IZ POVIJESTI MEDICINE
P OVODOM 1 0 0 GODI N A ZAVODA ZA PATOLOGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 3. DIO ZAVOD ZA PATOLOGIJU U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA I NA POČETKU TREĆEG TISUĆLJEĆA
MARKO KOLIĆ, mag. hist. Dr. sc. DANICA GALEŠIĆ LJUBANOVIĆ, red. prof.
Druga polovica 20. stoljeća na Zavodu za patologiju označila je razdoblje intenzivnih promjena. Saltykow je otišao u mirovinu 1952. godine, a naslijedila ga je nova generacija patologa poput Blaženke Peičić Marković, Zlatka Kopača i Mirka Kneževića. Intenzivan razvoj znanosti, pa tako i medicine, potaknuo je osnutak niza laboratorija i prilagođavanje nastavnih procesa novim strujanjima. Osim toga, upravo će patolozi sa Zavoda, poput Antona Zimole, snažno utjecati na osnivanje niza prosektura diljem Hrvatske, što će bitno doprinijeti profesionalizaciji patološke struke i širenju svijesti o njezinoj važnosti. U razdoblju od 1952. godine do danas na Zavodu se izmijenilo deset pročelnika katedri i predstojnika Zavoda. Radi se o sljedećima: Blaženka Peičić Marković, Zlatko Kopač, Anton Zimolo, Raoul Hirtzler, Božidar Oberman, Anka Bunarević, Bogdan Krstulović, Žarko Danilović, Stanko Jukić te aktualni Sven Seiwerth. U tome su se razdoblju, što inicijativom predstojnika, što inicijativom njihovih suradnika pokrenuli brojni laboratoriji. Među njima se mogu izdvojiti laboratorij za citodijagnostiku, laboratorij za imunohistokemiju i laboratorij za molekularnu patologiju. Uspostavljala se i intenzivna suradnja s bolnicama diljem Hrvatske. Kao primjer takve suradnje može se istaknuti formiranje patologije u KBC-u Zagreb i sudjelovanje u osnivanju patologija u Splitu, Zadru, Varaždinu,
76
LIJEČNIČKE NOVINE 208 - travanj 2022.
Vinkovcima i drugim gradovima. Uza sve to u ovome je razdoblju objavljen i niz znanstvenih radova, a intenziviran je i rad na izdavanju i uređivanju udžbenika namijenjenih studentima. U odnosu na prethodno razdoblje bitno raste broj nastavnih, stručnih i znanstvenih tekstova. Iako je Saltykow već 1940-ih i 1950-ih godina izdao prve udžbenike, intenzivniji razvoj suvremenih udžbenika za patologiju na Zavodu započinje 1970-ih. Tu svakako treba istaknuti zalaganja Antona Zimole da se napravi prijevod Robbinsonovog udžbenika patologije koji je tiskan 1979. godine. Kasnije će se raditi i novi prijevodi novih izdanja, što će ovaj udžbenik učiniti temeljnim za učenje patologije nekoliko desetljeća. Paralelno s razvojem nastavne literature rastao je i broj znanstveno-stručnih radova, što se odrazilo i na stručni rad Zavoda. Naime, od 1964. do 1973. godine
Zavod je imao sklopljen ugovor o suradnji s 50 zdravstvenih ustanova, dok danas ima više od 100 ugovora s državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama. Iako na znanstveno-stručnu aktivnost utječu različiti čimbenici, ovaj porast je ujedno pokazatelj napretka i napora da dođe do unaprjeđenja Zavoda. Osobito važan događaj za Zavod bio je dolazak elektronskog mikroskopa i osnutak laboratorija za elektronsku mikroskopiju. Mikroskop je bio kupljen 1964. godine, a laboratorij je osnovan 1966. Nabava elektronskog mikroskopa bio je rezultat suradnje između Instituta za biologiju Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković i Zavoda za patologiju. Bio je to vrlo važan događaj za tadašnju znanstvenu zajednicu jer je ova tehnologija omogućila razna istraživanja koja su išla i izvan okvira medicine. Dolaskom Mire Šćukanec Špoljar koja se posvetila
Zaposlenici Zavoda za patologiju na domjenku organiziranom povodom odlaska prof. dr. sc. Antona Zimole u mirovinu, 1982. godina (Zbirka fotografija Zavoda za patologiju MEF-a u Zagrebu)
