HRVATSKI ZA LIJEČNIKE

Dulce cum utili!

Glagoli liti/sipati, iznajmiti/ unajmiti i pozajmiti/posuditi

Izv. prof. dr. sc. TAMARA GAZDIĆ-ALERIĆ

U ovom ćemo broju Liječničkih novina govoriti o pravilnom značenju riječi s kojima se često susrećemo u svakodnevnoj komunikaciji i za koje često nismo sigurni koju od njih upotrijebiti kako bismo sugovorniku prenijeli točno ono što smo mu željeli reći. Riječ je o glagolima liti/ sipati, iznajmiti/unajmiti i pozajmiti/ posuditi. Uspjeh u komuniciranju, odnosno u prenošenju poruka, na širem je području i u različitim vremenima moguć samo ako sudionici u komunikaciji upotrebljavaju zajednički jezik, a takav jezik, zajednički većem broju govornika, najčešće jednoj naciji, kao što znamo, nazivamo standardnim jezikom. Za razliku od mjesnih govora standardnim se jezikom ne ovladava spontano, nesvjesno, najviše zbog toga što je standardni jezik nastao svjesnim naporom jezikoslovaca koji su na neku organsku osnovicu, odnosno, kao što je to slučaj u hrvatskome jeziku, neko narječje, nadogradili jezične elemente i takav oblik jezika normirali. Zato se standardni jezik jednim svojim dijelom razlikuje od svih dijalekata i uvijek ga je potrebno učiti. Nije neobično, štoviše čak je i poželjno, što se i oni koji su dobro ovladali normama hrvatskoga standardnog jezika ponekad zapitaju što je u hrvatskome jeziku u skladu sa standardnojezičnom normom, odnosno koje je jezične elemente bolje upotrijebiti ovisno o komunikacijskoj situaciji u kojoj se nalaze, kako bez pogreške izgovoriti ili napisati neku rečenicu ili tekst. Na kraju kratkih objašnjenja o ova tri jezična pitanja o kojima je riječ u ovom broju nalaze se zadatci koji su vezani uz temu pa možete svoje znanje primijeniti na konkretnim rečenicama. Na taj ćete način potaknuti i razvoj svojih jezičnih znanja i njihovu uspješnu primjenu u svakodnevnim komunikacijskim situacijama. To će sigurno pozitivno utjecati na kvalitetu vašega govorenog i pisanog sporazumijevanja i pridonijeti kvaliteti osobnoga i poslovnoga života, a vjerujem da će vam pravilna jezična upotreba pružiti i užitak u svakodnevnoj komunikaciji. Vjerujem da ste se bar jednom zapitali jesu li u hrvatskome jeziku pravilni glagoli liti i sipati ili samo jedan od njih. Promotrimo upotrebu glagola liti/ uliti i sipati u ovim rečenicama: „Zamolio sam ga da mi u čašu ulije/ uspe piće.“ „U posudu najprije ulijte/uspite kilogram brašna.“

U hrvatskome su jeziku oba glagola pravilna, ali jedan ima jedno, a drugi drugo značenje. U prvoj rečenici trebalo je upotrijebiti glagol uliti (ulije) čije je značenje 'ispuštati tekućinu tako da pada ili teče' za razliku od glagola sipati (nasipati, usipati, posipati) koji ima drugo značenje 'nešto sipko istresti'. Prema tome, ispravno bi bilo: „Zamolio sam ga da mi u čašu ulije piće.“ „U posudu najprije uspite kilogram brašna.“

Evo još nekoliko primjera pravilne upotrebe tih dvaju glagola: „Anegdote je sipao kao iz rukava.“ (NE: lijevao)

„Objasnili su nam koje ulje treba uliti u motor.“ (NE: sipati) Kao što smo već rekli, ako ne razlikujemo riječi slična oblika, može se dogoditi da nesvjesno primatelju poruke prenesemo sadržaj koji ne bismo željeli. To se dobro može vidjeti u upotrebi glagola iznajmiti/unajmiti i pozajmiti/posuditi koji se nerijetko upotrebljavaju u pogrešnom značenju. Promotrimo ove rečenice:

„Iznajmljujem garsonijeru. Molim da bude u tramvajskoj zoni.“ „Unajmljujem poslovni prostor u blizini centra.“

„Knjiga mi je hitno trebala pa sam je pozajmio u knjižnici.“ „Kosilicu mi je posudio samo na jedan dan.“

Možemo primijetiti da se u upotrebi pojavljuju ovi parovi glagola: iznajmiti – unajmiti, pozajmiti – posuditi. Kada je riječ o glagolima iznajmiti/ unajmiti, pozajmiti/posuditi, treba biti oprezan jer svaki od tih glagola ima svoje značenje. Glagol iznajmiti znači 'dati u najam', glagol unajmiti znači 'uzeti u najam', glagol pozajmiti znači 'dati uz očekivanje da nam neće biti vraćen isti predmet, nego ista vrijednost', npr. umjesto pozajmljenih jabuka vratit ćemo kruške ili novac u istoj vrijednosti. Glagol posuditi znači 'dati uz očekivanje da će nam biti vraćen isti predmet', na primjer ako smo posudili bicikl, želimo da nam taj isti bicikl bude vraćen. Osoba koja nešto pozajmljuje jest pozajmljivač/pozajmljivačica, a osoba koja nešto posuđuje jest posuđivač/posuđivačica. Promotrimo još nekoliko primjera pravilne upotrebe tih glagola:

„Na otoku se iznajmljuju brodice.“ ('netko brodice iznajmljuje, da ih netko može unajmiti') „Da bi kriza bila prevladana, banka im je trebala pozajmiti još novca.“ ('očekuje se da će banci vratiti istu vrijednost novca') „Nakit za proslavu posudila sam od najbolje prijateljice.“ ('očekuje se da ću prijateljici vratiti posuđeni nakit') Vjerujem da ste promislili o uporabi tih riječi i da ćete ih u komunikaciji upotrebljavati u skladu s njihovim značenjem. Ako u razgovoru čujete da netko iznajmljuje stan, treba biti oprezan jer nerijetko govornici hrvatskoga jezika pod tim glagolom podrazumijevaju glagol unajmiti, a suprotna značenja tih dvaju glagola mogu napraviti pravu pomutnju u komunikaciji. Pozivamo Vas da nam na adresu elektroničke pošte: hrvatski.jezik@hlk.hr pošaljete pitanja u vezi s hrvatskim jezikom struke, a sada riješite ova dva zadatka.

PROVJERITE ZNANJE:

1. Koji biste glagol (iznajmiti, unajmiti, pozajmiti ili posuditi) mogli upotrijebiti umjesto podcrtanog izraza.

A Objavljen je natječaj za davanje u najam poslovnih prostora.

____________________________ B Želite li brodicu uzeti u najam, morate imati potrebnu dozvolu.

____________________________ C Dobio sam knjigu i moram je vratiti za dva tjedan.

____________________________ D Ulje nismo trebali vratiti, nego smo zauzvrat donijeli vrhunsko vino.

2. U kojoj je rečenici umjesto glagola usipati trebalo upotrijebiti glagol uliti?

A U žumanjke treba usipati šećer. B Učenici misle da im se može usipati znanje. C Obasuo ga je riječima hvale. D Nasuo je pijesak u miješalicu.

Točni odgovori: 1. iznajmiti, unajmiti, posuditi, pozajmiti; 2. B.