Izgaranje u poslu prosvjetnih radnika

Šta je to uopće izgaranje na poslu jednog prosvjetnog radnika?

Američko psihološko udruženje (APA ) izgaranje de niše kao „ekstreman stepen stresa izazvan poslom, obilježen emocionalnom psihičkom i zičkom iscrpljenošću“ te nastavlja da je riječ o „savremenoj epidemiji u učiteljskoj branši“.

Biti profesor nije jednostavan posao, iako ga mnogi smatraju lahkim.

Posao jednog prosvjetnog radnika je jedan od najplemenitijih poziva, ali i velika odgovornost.

Učiti i odgajati djecu je jedna velika obaveza za koju je potrebno puno ljubavi, razumijevanja i strpljenja, pri čemu svaki profesor ima za cilj da od učenika formira kompletnu i samostalnu osobu.

Iako se svi mi odlučujemo iz ovih razloga da jedan dan postanemo prosvjetni radnik, neko ko će raditi sa djecom, također, imamo i niz faktora koji utječu direktno na njihov rad. Pored potrebe da prenesemo svo svoje znanje i energiju na učenike, svaki prosvjetni radnik bi trebao da bude ispunjen kao osoba i da osjeća lično zadovoljstvo, kako bi dao svoj maksimum u poslu. Upravo to zadovoljstvo podrazumijeva niz aspekata u koje uključujemo ekonomski, socijalni, emotivni, psihološki i brojni drugi.

S obzirom na to da svaki prosvjetni radnik u osnovi bi trebao gajiti ljubav prema svom poslu, život je prirodno nepredvidiv i pun izazova koji direktno mogu utjecati na osobu i eventualno doprinijeti određenoj nestabilnosti. Neizostavno za napomenuti je i pandemija COVID-19 koja je profesore postavila u jednu novu dimenziju rada i snalaženja. Veoma često smo svjedoci iznenadnog broja oboljelih profesora, učenika ili članova uprave škole gdje smo prinuđeni da nađemo adekvatnu zamjenu, kako učenici ne bi imali pauze i kako se ne bi gubio jedan kontinuitet u nastavi. Pored pandemije COVID – 19 svjedoci smo da prosvjetni radnici često dolaze u situaciju održavanja štrajka, iako se ovakve situacije pokušavaju izbjeći. Da bi se to spriječilo svako društvo koje želi imati uspješnu državu na prvo mjesto stavlja obrazovanje i na taj način formira uspješnu državu i to je jedan od aspekata na kojima je potrebno dodatno poraditi, kako bi se smanjio dodatni stres svih prosvjetnih radnika.

Ono što, također, predstavlja jedan od bitnih aspekata kada je u pitanju izgaranje profesora u poslu je „manjak slobode“. Posao jednog profesora se, bez obzira na brajne edukacije i seminare, iz godine u godinu ponavlja i na taj način sam proces im postaje monoton. Jako je bitno da svi profesori imaju slobodu za promjene kako bi došla do izražaja njihova kreativnost.

Ali kada uzmemo u obzir sve ove aspekte, uključujući i posljedice koje donosi pandemija COVID-19, istraživanjem u našoj školi došli smo do podataka da su naši učenici veoma zadovoljni cjelokupnim radom i odnosom profesora prema njima. U prilog tome govori i činjenica da je svaki učenik naveo 2 i više profesora kojima se mogu obratiti po bilo kojem životnom pitanju.

Kada uzmemo u obzir sve prednosti i nedostatke mogli bismo reći da škola predstavlja mjesto koje priprema i oblikuje učenike da sutra budu spremni za sve životne izazove pred kojima se nađu. Nimalo nije lagan zadatak profesorima da budu neko ko će izgrađivati mlade ljude u njihovom pubertetskom periodu te im istovremeno biti roditelj, prijatelj, profesor, pomoćnik, savjetnik i slično. Samim tim važnost profesora, učitelja, nastavnika u životu jedne mlade osobe je iznimno velika, ali ljubav prema ovoj vrsti posla ne može imati svaka osoba. Stoga bismo naveli i općepoznatu izreku koja glasi:

„Učitelji imaju tri ljubavi: ljubav prema učenju, ljubav prema učenicima i ljubav prema povezivanju tih dviju ljubavi“.

Pedagog škole: Sanita Rahić, prof. pedagogije Pripravnik škole: Medina Kajan, mr. psihologije