ČASOPIS ZA RODITELJE
Akutna upala srednjeg uha Akutna upala srednjeg uha jedna je od najčešćih bolesti u dječjoj dobi. U njezinom dijagnosticiranju i liječenju sudjeluje više specijalnosti liječnika najčešće pedijatar, liječnik obiteljske medicine i otorinolaringolog.
U kojoj se dobi pojavljuje? Akutna upala srednjeg uha pojavljuje se kod djece u dobi od šest mjeseci do treće godine života i najčešći je uzrok propisivanja antibiotskog liječenja. Može se čak reći da 80% djece razvije barem jednu upalu uha do treće godine života. Vrlo često se javlja u sklopu respiratorne virusne infekcije. Ima benigni tijek i u većem broju slučajeva prolazi bez ikakvih komplikacija, a čak i bez antibiotskog liječenja, već samo s lijekovima protiv bolova te higijenom i poboljšanjem ventilacije nosa. Vrlo rijetko mogu se pojaviti komplikacije upale uha kao što su; klijenut ličnog živca, akutna upala mastoidne šupljine ili širenjem prema mozgu- meningoencefalitis. Upravo mogućnost komplikacija zahtijeva ozbiljan pristup svakoj akutnoj upali srednjeg uha. Akutna upala srednjeg uha najčešće se pojavljuje kod djece u dobi od šest do osamnaest mjeseci starosti, s vrhom incidencije s devet mjeseci. Rjeđe se javlja nakon 3 godine života.
Uzročnici akutne upale srednjeg uha
jeve cijevi kod djece i odraslih. Ova cijev povezuje područje nosa i srednjeg uha i odgovorna je za primjereni dovod zraka u srednje uho te njegovu nužno potrebnu ventilaciju. Naime, kod djece je kraća, šira i horizontalnije položena te znatno deblje sluznice. Anatomija Eustahijeve cijevi u dječjoj dobi pogoduje olakšanom prijenosu bakterija iz nosa, osobito nosnog ždrijela i adenoidnih vegetacija prema srednjem uhu. Česte virusne infekcije prisutne u dječjoj dobi dovode do promjene u sluznici nosa i Eustahijeve cijevi te ona prestaje biti prvi zaštitnik u čišćenju stranih čestica i bakterija. Tako dodatno omogućava njihov prijenos u srednje uho. Obzirom da su u dječjoj dobi često prisutne uvećane adenoidne vegetacije (poznatije kao „treća mandula“), one predstavljaju dva osnovna problema. Prvenstveno uvećane adenoidne vegetacije vrlo lako prekriju ušće Eustahijeve cijevi koja povezuje nos i uho te tako smanjuju dovod zraka u srednje uho i olakšavaju naseljavanje bakterija čijem daljnjem razmnožavanju pogoduje takav slabo ventilirani prostor.
Najčešći uzročnici akutne upale srednjeg uha su virusi te od bakterija Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Iznimku čine novorođenčad i dojenčad u dobi do šest mjeseci, kod kojih se češće mogu izolirati enterobakterije, Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus. Rizični čimbenici za nastanak akutne upale srednjeg uha su brojni i često jednaki onima koji utječu na nastanak učestalih respiratornih virusnih infekcija. Od anatomskih predisponirajućih čimbenika najvažnija je razlika između Eustahi-
13
Piše: Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata / KBC Zagreb S druge strane adenoidne vegetacije, koje i ne moraju biti znatno uvećane, stvaraju izrazito pogodno tlo za naseljavanje i razmnožavanje virusa i bakterija, koje tako lako mogu dospjeti u srednje uho. Možemo reći da adenoidne vegetacije čine „rezervoar“ virusa i bakterija te su najčešći uzrok ponavljajućih upala srednjeg uha kod djece. Na drugom mjestu najčešćih čimbenika koji dovode do akutne upale srednjeg uha su boravak u kolektivima poput jaslica, vrtića. U školskoj dobi nešto manje, jer su djeca ipak starija i zrelija. Veliku važnost u nastanku upale uha ima i obiteljska anamneza učestalih upala kod roditelja ili starijeg djeteta, alergije koje dovode do oticanja sluznice nosa i Eustahijeve cijevi, te nedostatak željeza u krvi. Manje istražen, ali vrlo aktualni čimbenik, koji pridonosi upali uha, je dužina dojenja djeteta, jer se smatra da se dojenjem prenose majčinska zaštitna protutijela, ali i da vertikalni položaj sprječava refluks kiseline i smanjuje mogućnost nastanka upale.
