski, i imjau uvid u skoro sve što se događa u školi. Koliko je to dobro, a koliko loše, posebno prije zaključivanja ocjena?

Također, i ovdje ima i dobrih i loših stvari.

Teško je izbalansirati sve želje roditelja, jer svaki roditelj svoje dijete vidi kao najbolje. Ja sam uvijek težila da budem pravedna prema svim učenicima. Pa tako, dok bih ocjenjivala pravedno za znanje, trud i zalaganje, nekim bi roditeljima stala na žulj, pa bi nekad i bilo nekih trzavica, ali svojim iskustvom bih to sve riješila. Teško je napraviti taj balans između želje roditelja i stvarnog stanja kojeg prikazuju njihova djeca u školi.

Kako uskladite sve obaveze u školi i oko škole sa porodičnim životom? Škola mi je uvijek bila na prvom mjestu.

Ali isto tako, porodica zbog toga nikad nije ispaštala jer sam stizala da odradim i sve kućne obaveze. Jedino sam ja ta koja je žrtva svog prevelikog rada i zalaganja, kako u školi na poljima matematike i fizike, tako i u kući,

MEDICINAR radeći do kasno u noć. Kad se voli ono što radiš, sve se stigne.

Nekome odmah, a nekome za malo vremena, ali će biti svoji ljudi.

Nastavnik je odgojni i/ili obrazovni radnik? Čemu dajete prednost i zašto?

Možete li se osvrnuti na položaj mladih u BiH generalno? Kako afirmisati mlade vrijedne ljude, da još više zavole ovu našu jedinu državu, i da ovdje grade svoju budućnost?

Dajem prednost odgoju. Bolje je odgojiti čovjeka, nego ga naučiti nekom nastavnom sadržaju.

Je li bitno da profesor bude omiljen među učenicima? Što ga čini omiljenim?

Jest poželjno, ali nije od presudnog značaja. Osobine koje bi ga trebale činiti omiljenim, i koje sam se trudila razvijati tokom cjelokupne svoje karijere, su: pravednost, poštivanje ličnosti učenika, prilagođavanje situaciji, jer generacije nisu iste kao na početku moje karijere…

Pored korektnog odnosa prema svim učenicima, koji je to još vaš recept za izvanrednu disciplinu učenika na vašem času, i koje osobine volite kod svojih učenika, a koje vam baš i nisu omiljene?

Moj recept za izvanrednu disciplinu učenika na času bi bila dobra priprema za čas. Osobine koje volim kod učenika su: iskrenost, trud, nesebičnost, a prezirem laž, bahatost, aroganciju i lijenost.

Na šta ste najponosniji kada je u pitanju Vaš rad i angažovanje tokom cjelokupne karijere?

Kada sretnem svoje učenike na dobrim radnim mjestima, na kojima sam i željela da budu, jer znam da su to i zaslužili. Tada sam stvarno ponosna.

Koji savjet imate za maturante koji će upisati ili razmišljaju o upisu na studije? Što bi im taj studij mogao donijeti?

Svakom učeniku savjetujem da upiše neki fakultet, tako će se bolje osjećati, a plodovi truda i učenja će se kad-tad isplatiti.

Već sam malo pominjala kakvo je stanje bilo prije. Učenik koji je bio odličan dobio bi stan, stipendiju, i imao je veoma veliku vjerovatnoću da će se zaposliti odmah nakon studija. To je velika motivacija koja vas tjera da učite i da gradite svoj život u državi u kojoj ste se školovali, i tako joj znanjem vratite za sve ono što je uložila u vas. Nadam se da će se u današnjem društvu, u kojem se previše ističu moći pojedninaca, početi više cijeniti trud i znanje, i da će se otvarati sve više i više radnih mjesta za mlade ljude.

Možete li ispričati neku zanimljivu anegdotu sa nekog vašeg časa?

Pa evo jedna je vezana za mog bivšeg učenika, Jerlagić Adnana, kojem sam jednom prilikom na času, na kojem je kao i inače bio veoma nemiran i uvijek nešto pjevušio, rekla : “Ko te ne zna, skupo bi te platio moj Adnane.”.

I tako, nakon nekog vremena, kada je već njegova generacija, i on sa njima, završila srednjoškolsko obrazovanje, sjednem na večeru, u jedan restoran, u kojem je baš on pjevao. Prišao mi je i rekao: “Dobro vi meni ono rekoste profesorice, ko te ne zna skupo bi te platio” Neka neostvarena želja, da imate sad priliku tu otputovati, to bi bilo gdje?

Dok sam studirala, puno sam proputovala svijetom, pa tako da i nemam baš neku destinaciju koja mi je ostala neostvarena želja. Možda ipak, Nijagarini vodopadi. Njih bih voljela da posjetim iz razloga što je Nikola Tesla sa njima bio očaran te je jednom prilikom i zapiso: Bio sam očaran opisom Nijagarinih vodopada koji sam pažljivo pročitao – a u mašti sam zamislio 15

MEDICINAR veliki točak koji pokreću ovi slapovi. Rekao sam ujaku da ću otići u Ameriku i tamo ostvariti svoj projekat. Trideset godina kasnije, vidio sam kako se moje ideje ostvaruju na Nijagari i divio se nedokučivoj tajni uma.

•

Bajazit Dumpor – Baja, sekretar Srednje medicinske škole Mostar Rođen 13. decembra 1956. godine u Mostaru. Ponosni otac dvije kćeri. U njegovom društvu su uvijek uspješni ljudi, pa je tako njegova žena dugogodišnja nastavnica biologije, a brat Atif inernacionalni majstor u šahu. Bajazit je gotovo čitav svoj životni vijek proveo u svojim Raštanima, gdje je završio i osnovnu školu. Svoje obrazovanje je nastavio u Srednjoj mašinsko-saobraćajnoj školi Mostar, a poslije je uspješno diplomirao na Pravnom fakultetu u Mostaru. U Srednjoj medicinskoj školi Mostar je počeo raditi 3. maja 2007. godine. Bajazit je veliki zaljubljenik u fudbal i pozorište.

Malo vas ljudi zna po pravom imenu, Bajazit. Ime je zaista rijetko na ovim prostorima. Kako ste ga dobili i možete li nam još nešto reći o tome?

Ime mi je dao dedo Meho, po očevoj strani, jer je bio običaj da se muškom djetetu, kad se rodi u sina, dadne ime od strane dede.

Osnovnu školu ste završili u Raštanima, gdje ste proveli i većinu svog životnog vijeka. Je li se život današnjice promijenio puno u odnosu kad ste vi bili u najboljim godinama.

Naravno da se promijenio. Samim time što se promijenila tradicija vlasti, odnosno promijenjen je sistem vlasti, iz jednopartijskog u višepartijski.

16

U vašoj porodici su sve obrazovni radnici. Vaša supruga je nastavnica biologije i hemije u Drežnici, a vaše dvije kćeri su također krenule njenim stopama, pa je jedna profesorica biologije, a druga, Sabina, magistar biologije. Možete biti i više nego ponosni na tu činjenicu?

Veoma sam ponosan i sretan zbog te činjenice.

Kad smo već kod vaših najmilijih, važno je pomenuti i brata Atifa koji je internacionalni majstor u šahu. Kako bi završavale vaše međusobne partije, jeste li ga uspjeli matirati ikada?

Rijetko smo igrali, a ponekad bih ja bio i uspješniji. Ali moja glavna preokupacija je bila umjetnost, odnosno gluma (pozorište i film).

MEDICINAR Završili ste Srednju mašinskosaobraćajnu školu u Mostaru. Kakva iskustva ste ponijeli odatle?

Iskustva nisu baš sjajna iz razloga što se moralo dosta više učiti i biti odgovorniji prema zadacima koji su bili pred nas postavljeni.

Gdje ste završili studij, i kakvo je bilo vrijeme provedeno tu?

Studij sam završio u Mostaru. Pa to je bilo lijepo vrijeme, vrijeme rock’n rolla, lijepih djevojaka i više ljubavi u svakom segmentu života.

Zanimljivo je i to da ste prije nego što ste preuzeli palicu sekretara Srednje medicinske škole Mostar radili u Sokolu kao referent za protokol u poslovnom odboru.

Koliko ste vremena proveli tu i kako je bilo raditi na tom mjestu koje se puno razlikuje od jedne odgojnoobrazovne institucije?

U Sokolu sam proveo godinu.

Puno odgovornosti je bilo, jer je posao podrazumijevao stalnu angažovanost, od jutra do sutra, što bi se reklo. Samim tim, jer se radilo o velikoj firmi značajnoj za regiju i državu.

Otkad ste sekretar kroz ovu školu su prošle mnoge generacije učenika.

Ima li razlike između vremena kada ste vi bili učenik i danas?

Naravno, sve što se više ide u demokratiju društva mišljenja sam da je obrazovanje lošije u smislu odgovornosti, a što se tiče novih tehnologija, naravno da je bolje.

Koliko se stanje inače promijenilo u ovoj školi otkad vi radite kao sekretar?

Ništa posebno, posao kao i svaki drugi poslovi i radni zadaci se moraju rješavati u kontinuitetu.

Koje osobine najviše volite kod ljudi, a koje vam baš i nisu drage?

Odgovornost I iskrenost, a nikako mi njije draga površnost, laž i ulaženje u intimu drugih ljudi.

Da možete vratiti vrijeme, koju biste struku izabrali?

Volio bih se baviti glumom. Upisao bih Akademiju za pozorište i film.

Neka neostvarena želja, da sad imate priliku tu otputovati, to bi bilo gdje?

Ništa posebno. Možda bih ipak izdvojio Španiju, i utakmicu Barcelona – Real Madrid.

Na šta ste najponosniji kada je u pitanju vaš rad i angažovanje tokom cjelokupne karijere?

Mislim da sam pružao sve što sam mogao da moj rad bude odgovoran, tačan i da me ljudi kroz to, na neki način, vole i cijene.

Koje savjete imate za maturante ove škole koji ramišljaju o upisu na fakutet. Šta bi im taj studij mogao donijeti?

Ostavljam to njima na volju.

Hoće li vam puno faliti ova škola zajedno sa svojim osobljem?

Hoće možda nekad.

Imate neke planove za dalje, šta ste planirali prvo uraditi, jer sad ćete imati više slobodnog vremena za svoje hobije i želje?

Ništa posebno, pomagati svojim ukućanima koliko mogu i svim ljudima pružati što više ljubavi u najširem smislu te riječi.

Nešto za kraj…

Ljubav nacionalisti.

pobjeđuje,

nemojte

biti

••• 17

MEDICINAR

Snovi stvaraju budućnost

programiranje, turski, arapski.. jer se ništa ne plaća. Kada je spomenuo arapski, uključio se u razgovor i treći čovjek koji je sjedio neka tri četiri, mjesta ispod njih rekavši:” Šta će vam ti toliki kursevi, zar vas u školi dovoljno ne Već dugo razmišljam o načinu kako pate, svakako je sve štela, i vidite da nema mlade ljude pokrenuti sa mjesta, sa one nigdje posla..” tačke u kojoj se guše, letargični, mrzovoljni Dokle ćemo slušati uvijek iste i bez snova. Šta treba napisati da bi jedna pesimistične priče kako se ništa ne može mlada osoba konačno počela misliti, da baš postići u ovoj državi. Mladi svijet i jeste nije sve na tim društvenim mrežama, i ne donekle žrtva korupcijske vlasti, ali uvijek se da nije sve, već je malo dobrog tamo. Sve možemo izdići odatle. Ako cijeli dan provodiš loše što te u životu snađe je najviše od tebe u zadimljenom kafiću, ispijajući nargile ili još samog. Naravno, uvijek postoje izuzetci, ali i gore, igrajući kladionicu, kako će ti u životu to su iskušenja, lekcije iz kojih bi trebali da i krenuti na bolje. Negdje čuh dobru izreku, učimo i izađemo još jači. kako se posao ne traži, već se posao izmišlja.

Razlog ili kapljica Bitno je da imamo cilj, i koja je prelila času za da se usredotočimo na njega, pisanje na ovu temu je što i nadati se uspjehu. Ni na tren Pod starost sam slučajno, vozeći se ne smiješ pomisliti kako nisi gradskim autobusom, čuo dovoljno dobar za to nešto.

Pitalo nekog čovjeka: jedan razgovor između Vrijeme je najdragocjenije, - Imaš li djece dva srednjoškolca. Svuda ono se ne vraća, zato ga je - Imam u svijetu mladi ljudi su u važno pravilno raspodijeliti.

- A pomažu li ti sličnim situacijama, uvijek se Pogledajte mlade ljude širom - Pomažu moraju dokazivati. Nikome svijeta. Kako provode vikende, - Kako? na čelu neće pisati da li je idu li na kurseve, uče li, imaju - Ne traže! dobar književnik, doktor li svoje snove, koliko spavaju. ili sportista. Najvažnije u Nedžad Ibrišimović Znam i to da se situacija u životu svakog od vas je da drugim sređenim zemljama imate snove. Čovjek koji i ne može baš porediti sa ima svoje snove uspješniji je od onog koji našom, ali nekako opet iskače i ta misao da sve zna. Strah od gubitka i prepreke koje je sad odgovornost i na vama samima, da vi, nam se nađu na putu su uglavnom razlog za vaše generacije budete ti koji će promijeniti odustajanje. Svoje snove nećete ostvariti ako ovakvu svijest ljudi, kao ovog čovjeka iz svo svoje vrijeme provodite na kafama zureći autobusa. Nismo mogli birati zemlju u kojoj u ekrane. će nas majka roditi, niti jezik koji pričamo.

U ovom razgovoru kojeg čuh, jedan od Zato trebamo biti svjesni da nemamo druge, momaka, koji sjedi ispred mene predlaže i da moramo raditi na nama, na našem svom drugu da se upišu na kurs engleskog obrazovanju, na našem znanju. Izgleda da jezika koji se daje u Kulturnom centru Kralj nas na ovim prostorima ne zaobilazi nijedan Fahd. Njegov drug se prvo ismijao, kao da je uragan, a ni povjetarac, pa tako da naša čuo najsmješniji vic dotad ispričan, rekavši ličnost dobija još više na značaju ako izraste mu da je bolje da odu negdje na kafu i u razvijenu jedinku koja se ne stidi otići u bilo nargilu, jer “ko će na kurs sad, jesi li ti dobar..” koji drugi dio zemaljske kugle.

Ovaj mu dalje pokušava objasniti da mu Problem je što se uvijek iznova žalimo, i znanje iz engleskog jezika i nije baš najbolje, žalimo, i žalimo. Žalimo se na sve. Imamo li pa bi mu dobro došao ovaj dodatni kurs, a pravo. Kada se radi lektira, većina vas, ili ne mogli bi upisati i još neki, npr. njemački, čita nikako, ili samo kraći sadržaj pročita, 18

MEDICINAR iz svih drugih predmeta se prave švercevi, lakše praviti šverc po sahat vremena, nego možda taj sahatak nešto pročitati. Ako vam profesori na testu ne uzmu mobitel, onda je sve u najboljem redu. Učimo kako najlakše prepisati. Učimo kako postati varalice, i to ne obične, već profi varalice, a sve vodeći se onom gore nesvjesno pohranjenom rečenicom “svakako je sve štela, i vidite da nema nigdje posla..”. Zašto ne prevariti, zašto ne dati gol iz ofsajda, ako prođe, prođe, ako sudija ne mahne zastavicom i dobro je, ako ipak reaguje, opet se žalimo, i neko je negdje drugi krivac za sve.

Ponavljam, svugdje u svijetu su mladi u istim problemima i uvijek se morau

dokazivati, da bi uspjeli, da bi ostvarili svoje snove, da bi imali svoj stav. Razlika, i to velika, je u tom što mladi u svijetu nemaju toliku podršku porodice kao što vi ovdje imate. Kod nas se još živi u zajednici, pa će vam roditelji nadomjestiti vaše nedostatke ili bolje reći vaš neuspjeh. Baš zato vrijeme provedeno u školi, i van škole, treba da bude iskorišteno u svrhu da sami sebi skrojite život, posao, porodicu, a i da vaše roditelje, kao prvo učinite ponosnim, a i da ih rasteretite malo, i pomognete, da im vratite makar jedan dio onoga što su uložili u vas odričući se mnogih stvari da bi vas izveli na pravu stazu..

•••

29. godišnjica od formiranja 4. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine Dana 17. novembra 2021. godine navršava se punih 29 godina od formiranja 4. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine. O njima, koji su tokom odbrane dali ono najvrijednije, moramo i govoriti i pisati. Četvrti korpus Armije Republike BiH se branio i odbranio od dva agresora.

Podsjećamo, Četvrti korpus je osnovan 1992. godine, pri čemu su objedinjene jedinice Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine, ali i neke dobrovoljne jedinice koje su do osnivanja Četvrtog korpusa djelovale na širem području doline rijeke Neretve. Spajanjem brigada Armije RBiH i jedinica Teritorijalne odbrane koje su se nalazile od Ivana do Vranjevića, na području Hercegovine, ukazala se potreba za jedinstvenom komandom i operativnijim, efikasnijim djelovanjem. Od samog

formiranja pa sve do novembra 1993. godine, dužnost komandanta korpusa obavljao je Arif Pašalić.

Ne smijemo ni pomisliti šta bi bilo da na ovom dijelu zemlje Četvrti korpus nije uspio odbraniti Bosnu i Hercegovinu. Pripadnici Četvrtog korpusa su uspjeli osujetiti sve zle namjere agresora i to je bio najčvršći bedem u očuvanju južnog dijela države 19

MEDICINAR BiH, i ne samo tog dijela, jer su se pripadnici 4. korpusa odazvali na svim dijelovima ratišta BiH. Svjedoci smo da se i danas nastoje izjednačiti djela onih koji su odbranili BiH sa djelima onih koji su je napadali i nastojali dijeliti, i da postoje sljedbenici politika i ideologija koje su davno presuđene u Haagu i da nažalost nisu malobrojni. U miru se trebamo nastaviti boriti za ono što su se borci Četvrtog korpusa, kao i Armija RBiH u najtežem vremenu borili, a to je cjelovita i demokratska Bosna i Hercegovina. Četvrti korpus Armije RBiH tokom agresije brojao je između 18 i 20 hiljada boraca. Oko 1500 boraca je poginulo, a nešto manje od tri hiljade ih je ranjeno.

Ukupno 175 boraca nosioci su priznanja Zlatni ljiljan, a većinom su odlikovani posthumno.

Brigadni general Midhad Hujdur – Hujka je jedan je od devetorice koji su odlikovani Ordenom heroja oslobodilačkog rata, najvećim vojnim odlikovanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Centralna svečanost obilježavanja je bila na Šehitlucima gdje je polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe obilježena 29. godišnjica formiranja 4. korpusa Armije RBiH. Među prisutnim su bile i direktorica Srednje medicinske škole Mostar Aida Tucović, pedagogica Sanita Rahić, profesorica Dženada Mehremić i učenica Lamija Habibija.

Učenici Srednje medicinske škole Mostar su zajedno sa učenicima Druge gimnazije

20

Mostar i učenicima Osnovne škole Zalik, na platou Sjevernog logora, posjetili turbeta poginulim borcima Četvrtog korpusa i učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća uveličali obilježavanje 17. novembra - Dana IV korpusa ARBiH. Ispred Srednje medicinske škole Mostar u pratnji učenika su bili prof.

Nihad Granulo i sekretarica škole Azra Zlojo.

Moramo biti ponosni na ono što su borci Četvrtog korpusa Armije BiH uradili tokom obrambeno-oslobodilačkog rata. Danas imamo svoju državu, svoju zastavu, svoj grb, svoj jezik i ponos.

MEDICINAR

14. 11. Svjetski dan borbe protiv dijabetesa Još od 1991. godin e kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti, svake godine 14.11. obilježava se Svjetski dan borbe protiv dijabetesa.

Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je „ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju. Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.

Simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.

Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob preko 60 godina, muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visok krvi pritisak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.

Sa ciljem da se podigne svijest o porastu dijabetesa i njegovim posljedicama, učenici Srednje medicinske škole Mostar su nizom aktivnosti, kako u prostorijama škole, tako i po gradu, skrenuli pažnju na ovu opasnu bolest.

Prvi tim učenika, koji je bio smješten na Musali, činile su učenice IVa razreda: Sara Gaš, Hana Dizdarević, Saira Pirkić i učenik Kenan Maslo. Ovaj tim je predvodila prof. Dženeta Pendić. Drugi tim su bili učenici IVb razreda: Delila Berberović, Šafro Amna i Tarik Fajić. Njih je predvodio prof. Almin Kaplan i oni su bili na Španskom trgu. Oni su građanima Mostara mjerili šećer u krvi. Treći tim, predvođen prof.

Dženadom Mehremić i Jasminom TanovićAvdić je bio u školi. Na početku nastave, učenice Nejra Brzina i Emina Novaković su našim profesorima i učenicima mjerile šećer u krvi, nakon čega su održale edukativno predavanje na temu dijabetes. Na predavanju su prisustvovali učenici odjeljenja: Ia, Ib, Id i IId. Učenice IVc razreda Džejlana Šator, Ajla Tunović i Anida Mehremić su pripremile edukativne plakate na temu dijabetesa, dok su učenice Adela Delić, Naida Kujan i Lejla Hasić pripremile zanimljive letke koje su dijelile našim građanima prilikom akcije mjerenja šećera u krvi.

21

MEDICINAR

Izgaranje u poslu prosvjetnih radnika Šta je to uopće izgaranje na poslu jednog prosvjetnog radnika?

Američko psihološko udruženje (APA ) izgaranje definiše kao „ekstreman stepen stresa izazvan poslom, obilježen emocionalnom psihičkom i fizičkom iscrpljenošću“ te nastavlja da je riječ o „savremenoj epidemiji u učiteljskoj branši“.

Biti profesor nije jednostavan posao, iako ga mnogi smatraju lahkim.

Posao jednog prosvjetnog radnika je jedan od najplemenitijih poziva, ali i velika odgovornost.

Učiti i odgajati djecu je jedna velika obaveza za koju je potrebno puno ljubavi, razumijevanja i strpljenja, pri čemu svaki profesor ima za cilj da od učenika formira kompletnu i samostalnu osobu.

Iako se svi mi odlučujemo iz ovih razloga da jedan dan postanemo prosvjetni radnik, neko ko će raditi sa djecom, također, imamo i niz faktora koji utječu direktno na njihov rad. Pored potrebe da prenesemo svo svoje znanje i energiju na učenike, svaki prosvjetni radnik bi trebao da bude ispunjen kao osoba i da osjeća lično zadovoljstvo, kako bi dao svoj maksimum u poslu. Upravo to zadovoljstvo podrazumijeva niz aspekata u koje uključujemo ekonomski, socijalni, emotivni, psihološki i brojni drugi.

S obzirom na to da svaki prosvjetni radnik u osnovi bi trebao gajiti ljubav prema svom poslu, život je prirodno nepredvidiv i pun izazova koji direktno mogu utjecati na osobu i eventualno doprinijeti određenoj nestabilnosti. Neizostavno za napomenuti je i pandemija COVID-19 koja je profesore postavila u jednu novu dimenziju rada i snalaženja. Veoma često smo svjedoci iznenadnog broja oboljelih profesora, učenika ili članova uprave škole gdje smo prinuđeni da nađemo adekvatnu zamjenu, kako učenici ne bi imali pauze i kako se ne 22

bi gubio jedan kontinuitet u nastavi. Pored pandemije COVID – 19 svjedoci smo da prosvjetni radnici često dolaze u situaciju održavanja štrajka, iako se ovakve situacije pokušavaju izbjeći. Da bi se to spriječilo svako društvo koje želi imati uspješnu državu na prvo mjesto stavlja obrazovanje i na taj način formira uspješnu državu i to je jedan od aspekata na kojima je potrebno dodatno poraditi, kako bi se smanjio dodatni stres svih prosvjetnih radnika.

Ono što, također, predstavlja jedan od bitnih aspekata kada je u pitanju izgaranje profesora u poslu je „manjak slobode“. Posao jednog profesora se, bez obzira na brajne edukacije i seminare, iz godine u godinu ponavlja i na taj način sam proces im postaje monoton. Jako je bitno da svi profesori imaju slobodu za promjene kako bi došla do izražaja njihova kreativnost.

Ali kada uzmemo u obzir sve ove aspekte, uključujući i posljedice koje donosi pandemija COVID-19, istraživanjem u našoj školi došli smo do podataka da su naši učenici veoma zadovoljni cjelokupnim radom i odnosom profesora prema njima. U prilog tome govori i činjenica da je svaki učenik naveo 2 i više profesora kojima se mogu obratiti po bilo kojem životnom pitanju.

Kada uzmemo u obzir sve prednosti i nedostatke mogli bismo reći da škola predstavlja mjesto koje priprema i oblikuje učenike da sutra budu spremni za sve životne izazove pred kojima se nađu. Nimalo nije lagan zadatak profesorima da budu neko ko će izgrađivati mlade ljude u njihovom pubertetskom periodu te im istovremeno biti roditelj, prijatelj, profesor, pomoćnik, savjetnik i slično. Samim tim važnost profesora, učitelja, nastavnika u životu jedne mlade osobe je iznimno velika, ali ljubav prema ovoj vrsti posla ne može imati svaka osoba. Stoga bismo naveli i općepoznatu izreku koja glasi: „Učitelji imaju tri ljubavi: ljubav prema učenju, ljubav prema učenicima i ljubav prema povezivanju tih dviju ljubavi“.

Pedagog škole: Sanita Rahić, prof. pedagogije Pripravnik škole: Medina Kajan, mr. psihologije

MEDICINAR

STEAM obrazovanje Tokom zimskog raspusta za učenike, profesorice i profesori naše škole su vrijedno radili, te su prošli kroz četverodnevnu edukaciju u periodu od 17. do 20. januara u cilju stručnog usavršavanja, profesionalnog razvoja te stjecanja potrebnih kompetencija u primjeni STEAM pristupa u nastavi.

Projekat općeg obrazovanja (TABLA projekat) finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a implementira Save the Children u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK. Master edukatori, naše profesorice Sanela Kreso i Dženada Mehremić, su kroz replikacione treninge upoznale nastavno osoblje naše škole sa ciljevima ovoga projekta i metodama interdisciplinarnog pristupa u realizaciji nastavnog osoblja kakvog STEAM podrazumijeva.

Cilj je da učenici kroz međupredmetno povezivanje znanja, istraživački rad, izradu projekata i timski rad stječu kvalitetne

i ključne kompetencije, kao i primjenu digitalnih vještina što će ih bolje plasirati na širem tržištu rada.

U radnoj atmosferi, razmjeni ideja, kreativnim rješenjima i uz ugodno druženje završen je i posljednji dan obuke.

Nadamo se da će znanja, vještine, ali i prezentirani primjeri biti od koristi kako profesorima, tako i učenicima kao krajnjim korisnicima. Čestitke i mnogo sreće u daljoj implementaciji TABLA projekta!

23

MEDICINAR

Maturanti IVa

Lamija Habibija

Ermina Balavac

Merima Balavac

Fatima Behram

Uporna i strpljiva osoba. Lamija ima velike ciljeve u životu, teži velikim stvarima i nada se da će sve ostvariti

Pri samom pogledu vidimo da je Ermina jedna blaga i nježna djevojka.

Zrači pozitivnom energijom.

Blaga i često tiha osoba, mirna,pažljivo bira riječi i trudi se da sve što kaže bude onako baš kako treba.

Vedra, vesela i iskrena osoba, uvijek spremna dati savjet i pomoći prijateljima.

Ilma Hero

Džanin Sabljić

Aldina Munikoza

Emina Novaković

Uredna, pristojna i uporna. Trudi se uvijek ostaviti dobar utisak.

Voli sport i zabavu.

Ambiciozan, duhovit i dobar prijatelj.

Pametna, optimistična, posvećena onome što radi.

Uživa u napredovanju.

Zabavna, pozitivna i uvijek nasmijana.

Voli isprobavati nove stvari i lako sklapa prijateljstva.

Asad Omanić

Elma Kelecija

Naida Vrače

Ajla Mumbašić

Inteligentna i snalažljiva osoba. Ne smetaju mu promjene i ne boji se životnih prepreka.

Odlučna, tolerantna, sa snažnom koncentracijom. Ne prestaje učiti i napredovati.

Samopouzdana i odvažna.

Sposobna u organizaciji i motivaciji drugih.

Izvrsna u pričanju priča i sa odličnim humorom. Umjetničkog je duha i voli isprobavati nove stvari.

24

Nejra

Ime Nejra znači bli Uvijek pozitivn na

Amina

Uvijek tu za pomo predivn

Anida

Spremna na saradn ali i pažljiva u bira

a Brzina

istava i to je i opisuje. na sa osmijehom a licu.

na Rahić

oći, mirna, marljiva i na osoba.

a Vrače

nju i pomoć drugima anju riječi i prijatelja.

MEDICINAR

Igbal Derviškadić

Hana Dizdarević

Emina Fetić

Sara Gaš

Pametan i uporan, sa velikim životnim ciljevima i ambicijama.

Hana je veliki umjetnik i prije svega jako dobar prijatelj , a pored toga ambiciozna, plemenita i marljiva djevojka.

Nježna, skromna, posebna i pametna osoba, uvijek spremna dati savjet i pružiti podršku.

Iskrenost joj nije slaba strana,djevojka je jednostavno bez mana. Ambiciozna i buduća doktorica.

Kenan Spahalić

Emir Zečić

Lejla Zukić

Kenan Maslo

Sportaš, a također i jako humorističan.

Ostvaruje odličnu komunikaciju sa profesorima.

Marljiv i vrijedan to su njegove najbolje osobine, također jedan od onih koji će uvijek pomoći.

Otvorena i šaljiva, uvijek je tu da vam pomogne kada vam je najteže.

Izuzetno humorističan, izrazito komunikativan i uvijek spreman za neke nove izazove.

Bakir Vežić

Hamza Mahinić

Saira Pirkić

Smiren i optimističan.

Vidi svjetlost i u tami i lako pronalazi izlaz iz svake situacije.

Avanturistički nastrojen i hrabar.

Odlučno korača kroz život prema svojim životnim ciljevima.

Divna osoba koja je uvijek tu da pomogne bez obzira na okolnosti. Ambiciozna sa velikim životnim planovima.

Dženada Mehremić Razrednica

Učenici koji su sva četiri razreda završili odličnim uspjehom

25

MEDICINAR

Maturanti IVb

Ajanić Rijad

Rijad je osoba koja na nepravdu reaguje burno. Pomalo je lijen, ne voli da uči, ali je uvijek tu da pomogne svima. Budućnost mu je u Hase Pekušića zagarantirana.

Alić Nejra

Nejra je prva od naše 3 Nejre. Vrijedna je i uvijek veoma organizovana. U cijeloj školi jedina ona Kurtu zove Ado. U budućnosti sebe vidi u radu s djecom.

Bajramović Dino

Dino je pedantan, uvijek u svemu odličan.

Po njegovim riječima ne gleda kuda drugi idu i ima svoj jedinstveni cilj. U budućnosti sebe vidi kao uspješnog pedijatra.

Barak Adela

Adelu opisuje jedna riječ. Osmijeh. Od kako je stavila, a zatim i skinula aparatić, ne prestaje da se smije. Iskrena je i kaže sve što misli. U budućnosti sebe vidi kao inspektoricu.

Čustović Amar

Džiho Anesa

Fajić Tarik

Jelovac Mehmed

Amar zna svakog živog u školi i uvijek nam nađe testove od drugih odjeljenja. Čim nije po njegovom, naljuti se. Vječito gonja prosjek i uvijek mu fali samo jedan bod.

Anesa jedina u školu dolazi autom, pa nam je zbog toga svima taksi. Veoma je snalažljiva, i kad ništa ne zna nekako zna sve. Realna je i iskrena. Može da igra odbojke čak i u štiklama.

Tarik je ove godine prespavao većinu časova.

Uvijek se žali koliko ima za naučit, a uvijek sve nauči. Ide na sva moguća sportska takmičenja za školu, pa čak i ako sjedi na klupi.

Mehmed veoma često djeluje zbunjeno. Tu je fizički, al' još nismo saznali gdje odluta psihički. Svakog petka je redovan na džumi, pa ga nema na prvom času.

Medar Haris

Mehremić Lamija

Rustić Alija

Sabitović Lejla

U školi također poznatiji i kao Trufa, Haris je prosječan učenik, sa prosječnim ocjenama. Ne pravi probleme, ne izostaje previše i stalno je gladan. O budućnosti ne razmišlja previše.

Lamiju većina ljudi zove Lalom. Njen nadimak postoji od vrtića i nikad se nije promjenio.

Kreativna je i voli da piše ali je previše lijena da bi to došlo do izražaja. Vječito je umorna.

Alija nije najentuzijastičnija osoba. U školu dolazi samo zato što mora, ali se uvijek snađe i iz svega izvuče. Ima vjerovatno najviše izostanaka i uvijek tata zove razrednika. Želi da bude bogat.

Lejla je u svemu uvijek odlična. Najbolje ocjene ima, a uvijek nešto paniči. Od prvog razreda stalno sjedi sa Amrom. Tiha je i mirna i voli da igra odbojke. Ona je također naš budući doktor.

26

MEDICINAR

Berberović Delila

Delila je vjerovatno najiskrenija i najbrutalnija osoba u školi. Sve što misli to i kaže pa je na vama da to prihvatite. Također je i osoba sa najviše nadimaka, ali znamo mi da to njoj ne smeta.

Bratić Imana

Imana uvijek sjedi u zadnjoj klupi. Nosi dioptrijske naočale al' samo kad se sjeti.

Lako se snalazi u svim predmetima. Uvijek je kolegijalna i najbolji je šaptač.

Burić Zanin

Zanin ima više izostanaka nego prisutnosti. Nije previše zainteresovan za ocjene, al' se na kraju uvijek snađe. On za sebe misli da je normala osoba. Ima ponekad dobre fore.

Karađuz Amra

Kurtović Adis

Lalić Nejra

Kada bi tišina imala ime, zvala bi se Amra.

Najglasnija je kada treba do wc-a ili u slučaju izbjegavanja časova tjelesnog. Veoma je kolegijalna i rado pomaže. Želi da bude logoped.

Kada bi pitali koji ruto najviše voli žuto, to bi bio naš Kurta. Ima posebno iskustvo u skakanju sa raznih visina. On predstavlja sunce našeg razreda. Ima veliku želju da postane teniser.

U slučaju da je nekome potrebna pomoć, Nejra je uvijek prva tražena. Vrijedna je i pametna.

Uvijek sjedi u prvoj klupi i zna sve odgovore. Ona je druga po redu od naše 3 Nejre.

Šafro Amna

Zolj Nejra

Bajrić Adin

Najzabavniji časovi su kada Amna treba da odgovara. Ona nauči, ali kada izađe pred tablu postane sva zbunjena i sve pomiješa. Te izjave tek trebate da čujete. Želi da upiše kriminalistiku.

Nejra je posljednja od naše 3 Nejre i u našem je razredu najbolja odbojkašica. Dobro uči i vrijedna je. Kolegijalna je i uvijek podržava kolektivno bježanje ili predavanje testa.

Adin nam je došao tek u 4. razredu pa ga još uvijek upoznajemo. S obzirom na to da ima stalno treninge i utakmice, veoma se dobro snašao. Želi da upiše DIF i da nastavi biti fudbaler.

Almin Kaplan Razrednik

27

MEDICINAR

Maturanti IVc

Bašić Ensar

Begić Ema

Bešić Adna

Bojčić Ena

radi sve moguće smjene, velikodušan, voli dobar provod i izlaske ali ne zapostavlja školu. I bez učenja prolazi odličnim.

jedinstvenog stila, druželjubiva, teži ka uspjehu, usmjerena na svoje ciljeve.

tiha i pažljiva osoba, spremna saslušati svakoga i voli da piše razne tekstove i pjesme.

nekada bila mirna i povučena, jako druželjubiva, voli se šaliti na svoj i tuđi račun.

Droce Belma

Džolota Edin

Đono Tarik

Hasić Lejla

puna života, velikodušna, dobar prijatelj i savjetnik.

raspoložen u bilo koje doba (najviše kada pada kiša), voli šalu na svoj i na tuđi račun. Spreman popraviti dan svakome.

filozof razreda, zanima se za historiju.

Voli pričati sa ljudima o različitim temama.

ozbiljna, ambiciozna, odgovorna, uvijek sređena i spremna za dobar izlazak.

Rahimić Semra

uvijek nasmijana, smijalica razreda, teži ka uspjehu ali spremna je za izlazak u svako vrijeme. Voli pisanje. Vozi učenike do Musale.

28

Salčin Aldin

Šašić Anida

Šator Džejlana

shvata sve kroz šalu, kasni na časove zbog posla, često ga hvata grč tokom prozivanja na tablu. Spreman oraspoložiti svakoga.

povučena, ima svoj mali krug ljudi, veoma povjerljiva i poduzetna osoba.

često neozbiljna, uvijek tu za druženje, dobar prijatelj ali uvijek kasni, ne dotiču je negativni komentari.

MEDICINAR

Čilić Hana

Čomor Lamija

Dedić Tarik

Delić Adela

spremna za kupovinu u svakom trenutku. Vidi sebe kao mladu doktoricu.

Uporna i otvorena.

voli druženje, požrtvovana, čuva leđa svakom prijatelju, šaljivdžija, škola joj nije na prvom mjestu.

matematičar, glavno školsko zanimanje stolni tenis, uvijek u ženskom društvu, druga kuća mu je teretana.

autoritet razreda, ne pristaje na manje od onog što zaslužuje, odgovorna i uvijek tu za druženje.

Kodro Mirza

biznismen, ne zanima ga mnogo škola.

Prioritet su mu auta i zanat. Električar i informatičar po potrebi. Snalazi se u svakom poslu.

Kujan Naida

Mehremić Anida

Nevorić Irma

pričljiva, ne trpi nepravdu, spremna pomoći u bilo koje vrijeme. Usmjerena na svoje ciljeve.

nadarena za umjetnost i pjevanje, ponekad paniči i za svaku riječ ima spremljenu pjesmu.

misteriozna, ne otkriva mnogo o sebi, ali uvijek je tu za savjet i pomoć.

Tule Anes

Tunović Ajla

Zalihić Ena

uvijek kasni, voli da igra igrice i druži se sa svojim krugom ljudi.

veoma odgovorna i povjerljiva osoba koja teži ispuniti sve obaveze u što kraćem roku. Spremna za pomoć i druženje.

ispunjava školske obaveze na vrijeme, voli izlaske, dobar prijatelj svima.

Madžida Čolakhodžić Razrednica

29

MEDICINAR

Maturanti IVd

Ajla Ćatić

Edna Lulić

Almin Mrndžić

Selma Nukić

Ima karakterističan smijeh,uvijek je raspoložena,uvijek dijeli žvake i lizala po školi.

Tiha i povućena osoba,uvijek je spremna pomoći,Ljubazna,komunikativna i uvijek nasmijana.

Svi su mu profesori najdraži,sve nas oraspoloži,diže nerealno samopouzdanje.

Zanima je zdrastveno stanje svih radnika školske ustanove.Ovorenog je razmišljanja.

Samir Trebović

Armin Trnovac

Ena Zekić

Irma Tucaković

Zdrav život, radoznao, čuva mačke u slobodno vrijeme. Jana-voda sa porukom.

Informatičar. Voli sve što vole mladi.

Nikad nema baterije.

Dolazi iz Zalika sa autobusom, pozitivna osoba.Sve je tlakira osim mačaka.

Puna samopouzdanja, pozitive i ne ustručava se.

Rijad Garbo

Mlađe slađe, povodljiv i naivan. Voli jagode i obrskrbljava razred vitaminom C. Vrijedan.

30

Larisa Habibija

Denis Lerić

Emir Ljevo

Njene oči boje trave preko Dunava i Save. Tvrdoglava ko kamen i vrijedna.

Voli školu. Nema nijedan neopravdan.

Spreman pomoći svakome i žrtvuje se za druge više nego za sebe.

Inteligentan i velika Šifra.Inat i bori se za pravdu.

MEDICINAR

Dalila Obradović

Lejla Puce

Azer Sefo

Elmin Šemić

Najdalje živi,prva dođe(Bregava trans),dobrica.

Lizalo od kole, luda u pozitivnom smislu.Živi život kao da joj je svaki dan rođendan.

Snalažljiv,ne zna jel došao ili pošao,dobar,ima lijep nos.Emotivan.

Simpatičan,lijen za učenje ali dobar za sport.Modna ikona.

Melisa Agić

Jako povučena osoba, nema nikad žvaku. Plavooka Plavuša iz Vakufa i skromna.

Ajla Baljić

Luka Bašić

Sajra Eminović

Staložena i druželjubiva. Šumaher 2, inteligentna i marljiva.

Dobar priatelj, otovrenog razmišljanja, samostalan i pun poštovanja, lijen.

Pametna, zanimljiva, lojalna. Daje dobre savjete, sve joj je lagano u životu.

Fatima Maksumić

Nejla Mešić

Mensur Špago

Vrijedna i ne vozi u trećoj brzini. Micki Maus. Živi za jogobellu.

Osmijeh zlata vrijedan. Ima razumijevanje za sve. Dobra i nervozna osoba, Englez u razredu.

Šumaher. Bori se sa ovisnosošću o telefonu. Poslovan čovjek.

Ismeta Domazet Razrednica

31

MEDICINAR

Biologija altruizma: Utjecaj dobrih djela na ljudsko tijelo U evolucijskoj biologiji za organizam se kaže da se altruistički ponaša kada njegovo ponašanje koristi drugim organizmima, uz cijenu koja košta.

U posljednjih nekoliko godina, naučnici su proučavali činjenje dobrih djela i njihovih djelovanja na ljudsko tijelo. U brojnim istraživanjima je zaključeno da altruizam – želja da nesebično pomažemo drugima – utječe na naše zdravlje, pa čak i na dužinu života.

“Ljudska priroda” je tema filozofskih rasprava već hiljadama godina, a uz pomoć moderne tehnologije i nauke, napokon smo počeli otključavati ove misterije. U ranim fazama studija, naučnici su uspjeli zaključiti jednu činjenicu: naš mozak je fizički podešen da pomaže drugima.

Skeniranjem mozga možemo lahko uočiti da razmišljanje o tuđim problemima aktivira iste dijelove mozga koji se aktiviraju kada razmišljamo i o svojim, dok saosjećanje aktivira dijelove odgovorne za osjećaje zadovoljstva.

Nauka sugeriše da je stara izreka: “Bolje je davati nego primati”, doslovno istinita, tvrdi Jeffrey Schloss, evolucijski biolog na Westmount Collegeu u Kaliforniji. “To nije samo moralni kliše.”

U svakodnevnom životu, bezbroj ljudi izabere da se odrekne svog slobodnog vremena kako bi pomogli drugima – bilo da se radi o pomaganju starijima, spašavanju napuštenih životinja, ljudskih života ili pomaganju nekome da riješi određeni problem – dobrim djelima svjedočimo svaki dan.

Ali šta je to u nama što nas tjera da nesebično pomažemo drugima, da činimo herojske poduhvate kako bi spasili nečiji život, ne razmišljajući o svom?

32

Istraživanja pokazuju da nam djelovanje u ime drugih ljudi pomaže da se i sami osjećamo ugodnije. Ali tu priča ne završava.

Ovakvo ponašanje utječe na nas i fizički – a sve veći broj naučnika vjeruje da činjenje dobrih djela pozitivno utječe na naše zdravlje, a neke studije su čak zaključile i da nam altruizam pomaže da živimo duže.

Veza altruizma i stresa je otkrivena sasvim slučajno 1956. godine, kada je tim istraživača sa sveučilišta Cornell proveo istraživanje sa 427 udatih žena s djecom.

Oni su očekivali da će žene sa više djece biti pod većim stresom, te zbog toga i imati kraći životni vijek. Iznenađujuće, istraživači su otkrili da broj djece, obrazovanje, klasa, i radni status nisu utjecali na dugovječnost. U istoj studiji, koja je trajala 30 godina, sasvim slučajno je otkriveno da je 52% žena koje nisu nikada volontirale na kraju obolilo od neke teže bolesti, za razliku od 32% žena koje su redovno volontirale.

Ovo otkriće je zainteresovalo naučnike, pa su nakon toga proveli još nekoliko studija: Jedna je zaključila da redovno činjenje dobrih djela smanjuje rizik od prerane smrti za 44% – što je bolji učinak od redovnog vježbanja.

Druga studija, provedena 1990-ih, ispitala

MEDICINAR je osobne eseje časnih sestara iz 1930-tih.

Istraživači su otkrili da su časne sestre koje su iskazale najviše pozitivnih emocija živjele oko 10 godina duže od onih koje su izrazile manje takvih emocija.

Mnoge su studije pokazale da altruizam značajno smanjuje nivo stresa, glavnog uzročnika većine bolesti – a samim time, da značajno mijenja našu fiziologiju. Kod testnih subjekata koji su samo gledali video koji je prikazivao činjenje dobrih djela zabilježeni su privremeni skokovi razine hemikalija koje jačaju imunitet. Kod žena koje su komšije smatrale dobrim osobama jer vole pomagati drugima pronađen je povišen nivo oksitocina – hormona ‘vezivanja’ koji nam pomaže da se osjećamo dobro.

Vezu oksitocina i dobrih djela je potvrdila još jedna nedavna studija. “Oksitocin je

odgovor na stres. Kada je osoba altruistična i kada dotiče ljude u pozitivnom smislu, pomažući im u nevolji, razina oksitocina ide prema gore – što znači da stres ide prema dolje”, zaključio je Gregory L. Fricchione, profesor psihijatrije na Harvardu.

Brojne studije provedene u različitim vremenskim periodima i državama su zaključile jednu zajedničku stvar: Altruistične emocije – “droga pomagača” – stvaraju fiziološke reakcije u tijelu tako što povećavaju razinu hormona oksitocina – zbog kojeg se osjećamo dobro, smanjuju nivo stresa i poboljšavaju imunitet (viša razina zaštitnih antitijela). Altruizam u nama izaziva hemijsku reakciju sličnu onoj koju izaziva i istinska ljubav.

Prof. Jasmina Tanović Avdić Prof. Dženada Mehremić

•••

Svjetski dan hrane Povodom “Svjetskog dana hrane”, 16. 10. učenici Srednje medicinske škole Mostar su pripremili edukativni program i organizirali humanitarnu akciju prikupljanja namirnica za socijalno ugrožene kategorije.

Ovaj datum se tradicionalno obilježava u našoj školi, a odaziv na humanitarnu akciju je svake godine sve veći što nam predstavlja veliko zadovoljstvo u radu. Članovi Sportske sekcije i Mladi hemičari su pripremili zanimljive prezentacije na teme:

“Ishrana srednjoškolaca” i “Ishrana sportista”, dok je proteklih dana Biološko - ekološka sekcija sa svojim članovima organizovala akciju prikupljanja hrane koja je danas uručena Udruženju građana “Zajedno za naš grad”.

Zahvaljujemo se svim učenicima i profesorima na ovom humanitarnom činu.

Sve dok dijelimo znanje, dijelit ćemo i nafaku, jer uistinu naše malo nekome će značiti mnogo.

33

MEDICINAR U svečanom programu na Starom gradu u Blagaju zablistali su i naši bivši učenici Sarah Sarić i Miran Bečević.

Sa različitih lokacija na području našega kantona na kojima se danas obilježio Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine poslane su poruke mira, ljubavi i tolerancije.

Pokazano je kako se Bosna i Hercegovina u srcu nosi i čuva, a naša djeca, naši učenici koji ovako pokazuju odanost i ljubav prema svojoj domovini, garancija su njene duge postojanosti i svijetle budućnosti.

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine Navršeno je ravno 30 godina otkako su se građani naše jedine nam domovine na Referendumu o nezavisnosti jasno izjasnili da su - ZA “suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hervegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.

1. mart je veoma značajan datum u našoj historiji i tim povodom učenici mostarskih osnovnih i srednjih škola obilježili su Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine kroz različite aktivnosti i bogat programski sadržaj.

Svečanom defileu mostarskim ulicama i ponosnom isticanju zastave Bosne i Hercegovine, okupljanju na Španskom trgu, prisustvovanju historijskom času, obilasku Fortice i manifestaciji i svečanom programu na Starom gradu u Blagaju u velikom broju odazvali su se učenici, nastavno i drugo osoblje naše škole te na taj način dali doprinos proslavi ovog značajnog datuma.

34

• Naša učenica, Hana Šunje, učestvovala je na Konkursu za literarni rad kojeg su povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine raspisali Pedagoški zavod i IC Štamparija Mostar na temu “ Bez korijena ne raste trava, bez domovine čovjek ne živi”.

Ovo je Hanin poklon našoj domovini.

- Ne ostavljaj me - prošaputa tiho Bosna.

- Ako odeš, odnijet ćeš sa sobom moju ljepotu. Ako me zauvijek napustiš, uvenut ću kao ruža na hladnom jesenjem danu.

Gledam je i razmišljam. Kako da ostanem s tobom? Drugi mi nude i bolje i više. Kako da svoju budućnost provedem ovdje, a sama po sebi je neizvjesna? Kako da ostvarim želje, htijenja i maštanja? Kako da moji snovi postanu stvarnost?

Igra sudbine ili tek puka slučajnost, toga dana sjedeći na klupi u parku ugledah grupu turista u obilasku moga grada. Predvodila ih je sredovječna žena, vodič, koja je zvonkim glasom i savršenom mimikom nastojala održati pažnju grupe. Govorila je o mom gradu, mojoj zemlji, njenom postanku, nesvakidašnjim ljepotama. U trenutku postadoh omađijana, a neka nevidljiva ruka me povede prostorima o kojima govori.

MEDICINAR Vidjeh visoke planinske vrhove u Bosni o kojima ona priča i sad mi se učiniše i viši i gordiji i ponosniji. Začuh huk rijeka bosanskih dok usijecaju korita, a zlaćana voda svjetluca pod zrakama sunca. Vidjeh prostrane doline, šarene kao ćilimi, a te doline nekad su bile svjedoci teških životnih i historijskih razdoblja kroz koja je prolazila moja zemlja.

Bila su to poprišta sukoba, mjesta velikih mejdana, mjesta susreta velikih sila, velikih generala, kraljeva i careva.

Pred mojim okom otvoriše se slike bosanskih šljivika i hercegovačkih vinograda, modrih i raskošnih, okupanih prvom jutarnjom rosom.

I začuh pjesmu kosaca dok valjaju teške otkose trave na podnevnoj žegi. Potom negdje u daljini začuh zvuk sevdalinke, bosanske tradicionalne pjesme, a ko će njenu ljepotu prenijeti uhu onih koji je ne osjećaju? Ko će tu jedinstvenu melodiju i prizvuk prošlih vremena dočarati strancu?

Sjetim se i davnih predanja o mojoj zemlji.

O zmajevima i aždahama. O vilama koje žive u podnožju planina, a svoja lijepa lica umivaju u gorskim jezerima. One imaju moć da zalutalog putnika zanesu svojom ljepotom i uvedu u tajanstveni svijet bez povratka.

Da li one daruju ljepotu Bosni ili su samo njene zaštitnice od pogleda i uroka nečasnih ljudi? Ali, ko će onome ko ne živi ovdje dočarati ljepotu tih mitskih bića, znanih samo nama Bošnjacima?

Iz mojih razmišljanja trgnu me zvuk sirene sa gradske ulice. Predugo sjedim ovdje. Turisti i gospođa vodič već su odavno napustili park i krenuli na neku drugu destinaciju.

O, neću te ostaviti Bosno, najljepša djevojko mirisne kose. Neću te ostaviti, majko, jer udahnula si mi život, moji prvi koraci bili su na njedrima tvojim.

O, ne idem ja nigdje. Kako ću kad mi je korijen ovdje, a mogu li rasti, listati i napajati se životnim sokovima bez njega? Kako ću zatvoriti vrata i preći granice, a sve moje najmilije je ovdje? Moje djetinjstvo, moje uspomene, prošlost.

O, domovino jedina, ostat ću ovdje. Daleko od tvojih njedara ja sam prolaznik, neznanac, stranac i sebi i drugima. Daleko od tebe ja ne postojim.

Nećeš uvenuti Bosno, najljepša ružo u šarenom đulistanu. Hranit ću te svojom ljubavlju, zalijevati vodom od koje ćeš rasti do neba.

Ne brini, jedina moja, za mene si izvor mog postanka. Mjesto mog porijekla. Moja prošlost i budućnost.

-Ti si moje dijete, moj izdanak - prošaputa Bosna.

- Ljuljala sam te u svom krilu, grlila te srcem i dušom, hranila te svojom ljubavlju.

Blagi šapat pretvorio se u najveći huk rijeke, silnu jeku planinskih klanaca. Taj huk, eho ponosa i prkosa, bio je potvrda moje odluke i glas koji će zauvijek odzvanjati u mojoj svijesti, mom srcu i duši.

Hana Šunje, II razred Srednja medicinska škola Mostar 35

MEDICINAR

Sportske aktivnosti Cross za djecu u okviru kampanje Dani srca 🏆Sportski savez Grada Mostara u saradnji s Udruženjem kardiologa Hercegovačko-neretvanskog kantona, u okviru kampanje Dani srca, dvanaestu godinu za redom promoviše zdrave stilove života kroz uključivanje što većeg broja mladih, sportista i ostalih građana Grada Mostara u niz sportsko-rekreativnih aktivnosti. Povodom ove manifestacije u subotu 2. oktobra je organizovan Cross za djecu predškolskog uzrasta, učenike osnovnih i srednjih škola Grada Mostara na relaciji Španski trg – Bulevar.

Učenice i učenici Srednje medicinske škole Mostar uzeli su učešće i predstavili su našu školu izuzetno dobro. 🏃♂ 🏃♀ 🏃♂ 🥇 Učenik IIb razreda Vedad Subašić je osvojio 1. MJESTO u kategoriji prvih i drugih razreda. 🥉 Učenik Macić Al Dino osvojio 3.

MJESTO u kategoriji trećih i četvrtih razreda. I ostali učesnici iz naše škole su zabilježili zapažene rezultate. Čestitmo našim učenicima na osvojenim nagradama kojim su nas učinili ponosnim, a i našem prof. Refiku Islamoviću

Košarkaško prvenstvo Također je držano i košarkaško prvenstvo srednjih škola Grada Mostara u organizaciji Sportskog saveza Grada Mostara. 🏆🥉 Naši učenici: Faris Šafro, Amar Čustović, Tarik Fajić, Mili Zukanović, Mehmed Jelovac, Igbal Delić, Eldin Buljko, Elmin Šemić, Asad Zukić, Arnes Jahja, Ermin Kovačević i Emin Ćupina osvojili su 3. mjesto. Vođe ekipe su profesori Refik Islamović i Mithad Mujan. Čestitamo našim košarkašima!

36

MEDICINAR Turnir u stonom tenisu Također, na turniru u stonom tenisu srednjih škola grada Mostara naši su učenici, kako u muškoj tako i u ženskoj kategoriji, ponovo jako dobro predstavili školu.

Od 20 škola koje su bile u takmičenju, naši učenici su ušli u polufinale i osvojili su veoma dobro 4. mjesto. Žensku stonotenisku

ekipu činile su: Žuškić Manuela, Topić Amina, Alić Edita i Sudžuka Madžida. Mušku ekipu su činili: Amar Čustović, Tarik Fajić, Kurtović Adis i Zvonić Danis. Čestitamo našim učenicima kao i profesorima Refiku Islamoviću i Mithadu Mujanu.👏

Šahovski turnir U sklopu godišnjih aktivnosti koje u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja organizuje Sportski savez grada Mostara bio je i turnir u šahu između srednjih škola grada Mostara. 🥈Naši učenici su ponovo jako dobro predstavili školu osvojivši 2. mjesto. Šahovsku ekipu činili su: Novaković Emina, Tucaković Amra, Džiho Muhamed i Buljko Eldin. Čestitamo našim učenicima kao i profesorima Refiku Islamoviću i Mithadu Mujanu.

37

MEDICINAR

Yunus Emre Yunus Emre (1238–1328), poznat i kao Derviš Yunus, bio je turski sufijski narodni pjesnik koji je u velikoj mjeri uticao na tursko-osmansku kulturu.

Pisao je na staroanadolijskom turskom jeziku. Generalna konferencija UNESCO-a jednoglasno je donijela rezoluciju kojom je 1991. proglašena međunarodnom godinom Yunus Emrea, povodom 750. godišnjice pjesnikovog rođenja. Na Yunus Emrea najviše je uticao osnivač alevizma Hacı Bektaş Veli, te najpoznatiji turski sufijski pjesnik Mevlana Dželaledin Rumi. Svojom vještinom i nadarenošću stvarao je poeziju koju karakteriše čist, jednostavan turski narodni jezik. Njegovo glavno pjesničko opredjeljenje bila je ljubav i smatra se začetnikom poezije ašika. Od Yunus Emrea ostala su dva djela, ‘Divan’ i ‘Zbirka savjeta’.

Fondacija Yunus Emre je javna fondacija koja je osnovana 2007.god., a ima za cilj predstavljati Tursku, turski jezik, historiju, kulturu i umjetnost; pružiti svijetu na korištenje informacije i dokumente o istima; davanje usluga onima koji se žele obrazovati i naučiti turski jezik, kulturu i umjetnost; razviti prijateljstvo i povećati kulturnu razmjenu između Republike Turske i drugih zemalja. Institut Yunus Emre, koji je sa radom počeo 2009. godine, ima više od 58 kulturnih centara u mnogim zemljama svijeta. Pored časova turskog jezika koji se daju u kulturnim centrima, sklapajući saradnje s obrazovnim ustanovama u različitim državama, podržavaju se smjerovi turkologije i učenje turskog jezika u osnovnim i srednjim školama. S tim ciljem 2014./15. školske godine započeo je projekat bratimljenja bosanskohercegovačkih i turskih škola, u okviru kojeg su mnogi učenici, nastavnici i profesori imali priliku ostvariti uzajamne posjete, upoznati se sa obrazovnim sistemom, kulturom i načinom života u Bosni i Hercegovini i Republici Turskoj. U okviru tog projekta i naša škola je imala priliku posjetiti bratsku školu Kartal Mesleki ve Teknik 38

Anadolu Lisesi u istanbulskoj opštini Kartal u aprilu 2019. godine, a iste godine u jesen ostvarena je uzvratna posjeta naših prijatelja iz bratske škole. Pored projekta bratimljenja, naši đaci koji izučavaju turski jezik redovno učestvuje u aktivnostima Instituta Yunus Emre, Kulturnog centra Mostar.

Direktor Instituta Yunus Dilber i referent za obrazovanje i programe Selma Čusto su posjetili našu školu i tom prilikom su razgovarali su direktoricom Aidom Tucović o poboljšanju saradnje između navedenih ustanova.

Tema sastanka je bila i interes učenika za učenje turskog jezika i nastavak saradnje sa bratskom školom u Turskoj. Nakon sastanka gosti su obišli školu i posebno ih je dojmila bosansko-turska soba koja je spoj tradicije i kulture ove dvije države. Veoma su bili inpersionirani činjenicom da je taj prostor nastao radom naših profesora i učenika u okviru vannastavnih aktivnosti.

• Povodom mjeseca knjige učenici Srednje medicinske škole Mostar: II razreda: Hana Veledar, Sajra Rahimić, Ema Džiho IIIb: Hana i Ezana Crnomerović, Sabina Količić, Nejra Gačanica, Adis Puce, Asad Zukić, Šejla Konjarić IIIc: Nudžejma Kamenjaš, Frko Leina IVd: Larisa Habibija i Irma Tucaković prisustvovali su predavanju o historiji pisane knjige, štampe i biblioteka, te na kvizu u organizaciji Yunus Emre Instituta u Mostaru.

Nakon toga su se učlanili u biblioteku instituta i imali ugodno druženje uz turski čaj. Učenici su bili u pratnji profesora Harisa Devedžića.

MEDICINAR

JEZIK. KULTURA. NJEMAČKA. Goethe-Institut e.V. je kulturna ustanova Savezne Republike Njemačke koja djeluje širom svijeta.

Promoviraju poznavanje njemačkog jezika u inostranstvu i njeguju međunarodnu saradnju u oblasti kulture. Nastoje prenijeti sveobuhvatnu sliku Njemačke pružanjem informacija o kulturnom, društvenom i političkom životu u našoj zemlji. Njihovi programi iz oblasti kulture i obrazovanja unapređuju interkulturalni dijalog i omogućavaju učešće u kulturnom životu.

Osnažuju izgradnju struktura civilnog društva i pospješuju mobilnost širom svijeta.

Mrežom Goethe-Instituta, GoetheCentara, kulturnih društava, čitaonica, kao i ispitnih centara i centara za učenje jezika, već preko šezdeset godina za mnoge osobe predstavljaju prvi kontakt sa Njemačkom.

Dugogodišnja partnerska saradnja sa vodećim institucijama i ličnostima u preko 90 zemalja svijeta stvara održivo povjerenje u našu zemlju. Oni predstavljaju partnera za sve osobe koje se aktivno bave Njemačkom i njenom kulturom i djeluju samoodgovorno i nezavisno u političkom smislu.

Goethe-Institut promovira njemački jezik širom svijeta: Nude kurseve njemačkog jezika i ispite u preko 90 zemalja. Besplatno možete vježbajti njemački jezik uz pomoć njihove raznolike ponude za vježbanje na internetu i u njihovoj Zajednici. Otkrijte najihovu ponudu stručnog usavršavanja i materijale za nastavnike njemačkog jezika (njemački kao strani/drugi jezik).

O PROJEKTU ICH BIH Ne miješaj kruške i Äpfel IchBiH.ba je projekat Goethe-Instituta u Sarajevu koji ima za cilj promociju njemačke kulture i jezika. Ich BiH zabavnim i edukativnim pristupom omogućava upoznavanje sa ličnostima, mjestima, jezikom, sportom te važnim činjenicama iz jedne od najvažnijih svjetskih kulturnih baština. Naši učenici će imati priliku, da u pratnji profesorice Đenite Hadžović posjete ovu veliku kulturnu instituciju.

39

MEDICINAR

Nakon uslova boljih doći ćemo do eksperimenta i lijekova novih Omladinska banka i Fondacija Mozaik u saradnji s Mrežom savjeta /Vijeća učenika u Bosni i Hercegovini (mreSVUBIH) su pokrenuli kampanju za projekte u kojima su učestvovali učenici srednjih škola iz Mostara.

Na projektu su ispred Srednje medicinske škole Mostar učestvovali članovi Vijeća učenika, koje su predstavljali

40

Đana Šipković, Ilhana Pelja i Ema Bjelevac.

Danas su u Sarajevu u prostorijama Startup studija potpisale ugovor, nakon čega slijedi realizacija projekta “Nakon uslova boljih doći ćemo do eksperimenta i lijekova novih” u cilju obnove kabineta hemije.

U projekat su kao koorodinatori i podrška bile uključene i profesorice hemije, kao i pedagogica Sanita Rahić, a u pratnji prilikom potpisivanja ugovora bila je i profesorica Selma Ćorić. Realizacijom projekta dobijamo kvalitetan nastavni sadržaj, većina učenika, naročito smjerovi farmaceutski tehničar i laboratorijski tehničar bi mogli izvoditi razne eksperimente i samim tim bi stekli kvalitetno obrazovanje. Vrijedne ruke naših učenika trudom i radom su uspjele ostvariti pozitivne rezultate i doprinijele su lakšem radu i učenju učenika Srednje medicinske škole Mostar.

MEDICINAR

Posjeta Medicinske škole iz Živinica Dana 14. 10. 2021. godine imali smo čast ugostiti 63 učenika Medicinske škole iz Živinica, koja egzistira u sklopu Srednje mješovite škole Živinice. Učenici su bili u pratnji direktora škole Osmana Havušića, njegovog zamjenika Mahira Rakovca i još tri profesora.

Posjeta je inicirana pismom namjere radi ostvarivanja saradnje, koje je rukovodstvo ove škole u Živinicama poslalo Srednjoj medicinskoj školi Mostar. Inače, ova škola je već ostvarila saradnju sa mnogo drugih škola, što im je pomoglo u njihovom radu i unapređenju nastavnog procesa.

Kako su već imali ekskurziju u Trebinje, iskoristili su priliku da posjete i našu školu nadajući se da ćemo razmjenom iskustava unaprijediti rad obje škole.

Naši gosti su se mogli upoznati sa kapacitetom škole. Obišli su školu

i vidjeli učionice, radionice, laboratoriju, biblioteku i druge prostorije.

Istakli su da nas vrlo brzo očekuju u Živinicama, jer su bili veoma zadovoljni posjetom našoj školi.

Dio atmosfere posjete naših kolega i njihovih učenika iz Srednje mješovite škole Živinice možete vidjeti na slikama.

41

MEDICINAR

Školsko dvorište U organizaciji Američke ambasade u Bosni i Hercegovini i NVO „Ruke“ objavljen je tokom školske 2019/2020. godine “ Eko izazov - Učinimo svoju zemlju još ljepšom“. Projekat je pokrenut s ciljem da se obilježi 25 godina mira u Bosni i Hercegovini te povećanje ekološke svijesti kroz realizaciju aktivnosti čišćenja, smanjenje otpada, uređenja školskog dvorišta, sadnje drveća i ukrasnog cvijeća. Provođenje aktivnosti je tokom školske godine iznenada onemogućeno i obustavljeno zbog pandemije COVID-19.

Realizacija aktivnosti u kojoj su učestvovale dvije prijateljske škole JU Druga gimnazija Mostar i Srednja medicinska škola Mostar nastavljena je tokom školske 2020/2021. godine. Motivisani prijavom na Eko izazov, učenici i profesori JU Druga gimnazija Mostar i Srednje medicinske škole Mostar radili su na uređivanju školskog 42

dvorišta. U realizaciji istih učestvovala je profesorica Mira Đajo- Begić (Druga gimnazija Mostar), prof. Amna Sefo (Srednja medicinska škola Mostar i JU Druga gimnazija Mostar) i prof. Dženada Mehremić, prof. Jasmina Tanović- Avdić, prof. Refik Islamović, prof. Madžida Muhibić, prof. Vila Vilbada, prof. Aiša Čerkez , prof. Nina Honđo, prof. Šejla Isić u ime Srednje medicinske škole Mostar. Dvorište služi kao vizuelni podsjetnik na historiju naše domovine Bosne i Hercegovine i glavna obilježja i faze kroz koje je naša država prošla kako bi danas obilježavali 25. decembar - Dan državnosti i 1. mart -Dan nezavisnosti.

Uređenje školskog dvorišta je provedeno kroz sljedeće aktivnosti: ✓ Cvijet Srebrenice ili cvijet „Sjećanje„ ✓ „Kultura sjećanja“ na počinjeni genocid u Srebrenici 11. jula 1995. godine treba da bude naše stalno podsjećanje kako se više nikada i nikome ne bi ponovila SREBRENICA.

MEDICINAR ✓ Bosanski ćilim – Bosna i Hercegovina je jedina evropska zemlja koja ima svoj bosanski ćilim i predstavlja važnu kulturnu vrijednost svih naroda Bosne i Hercegovine. ✓ Zastava Bosne i Hercegovine potvrda teritorijalnog integriteta, suvereniteta i državnosti Bosne i Hercegovine. ✓ Bosanski ljiljan - autohtoni bosanski simbol, posebna vrsta ljiljana poznata pod nazivom Lilium bosniacum koji je bio i simbol Armije Republike Bosne i Hercegovine. ✓ Drvena paleta - „ Molitva prirode„. ✓ Stare gume- ukrasi za cvijeće i kante za otpad.

Školsko dvorište je lice obrazovne ustanove, ali i ogroman prostor za kreiranje kreativnih projekata. Škola za nas nije samo mjesto gdje se dijeli i stiče znanje, već i mjesto na kojem se komunicira, druži, mjesto gdje se doživljavaju tuge i radosti najljepšeg perioda u životu čovjeka. Škola je naš zajednički dom. Stoga je uređenje školskog okoliša logičan slijed u poboljšanju života mladih Srednje medicinske škole Mostar i Druge gimnazije. Želimo da osposobimo vanjski školski prostor koji pruža višestruke mogućnosti, da na ovaj način ostvarujemo viziju i misiju škole i obezbijedimo što ljepše okruženje za rad koje će koristiti sadašnjim i budućim generacijama. “…Prekrasan krajolik ima ogroman obrazovni utjecaj na razvoj mlade duše.”

43

MEDICINAR

Takmičenja u Srednjoj medicinskoj školi Mostar U Srednjoj medicnskoj školi Mostar su održana takmičenja iz sljedećih predmeta: 1. Bosanski jezik i književnost održano 21.2.2022.godine U kategoriji drugih razreda poredak je sljedeći: - Imad Husnić - Hana Šunje - Adna Tunović U kategoriji četvrtih razreda poredak je sljedeći: - Nejra Lalić - Sara Gaš - Kenan Maslo 2. Matematika održano - 25.2.2022. godine U kategoriji prvih razreda poredak je sljedeći: - Senida Beglerović - Rania Zukanović - Lejna Zlomušica i Bakir Tucović (imaju isti broj bodova )

44

U kategoriji drugih razreda poredak je sljedeći: - Belma Ćosić - Amina Karadža - Elisa Gafić 3. Hemija - održano je 3.3.2022. godine Poredak je sljedeći: - Merima Kurtović - Nađa Nezirić - Adin Čilić 4. Engleski jezik za prvi razred održano je 11.3.2022.godine U kategoriji prvih razreda poredak je sljedeći: - Jerlagić Kenan - Ćorić Mahira - Čučak Stela 5. Engleski jezik za drugi razred održano je 11.3.2022. godine U kategoriji drugih razreda poredak je sljedeći: - Ena Idrizović - Imad Husnić - Omer Sejfić

MEDICINAR 6. Engleski jezik za treći razred održano je 10.3.2022.godine U kategoriji trećih razreda poredak je sljedeći: - Sudžuka Madžida - Rizvanović Hana - Isić Nejla 7. Engleski jezik za četvrti razred održano je 17.3.2022.godine U kategoriji prvih razreda poredak je sljedeći: - Nejra Brzina - Saira Pirkić - Nejla Mešić 8. Njemački jezik održano - 11.3.2022. godine prvi dio, i drugi dio takmičenja održan je 14.3.2022.godine Poredak je sljedeći: - Dardan Morina - Lamija Šator - Dženita Ramić 9. Fizika – održano 17.3.2021.godine U kategoriji prvih razreda poredak je sljedeći: - Amar Spahović - Adin Čilić - Senida Beglerović U kategoriji drugih razreda poredak je sljedeći: - Dardan Morina - Enida Obradović - Hana Šunje U kategoriji trećih razreda poredak je sljedeći: - Iman Šunje - Emin Ćupina - Sara Demić

Open City Mostar 2021 Na festivalu „Open City Mostar 2021“ u organizaciji Delegacije Evropske Unije u Bosni i Hercegovini“, u saradnji sa Gradom Mostarom, Rock školom Mostar i Koledžom ujedinjenog svijeta u Mostaru, učešće je sa zadovoljstvom i ponosom uzela i Srednja medicinska škola Mostar. 🎶 Vrijedni učenici naše škole predstavili su se performansom Mostar „ City of light „.

Učenici su kroz muziku, ples, igru i recitaciju pokazali svoju kreativnost i svestranost i na pozitivan način iskazali druženje i zajedništvo. 🎊 Na kreativan način naši učenici su poslali jasnu poruku u kakvom gradu žele živjeti i kakav Mostar u budućnosti vide.Grad svjetlosti i ljubavi, grad zajedničkog života i ljudi koji čine samo dobro svome gradu. 💫 Ponosni smo na sve učenike , kao i bivše učenike koji i dalje održavaju kontakt sa svojom školom i daju svoj vlastiti doprinos u realizaciji aktivnosti.

Učesnici: Sarah Sarić, Senida Beglerović, Đana Šipković, Tajra Delić, Omer Sejfić, Ahmed Tucović, Medina Brajević, Lamija Šator, Elisa Gafić, Izudin Avdić, Dardan Morina, Anida Mehremić, Sara Gaš, Edna Hadžiosmanović, Dina Zekić, Amina Jašarević, Kenan Maslo, Ena Duraković, Semra Rahimić, Hana Dizdarević, Tajra Badžak, Edis Kulaglić, Šahić Ajda i Trnovac Armin. 💃🎉 Mentori: Tanja Avdić, Đenita Hadžović, Refik Islamović, Nihad Granulo i Amna Sefo.

45

MEDICINAR

Evropski dan jezika Na inicijativu Savjeta Evrope u Strazburu, Evropski dan jezika proslavlja se od 26. septembra 2001. godine. Važnost obilježavanja ovog dana ogleda se u tome da se društvo upozori na važnost učenja kako svog, tako i učenja što većega broja stranih jezika da bi se, između ostalog, povećala višejezičnost i razumijevanje različitih kultura.

i francuski. Nešto manje interesa ima za španski, italijanski i turski jezik.

Ovaj dan se u većini evropskih država obilježava različitim aktivnostima, a ciljevi obilježavanja Dana jezika su promocija jezika, podsticaj jezičke i kulturne različitosti, ukazivanje na važnost učenja jezika i cijeloživotnog učenja stranih jezika.

Tako su učenice trećih i četvrtih razreda Srednje medicinske škole Mostar, vođeni profesoricama Đenitom Hadžović i Šejlom Isić, te profesorom Harisom Devedžićem, na kreativan način obilježili ovaj dan poslavši jaku poruku kakav je značaj i bogatsvo u poznavanju što više jezika.

“Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš”.

•••

U Evropi postoji više od 220 autohtonih jezika, što je blizu tri posto od ukupnog broja jezika na svijetu. Živimo u vremenu u kojem je gotovo nezamislivo ne poznavati bar jedan svjetski jezik.

Nikad nismo prestari ili premladi da bi naučili makar jedan strani jezik. Znanje stranih jezika povećava mogućnosti zaposlenja, potrebno je u mnogim zanimanjima i omogućava brže napredovanje na poslu.

Poznavanje jezika olakšava putovanja i sklapanje poznanstava. Učenje novog jezika je uvijek izazov, ali ako mu pristupimo na odgovarajući način, može biti vrlo prijatno i ispunjavajuće iskustvo.

Po istraživanju koje objavlju evropske statističke agencije, značajan je porast učenja stranih jezika, na prvom mjestu je i dalje engleski jezik, a slijede njemački 46

25. novembra 2021. godine, u prostorijama Udruženja građana “Ljiljan” Čapljina upriličena je dodijela zahvalnica i nagrada za najbolje literarne radove na temu “Bosna i Hercegovina protkana mojim snovima”. 🥇 Naša učenica Hana Šunje osvojila je prvo mjesto za najbolji literarni rad. Čestitamo Hani na ovom uspjehu i želimo joj još puno uspjeha u daljnjem radu.👏🎉🎈

MEDICINAR

47

MEDICINAR

Jeste li znali?

• da djeca rastu brže u proljeće, nego u bilo koje drugo godišnje doba?

• da su bebe rođene u maju, u prosjeku 200 grama teže od beba rođenih u ostalim mjesecima?

• da se ljudi rađaju sa 350 kosti u tijelu, ali kad osoba dosegne zrelu dob, ima samo 206 kosti? Razlog tomu je što se neke kosti spajaju i formiraju jednu kost.

• da neki Eskimi koriste frižidere kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane?

• da svaka ptica svakoga dana mora pojesti hranu makar polovicu svoje težine kako bi preživjela?

• da mačke ne osjećaju sladak okus?

• da na planetu Uranu ljeto i zima traju po 21 godinu?

• da čovjek u svojim ustima dnevno proizvede 1 litru sline?

• da su slonovi jedine životinje koje ne mogu skakati?

• da termiti rade 24 sata dnevno, i uopše ne spavaju?

• da oči bebe ne proizvode suze do 6-8 sedmica starosti?

• da ne postoji prirodno plava hrana?

• da je Madrid jedini glavni grad u Europi koji nije smješten na rijeci?

• da Pingvini žive i u Africi?

• da se poslije svoje 30-te godine ljudi postepeno smanjuju?

• da je najjači mišić u ljudskom tijelu jezik?

• da komarci imaju zube?

• da se svake godine otkrije približno 7000 novih vrsta kukaca?

• da štakor može izdržati bez vode duže od deve?

• da svaka kap morske vode sadržava približno milijardu atoma zlata?

• da zarez napravljen na kori stabla uvijek ostaje na istome razmaku od tla iako stablo neprestano raste?

• da postoji oko 2000 vrsta komaraca?

• da prosječni uredski stol ima 400 puta više bakterija od WC-a?

• da je nemoguće kihnuti otvorenih očiju?

• da možete zapaliti vatru uz pomoć leda?

48

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

da puževi imaju 4 nosa? da ovca može prepoznati druge ovce sa slika? da zijevanje uglavnom traje oko 6 sekundi? da će Sunce sijati još barem 7 milijardi godina? da u prosjeku čovjek izgovori skoro 5.000 riječi dnevno (80% od toga priča sam sa sobom)? da je slon sisavac sa najrazvijenijim mentalnim funkcijama, puno razvijenijim od primjerice mačaka i pasa? da je nemoguće poljubiti vlastiti lakat? da se Coca-Cola u početku mogla kupiti jedino u apoteci? da kvakanje patke nema eho (odjek) i niko ne zna zbog čega? da je lubenica povrće, a paradajz voće? da kad čovjek puše nos, brzina zraka koji izlazi pod pritiskom dostiže i 160 km/h? da je 10% muškaraca ljevoruko, a žena tek 7%? da kornjače mogu disati kroz svoju stražnjicu? da mušica leti brzinom od 6 km/h? da komarac ima 47 zuba? da kad se zacrvenimo u licu od srama ili uzbuđenja, pocrveni nam i trbuh? da kad se paukova mreža stavi na ranu, odmah zaustavlja krvarenje? da je na Aljasci dozvoljeno ubijanje medvjeda, ali da je buđenje medvjeda zbog fotografiranja – zabranjeno? da za jedan kilogram meda, pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova i prijeđu put 4 puta duži od zemljinog obima? da zvuk putuje 3 puta brže kroz vodu nego kroz zrak? da mačji urin svijetli pod ”crnim ili UVA svjetlom”? da prva 4 poteza u šahu možete odigrati na 318.979.564.000 načina? da laganim uzdizanjem nogu i ležanjem na leđima, ne možete potonuti u živi pijesak? da je morskim rakovima škampima srce u glavi? da na planeti Zemlji ima toliko zlata da je prekrije cijelu u sloju od jednog metra? da krokodili ne mogu izbaciti svoj jezik van? da Eskimi imaju preko 15 riječi za riječ “snijeg”?

MEDICINAR

MEDICINSKA PSIHOLOGIJA I PEDAGOGIJA Psihologija je kroz historiju bila dio filozofije baš zbog toga jer se psihologijom ne može baviti svaka osoba.

Za psihologiju je potrebno znanje, iskustvo i empatija.

Danas, psihologija predstavlja društvenu nauku koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Svaki posao, bila to arhitektura, slikarstvo ili bilo koja vrsta umjetnosti, posebno medicina zahtjeva psihološki pristup i znanje.

Kako psihologija utiče na medicinu?

Riječ »psihologija« potiče od riječi psiha (duša) i logos (nauka), što nam govori da je psihologija neizostavni element u medicini, kako zbog empatije, tako i zbog znanja koje nam pruža.

Sami naziv psihologija ne govori nam stvarni značaj tog predmeta.

Stvarni predmet psihologije je izučavanje čovjeka, njegovih aktivnosti i iskustva. Samim tim čovjek predstavlja i glavnu povezanost između medicine i psihologije .

Zaključivanje, analiza, sinteza, pamćenje,razumijevanje riječi, korištenje pojmova i simbola, apstraktno mišljenje, brzina mišljenja, prepoznavanje sličnosti, razumijevanje prostornih odnosa predstavljaju intelektualne sposobnosti koje nas psihologija i pedagogija uče a svakodnevno ih upotrebljavamo u medicini i životu.

Savremeni pristup zdravlju jednaku važnost pridaje i biološkim i psihološkim i socijalnim vidovima zdravlja.

Zbog toga je za pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite, uz dobro poznavanje biomedicinskih znanja i vještina, nužno i dobro poznavanje teorija, metode i tehnika s područja psihologije i srodnih nauka.

Sva ta znanja mogu korisno poslužiti za unapređenje kvalitete preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka.

Riječ pedagogija je grčkog porijekla i sastavljena je od riječi pais sto znaci dijete i ago što znači vodim. Pedagogija proučava odgoj, šta se odgojem želi postići ,kakva je moć odgoja,njegovu ulogu i značaj u životu pojedinca i društva.

Zadaci pedagogije: • Proučavanje i istraživanje pojava u odgojno obrazovno procesu.

• Razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog rada.

• Znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema poţeljnim oblicima.

• Razvoj i unapređivanje pedagoške metodologije istraživanja.

Naš kućni odgoj nadograđuje medicinska pedagogija na način da proširuje naše vidike ponašanja prema nama samima i našoj okolini.

Dakle, u krugu porodice dijete spoznaje, razumijeva i prihvata ulogu porodice u odgoju za zajedništvo, drugarstvo, humanost.

Taj proces se nastavlja u školi gdje se te vrijednosti proširuju i učvršćuju. Od kvaliteta te saradnje ovisit će kvalitet uključivanja djeteta u širu društvenu zajednicu i njegovo funkcioniranje u istoj, što je svakako od općeg društvenog interesa.

Dakle, uzajamno poštovanje, dijeljenje informacija i iskustava, dogovaranje i 49

MEDICINAR zajedničko odlučivanje, potrebno je kako bi se ispunila odgovornost za cjelovit razvoj osobe kroz pedagogiju i psihologiju.

SARADNJA PORODICE I ŠKOLE Tokom svog života dijete odrasta u 2 sredine a to su porodica i škola. Obje sredine su podjednako odgovorne za razvoj djetetove ličnosti i njegovog ponašanja.

Često smo svjedoci raznim raspravama o kvaliteti nastave, štetnim uticajem društva, neadekvatnoj suradnji roditelja i sl. Svi navedeni problemi predstavljaju različit splet faktora koji dovode do povećanja broja učenika sa lošijim uspjehom, što može doprinijeti njihovom bijegu u društveno neprihvatljiva ponašanja, te samim tim biti smetnja pravilnom razvoju njihove ličnosti.

Porodica i škola moraju da razvijaju modele saradnje koji će se zasnivati na međusobnom poštovanju i iskrenosti, s namjerom da se pruži adekvatna pomoć i podrška svakom djetetu, roditelju i nastavniku.

Pedagoški trouglovi su presudni u odgoju djece. Prvi trougao se nalazi u porodici i to su - majka, otac i dijete. U tom trouglu postavljaju se temelji dobrom

odgoju, a takav mehanizam prenosi se i veže na drugi, isto tako važan trougao – roditelj, učenik i nastavnik. Njihova saradnja na stvaranju čovjeka mora biti kontinuirana i dosljedna.

Roditelj treba upoznati život škole, a nastavnik život porodice da bi se između te dvije komponente odgajalo i skladno razvijalo dijete.

Dakle, ne bi smjelo biti grešaka ni na jednoj strani jer neće biti postignut željeni cilj.

Nezainteresiranost samo jednog od subjekata može napraviti mnogo štete za pravilan razvoj djetetove ličnosti.

•••

“Jedan slatkiš jedno dijete” Akcija je koju tradicionalno Vijeće učenika Srednje medicinske škole Mostar održava pred Novu godinu.

Cilj je da za praznike obraduje djecu paketićima.

Paketiće su dostavili u udruženje “Zajedno za naš grad” koje će ih dalje raspoređivati mališanima koji ih željno iščekuju.🎁 50

MEDICINAR

Tri Jusufove poruke Stari narodi su govorili znanje u mladosti je kao pisanje/ klesanje po kamenu, a znanje u starosti kao pisanje po vodi ili mudrost je kao izgubljena stvar, gdje je nađeš uzmi je. Mnogo mudrosti i korisnog znanja nalazimo u kazivanju o Jusufu, a. s., posebno za multietnička i multikonfesinalna društva.

Zanimljivo je da se ovo dešavalo prije 3600 godina u Egiptu. Ovdje je interesantan odnos muslimana i drugih, planiranje budućnosti i kako ne upropastiti prilike koje imamo.

Planiranje budućnosti Dolina Nila u Egiptu poznata je žitnica koja je vijekovima hranila veliki dio Afrike i Azije, ukoliko zbog suše ili drugih neprilika godina ne bude rodna prijetila je glad stanovništvu. U to vrijeme vladar Egipta sanjat će sedam mršavih krava, sedam debelih, sedam klasja žita,itd. Jusuf, a. s., govori, tumačeći san, nastupiti će sedam godina u kojima će polja mnogo roda davati, poslije toga doći će sedam godina kada ništa neće zbog suše uspjeti i nakon ovih sedam teških godina dolazi godina kiše, blagostanja.

U prvih sedam godina žito, pšenicu treba mnogo sijati i deponovati osim onoga što je potrebno za hranu i sjetvu. Zahvaljujući ovom planu samo je Egipat u tom dijelu svijeta imao hranu u tih sedam teških godina.

Ovo je plan od petnaest godina koji indirektno sugeriše i nama da je sasvim legitimno planirati budućnost, razmišljati o sebi, svom životu za deset, petnaest, dvadeset godina.

Iskoristiti priliku Biblija i Kur’an alegorijski govore o sedam debelih krava kao o prilici koja se jednom

pruži u životu i nikada više. Svaka faza života pruža nam prilike koje teško možemo poslije dobiti, što iskoristimo, iskoristimo.

Djetinstvo, rana mladost su idealni za učenje, bogaćenje raznim iskustvima, znanjima, učenjem stranih jezika i drugo. U kontekstu gore rečenog je i sljedeća izreka čovjeku jednom u životu zec prođe kroz noge.

Muslimani u pluralnom društvu Vladar Egipta postavlja Jusufa (Božiji poslanik, musliman, Palestinac), na poziciju koji rukovodi robnim rezervama, brine o usjevima i raspodjeli prihoda. Na ovu poziciju dolazi isključivo svojim zaslugama zbog već spomenutog plana. Ovdje je nekoliko interesantnih detalja.

Kad su državni poslovi u pitanju ključna je sposobnost, a ne podobnost. To se cijenilo prije 3500 godina. Ovaj primjer još je interesantniji ukoliko smo državljani Bosne i Hercegovine.

Interes društva je mnogo važniji od ličnih animoziteta. Vladar je nepravedno u tamnicu bacio Jusufa, a. s., koji će mu poslije svojim planom pomoći da spasi državu.

U ovim kriznim vremenima ne diskutuje se o vjeri, naciji, nego kako naći rješenje za krizu koja će nastupiti. U Egiptu za rješenjem tragaju Egipćani, Palestinci, muslimani, nemuslimani,...opšti interes je u pitanju.

Nihad Granulo, profesor vjeronauke 51

MEDICINAR

Ramazanska priča Ramazan je. Sveti mjesec. Mjesec Allahove blagodati, posta i oprosta. Mjesec u kojem pravi vjernik podnosi glad i žeđ u ime Allahove milosti i sreće u Njegovom okrilju. Mjesec u kojem se Bogu posebno približavamo tražeći njegovu zaštitu i praštanje grijeha.

Moje misli sežu u najranije godine moga djetinjstva kada sam sa mojom nenom, očevom majkom, sehurila i iftarila. Iftar je uvijek bio najljepši dio dana, a miris ukusnih jela širio se kućom. Svi smo nestrpljivo sjedali za ramazansku sofru, zahvaljujući se Allahu na toj prilici i njegovoj opskrbi. Poslije bismo išli klanjati teravih-namaz, a po povratku kući moja nena bi do dugo u noć čitala ajete iz Kur’ana i pričala mi priče o Božijim poslanicima. Sve Božije poslanike moja nena je pominjala svakodnevno. Za nju je neko bio pravedan i učen poput Muhammeda, lijep poput Jusufa, odvažan poput Nuha. Zbog toga su ramazanske noći za mene imale posebnu ljepotu i čaroliju.

Radovala sam se paljenju kandilja na džamijama i imala osjećaj da u mjesecu ramazanu sijaju drugačijim sjajem. Radovala sam se glasu mujezina i u mislima putovala do časnog Bilala, našeg prvog mujezina. Voljela sam slušati predanja o Muhammedu a.s i vođena nevidljivom silom odlazila u Meku, u Medinu, u dane Poslanikovog odrastanja.

Voljela sam gledati ljude i poseban nur na njihovim licima dok su učili ajete, klanjali, ibadetili.

Za mene je ramazan najljepši dio godine.

Radujem se i čekam taj odabrani mjesec.

Otvaram mu kapije svoje avlije, vrata svog doma, svog srca, svoje duše. I želim da ramazanska sjećanja ostanu zauvijek, jer kad mjesec ramazan odlazi , osjećam da me napušta moj najdraži gost.

Hana Šunje, IIb

52

Kreativni čas Engleskog jezika Na jednom od časova engleskog jezika, u sklopu modula “Bestsellers - fiction and non-fiction”, učenici su utvrđivali osnovne elemente bajke, basne, naučne fantastike, fantazije, horora, trilera. Učenici su radili u grupama dobivši zadatak da putem nekoliko slika napišu svoju verziju jednog od navedenih žanrova. Kao uvod, profesor Nedžad Dedović je učenicima pročitao svoju bajku, a zatim je pristupljeno analizi - likovi, tema, pouka, borba dobro:zlo.

A FAIRY TALE Once upon a time there was the most beautiful kingdom called The Kingdom of Hope. The kingdom was peaceful whose people loved their king Shahrir who lived in a castle on a hill with view of the river Nea. The king was fair and nice to his people – there were no poor people because he used to travel around his realm to make sure everyone lives well. The kingdom was rich in rivers, lakes, forests, fields, gold and silver mines, horses, cattle. They had a strong army who had never been defeated. They all lived happily.

The king lived with his only child, his beloved daughter – amazing princess Dahlia whose mother died when she was a baby.

Dahlia had magnificient curly blonde hair – it shone like the sun.

On a sunny spring day princess Dahlia were walking down a beautiful field. She was alone. All of a sudden, the sky got dark and it started thundering. Dahlia got scared. She started running to the castle. But, evil had already been there. She felt that someone was running after her. She couldn’t run anymore and it grabbed her. She saw big monsters around herself. She lost her consciousness and fell on the ground. After she had woken up, she found herself in a castle surrounded

MEDICINAR

by dozens of rhino-like, one-eyed monsters and an enormous monster with horns who was sitting on the throne.

The monster on the throne tells her that he is Grock, the king of the Kingdom of Thorn, and that she is his captive. He tells Dahlia that he will kill her in three days if her father doesn’t accept his offer – to bestow his all kingdom upon Grock and recognize Grock as the new king!

In the meantime, after he had got Grock’s offer, Dahlia’s father started thinking what to do. He summoned all his advisers and sages to advise him. He couldn’t accept that his people would live under the monstruous and unfair king who would be evil towards them. The oldest sage called Ayas said that the king had to find the bravest and most intelligent knight in their realm called Kaan.

Only he can defeat Grock, his monsters and dragons, and then release Dahlia. Kaan lives up in the mountains hunting wild animals.

However, before he attacks Grock, Kaan has to find their thousand-year-old magic sword because only with this sword he can slay Grock. The sword had been stolen by a giant who carried it away to his land. After king’s messengers had found Kaan, they came to the royal castle. Then, king Shahrir gave Kaan his winged horse called Silver to reach the land of giants as fast as possible. Kaan came to the land of giants very quickly. After he had been sneaking around, he managed to find out where the sword was kept – but two giants protected it. He got the idea – he would try to make them sleep by setting fire

to mysterious medical herbs he had. The plan worked – the giants fell asleep and Kaan got the sword!

The day to release Dahlia came. The king gave Kaan his forty best warriors to attack Grock. They were near Grock’s castle when monsters came out and started attacking them. Grock’s six dragons joined blowing fire. They were powerful and enormous.

Many of Kaan’s warriors got wounded. Then, Kaan ordered his men to take mud and throw it in the eyes of Grock’s dragons. This mud is harmful to their eyes and make them blind.

His plan worked and all the dragons were blind now. Seeing this, Grock’s monsters started retreating to the castle. Kaan and his company broke into the castle. Battle continued, but Kaan started looking for the princess. He found her in a chamber – Grock was holding her. Kaan offered him a single combat – if Grock wins he will get Shahrir’s kingdom. The fight started. Grock terribly wounded Kaan. But as Grock wanted to deal a death blow, Kaan managed to hit him in the leg, Grock fell on the ground and Kaan took the magic sword and killed him.

Kaan took Dahlia to her father. King Shahrir started crying with happiness. The people of Hope were celebrating hailing ‘Long live the King!’‘Long live Kaan!’‘Long live princess Dahlia!’ Knight Kaan, princess Dahlia and king Shahrir were waving and smiling to them from the balcony of the royal castle.

King Shahrir married princess Dahlia to Kaan and they all lived happily ever after.

Bajka prof. Nedžada Dedovića 53

MEDICINAR

Međunarodni dan prevencije vršnjačkog nasilja Povodom obilježavanja Dana prevencije vršnjačkog nasilja članovi Vijeća učenika Srednje medicinske škole Mostar su u znak podrške i solidarnosti obukli ružičaste majice.

Ovaj običaj je nastao 2007. godine u kanadskoj provinciji Nova Škotska kada je dječak Chuck Mc Neill, kao podršku svojoj majci oboljeloj od karcinoma dojke, došao u školu obučen u ružičastu majicu zbog čega je doživio izrugivanje i verbalno nasilje.

Vijeće učenika je izradilo i plakat kojim su poslali jasnu poruku: “Stop vršnjačkom nasilju!”

Učenice II a odjeljenja, Rejhana Kukolj i Nejra Špago, su učestvovale u aktivnostima koje je organizovao Crveni križ Grada Mostara povodom Dana borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Također, kao aktivisti Crvenog križa Grada Mostara naši učenici Amina Karadža, 54

Šejla Konjarić, Ajla Aličković, Minela Obradović, Admir Omanović, Merima Kurtović, Lamija Šator, Adna Tunović, Selma Jazvin i Dženita Ramić su ispred Osnovne škole “Zalik” zajedno sa ostalim aktivistima formirali srce kao simbol ljubavi i borbe protiv nasilja, prisustvovali predavanju o prevenciji vršnjačkog nasilja te se pridružili šetnji ulicama grada Mostara kako bi skrenuli pažnju na značaj borbe protiv bilo kakve vrste diskriminacije.

“Svi smo jednako vrijedni!”

“Budimo tu jedni za druge!”

“Misli ružičasto!”

To su poruke koje su danas poslali učenici naše škole.

MEDICINAR

Vozim i ako ne hodam U prostorijama Srednje medicinske škole Mostar održana radionica “VOZIM IAKO NE HODAM” u organizaciji Savez udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize USK-a. Na radionici je prisustvovalo 20 ucenika 4. razreda. Naši učenici su mogli čuti vrlo zanimljivo i dramatično predavanje na temu o mladim učesnicima u saobraćaju.

Naši gosti su naveli nekoliko ključnih grešaka koje početnici u vožnji čine. Neprilagođena brzina, konzumuranje alkohola i drugih opijata, upotreba mobitela u vožnji, ne vezanje pojasa itd..

Ovim radionicama se pokušava podići svijest mladim, budućim vozačima na važnost pridržavanja saobraćajnih propisa.

Naši prezentatori, koji su i sami uzrokovali saobraćajnu nezgodu u mladosti, svojom krivicom, sa težim posljedicama, pričaju veoma potresnu i emotivnu priču o svom neodgovornom ponašanju iz mladosti u saobraćaju i posljedicama sa kojima se sada susreću.

Na taj način pokušavaju utjecati na mlade ljude, da budu odgovorniji u saobraćaju, te ukazati im da ni jedno zadovoljstvo ili dokazivanje nije vrijedno, da provedu ostatak života u invalidskim kolicima.

•••

Ljudsko tijelo Timovi stručnjaka iz godine u godinu otkrivaju nove, zapanjujuće činjenice o ljudskom tijelu - preciznome i savršenome mehanizmu.

Nakon posjekotine slijedi prava mala mobilizacija Iz rane poteče krv, koja pomaže očistiti ranu, a tijelo potom, stvaranjem ugruška, zaustavlja krvarenje. Uđu li bakterije, na “mjesto zločina” stižu bijela krvna zrnca, koja ih uništavaju. Mastociti potom oslobađaju

histamin, a on povećava protok krvi na tome mjestu te je povrijeđeno+ područje crveno i natečeno. Sve to pokreće vojsku ostalih stanica.

Srce se prilagođava stilu života i raspoređuje krv Svake minute srce kucne 60 - 100 puta, što znači da u danu napravi oko 100.000 otkucaja, a u prosječnom životu milijarde.

Kroz mrežu od 160.000 km različitih žila srce svaki dan pumpa oko 7500 litara krvi. Uz to, srce se savršeno prilagođava stilu života. Kad mirujete, samo 15 posto krvi odlazi u mišiće, a kad trčite, čak 60 - 70 posto.

55

MEDICINAR Bez sline nema ni riječi U danu proizvedemo oko šest šoljica sline. Bez dovoljno sline ne biste mogli progutati hranu niti osjetiti okus, pa ni oblikovati riječi. Uz to, slina je i moćan borac protiv klica. Njezini enzimi čiste usnu šupljinu i sprječavaju upale.

U mozgu je svaki dan vrlo gust promet Mozgom u danu prođe 20.000 misli. Čak 100 milijardi neurona, moždanih stanica, svake sekunde razmjeni od pet do 50 impulsa koji putuju brže od 435 km/h. Unutarnji toplomjer, smješten u hipotalamusu, pravo je “čudo tehnike”. I pri sasvim maloj promjeni od 0,5°C, tijelo uključuje zaštitni sistem te sužava žile ako je hladno ili ih širi ako je vruće.

U danu, dok smo budni, oči trepnu oko 15.000 puta Mišići koji pomiču oči kako bi fokusirali pogled, u danu se pokreću oko 100.000 puta što je kao da “propješače” oko 80 kilometara.

Kako bi zaštitili oko te njegovu površinu očistili od prašine, kapci u minuti trepnu oko 15 puta. No mozak sam stvara sliku, pa slika ostaje ista, iako djelić sekunde žmirite. Želudac kontrolira kiselinu koja može otopiti metal Sluznica želuca svakog dana obnavlja 25 posto površine. Tako se štiti od jake hlorovodične kiseline u želucu. Ta kiselina pomaže razgraditi hranu jednako kao što deterdženti razgrađuju mrlje, a toliko je snažna da može razgraditi i metal. Kad se ne bi posve obnavljala svakih četiri, pet dana, ta bi je kiselina pojela.

Ma kakvi roboti - organizam se sam popravlja Danas ste udahnuli 25.000 puta. No kad bismo svjesno morali toliko puta udahnuti u danu, ne bismo stigli ni raditi ni spavati. Stoga recite “hvala” svomu moždanom deblu, koje je automatiziralo disanje. Pitate se zašto pluća moraju tako udarnički raditi. To je zato što 56

vam, i kad mirujete, zbog metabolizma svake minute treba otprilike od 200 do 300 ml kisika.

Pluća su savršeno dizajnirana da opskrbe tijelo potrebnim količinama kisika i da ga ujedno oslobode ugljičnog dioksida. To im uspijeva jer sadrže oko 300 miliona mikroskopski sitnih zračnih mjehurića alveola, a zato je i respiratorna površina pluća golema, poput polovine teniskog igrališta.

Za prijenos dragocjenog kisika do svake ćelije u tijelu zaslužna su crvena krvna zrnca.

Samo jedna kapljica krvi sadrži milione tih važnih ćelija - transportera kojima crvenu boju daje protein hemoglobin. On ima zadivljujuću sposobnost da se može vezati i na ugljični dioksid i na kisik, pa od ćelija uzima ugljični dioksid, odnosi ga do pluća i istovari, a tamo preuzme novu pošiljku kisika.

Bubrezi su najsavršeniji sistem filtracije Dnevno recirkuliraju i očiste gotovo 190 litara krvi. To je gotovo tri puta više no što stane u automobilski rezervoar goriva.

Filtriranje krvi, reguliranje nivoa elektrolita i oslobađanje od otpada pacijentima koji su zbog slabe funkcije bubrega na dijalizi obavlja stroj veličine minihladnjaka, a u zdravu tijelu sve to u tišini obavljaju dva mala organa velika kao miš računala. Bubrezi pomažu i održavanju količine vode.

Koža je stalno gradilište Naša koža svaki dan sa sebe skine 50 milijuna mrtvih ćelija. To znači da odbacuje

MEDICINAR od 30.000 do 40.000 odumrlih ćelija u minuti. Na svakom kvadratiću kože, površine 2,5 x 2,5 cm, čak je 650 žlijezda znojnica i šest metara krvnih žila.

Stopala u danu proizvedu do dvije šoljice znoja Uzmete li u obzir koliko na dan rade vaša stopala, to i nije mnogo. Zdrava osoba svaki dan u prosjeku učini od 8000 do 10.000 koraka, no to znači da u 70 godina života čak četiri puta propješačimo kilometražu opsega zemlje.

Tijelo se samo čuva od gušenja hranom Svaki dan dok jedete postoji rizik gušenja hranom. No to se srećom ne događa zbog savršena refleksa gutanja. Svaki put kad jedete ili pijete, stražnji dio usne šupljine preuzima ulogu spasioca. Dok se vi pripremate progutati zalogaj, vaše se meko nepce pomiče te zatvara nosnu šupljinu, a epiglotis, smješten na korijenu jezika, pokriva dušnik kako hrana ne bi završila u plućima. Najgore što vam se može dogoditi jest štucanje.

Za manje od deset godina izgradite posve novi kostur Kosti, čvrste kao čelik a lahke kao aluminij, nisu tek beživotna armatura, nego živa tkiva s krvnim žilama i živcima koja se stalno obnavljaju i izgrađuju. Svake se godine obnovi oko 10 posto kostura odrasla čovjeka.

Za život kostima treba kretanje. Kosti čovjeka sa slomljenom nogom, koje su nepokretne nekoliko tjedana, stisnut će se, no vratit će se u formu kad se pacijent počne kretati.

Promjene u mašini Tim rastom usporenosti tijelo vam govori kako je vrijeme da spustite viljušku i ostavite desert. Pa umjesto nekoliko kuglica sladoleda izaberite voćnu salatu.

Osim promjene u metabolizmu, mijenja se i potrebna količina sna. Američka nacionalna organizacija za spavanje to objašnjava time što, kako starimo, tako manje vremena

provodimo u dubokom snu, koji zapravo najviše odmara. A to tijelo pokazuje hroničnim umorom i nemogućnošću koncentracije. Spavajte najmanje sedam sati na dan te sat vremena prije sna isključite mobitel, računar i televizor. Kako biste znali kad se trebate istegnuti, trebate slušati tijelo.

- Ako nakon dvosatne vožnje automobilom ne možete izaći iz auta i odmah nastaviti hodati, problem je u smanjenoj elastičnosti - upozorava dr. Bushman. Manje fleksibilni imaju i “tvrđe” arterije, podložnije bolestima, pa se bavite tjelovježbom kojoj je glavni element istezanje, savjetuje nutricionistica.

Pijuckajte malo vode cijelog dana S godinama bubrezi i živci koji signaliziraju žeđ sve slabije funkcioniraju, što prouzrokuje dehidraciju. Zato, ako ste stalno žedni, pijuckajte vodu cijelog dana. Ako niste baš ljubitelj vode, zamijenite je biljnim, nezaslađenim čajevima.

Srce reagira ako smo ljutiti na nekoga Što smo stariji, to brže opraštamo. Pa ako osjetite da imate problema sa srcem, možda je vrijeme da poslušate tijelo i prestanete se nepotrebno ljutiti na nekoga, kažu sa Sveučilišta u Hong Kongu.

Obično dišemo na jednu, a ne na dvije nosnice Možda o tome niste nikada dublje razmišljali, ali sigurno ste pomislili da vaše nosnice uvijek rade paralelno i istom parom dok udišete i izdišete zrak. I dok obje nosnice možda ulažu iste napore prilikom disanja tokom dana, začudit ćete se kada saznate da u određenom trenutku zapravo dišete jednom nosnicom. Znanstvenici Mayo klinike potvrdili su to u detaljno provedenom eksperimentu koji je proveden 1977. godine.

Otkrili su da svakih nekoliko sati aktivna nosnica uzima pauzu da bi se odmorila, nakon čega druga preuzima rad disanja na sebe. Ako ste sumnjičavi, stavite prst u jednu nozdrvu i provjerite. Pripremite se na veliko iznenađenje.

57

MEDICINAR

Uvođenje aktivnosti u svakodnevni život kroz planinarenje Jednu stvar koju možete primijeniti kada se osvrnete svuda oko sebe su brda i planine koje nas okružuju. Neke najpristupačnije od njih su planine: Velež, Čvrsnica, Prenj, Čabulja i brda Hum, Planinica, Brkanovo Brdo, Jastrebinka i Goranci podno Jastrebinke.

Na svakoj od ovih planina i brda nalaze se označene planinske staze. One su označene markacijom crveno-bijelog kruga, koje su stavljene na lako vidljiva mjesta kao kamenje i drveće. Ove markacije omogućavaju svima nama koji nismo najbolje upoznati sa planinama da ih posjetimo i uživamo u prirodi koja nas okružuje. Planinarenje je za svakoga i ima mnogobrojne benifite.

Tjelesno i mentalno zdravlje Kada planinarimo otkucaji srca se povećavaju, što dovodi do bolje cirkulacije i ujedno osnažuje srce. Snagom koju koristimo pri penjanju ojačavamo naše mišiće i sagorijevamo masti što naše tijelo dovodi do ljepšeg izgleda. Boravak u prirodi i aktivnost u vidu planinarenja pozitivno utječe na naše mentalno zdravlje i oslobađa stres koji je glavni pokretač većine bolesti.

Odlazak u planinu Iako na oko lijepe, planine zahtijevaju ogromnu dozu poštovanja. Vremenske i tempereturne promjene su lako promjenjljive pogotovo pri samom vrhu te stoga trebate imati obaveznu opremu. Udobnu obuću te nekoliko slojeva gardarobe u zavisnosti od godišnjeg doba koju lako skidate ili oblačite tokom planinarenja, regulišući tjelesnu temperaturu. Pri polasku u ruksak obavezno spakovati dovoljnu količinu tečnosti, hrane, voća i nešto slatko za dodatnu energiju.

Preporučljivo je da sa sobom nosite napunjen mobilni uređaj u slučaju nezgode.

58

Planinarenje nije samo šetnja u parku.

Zahtijeva malo truda, motivacije i znoja.

Međutim ništa, ama baš ništa, ne može zamijeniti osjećaj uspjeha na vrhu. Istrajnost, upornost, trud, spremnost na naporan rad da bismo došli do vrha su vrline i sposobnosti koje potom možemo prenijeti na svakodnevne aspekte života, koji nas uče da je malim koracima moguće doći do zacrtanog cijla.

Dakle lijepo vrijeme je pred nama, spakujte stvari i krenite u avanturu. Planine nas zovu!!! Mala napomena: poštujte planinarski bonton- U prirodi ostavite samo otiske stopala, a otpatke vratite sa sobom.

Stela Čučak

MEDICINAR

POZORIŠTE Zbog toksičnosti današnjeg društva, pozorišta danas sve teže dišu i polako se guše. Moram priznati da je sve manje onih koji čuju udisaje i izdisaje teatra, refleksnih radnji koje su namijenjene samo njima. Publiku ćete privući u pozorište dobrim predstavama, redovnim prisustvom u medijima, davanjem raznih pogodnosti pri kupovini ulaznica, vjerovanjem u projekat koji radite… Ali opet sve to nije dovoljno da bi natjeralo naše društvo na kulturno osvješćivanje, gdje se može prikazati i naša današnjica kao u pomenutoj predstavi ispod.

Gledajući sadašnjost bojimo se budućnosti za sve pozorišne kuće kao i za nas same i zato izražavam nadu da će pozorišta da ožive kao i publika u njima i da će ogromnim aplauzom nagrađivati mlade umjetnike i umjetnice koji su se za taj izlazak pred vas pripremali dugo vremena. Glumcu, ma kakav god on bio, to daje potporu i zadovoljstvo.

Stao je na daske koje njemu život znače, povezan je sa plafonom, kulisom, daskama, ali najviše od svega povezan je sa publikom.

Zato posvetite se malo više kulturi i idite u pozorišta, opustite se i uživajte u gledanju.

Predstava „ NEMA ME“ Predstava i njen koncept na mnogima je ostavila traga. Kroz predstavu jasno se prikazuju problemi današnjice, kroz sve oblike zlostavljanja i nasilja. Progovara o

problemima pojedinca i društva kao cjeline i tako šalje krik svijetu kako bi društvo krenulo ka putu ozdravljenja. Pojedinac prikazuje žrtve otmice, nasilja, medijskog linča, emotivne manipulacije. Pojedinac, u ovom slučaju, nemoćan je izboriti se protiv nemilosrdnog društva u cjelini. S druge strane, društvo zbog vlastite superiornosti ponižava, omalovažava, ignoriše, zastrašuje, obeshrabruje, diskreditira pojedinca, odnosno žrtvu. U tako kratkom vremenu prikazano je sve, svima je jasno bilo o čemu se tu radi, cijela sala je širom otvorenih očiju pomno posmatrala svaki korak koji su glumci iz Viteza uradili, jasno je bio prikazan svaki detalj. I sve to prikazano je bez ijednog rekvizita, bez scenografije. Oni su sami sebi bili sve. Predstava je odigrana vrhunski, definitivno takvo nešto je zasluženo bilo Prvo mjesto. Ostat će upamćena u našem gradu kao nešto što do sada nije bilo odigrano, ljudi su izlazili iz sale zatečeni jer nisu mogli da vjeruju da je cijela predstava naša sadašnjost. Predstava je bila vrlo teška i potresna za gledanje, jer smo tek u toku nje shvatili šta se dešava oko nas i nadam se da se probudila svijest u ljudima i da će svi puno više pažnje da posvećuju svojoj djeci, prijateljima, djevojkama... Prikazali su kako mašta može puno toga uz samo malo kreativnosti i sloge. Uzrast za predstavu nije određen, preporučljiva je za pogledati svima jer samo tako možemo izvući važnu poruku za današnjicu i da pomognemo u ozdravljenju našega društva.

Sajra Čorbadžić IIc

59

MEDICINAR

Adverts, brands and shopping habits It’s the 21st century and almost everything we do, we do online. From schools and jobs to shopping and scrolling through social media.

All of our time is spent online on our phones or computers. Now, given that information, brands decided to try to really influence people through different ads. Anywhere you go on internet you find advertisements for all sorts of things. TikTok, Instagram, Facebook,...

They’re all filled with sponsored posts and they keep popping up all the time. And all different kinds of brands do it too. From small online businesses to big international brands like Nike or Adidas. Famous people also do paid promotions. If they have a lot of followers, brands pay them to post their stuff. That’s why they’re all called influencers – because they influence people. They tell you what’s „the best“ or „trendy“, and make you think that you need it. Football players post different football equipment, makeup artists post makeup, etc.

Basically, if a brand sees that a famous person can help with their sales, they pay them a lot to promote them. Since we all want to look and be like our idols, we think anything they say is the best for us. And we go and buy it. On the other hand, brands also spend billions on billboards and ads in stores and everywhere.

For example, if you’re watching a long movie in the cinema that lasts for 3 hours, after an hour and a half you have a little 15-minute break.

Before that break they play Coca Cola ads on the screen. People often get thirsty and that makes them get Coca Cola. What happens is that our subconscious tells us that we need Coca Cola because of these ads, even if we’re not that thirsty. So, brands have mastered playing with human subconscious and that’s why they get big. They learned how to impact us and improved their „hidden“ tactics. And it appears that they’re just getting better and better at that. At some point, we can say they kind of control us and our decisions. But that’s always been like that and it seems that it may never be different.

Lamija Mehremić, IVb 60

Nakon partije šaha i kralj i pijun idu u istu kutiju “Svi smo mi jednaki, ali nismo isti”.

Rečenica koju smo svi sigurno čuli u nekom dijelu života. Jednakost. Šta je to jednakost?

To je, po definiciji, političko načelo i društveni ideal izjednačenosti ljudi prema nekom relevantnom kriteriju ili mjerilu. No, znamo li mi šta je zapravo jednakost? Gledamo li prema svim ljudima jednako? Rođenjem svi ljudi imaju, to jest dobivaju ista prava bez obzira na vjeru, rasu, nacionalnost i ekonomsko stanje u kojem su rođeni. U tome smo svi jednaki. Ali, problem nastaje kada se naše različitosti počnu prikazivati, kada isplivaju na površinu. Najveća razlika se uvijek pravi između bogatih i siromašnih. U našoj se državi bogatima više daje da bi više i imali, pa će takve osobe i ekonomski gledano biti u boljem početnom položaju od osoba koje moraju raditi i odvajati od svojih usta da bi se uopće uspjele školovati i tim školovanjem polako pokušali uspjeti u životu. Samim tim se stvara razlika ne samo u onome što bi svi trebali imati jednako, nego i u odnosu prema takvom čovjeku. Naravno, svjesni smo da kada bismo bogatom čovjeku rekli da je isti kao i čovjek iz “niže klase”, jednostavno bi se uvrijedio jer oni smatraju sebe boljima i ne doživljavaju sebe kao obične ljude. Zašto onda danas roditelji svoju djecu od malena uče da prepoznaju različitosti, a ne uče ih da nađu sličnosti i pozitivne osobine ljudi kojima smo okruženi? Često će roditelji reći: Nemoj se družiti s njim, on je Rom, nije on kao ti, ili čak u medijima možemo naići na izraz lidlić za siromašnije dijete. Po čemu su oni tako različiti da nisu zaslužili poštovanje i prijatelje? Ako posadite otrovni bršljan, s njega nećete brati jagode. Osim već dosad spomenute socijalne i ekonomske nejednakosti važno je spomenuti i da smo i dalje svjedoci različitih diskriminacija po kojima bi ona rečenica s početka mogla

MEDICINAR glasiti “Svi smo mi različiti i nimalo jednaki”.

Kod jednakosti je jedino loše to što se želimo izjednačiti samo sa onima koji su iznad nas.

Ono što činimo tokom života odjekuje u vječnosti, tako da, najveće postignuće je da budemo ono što jesmo u svijetu koji konstantno pokušava da napravi od nas ono što nismo. “Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu.” Albert Einstein Lamija Mehremić, IVb •••

Hana Dizdarević Iako je Hana moja najbolja prijateljica, i dok općenito pričam o njoj im am samo riječi hvale, čitajući ovo nemojte uzimati u obzir naše prijateljstvo, jer ovdje već pišem i govorim o umjetnosti, duboko zakopanom talentu s kojim ona baš i ne voli da se hvali, a ja bih voljela da ga njeguje čitav život. „Moja“ Hana... Moram priznati da me boli to što je ne mogu nazvati samo svojom i zaključati je u moju seharu i tu ostaviti. Ali ipak, uzet ću sebi to pravo i prisvojiti je.

Moja Hana je rođena 12.12.2002. i jako mi je ustvari žao što se nismo upoznale prije srednje škole. Pohađala je „IV osnovnu školu“ i putevi nam se nisu sreli sve dok obje nismo shvatile da volimo medicinu te se na prvoj bitnoj životnoj raskrsnici odlučile za taj pravac.

Iskrena da budem do trenutka upoznavanja Hane, poeziji nisam davala nikakvog značaja osim na časovima bosanskog jezika.

Međutim, podržavajući nju i gurajući je kada pokuša da to „batali“, zavoljela sam je i ja.

Zavoljela sam silne metafore, personifikacije i onomatopeje, naučila da je svaka pjesma pomalo i autobiografska jer pjesnika inspirišu unutrašnje bitke i nemiri te mnogo češće razmišljam o tuđim emocijama. Slobodno mogu reći da mi je na neki način otvorila oči, kako o poeziji, tako i o svakodnevnom životu.

Počela sam obraćati pažnju i na male signale

u pjesmama koje kako Hana kaže, često vide samo autori istih. Tako sam povezujući njen život sa njenim pjesmama saznala i pojedine stvari o kojima joj je baš teško pričati pa je i ne pitam o njima.

Ali eto sada, možda dok ovo čita, zna da sam mnogo toga sama povezala. Naravno da se „ne snađem“ u tim stihovima svaki put, ali lijepo je znati da se duboke tajne kriju u nekima od njih. Neizmjerno ću joj biti zahvalna do kraja života zbog novog pogleda na samu poeziju, a i na književnost.

Najviše volim kada napiše novu pjesmu pa je donese meni da pročitam. Osim što se na neki način tada osjećam bitnom karikom u njenom životu, moram priznati da čak i uživam u svježe satkanim stihovima.

61

MEDICINAR Jedan grad Na modroj rijeci starici, Počivao je jedan grad.

Ožiljci su bili uklesani već odavno Na starom mramoru, Dok je sama Neretva pripovijedala Svoje nezaboravljene priče iz ‘93.

Most je pružao svoje ruke i Čuvao strane ,ne razdvajajući ih.

Dok Emina u hladu stihove starog pjesnika Tiho citira i stranim ljudima ga predstavlja, Ptice sa obližnjih grana prave orkestar i Svemu nadodaju kritiku. Žustro teče rijeka starica Noseći svoje dane grke, Kad se mnogi za hljeb boriše i Dom svoj izgubiše.

Kao misli u glavi utopljene, Ona ih čuva i prisjeća Na davnu postojanost grada Mostara.

••• Slikanje Uzela sam boje, Uzela sam i kistove.

Obojila sam ti svijet, Koji si ostavio i napustio sivim.

Obojila sam i sunce i cvijet i Svaki drugi ptičiji let.

Planetama malo sjaja, Kao što su oči tvoje nekada bile.

Lišće sam pomalo zanemarila, Ali opet ništa nisam pokvarila.

Dodala sam u zrele dunje, Mirise iz moje bašte i U trešnje rumene koje su visile i Na povjetarcu providnom plesale.

Unijela sam previše crvene da budu Kao onaj karmin tete Ružice, I nebo pošarala plavo-bijelim i Opet nisam zadovoljna karminom njenim.

Zaboravila sam opet na tebe.

Malo smeđe ili ipak plave.

Ne sjećam se, Iako sam te urezala u zjenicu oka svoga, Zato sam te prije viđala i u tmini, A sada te ne vidim niti u tišini.

62

Odlutaj U vremenu smo zapeli i pokušali mnoge kazaljke skloniti, ali su nam nemilo oduzimali svaku minutu i pretvarali je u sekundu.

Pokušavali put preći i muki reći Da nema ništa od života crnila puna, da nema ćoška tamnoga u koji čovjek zalutati mora.

Da nema oblaka vječito na nebu, jer ih sunce kad-kad iz kolosjeka istjera, i da je moguće posaditi sjemenku sreće.

Ma možeš i temelje društva srušiti i Svoje sagraditi, a snove graditi.

Nisu oni za ovga svijeta, Gdje mašta mora preovladati i Pamet savladati.

Gdje ćemo uživati i Sve brige s pleća skidati.

Gdje osmijeh će imati titulu kralja, A tuga biti skroz nepoznana.

Patnju i bol, Stjeraj u čošak svoj.

I daj, Odveži ruke, ••• Nek i one osjete mile muke.

Samo se trebaš prepustiti vjetru da te nosi, I sve će se svesti na rosi, Sa kojom bol odlazi , a sunce silazi.

Hana Dizdarević IVa

MEDICINAR Eugenia Grande

Ofelija

Bol mlade djevojke, Ali i žrtve jake, Žrtve škrtosti njenog oca Koji je mnogo puta u patnju baca.

Zbog ljubavi postaje uporna Ali i neposlušna. Živjela je veoma skromno Bez obzira na bogatstvo njenog oca ogromno.

Njen život tužan je bio, I majku joj je u postelju oborio.

Vidjelo se sve na njenom blijedom licu Ali Eugenia predstavlja pravu boriteljicu.

Zaista sa škrtosti ništa postići nećemo Samo možemo izgubiti ono što imamo.

Najljepše je imati čistoću duše I onda se nikada osmijeh sa lica ne briše.

Neiskvarenost je mnogo važna vrlina, I slušati nekoga takvog je milina.

Sa ljudima treba biti vrlo oprezan, I razmišljati na način ubrzan.

Jer ničiju dobrotu duše niko dirati ne smije, Nego gledati da se neko uvijek smije.

••• Madam Bovary Maštala je o životu iz snova, Ali na tom putu mnogo je trnova.

Ići za nedostižnim životom za Emu nije bilo dobro, Iako je ona išla hrabro. Čovjek može maštati, Ali mašta se stvarnom životu treba prilagoditi.

Treba koračati prema svojim ciljevima, Ali ako ne ostvarimo cilj ne treba ugrožavati život otrovima.

Emini snovi nisu postali stvarnost, Ali uvijek pobjeđuje iskrenost.

••• Penelopa Nešto što te čini sretnim vrijedi čekati, Ali čekajući ne treba lagati.

Svaka situacija ima svoj izlaz, I na kraju kao bajka sretan prikaz.

Nikada ne treba nadu gubiti, Jer znajte da tako ništa nećete izgubiti.

••• Lotta

•••

Nekada nas put odvede na mjesta, Gdje sve neće da blista.

Verter pronalazi ženu koju voli, Ali to ga ubrzo i zaboli.

Lotta nekoga drugog voli, A Verter sebi nanosi boli.

Ugroziti sebi život rješenje nije, Jer ni tako niko ne saznaje kakvu ljubav kriju vaše arterije.

Pomiriti se sa istinom važno je mnogo, Ali ne i ponašati se prema sebi strogo.

Antigona

•••

Suprostavlja se vlasti radi svoga mira, Jer nema zakona da može da bira. Želi da se njenom bratu duša smiri, A tako će i ona da se umiri.

Uvijek se trebamo za ostvarivanje svojih ciljeva boriti, jer istrajnost može i jače oboriti.

Amra Tucaković

••• 63

MEDICINAR

Literarni kutak

Mir

Majčino pismo Na dnu sobe, U staroj kutiji, Stoji pismo jedno, Na njemu svako slovo izblijedilo, A od života više je vrijedilo.

U kutiji sa pismom Još jedna uspomena stoji, Gledam u nju, A dušu bol peče, Iako znam da me ubija Uspomene gledam svako večer.

Pored pisma starog, Već odavno napisanog, Stoji jedan pramen plave kose, I fotografija crno - bijele boje, Na njoj piše ‘Kćeri, ovo je tvoje’.

Majko mila, prerano me ti napusti, U svijetu tuge i bola me ostavi, Dala bih sve kad bi mi se mogla vratiti, Taman i moj život morali skratiti.

Moja mila, Sresti ćemo se negdje gore, Gdje tvojih muka nema, Gore gdje rane ne bole, I gdje je, sigurno, puno bolje.

Iza tebe u srcu praznina je ostala, Tu prazninu dopuniti niko neće moći, Nadam se svakim danom da ćeš opet doći, Barem dok sanjam, Da ti oči vidim u noći.

Ajla Žugor

64

Za mir sve ću dati, Samo nek me prati. Često gledam ratove u svijetu, I želim mir tom jadnom djetetu, Kakav leptir ima u letu, Pčela na cvijetu, Mačka dok prede, I starac kad mu rastu sijede.

Mir je pojam za koji se bori, I koji se teško stvori.

Borimo se za mir, a ne za rat, Spriječimo bolest i glad.

Mnogi od nas očekuju spas, Jer im treba mir, a mi da podignemo glas.

Amina Karadža IIb Kiša Kada sam djevojčica bila S prozora svog, uvijek bih promatrala noć.

Bojala sam se munja, što su činile vidljivim oblake tamne.

Srce mi je uvijek podrhtavalo, Kao dijete..vjerovala sam zemlja je tužna, počet će da plače a ona plače preko kapi kiše.

Sada znam da Neki ljudi utiču na život na isti način, Njihova prisutnost razvedri najmračniji ugao... kada odu, tama pada na dušu, Rad srca se čuje kao grmljavina pred pljusak, Oči se pune rijekom tuge, A nakon toga slijedi kiša.

Elisa Gafić

MEDICINAR Mostar

Grob misli

Mostar je meni ono što nije drugima.

Miris behara na proljetnom suncu, miris pogače iz ruke moje majke miris jabuke iz komšijinog voćnjaka.

On je bio izgubljen mladić zaželjen života, slobodarskog duha izvana jak, a iznutra slabić koji se na svoj način borio za malo vazduha

Mostar je meni i prošlost i sadašnjost Grad Hajrudina neimara, Kosača što nekad vladaše riznica pjesnika što ga lijepom riječju opjevavaše.

Mostar je meni žubor Radobolje i huk Neretve, voda što sjaji pod zlaćanim suncem ispod mostova što poput ruku čovjeka spajaju obale.

Mostar je meni sjećanje na djetinjstvo grad sjena,sjaja i ljubavi.

Mostar je ono što jednom osjetiš a onda poželiš da taj grad, taj miris, taj zvuk zauvijek poneseš u sjećanju u svijesti u srcu i duši.

Umoran, tužan, trijezan a pijan slobodu tražio zatvoren sobom on je težio da sam sebe kazni bježeć’ od groba, grabeć’ za grobom Uznemirenim hodom je hodao gazeć’ za sobom čežnje stalne i nikoga sa sobom nije vodao jer je mislio da će bilo ko na put da mu stane Doživio poglede koji su vrištali zbogom poslije majčinih riječi mu modrica osta sa svima u sukobu, pa i sa Bogom drugih ljudi mu je, vjerujem, bilo dosta Ne mareć’ za pohare ljudi sve mu je Bog znakove dao prije suda sam sebi osudi i naposlijetku, ipak mu bi žao Jeste u sobi punoj nečasnih ljudi možda je i psihički pao al’ on sada svoju Sonju ljubi pa njegov život zasigurno nije stao Rizvanović Hana IIIb

Hana Šunje, IIb

Svemir označava ljubav Osjećam se kao svemir Puna sam tajnih malih zvjezdica, što možda jače sijaju nego velike Znaš, ti i ja ćemo se stopiti sa svemirom I odvest će nas daleko, među naše zvijezde.

Tamo gdje Mejsec slobodno, neumorno sija.

Sija za nas.

Tamo gdje svemir označava ljubav Tamo gdje nema toplih i hladnih boja, gdje nema dobrih i loših strana, gdje nema istine i laži Gdje je samo ljubav u suprotnosti Sajra Rahimić 65

MEDICINAR

Anida Mehremić IVc

Ema Begić IVc

66

Armin Trnovac

Ena Zekić

MEDICINAR KAŠALJ Pita pacijent doktora: – Doktore, imate li nešto protiv kašlja?

– Nemam, samo vi kašljite!

POTVRDA -Doktore, treba mi potvrda da ne mogu da radim.

-Pa što vam fali? – upita liječnik -Ta potvrda.

U BIRTIJI Dva prijatelja piju u birtiji: – Zašto žmiriš dok piješ?

– Rek’o mi doktor, da piće ne smijem ni pogledati!

DUŠEVNE BOLESTI Doktor pita svoju pacijenticu: – Imate li u svojoj porodici neki primjer duševne bolesti?

– Da, imamo, muž umišlja da je glavni u kući.

RAČUN ZA KRUPNIJE OČI Nakon operacije grudi pita doktor pacijentkinju: – I, jeste li zadovoljni s veličinom?

– Da doktore, ali ja imam još jednu želju, želim da imam malo krupnije oči.

– Nema problema. Sestro pokažite gospođici račun.

SLOMLJENI PRST Dođe čovjek kod doktora i kaže mu: – Doktore, boli me cijelo tijelo! Kad dotaknem glavu – boli, kad dotaknem želudac – boli, kad dotaknem noge – boli, kad dotaknem prsa – boli.

Doktor ga pregleda i kaže: – Tijelo vam je u redu, samo vam je prst slomljen.

PSIHIJATRI Sretnu se 2 psihijatra.

– Dobar dan, dobro ste. Kako sam ja?

– I vi ste dobro.

ZUBAR ZAVODNIK Na jednom plesnom balu muškarac prilazi djevojci: – Oprostite, gospođice, već sat vremena želim nešto da vam kažem, ali se ustručavam…

– Slobodno recite.

– Kad god se nasmijete, poželim da vam kažem da dođete kod mene.

– Oh, vi ste jedan pravi zavodnik!

– Ne, ja sam zubar.

PRIJE ILI POSLIJE JELA? Doktor preporučuje pacijentu: – Možete uzeti samo list do dva zelene salate, prepečen hljeb i čašu soka od naranče ili paradajza.

– Nema problema doktore. Samo mi recite da li da to uzimam prije ili poslije jela?

PRESUDA Čovjek se našao pred sudom optužen za ubistvo svoje žene Pita ga sudija: - “Ovdje se radi o krvavom ubistvu. Kako se branite?”

Optuženi: - “Bila je toliko glupa da sam je morao ubiti.”

Sudija: - “To ne smatram olakšavajućom okolnošću.”

Optuženi: - “Pa, dobro, cijenjeni sude... da ispričam kako je bilo. Živjeli smo u jednoj zgradi. Iznad nas je živjela porodica s dvoje djece. Bilo je stvarno žalosno, djeca su bila jako niska rastom. Sin od 12 godina je bio visok svega 80 cm, a onaj stariji, od 19 godina, svega 85 cm. Jednog dana, u razgovoru sa svojom ženom, kažem da je to stvarno tužno i da mi ih je žao.”

- “Da, reče žena....to su Pirineji.”

- “Mislila si Pigmeji?”

- “Ne, Pigmeji su ono što nam se nalazi pod kožom i zbog čega pocrnimo.”

- “To je pigment.”

- “Ne... Pigment je bilo ono na čemu su stari Grci pisali.”

- “Pobogu, ženo, to je bio pergament.”

- “Ne, pergament je kad neko pročita ili prikaže samo jedan dio nekog djela.”

- “Poštovani sude, vjerojatno pretpostavljate da više nisam imao volje da joj objasnim da se radi o fragmentu. Sjeo sam na trosjed i čitao novine.

Ubrzo dođe žena s knjigom u ruci, legne pored mene, otvori knjigu i počne čitati djelo nekog teksta.

- “Dušo, gledaj: Sunčana terasa od ručne torbe je bila učiteljica makroa 15.”

Uzeo sam knjigu, pogledao i rekao joj: - “Draga, ovo je knjiga na francuskom jeziku i tu piše: La Marquise de Pompadour est la Maitresse de Luuis XV, a to znači da je Markiza de Pompadur bila ljubavnica Luja XV.” - “Ne, reče ona - La Marquise je sunčana terasa, Pompadour je ručna torba, la Maitresse je učiteljica, a Louis XV je 15. makro.

Ja to sigurno dobro znam. Nisam ja džabe imala ekstra časove iz francuskog jezika i vježbe sa svojim legionarom.”

- “Mislila si na lektora?”

- “Ne, lektor je jedan grčki heroj.”

- “To je bio Hektor i bio je Trojanac.”

- “Ne, hektor je mjera za površinu.”

- “Mjera za površinu je hektar.”

- “Ne, hektar je božansko piće.”

- “Ženo, nektar je božansko piće.”

- “Nije, to je rijeka u Njemačkoj.”

- “Rijeka u južnoj Njemačkoj zove se Nekar.”

- “Ne znaš ti to, još kao mala sam pjevala s prijateljicom duo o rijeci Nektar.”

- “U duetu, tako si valjda htjela reći.”

- “Ne, duet je kad igraju Sarajevo i moj Željo.”

- “Poštovani sude, tada sam uzeo čekić i opalio je po glavi.

Konačno je zašutjela.”

Sudija: - “Optuženi se oslobađa....Ja bih joj presudio još kod Hektora

67

MEDICINAR

LJUDSKO TIJELO: 1: 2: 3: 4: 5: 6: 7: 8: 9: 10: 11: 12: 13: 14: 15: 16: 17: 18: 19: 20: 21: 22: 23: 24: 25: 26: 27: 28: 29:

Broj kostiju: 206 Broj mišića: 639 Broj bubrega: 2 Broj mliječnih zuba: 20 Broj rebara: 24 (12 para) Broj srčane komore: 4 Najveća arterija: Aorta Normalni krvni pritisak: 120/80 Mmhg Ph krvi: 7.4 Broj pršljenova u kičmenom stupu: 33 Broj pršljenova na vratu: 7 Broj kostiju u srednjem uhu: 6 Broj kostiju na licu: 14 Broj kostiju u lubanji: 22 Broj kostiju u prsima: 25 Broj kostiju na rukama: 6 Broj mišića na ljudskoj ruci: 72 Broj pumpi u srcu: 2 Najveći organ: Koža Najveća žlijezda: jetra Najveća ćelija: ženska jajna ćelija Najmanja ćelija: sperma Najmanja kost: Srednje uho Prvi transplantirani organ: Bubreg Prosječna dužina tankog crijeva: 7m Prosječna dužina debelog crijeva: 1,5 m Prosečna težina novorođene bebe: 3 kg Puls u jednom minutu: 72 puta Normalna tjelesna temperatura: 37 ° C (98,4 ° F) 30: Prosječna količina krvi: 4 do 5 LITRA 31: ŽIVOTNO VRIJEME Crvena krvna zrnca: 120 dana

68

32: ŽIVOTNO VRIJEME Bijela krvna zrnca: 10 do 15 dana 33: Period trudnoće: 280 dana (40 tjedana) 34: Broj kostiju u ljudskom stopalu: 26 35: Broj kostiju u svakom zglobu: 8 36: Broj kostiju u ruci: 27 37: Najveća endokrina žlijezda: štitnjača 38: Najveći limfni organ: Slezina 40: Najveća i najjača kost: Femur 41: Najmanji mišić: Stapedius (srednje uho) 41: Broj kromosoma: 46 (23 para) 42: Broj kostiju novorođene djece: 306 43: Viskoznost krvi: 4,5 do 5,5 44: Univerzalna donatorska krvna grupa: O 45: Univerzalna krvna grupa primaoca: AB 46: Najveća bijela krvna zrnca: Monociti 47: Najmanja bijela krvna zrnca: limfociti 48: Povećani broj crvenih krvnih zrnaca naziva se: Policitemija 49: Banka krvi u tijelu je: Slezina 50: Rijeka života zove se: Krv 51: Normalni nivo holesterola u krvi: 100 mg / dl 52: Tečni dio krvi je: plazma Savršeno dizajnirana mašina koja vam omogućava da uživate u ovoj avanturi zvanoj život.

Pobrini se za to.

Nemojte ga oštetiti porocima i ekscesima.