Limes
Geometrija životinjskog krzna Na ideju da se matematika, prije svega geometrija, primijeni u proučavanju oblika živih bića prvi je došao britanski mislilac Darsi Tompson 1917. godine. Već 1950. godine engleski matematičar Alan Tjuring je podržao ovu zamisao, predlažući poseban mehanizam za primjenu matematike u proučavanju šara na životinjskom krznu. Novu oblast nazvao je morfogeneza. Tjuringova ideja bila je da se formulišu jednačine koje opisuju način formiranja šara na krznu, a baziraju se na biološkim ili hemijskim procesima. Bila je to dobra zamisao, ali godinamau tome nije postignut veći napredak, sve do razvoja kompjutera i kompjuterske grafike.
neočekivanu vezu između oblika i veličine oblasti Krajem osamdesetih godina matematičar Džejms kože. Mari započeo je postupak kojim bi se u tri koraka sproveo Tjuringov program. Otkrio je da na malim dijelovima kože uopšte Prvi korak je pisanje jednačina koje opisuju ne nastaju šare, na dugačkim i uskim oblastima hemijske procese usljed kojih nastaju boje nastaju poprečne pruge, a na kvadratnim na životinjskom krznu, drugi je pisanje dijelovima formiraju se tufne čija veličina zavisi kompjuterskog programa koji bi riješio ove od dimenzije oblasti. Ovo je veoma jednostavno jednačine, a treći korak je da se dobijena objašnjene na pitanje zašto nekoliko vrsta rješenja transformišu u slike uz pomoć tehnika životinja ima tufnasto tijelo i prugasti rep, ali ni kompjuterske grafike. Dobijene slike bi ličile na jedna nema prugasto tijelo i tufnasti rep. skoro sve vrste životinjskih šara koje se mogu vidjeti u prirodi. Ustvari, mjenjanjem parametara Matematika životinjskog krzna je samo jedna od u jednačinama Mari je otkrio jednostavnu i nekoliko vrsta „geometrije života“.
Naučno-istraživački matematički klub Prve bošnjačke gimnazije Sarajevo
33
