ČASOPIS ZA RODITELJE
Promuklost u dječjoj dobi Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb
Kronična promuklost je najčešći uzrok poremećaja komunikacije u školskoj dobi, prevalencija kronične promuklosti varira od 6% do 38% i može dovesti do zaostajanja u školi te poremećaja socijalne integracije djeteta i u obitelji i u školi.
U
dječjoj dobi promuklost (disfonija) je čest simptom, povezana je s rinofaringitisom, traje kratkotrajno i u potpunosti prolazi. Ukoliko promuklost traje duže vrijeme, postaje kronična, može dovesti do problema u dječjoj komunikaciji i zahtjeva dijagnostički pregled i liječenje. Premda je akutna promuklost u dječjoj dobi česta teško je precizno odrediti njezinu prevalenciju. Obzirom da vrlo često uz promuklost ne postoje drugi simptomi roditelji rijetko dijete dovode liječniku i najčešće pregled, u već kroničnoj fazi bolesti, zahtjevaju učitelji u osnovnoj ili muzičkoj školi. Kronična promuklost je najčešći uzrok poremećaja komunikacije u školskoj dobi, prevalencija kronične promuklosti varira od 6% do 38% i može dovesti do zaostajanja u školi te poremećaja socijalne integracije djeteta i u obitelji i u školi. Kod svakog promuklog djeteta potrebno je što ranije isključiti papilomatozu grkljana te na vrijeme prepoznati i liječiti funkcionalne laringopatije poput vokalnih čvorića i prenodalnih lezija koji su najčešći uzroci kronične promuklosti. Grkljan djeteta je kompleksni organ koji osigurava ravnotežu i sinhronizaciju između nespojivih funkcija disanja, gutanja i proizvodnje glasa (fonacije). Specifičnosti dječje dobi najviše su vezane uz anatomske modifikacije zahvaljujući rastu, sazrijevanju i neurološkoj kontroli.
GLASOVNI APARAT I GLAS Stvaranje glasa omogućeno je vibracijom slobodnog ruba glasnica pod utjecajem izdisajne (ekspiratorne) struje zraka iz pluća i dušnika zahvaljujući pomičnom Reinkeovom prostoru koji razdvaja sluznicu od vokalnog ligamenta i mišića. Anatomiju glasovnog aparata čine tri dijela: Respiratorni dio čini subglotični dio grkljana (dio ispod samih glasnica), dušnik i pluća. Tijekom proizvodnje glasa normalan ritam disanja je promijenjen, udisanje (inspiracija) postaje znatno brže, a izdisanje (ekspiracija) sporije i kontrolirano u odnosu na normalno disanje. Volumen izdisajnog zraka iz pluća i dušnika tijekom proizvodnje glasa značajnije je veći u odnosu na normalno disanje.
12
Vibratorni dio čine same glasnice i to je dio glasovnog aparata gdje se proizvodi zvuk-glas. Tijekom rođenja glasnice su dugačke svega oko 3mm, vokalni ligament sa sluznicom odgovoran za proizvodnju glasa čini polovicu glasnica, a drugu polovicu čini hrskavični dio tj. vokalni nastavak aritenoidne hrskavice koja je znatno veća u odnosu na grkljan kod odraslih. Površinski sloj glasnice odgovara Reinkeovom prostoru koji se tijekom prolaska zračne struje i proizvodnje glasa odvaja od ostatka vokalnog ligamenta, a vokalni ligament uobličava se između 1. i 4. godine života sa pojavom elastičnih vlakana koji čine intermedijarni sloj i konačan oblik kao u odraslih dobiva sazrijevanjem dubokog i intermedijarnog soja tijekom puberteta.
