Intervju sa ministrom Rašidom Hadžovićem

Rašid Hadžović, rođen je 31.10.1972. godine u Mostaru. Osnovnu školu i Građevinsku tehničku školu završio je u Mostaru, a 1998. godine diplomirao je na Univerzitetu u Istanbulu, Inžinjerskom fakultetu, Odsjek za građevinarstvo. Magistrirao je 2004. godine, a doktorirao 2011. na Građevinskom fakultetu, na Univerzitetu u Sarajevu. Zaposlen je na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru od 2000. godine u zvanju asistenta, od 2005. višeg asistenta i od 2011. u zvanju docenta. U periodu 2008-2010. i 2012-2015. obavljao je funkciju Prodekana za naučno-istraživački rad Građevinskog fakulteta i 2012-2015. predsjednika Upravnog odbora Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Kao stipendista programa JFDP (Junior Faculty Development Program), pod sponzorstvom Vlade SAD, bio je na specijalizaciji u akademskoj 2004/05. godini na Odsjecima za građevinarstvo Inžinjerskih fakulteta na Univerzitetu Missouri - Columbia i Univerzitetu California - Berkeley. Učestvovao je u izradi značajnog broja privrednih, te stručnih i naučnih projekata iz oblasti građevinarstva pri Građevinskom fakultetu. Spoljni je saradnik Turske agencije za koordiniranje i saradnju – TIKA na velikom broju građevinskih objekata širom Bosne i Hercegovine, kao i na Univerzitetu u Zenici, Politehničkom fakultetu, Odsjeku za građevinarstvo. Objavio je dvije skripte, te veći broj naučnih i stručnih radova u časopisima i na međunarodnim konferencijama. Tečno govori engleski i turski jezik. Oženjen je i otac četvero djece.

Velika nam je čast što ste pristali izdvojiti vrijeme za naš časopis.

Od 23. septembra 2015. ste na poziciji resornog ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK. Jako ste izloženi, jer ste gotovo stalno u kontaktu sa ljudima. Kako se nosite sa svim pritiscima?

Svaki posao trpi određene pritiske, a posebno onaj koji je konstantno pred očima javnosti. Međutim, ukoliko je cilj da svojim djelovanjem date doprinos društvenoj zajednici, posebno u oblasti za koju ste usko vezani onda i pritiske i kritike prihvatate kao sastavni dio posla.

Šta ste postavili kao prioritete u mandatu, i koliko ste zadovoljni ostvarenim?

Poboljšanje uvjeta u odgojnoobrazovnom procesu generalni je prioritet u mandatu. On podrazumijeva izgradnju i obnovu prostornih kapaciteta odgojnoobrazovnih ustanova, obezbjeđivanje

tehničke podrške i učenicima i nastavnicima, zapošljavanje kadrova, komunikacija i koordinacija s drugim institucijama i organizacijama iz oblasti obrazovanja, a sve u cilju što kvalitetnije provedbe nastavnog procesa. Mjesta za unapređenje uvijek ima, međutim, dosadašnja ulaganja pokazala su rezultate, na naše zadovoljstvo. Nažalost, neki planovi zbog različitih okolnosti nisu mogli biti realizirani.

Prvim valom Corona virusa, od mjeseca marta 2020. obrazovne ustanove su bile privremeno zatvorene, pa je nastava organizovana na daljinu putem platforme E-škole. Da li ste zadovoljni kako se nastavno osoblje nosilo sa tim novim izazovima u nastavnom procesu.

S obzirom na to da je organizacija nastave urađena pravovremeno i shodno mogućnostima i speci čnostima odgojnoobrazovnih ustanova, a u skladu s propisanim epidemiološkim preporukama i naredbama, nastavni proces se realizirao na izuzetno zadovoljavajući način. Na samom početku pandemije kreirali smo online platformu E-škola, koja se pokazala kao kvalitetan komunikacijski kanal između nastavnika i učenika. Škole i nastavni kadar na najbolji način odgovorili su na izazove s kojima smo se suočavali posljednje dvije godine i pokazali društvenu odgovornost prema obavezama.

U nazad tri godine ključno pitanje u resoru je bilo kako će se od jeseni provoditi nastava. Opcije koje su se nudile su bile, ili povratak djece u školske učionice pod strogim epidemiološkim mjerama, što je mnogima predstavljalo problem zbog prostornih uslova, ili nastavak nastave na daljinu, odnosno online nastave? Vi ste se odlučili za ovu prvu opciju, što je bio, kako će se kasnije ispostaviti, pun pogodak.

Organizirajući nastavni proces za 2021/2022. godinu, naš cilj bio je vratiti djecu u školske klupe, naravno, uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. S tim u vezi, održali smo niz sastanaka s direktorima osnovnih i srednjih škola i uz konstantnu komunikaciju s nadležnim zdravstvenim ustanovama donijeli Instrukciju kojom smo propisali četiri modela odvijanja nastavnog procesa. Mogu kazati da je to bio izuzetno hrabar korak i na zadovoljstvo svih učesnika u odgojno-obrazovnom procesu ova odluka pokazala se ispravnom, a ono što je najvažnije učenici su svoje obrazovanje nastavili u učionicama sa svojim nastavnicima, profesorima i kolegama. U kontekstu ovog pitanja, bitno je istaknuti da smo i školske 2020/2021. godine bili jedini kanton u Bosni i Hercegovini, ali i regionu koji nije zatvarao škole, a sve iz razloga jer smo imali kvalitetnu kontrolu nad epidemiološkom situacijom i samim tim škole nisu bile izvor zaraze.

Iako je još prerano za razgovor o de nitivnim učincima online učenja, neka istraživanja pokazuju da online učenje pozitivno utječe na zadržavanje informacija i oduzima manje vremena za poimanje sadržaja, što znači da bi okruženje online učenja moglo postati dio svakodnevice u budućnosti.

Online učenje ili učenje na daljinu do izražaja je došlo u periodu pandemije COVID 19, međutim, kada je riječ o njegovoj primjeni ono je odavno prisutno na određenim nivoima obrazovanja, konkretno na fakultetima i univerzitetima. Takav sistem, u navedenom periodu, prenio se i na osnovno i srednje obrazovanje pa shodno tome mnogo više o njemu govorimo. Kada je riječ o nastavi na daljinu u periodu pandemije, istraživanja pojedinih škola na području HNK su pokazala da su se nedostaci u predmetnoj nastavi osjetili do 30%, a u razrednoj 5-10%. To je pokazatelj da je potrebno raditi na kombinaciji nastave u učionicama i korištenju savremenih komunikacijskih kanala, kako

bi naša djeca bila u korak sa savremenim dostignućima, ali i na valjan način usvajali neophodna znanja i vještine. Zato je nastava na daljinu predviđena i Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNK koji je u proceduri, a sve u cilju neometanog pohađanja nastavnog procesa izostanka zbog bolesti, takmičenja i sl. Digitalizacija učenja i učenje putem savremenih komunikacijskih kanala de nitivno će sve više biti prisutni u budućnosti.

Da li smo mi spremni za neku kurikularnu reformu? Djeci nastava mora biti zanimljivija i smislenija u kontekstu kompetencija važnih za 21. stoljeće. Da bi djecu rasteretili nepotrebnih činjenica i faktogra je i stavili naglasak na smisleno učenje, kritičko promišljanje i rješavanje problema. Da im olakšamo torbe u suštinskom smislu. Hoće li se nastaviti prema istom modelu i sadržajima, ili ste zagovornik promjena?

Obrazovanje je cjeloživotni proces koji podliježe različitim promjenama i prilagođavanju savremenim trendovima, prije svega razvoju savremenih tehnologija. S tim u vezi, neminovno je da sadržaje i nastavne planove i programe treba prilagođavati potrebama tržišta, odnosno potrebama učenika i njihovim opredjeljenjima. Smatram da promjene koje doprinose unapređenju kvalitete obrazovnog sistema treba integrisati u nastavne planove i programe, a sve u cilju savladavanja opće naobrazbe i praktično primjenjivog znanja. Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK, kao i drugi projekti koje podržava Ministarstvo podrazumijevaju kurikularnu reformu temeljenu na ishodima učenja koje je de nisala Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, ali i na PISA i TEAMS rezultatima.

Nastavnici 100 škola širom Bosne i Hercegovine su dobili jedinstvenu priliku za učešćem u nizu STEAM edukacija zahvaljujući projektu

TABLA koji nansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a provodi organizacija Save the Children uz podršku poslovnih partnera, konkretno kompanije

R&S d.o.o. Sarajevo. Istraživanja su pokazala da je kombinacija učenja i igre moćno sredstvo za uključivanje učenika u nastavni proces. Da li su ovakvi oblici budućnost obrazovanja?

Kombinacija različitih nastavnih metoda i tehnika uistinu može doprinijeti boljem i svrsishodnijem usvajanju nastavnog gradiva. Educiranje naših nastavnika s ciljem uvođenja inovativnosti u načine održavanja i pristupa poučavanju, nužnost je konstantnog unapređivanja obrazovanja. Srednja medicinska škola Mostar jedna je od škola kojima je dodijeljena oprema iz projekta TABLA, a sve u cilju praktične primjene znanja i vještina putem savremene opreme. Cilj takvih oblika i načina učenja jeste povećanje efektivnosti i e kasnosti obrazovnog sistema koji će doprinijeti razvoju vještina kritičkog razmišljanja, kao i kompetencija koje će biti primjenjive u daljem procesu obrazovanja i na tržištu rada, i ono je zasigurno budućnost obrazovanja.

Jedno pitanje koje je proisteklo iz što boljih rezultata učenika Srednje medicinske škole Mostar na svim sportskim takmičenjima u gradu

Mostaru, a i šire. Znamo da je osnivač zadužen za to, ali vaš neki komentar na to da ova škola još nema salu za tjelesni i zdravstveni odgoj. Znamo da treba dosta truda, zalaganja i odricanja da bi se postigli što bolji rezultati na svakom polju, ali ako učenik nema neke osnovne uslove za razvijanje svog talenta onda ćemo još dugo da tapkamo u mjestu.

Nažalost, postoje odgojno-obrazovne ustanove koje imaju nedostatak prostornih kapaciteta. Uprkos tome naša djeca ostvaruju izuzetne rezultate. Vlada Hercegovačko-