IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA
Mišja groznica – na početku epidemije 2021. godine Vrućica Mialgije Križobolja Glavobolja Injekcija konjunktiva Crvenilo lica i prsišta Mutan vid
Doc. dr. sc. NEVEN PAPIĆ Katedra za infektologiju Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hipotenzija Hemoragije
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb
↑ leukociti ↑ CRP ↓ trombociti
Arterijska hipertenzija ↑ ureja ↑ kreatinin ↓ diureza ↗︎ trombociti
↘︎ ureja – kreatinin ↑ diureza
Oligurična faza 3 - 5 dana
Poliurična faza 7 - 10 dana
Vrućica Opći simptomi
Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom („mišja groznica“) zoonoza je uzrokovana virusima iz porodice Hantavirusa. U Hrvatskoj je prvi slučaj dijagnosticiran 1952. godine i otada se bolest bilježi na području cijele Hrvatske, osim u obalnom području. Svakih nekoliko godina javljaju se veće epidemije s više stotina oboljelih (recentnije 2012., 2014., 2019. godine), a koje se povezuju s tzv. „mišjim godinama“, kad nakon povoljnih klimatskih uvjeta značajno poraste populacija glodavaca. Naime, rezervoar infekcije su mali glodavci (riđa voluharica, žutogrli i poljski miš) koji su kronično inficirani i izlučuju veliku količinu virusa mokraćom u svojim prirodnim staništima. Čovjek se zarazi udisanjem kontaminiranog aerosola ili ingestijom zaražene hrane i vode. Pod rizikom su ljudi koji često borave u prirodi, poput planinara, izletnika, šumskih radnika, a nerijetko se u epidemijskim godinama zaraze i osobe u urbanim područjima prilikom čišćenja tavana, garaža, šupa ili radnici u skladištima. Interhumani prijenos nije dokazan. Početkom ove godine bilježi se značajan porast oboljelih na području cijele kontinentalne Hrvatske i Gorskog kotara. Na početku smo nove epidemije. Poučeni prethodnim epidemijama, možemo očekivati porast broja oboljelih u narednim mjesecima sve do kraja ljeta. Većinom se razbolijevaju muškarci, srednje životne
40
LIJEČNIČKE NOVINE 199 - svibanj 2021.
Trombociti Kreatinin Diureza Inkubacija ≈ 14 dana (5 - 42)
Febrilna faza 3 - 5 dana
Hipotenzija / šok*
1 - 2 dana
Rekonvalescencija
Klinički tijek mišje groznice dobi (prosječno oko 40 godina, 18 - 50 godina). U Hrvatskoj su zabilježena dva virusa, virus Puumala koji prevladava i uzrokuje blaže kliničke slike, i virus Dobrava koji je manje učestao, ali uzrokuje teže kliničke slike, moguće s razvojem hipotenzije, šoka i manifestnih krvarenja. Inkubacija bolesti je varijabilna, najčešće iznosi oko 14 dana (5 dana do 6 tjedana). Bolest obično počinje naglo, febrilitetom i izraženim općim simptomima. Tijek bolesti se najčešće može predvidjeti i podijeliti u 5 faza: febrilna faza, hipotenzivna (češće prisutna u Dobrava virusnoj infekciji), oligurična, poliurična i rekonvalescentna faza, kao što je prikazano u slici. Važno je poznavati kliničku sliku i tijek bolesti radi predviđanja komplikacija, ali i smanjenja hospitalizacija i nepotrebnih dijagnostičko-terapijskih postupaka. U prvoj, febrilnoj fazi bolesti dominira vrućica, često praćena zimicom i tresavicom, uz izražene opće simptome,
posebice bolima u mišićima lumbalno, križoboljom te glavoboljom. Ova faza nalikuje gripi. Često se javljaju i injekcija konjunktiva, crvenilo lica i prsišta, a u oko polovice bolesnika i mutan vid. Laboratorijski možemo primijetiti leukocitozu i povećanje C-reaktivnog proteina (prosječno oko 75 mg/l), koji nisu posljedica bakterijske superinfekcije pa primjena antibiotika najčešće nije opravdana. Većina bolesnika razvija trombocitopeniju, razina koje će korelirati s težinom i trajanjem bolesti, odnosno bubrežnog oštećenja. U preglednom nalazu mokraće može se primijetiti eritrociturija i proteinurija. Ova faza najčešće traje 3 do 5 dana. Na vrhuncu febriliteta i općih simptoma, može se razviti kratkotrajna hipotenzivna faza (trajanje 1 - 2 dana), koju najčešće ne viđamo u bolesnika inficiranih Puumala virusom. Slijedi oligurična faza u kojoj dolazi do značajnog porasta ureje i kreatinina s pojavom oligurije, a rjeđe anurije. U manjine bolesnika prisutni su simptomi uremije, poput težeg elek-
