3 minute read
IZ POVIJESTI HRVATSKOG ZDRAVSTVA
PRIKAZ IZLOŽBE „Između pamćenja i povijesti“
IVAN MLINARIĆ, dr. med.
Sredinom ožujka ove godine otvorena je u prostorima Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) izložba „Između pamćenja i povijesti: Kogojeva zbirka fotoportreta i počasnih povelja“ (slika 1.) čije autorstvo potpisuju Silvija Brkić Midžić, prof., i prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić. Još jedan je to hvale vrijedan projekt u organizaciji Hrvatskog
Slika 1. Službeni plakat izložbe. Grafičko oblikovanje: Studio Rašić, Ante Rašić. Slika 2. Portret akademika Franje Kogoja. Oštro će oko primijetiti portrete na zidu iza njegovih leđa, prikazane na ovoj izložbi. Presnimka iz Liječničkog vjesnika, god. 87, 1965., br. 1, str. 5.
muzeja medicine i farmacije HAZU-a i niza suorganizatora (Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU-a, Katedra i Klinika za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Gliptoteka HAZU-a) čiji je cilj pokazati široj javnosti bogatstvo hrvatske povijesno-medicinske baštine, ovoga puta konkretnije na području dermatovenerologije. Prigoda je, dakako, svečana jer 2021. godine Katedra za dermatovenerologiju MEF-a u Zagrebu slavi 100. obljetnicu svoga osnutka.
Okosnicu izložbe predstavlja znanstveni rad akademika Franje Kogoja (slika 2.), začetnika moderne dermatovenerologije u Hrvatskoj. Postignuća ovoga hrvatskog liječnika slovenskog podrijetla (Kranjska Gora, 13. 10. 1894. - 30. 9. 1983.), autorice su predstavile odmaknuvši se od tradicionalnog koncepta iznošenja pukih činjenica – izložbom nas je vodio niz zanimljivih eksponata iz ostavštine profesora Kogoja, brižno čuvanih u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije.
Gliptoteka, smještena u objektima nekadašnje kožare iz druge polovice 19. stoljeća, jednom od rijetkih primjera zagrebačke industrijske baštine koji nije prepušten zubu vremena, i njezina dvorana s karakterističnim prostorom otvorenog tipa (tzv. open space) upravo su izvrsno poslužili biti ambijentom izložbe, pogotovo u ovim izazovnim vremenima kada pandemija COVID19 ne jenjava.
Izložba je, prateći zidove dvorane, bila podijeljena u dvije velike cjeline te jednu manju, postavljenu na kraćem zidu dvorane. Popratni je tekst vješto
bio utkan kroz izložbeni prostor, dajući nam mnogo podataka, ali ne preuzimajući primat. Na samome početku, autorice su dale kratak uvod u sadržaj izložbe, iznoseći bitne podatke kako bi posjetitelji mogli spoznati duh vremena u kojemu je glavni protagonist djelovao, odnosno bolje razumjeti povijesni kontekst u kojemu su izloženi eksponati nastali i koji je njihov tadašnji, ali i sadašnji značaj.
Prvu veliku cjelinu činile su svečane diplome, potvrde i povelje koje su bile dodijeljene akademiku Kogoju. Od diplome počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu, preko niza povelja o dobivanju statusa počasnog člana različitih nacionalnih stručnih društava do brojnih zahvalnica i priznanja, posjetiteljima je bilo pokazano bogatstvo Kogojeva stručnog djelokruga, kako na našim prostorima tako i diljem svijeta.
O tome svjedoči i Kogojeva ili spongiformna pustula, jedinstven patohistološki nalaz koji je prvi opisao upravo profesor Kogoj, a kojem je bila posvećena sljedeća cjelina izložbe. Uz fotografiju histološkog preparata Kogojeve pustule i njezin originalan opis (slika 3.), navedeni su bili i brojni drugi eponimi dermatoveneroloških entiteta čiji su opisivači zastupljeni u Kogojevoj zbirci fotoportreta.
Upravo o tome govorila je zadnja velika cjelina ove izložbe s nekoliko domišljato osmišljenih prikaza. Glavninu zida dvorane na kojemu je bila prikazana ova cjelina činio je niz longitudinalno poredanih portreta i kratkih opisa svjetski poznatih dermatovenerologa, Kogojevih suvremenika, s kojima je razmjenjivao i komentirao stručne Slika 3. Reprodukcija crteža Kogojeve ili spongiformne pustule. Iz knjige Franje Kogoja Dermatovenerološka propedeutika: opća dermatologija i terapija za medicinare i liječnike, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947.
Slika 4. Portreti dermatovenerologa predstavljeni na izložbi te domišljato prikazani na karti Europe (detalj s izložbe), autor likovnog postava: Ante Rašić. Fotografiju je ljubazno ustupio časopis Medix.
spoznaje, ali vjerujem i prijateljevao. Upravo ovakvim načinom prikaza, mogao se steći ispravan dojam o njegovoj stručnoj širini i međunarodnom značaju. Autorice su navedeno dodatno bile istaknule zanimljivim shematskih prikazom Kogojevih poznanstava na slijepoj karti Europe i svijeta (slika 4.).
Svojevrsna je to poruka o nekim minulim vremenima i ljudima na čijim se postignućima medicina dalje razvija. Sada je na nama red!
ivan.mlinaric93@gmail.com
