UPALA UHA

Akutna upala srednjeg uha

Akutna upala srednjeg uha jedna je od najčešćih bolesti u dječjoj dobi. U njezinom dijagnosticiranju i liječenju sudjeluje više specijalnosti liječnika najčešće pedijatar, liječnik obiteljske medicine i otorinolaringolog.

U kojoj se dobi pojavljuje?

Akutna upala srednjeg uha pojavljuje se kod djece u dobi od šest mjeseci do tre će godine života i najčešći je uzrok propisivanja antibiotskog liječenja. Može se čak reći da 80% djece razvije barem jednu upalu uha do treće godine života.

Vrlo često se javlja u sklopu respira torne virusne infekcije. Ima benigni tijek i u većem broju slučajeva prolazi bez ikakvih komplikacija, a čak i bez antibi otskog liječenja, već samo s lijekovima protiv bolova te higijenom i poboljša njem ventilacije nosa.

Vrlo rijetko mogu se pojaviti kom plikacije upale uha kao što su; klijenut ličnog živca, akutna upala mastoidne šupljine ili širenjem prema mozgu- me ningoencefalitis. Upravo mogućnost komplikacija zahtijeva ozbiljan pristup svakoj akutnoj upali srednjeg uha.

Akutna upala srednjeg uha najčešće se pojavljuje kod djece u dobi od šest do osamnaest mjeseci starosti, s vrhom in cidencije s devet mjeseci. Rjeđe se javlja nakon 3 godine života.

Uzročnici akutne upale srednjeg uha

Najčešći uzročnici akutne upale srednjeg uha su virusi te od bakterija Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Iznimku čine novorođenčad i dojenčad u dobi do šest mjeseci, kod kojih se češće mogu izolirati enterobakterije, Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus.

Rizični čimbenici za nastanak akutne upale srednjeg uha su brojni i često jed naki onima koji utječu na nastanak učestalih respiratornih virusnih infekcija. Od anatomskih predisponirajućih čimbeni ka najvažnija je razlika između Eustahijeve cijevi kod djece i odraslih. Ova cijev povezuje područje nosa i srednjeg uha i odgovorna je za primjereni dovod zraka u srednje uho te njegovu nužno potreb nu ventilaciju. Naime, kod djece je kraća, šira i horizontalnije položena te znatno deblje sluznice. Anatomija Eustahijeve cijevi u dječjoj dobi pogoduje olakša nom prijenosu bakterija iz nosa, osobito nosnog ždrijela i adenoidnih vegetacija prema srednjem uhu.

Česte virusne infekcije prisutne u dječjoj dobi dovode do promjene u sluznici nosa i Eustahijeve cijevi te ona prestaje biti prvi zaštitnik u čišćenju stranih čestica i bakterija. Tako dodatno omogućava njihov prijenos u srednje uho. Obzirom da su u dječjoj dobi često prisutne uvećane adenoidne vegetaci je (poznatije kao „treća mandula“), one predstavljaju dva osnovna problema.

Prvenstveno uvećane adenoidne vegetacije vrlo lako prekriju ušće Eusta hijeve cijevi koja povezuje nos i uho te tako smanjuju dovod zraka u srednje uho i olakšavaju naseljavanje bakterija čijem daljnjem razmnožavanju pogodu je takav slabo ventilirani prostor.

Piše: Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata / KBC Zagreb

S druge strane adenoidne vegeta cije, koje i ne moraju biti znatno uvećane, stvaraju izrazito pogodno tlo za naseljavanje i razmnožavanje virusa i bakterija, koje tako lako mogu dospjeti u srednje uho. Možemo reći da adeno idne vegetacije čine „rezervoar“ virusa i bakterija te su najčešći uzrok ponav ljajućih upala srednjeg uha kod djece.

Na drugom mjestu najčešćih čimbe nika koji dovode do akutne upale srednjeg uha su boravak u kolektivima poput jaslica, vrtića. U školskoj dobi nešto manje, jer su djeca ipak starija i zrelija.

Veliku važnost u nastanku upale uha ima i obiteljska anamneza učesta lih upala kod roditelja ili starijeg djeteta, alergije koje dovode do oticanja sluznice nosa i Eustahijeve cijevi, te nedostatak željeza u krvi.

Manje istražen, ali vrlo aktualni čim benik, koji pridonosi upali uha, je dužina dojenja djeteta, jer se smatra da se dojenjem prenose majčinska zaštitna protutijela, ali i da vertikalni položaj sprječava refluks kiseline i smanjuje mogućnost nastanka upale.

Pasivno pušenje u okolici djeteta također je nepoželjan čimbenik, jer toksične komponente dima mogu mije njati respiratornu sluznicu, koja postaje osjetljivija i njezina uloga čišćenja stra nih čestica se smanjuje.

Upale srednjeg uha su nešto češće kod dječaka i kod dječaka mogu ima ti teži klinički tijek, a javljaju se znatno češće tijekom zimskih mjeseci što se po vezuje i s učestalijom pojavom virusnih infekcija gornjih dišnih puteva.

Dijagnoza akutne upale srednjeg uha

Dijagnosticiranje akutne upale srednjeg uha je jednostavno i temelji se na otoskopskom nalazu i općem stanju djeteta koje obuhvaća bol u uhu, povi šenu tjelesnu temperaturu, pospanost, poremećaj sna, smanjeni apetit, povra ćanje, proljev, plač, sekreciju iz nosa i kašalj. Postoje dva oblika akutne upale srednjeg uha (Slika 1):

Kongestivna akutna upala srednjeg uha – akutna upala sluznice srednjeg uha. Bubnjić je crvenkast, nema izljeva tekućine u bubnjište, nema izbočenja bubnjića i održane su strukture bubnji ća. Uzročnik je virus u 60-70% slučajeva, ali je moguća bakterijska super infekci ja. Oprez je potreban kod nemira i plača djeteta, jer crvenilo bubnjića može imitirati sliku kongestivne akutne upale srednjeg uha.

Gnojna akutna upala srednjeg uha – upala sluznice s izljevom u bubnjište, iz bočenim bubnjićem, bez vidljivih struktura bubnjića ukoliko nema perforacije, te s gnojnim izljevom u zvukovod u slu čaju perforacije (otoreja). Opći simptomi su, kod perforacije bubnjića, manje izra ženi obzirom da se oslobađa pritisak na bubnjić i omogućava evakuacija gnoja kroz perforaciju. Izrazito je važno vidjeti barem ¾ bubnjića za postavljanje dija gnoze, što je kod djece radi uskih zvukovoda i cerumena, često otežano.

U diferencijalnoj dijagnozi akutne upale srednjeg uha potrebno je uvijek pomisliti na nekoliko sličnih bolesti, od kojih je najčešća sekretorna upala sred njeg uha. Sekretorna upala srednjeg uha je karakterizirana izljevom tekućine u bubnjište, seroznim ili gnojnim, bez upalne promjene bubnjića, bez općih simptoma poput boli u uhu i povišene temperature. Često postoji kao posljedica akutne upale srednjeg uha u trajanju 3-4 tjedna. Ukoliko traje duže od 3 mjeseca prelazi u kroničnu sekretornu upalu srednjeg uha.

Bulozna akutna upala srednjeg uha češća je kod odraslih nego kod djece i javlja se u sklopu gripe, često je prisutan gnojni ili krvavi izljev nakon puknuća buloznog mjehurića. Liječenje je lokal no sa analgetskim kapima u uho.

Akutna upala zvukovoda, također je nešto češća kod odraslih nego djece, če šće je prisutna ljeti, a može se proširiti do uške i dovesti do hrskavične upale uške (perichondritis). Liječenje je lo kalno antibiotskim kapima ili mašću uz primjereno liječenje bolova. Poseban oprez je potreban kod odraslih dijabeti čara, jer se može raditi o nekrotizirajućoj upali zvukovoda. Zbog edema zvuko voda otežana je vizualizacija bubnjića i procjena stanja srednjeg uha.

Liječenje akutne upale srednjeg uha

Liječenje akutne upale uha primarno je simptomatsko i sastoji se od liječe nja bolova i provođenja higijene nosa. Prisutni su izraziti bolovi prvih nekoliko dana i kod odraslih i kod djece i traju duže kod male djece. Danas je preporu ka kombinacija paracetamola i ibuprofena u liječenju boli kod akutne upale srednjeg uha.

Vrlo je važna higijena nosa i nosnog ždrijela te se preporuča fiziološka otopi na kojom se ispiru nosne šupljine zbog odstranjenja uzročnika, smanjivanja vi skoznosti sekreta, te vlaženja suhe sluznice osobito nakon infekcije 5 - 6 puta dnevno.

Uredan bubnjić Kongestivna upala srednjeg uha

Gnojna upala srednjeg uha

Slika 1 Otoskopske karakteristike normalnog bubnjića i bubnjića kod akutne upale srednjeg uha