ČASOPIS ZA RODITELJE
Taktilna percepcija
Pišu: Iva Radošić, mag. logoped i Sara Kozjak Dragčević, mag. praesc. educ. www.razvojneigre.com
Žurite se kući, držite dijete za ruku, prelazite cestu i zazvoni vam mobitel u torbi. I dalje ne skidajući pogled s prometa i djeteta spretno slobodnom rukom otvarate torbu i brzo pronalazite mobitel, iako vam je u torbi još hrpa drugih stvari. Na tome možete zahvaliti upravo svojoj taktilnoj percepciji! Ovu vještinu često uzimamo zdravo za gotovo, iako je njezin razvoj kompleksan. Tko bi rekao da ćete jednom moći bez gledanja pronaći svoj mobitel, zahvaljujući tome što ste se u vrtiću igrali slijepoga miša!
T
aktilna percepcija termin je koji označava sposobnost našega uma da prima i prepoznaje podražaje koje primamo putem kože. Prvenstveno se takve aktivnosti odvijaju putem kože na rukama, iako taktilno možemo osjetiti cijelim tijelom. Najbolju taktilnu percepciju ostvarujemo jagodicama prstiju, vrhom nosa, usnicama i obrazima, dok nam je najslabija percepcija na leđima. Senzorička informacija dodira obrađuje se u našem mozgu, a potom mozak odlučuje što će ruke dalje raditi. Ukoliko se vaše dijete nađe u kontaktu s nekom novom teksturom, vjerojatno će ustuknuti. Ako ga izložite ljigavoj ili gnjecavoj teksturi, vjerojatno će nakon prvog doticanja uzmaknuti, a možda i gadljivo protresti ručice, kao kad prvi put kad dodirne ljigavca ili mu prvi put date neku novu namirnicu. I to je sasvim normalno. Organizam nas na taj način štiti od nepoznatih i potencijalno opasnih tvari. Međutim, ako ohrabrite dijete da tu tvar i dalje dira i istražuje, vjerojatno će se kroz nekoliko kontakata s njom početi igrati.
Upravo je takva taktilna igra proces stvaranja novih veza u djetetovu mozgu. Ono tada počinje obrađivati senzoričke informacije i graditi njihovu bazu, odnosno stvarati taktilno pamćenje.
spoznati što je glatko ako proba i nešto što to nije. U početku će biti lakše uočiti velike razlike, a vježbom će uočavati sve profinjenije.
Što dijete doživljava taktilnom (taktilno-haptičko-kinestetskom) percepcijom dok upoznaje predmete?
Odstupanja u taktilnoj percepciji mogu se različito odraziti na osobu. Osoba sa slabo razvijenom taktilnom percepcijom u predškolskoj dobi nespretno će rukovati sitnim predmetima, uzmicat će pred senzoričkim igrama, možda neće voljeti dodirivati određenu hranu i sl. U školskoj dobi vjerojatno će imati problema s hvatom olovke, pritiskom olovke na papir, oblikovanjem slova i brzinom pisanja. U odrasloj dobi možda će propustiti taj poziv, jer neće tako brzo moći pronaći mobitel u torbi.
■
Za takav aktivan dodir, odnosno podražaj dobiven opipavanjem, koristi se i termin ‘haptička percepcija’. Uključivanjem motoričkog dijela i kretanja možemo govoriti i o kinestetskoj percepciji.
■
I iako znanost ove percepcije u teoriji i te kako razlikuje, u brojnim aktivnostima i opisivanju aktivnosti za poticanje razvoja ovih percepcija najčešće se sve stavljaju pod zajednički nazivnik – taktilnu percepciju. No, vratimo se djetetu koje istražuje novu namirnicu.
■
■ ■ ■ ■ ■
oblik teksturu temperaturu strukturu vibraciju težinu kretnje prostor između predmeta
Osoba će taktilnu karakteristiku neke površine doživjeti još bolje ako joj damo dvije kontrastne površine. Tako djetetu možete dati jednu glatku taktilnu pločicu, a drugu hrapavu i pri tome obavezno verbalizirati s njime. Lakše će
10
Odstupanja u taktilnoj percepciji
Srećom, postoje brojne aktivnosti kojima možemo potaknuti razvoj taktilne percepcije. Osim u vođenim aktivnostima, u svakodnevnim situacijama ohra-
