26 minute read
IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA
OPEN MEDICAL INSTITUTE > O ČEMU SE RADI?
Open Medical Institute (OMI) je međunarodna inicijativa za liječnike, koja kroz edukacije i istraživanja radi na napretku zdravstva na globalnoj razini. Program je 1993. osnovao American Austrian Foundation (AAF) u suradnji s Weill Cornell Medical College i Open Society Foundations (OSF). S vremenom su se inicijativi pridružile brojne medicinske institucije u SAD-u i Europi, osiguravajući visoko kvalificirane liječnike i profesore koji doniraju svoje vrijeme kako bi podijelili znanje i iskustvo s kolegama diljem svijeta. Temeljna zadaća OMI-ja je prevenirati „brain drain“ i potaknuti „brain gain“ za medicinske djelatnike u ovom dijelu Europe, u Latinskoj Americi, Africi... Gubitak educiranog medicinskog osoblja u zemlje zapadnog svijeta jedna je od glavnih prepreka za napredak zdravstva. Kako bi se pomoglo u rješavanju tog problema, OMI nudi nekoliko postdiplomskih edukacijskih programa (seminare, kliničke prakse, webinare, satelitske simpozije) i mentoriranje liječnika u procesu razvoja njihove karijere. Sve edukacije su kratkotrajne, od tjedan dana do najviše tri mjeseca. Od 1993. OMI je uključio 24 732 liječnika iz 127 zemalja, a od kojih je 3 437 sudjelovalo u kliničkim praksama u austrijskim bolnicama (OMI „observerships“).
Ove je godine OMI obnovio sporazum s Medicinskim fakultetom u Zagrebu, a suradnja se odvija putem Centra za međunarodnu suradnju fakulteta pod vodstvom profesora Borisa Brkljačića i gospođe Jasne Turković. Medicinski fakultet ima pravo na 10 slobodnih mjesta na seminaru za odabir kandidata po svom izboru.
> OMI CILJEVI
Improve Health Globally Minimize Brain Drain Promote Brain Gain Access to State-of-the-Art Medicine Continuous Mentorship Teach Future Healthcare Leaders
ISKUSTVA SA SEMINARA Moj prvi susret s OMI-em bio je u ljeto 2020. godine, u vrijeme kada se pandemija koronavirusa bar kratkotrajno utišala. Sasvim slučajno doznala sam da ima „tamo neki besplatni seminar u Salzburgu“ na temu interne medicine. Malo sam istražila i shvatila da naše ustanove s time nisu upoznate, a kamoli da nude mjesta svojim specijalizantima i specijalistima. Svidio mi se koncept njihova rada, prijavila sam se, dobila mjesto i tako otputovala u Salzburg puna iščekivanja, ne znajući stvarno kakva će to biti edukacija. Međutim, već prvim korakom u dvorac Arenberg (Slika 1) bilo mi je jasno da je to nešto sjajno. Svi vas s veseljem očekuju i osigura vam se mjesto u vlastitoj prostranoj sobi i s očaravajućim vidikom na dvorište dvorca. Prvu večer svi se okupljate na izvrsnoj večeri uz svirku i druženje. Kolege koje upoznate dolaze iz svih krajeva svijeta te iako se prvi puta vidite, svi ste istog duha i raspoloženja te dobrog iskustva ne manjka. Svaki dan nastava traje od 8 do 16 sati uz redo-
vite pauze za ručak i kavu. U svakoj pauzi imate mogućnost razgovora i druženja s profesorima i vrsnim stručnjacima sa sveučilišta u Beču, Salzburgu, New Yorku, s Cleveland Clinic i brojnih drugih svjetskih ustanova. Pritom možete mnogo toga doznati, i to ne samo stručnih informacija, već i o načinu života, rada, uspjeha i organizacije u drugim ustanovama i zemljama. Po završetku seminara teško je oprostiti se. Nakon svečane večere i dodjele certifikata, naša je skupina nastavila druženje još dugo u noć znajući da su male šanse da ćemo se ponovno susresti. Bilo je to odlično iskustvo pa ovim putem želim svim kolegama preporučiti da se prijave i iskoriste sjajne prilike koje se pružaju u OMI-ju.
KAKO POSTATI DIO OMI-a? PRIJAVE SU OTVORENE! OMI seminari u Salzburgu još uvijek imaju otvorena mjesta za 2022.godinu, a teme uključuju brojne medicinske struke (Slika 2). Prijave za 2022. su do 31. svibnja. Seminare održavaju Slika 1. Mjesto održavanja seminara - Schloss Arenberg
vodeći stručnjaci iz Austrije i SAD-a s različitih sveučilišta i bolničkih centara, ovisno o temi. Cijelu edukaciju, smještaj i hranu financira Open Medical Institute.
Sve dodatne informacije mogu se naći na službenim stranicama OMI-ja (www.openmedicalinstitute.org) putem kojih se možete i prijaviti na edukacije. Nakon završenih seminara, polaznicima je omogućeno da se jave za kliničke prakse (OMI „observerships“). Za sva dodatna pitanja slobodno me kontaktirajte na mail: croatia@openmedicalinstitute.org. Gloria Lekšić, dr. med
Lokalni koordinator za OMI u Hrvatskoj
Slika 2. Popis preostalih seminara za 2022. godinu
UZ SVJETSKI DAN ZDRAVLJA – CIJEPLJENJE PROTIV HPV-a bez naručivanja na punktu za cijepljenje protiv COVID-19
Prim. TATJANA NEMETH BLAŽIĆ, dr. med.
Povodom obilježavanja Svjetskoga dana zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Škola narodnog zdrvalja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta (ŠNZ) u Zagrebu organizirali su na punktu za cijepljenje protiv COVID-19 i cijepljenje protiv HPV-a za mlade. Već više od pola godine svake srijede od 16 do 20 sati, a donedavno i svake subote, u ŠNZ-u u Rockefellerovoj 4 u Zagrebu zainteresirani građani mogu se bez naručivanja cijepiti protiv COVID-19, a počevši od 6. travnja 2022., djevojke i mladići u dobi do 25 godina koji su propustili cijepljenje u redovitom programu cijepljenja u osmom razredu osnovne škole, mogu se besplatno i bez naručivanja cijepiti protiv humanog papiloma virusa (HPV-a). Ovu akciju su podržali i aktivno se uključili predstavnici Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa (HUHIV) i studeniti promotivno-preventivnog programa “Zdravo sveučilište” Sveučilišta u Zagrebu. Oni su informirali mlade o mogućnostima besplatnoga i bez uputnice testiranja na neke spolno prenosive bolesti i savjetovanja o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja te im dijelili edukativno informativne materijale. Svi zainteresirani mogli su se savjetovati s liječnikom specijalistom epidemiologije o cijepljenju protiv HPV-a, kao i o cijepljenju protiv COVID-19. Lijep prizor i ugođaj s brojnim zainteresiranim starijim građanima i mladima učinio je još ugodnijim za sve prisutne glazbenik Anto Gelo zvucima gitare, na čije pjesme su neki i zapjevali i zaplesali. -Nikad nisam ovako nešto lijepo vidio u nekoj zdravstvenoj ustanovi – rekao nam je učenik drugog razreda srednje medicinske škole na odlasku s cijepljenja, što nas je obradovalo. Ove prve srijede cijepilo se protiv HPV-a 112 mladih, uglavnom studenata. Nadamo se da će se to zanimanje održati i u sljedećim tjednima ili čak porasti, što bi doprinijelo poboljšanju obuhvata cijepljenjem protiv HPV-a u kojemu ima dosta prostora za poboljšanja. A ovo može biti i ideja za druge punktove u Zagrebu i Hrvatskoj da se, ovisno o mogućnostima i kapacitetima, ponudi uz cijepljenje protiv COVID-19 i cijepljenje protiv HPV-a.
tatjana.nemeth-blazic@hzjz.hr
Slijeva nadesno stoje dr. Ivana Brkić Bjeloš (HZJZ), Antonija Mrla (Stomatološki fakultet, Zdravo sveučilište) Hana Škornjak (Medicinski fakultet, Zdravo Sveučilište), dr. Dijana Mayer (HZJZ), prim. Tatjana Nemeth Blažić (HZJZ), prof. Mirjana Kujundžić Tiljak (ŠNZ), Arian Dišković (HUHIV), dr. Marjeta Mayer (ŠNZ), Ante Gelo. Sjede Josip Kresović (HUHIV), Tomislav Beganović (HUHIV).
ORGANIZACIJA I PRAĆENJE PRUŽANJA
zdravstvene skrbi raseljenim Ukrajincima
Prim. TATJANA NEMETH BLAŽIĆ, dr. med.
Čim su prve izbjeglice iz Ukrajine počele stizati u Hrvatsku započelo je utvrđivanje i dogovaranje o organiziranju vrste i opsega zdravstvene skrbi koja im je potrebna te praćenje podataka o tome. U vrijeme pisanja ovoga članka o tome još nije sve konačno dogovoreno pa prenosimo samo nekoliko osnovnih pojedinosti i prijedloga. Čim su počele pristizati izbjeglice iz Ukrajine Ministarstvo zdravstva je započelo organizirati sustav o epidemiološkom praćenju i izvještavanje o njihovim osnovnim demografskim i zdravstvenim pokazateljima, u što su bili uključeni Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), županijski zavodi za javno zdravstvo, stožeri civilne zaštite te zdravstveni timovi i liječnici koji su pružali zdravstvenu zaštitu. Podaci se prikupljaju kao izvješća putem online anketa iz prihvatnih (privremeni smještaj) i smještajnih središta (dulji smještaj) te za osobe izvan organiziranog smještaja. Te podatke izvješćuju timovi koji obavljaju trijažu i pružaju zdravstvenu skrb izbjeglicama. Ispočetka su se prikupljala dnevna i tjedna izvješća, a poslije samo tjedna. Dogovor o najboljem i izvedivom načinu izvješćivanja i prikupljanje podataka je u tijeku. Cilj je da epidemiološke službe županijskih zavoda za javno zdravstvo i HZJZ epidemiološki prate izbjeglice kako bi se u slučaju potrebe moglo pravodobno i primjereno intervenirati.
Izbjeglice u privatnom smještaju zdravstvenu zaštitu ostvaruju kod liječnika obiteljske medicine, a o organizirano smještenima u prihvatnim i smještajnim središtima brinu se medicinski timovi koje organiziraju domovi zdravlja. Medicinski (trijažni) timovi u prihvatnim i smještajnim središtima i liječnici obiteljske medicine trebaju prilikom pružanja zdravstvene skrbi anamnezom i pregledom obuhvatiti određene zarazne bolesti (primjerice tuberkulozu, zarazu HIV-om, hepatitis B i C i druge zarazne bolesti), zloćudne i ostale kronične bolesti koje zahtijevaju nadzor i liječenje). Neki od zdravstvenih pokazatelja, poput individualne prijave zaraznih bolesti, prijave grupiranja/epidemija te provedenog cijepljenja za osobe koje su integrirane u zdravstveni sustav, prikupljaju se uobičajenim putem. Važno je da voditelji zdravstvenih timova koji se brinu o izbjeglicama, liječnici primarne zdravstvene zaštite i kliničari ispune individualnu prijavu zarazne bolesti, a također i da telefonski dojave o grupiranju/epidemiji zarazne bolesti. Kako svaki raseljeni Ukrajinac po dolasku u Hrvatsku dobije od Ministarstva unutarnjih poslova (MU) registarski broj, predlaže se da mu se na temelju tog podatka otvori zdravstveni karton u sustavu HZZO-a (CEZIH) pod posebnom oznakom (elektronički zdravstveni karton raseljene osobe), što bi olakšalo praćenje podataka. Mjere za zaštitu od zaraznih bolesti i sadržaj zdravstvenog pregleda izbjeglica iz Ukrajine objavljene su na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/wp-content/ uploads/2022/03/MJERE-ZA-ZA%C5%A0TITU-OD-ZARAZNIH-BOLESTI-I-SADR%C5%BDAJ-ZDRAVSTVENOG-PREGLEDA-IZBJEGLICA-IZ-UKRAJINE.pdf
IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR / STAN PREDVIĐEN ZA MEDICINSKU DJELATNOST
> Zagreb, Zelinska ul. (Martinovka) - 65 m2, drugi kat sa 2 lifta. > Prostor je bio tijekom 25 godina u funkciji ordinacije za ORL i estetsku medicinu. > Opremljen je ambulantnim namještajem. > Pozicija je idealna (parking, tramvaj, blizina željezničkog i autobusnog kolodvora).
Za informacije molim javiti se na tel. 098 316 857.
HEMOKROMATOZE
multidisciplinarni mrežni seminar triju internističkih društava
IVAN BALEN, dr. med. Odjel za gastroenterologiju, endokrinologiju i dijabetologiju OB „ Dr. Josip Benčević“, Slavonski Brod
Povećane kocentracije serumskog feritina u svakodnevnoj kliničkoj praksi temelj su za organiziranje multidisciplinarnog mrežnog seminara pod nazivom „Hemokromatoze“. Seminar je održan 16. veljače 2022. u virtualnom obliku, u organizaciji triju društava: Hepato-
loške sekcije Hrvatskoga gastroenterološkog društva (HGD), Radne skupine za benigne hematološke bolesti Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti Krohem i Hrvatskog društva za internu medicinu
Hrvatskog liječničkog zbora. Organizatori i moderatori ovog seminara prof.
Anna Mrzljak i prof. Dražen Pulanić
s KBC-a Zagreb okupili su multidisciplinarni tim stručnjaka iz cijele Hrvatske koji su teorijski, ali i praktičnim primjerima iz svoje prakse približili i objasnili problematiku opterećenja željezom, počevši s fiziologijom regulacije ravnoteže željeza (prof. Tomislav Kelava, MEF Zagreb) i gastroenterološkim aspektom diferencijalne dijagnoze opterećenja željezom s osvrtom na nealkoholnu masnu jetru (dr. sc. Maja Sremac, KBC Zagreb, i dr. Ivan Balen, OB Sl. Brod). U predavanju je naglašena važnost računanja saturacije transferina koja je važna dijagnostička sastavnica prilikom postavljanja dijagnoze opterećenja željezom. Prof. Jadranka Sertić, KBC Zagreb, približila je današnje mogućnosti genetičkih testova u dijagnostici HFE i non HFE hemokromatoze i dala uvod za prof. Sandru Milić, KBC Rijeka, i doc. Irenu Hrstić, OB Pula, koje su dinamičnim razgovorom približile temu hereditarne hemokromatoze. Reumatološkom pogledu s osvrtom na koštana i zglobna očitovanja (prim. Marko Barešić, KBC Zagreb) uslijedio je kardiološki (prof. Matias Trbušić, KBC Sestre milosrdnice), endokrinološki (prof. Maja Cigrovski Berković, KB Dubrava) i radiološki (prof. Jelena Popić, KB Merkur) osvrt na očitovanja hemokromatoze. Završni dio seminara posvećen je sekundarnim hemokromatozama u hematologiji i njihovoj terapiji (prof. D. Pulanić) s prikazom zanimljivih slučajeva sekundarne hemokromatoze u kroničnoj mijeloproliferativnoj neoplazmi (dr. sc. Marko Lucijanić, KB Dubrava) i mijelodisplaziji (dr. sc. Ivan Krečak, OB Šibenik).
Ovaj sveobuhvatni pogled na hemokromatozu izazvao je veliko zanimanje stručne javnosti uz iznimnu posjećenost s preko 250 slušača iz zemlje i Europe (BiH, Švicarska, Velika Britanija). Također će ga pratiti pisani edukacijski materijal u Zborniku radova s ovog sastanka.
ivanbalen8@gmail.com
KSENIJA VUČUR ŠIMIĆ, dr. med. nefrolog, KB Merkur
Tijekom ožujka su održana dva webinara u suradnji Sekcije mladih endokrino-
loga Hrvatskog društva za endokrinologiju i dijabetologiju i Sekcije mladih nefrologa Hrvatskog društva za nefro-
logiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a. Zbog još uvijek prisutne pandemije COVID-19 odlučili smo se na virtualni oblik edukacije namijenjene prvenstveno mladim liječnicima, nadajući se da ćemo u skoroj budućnosti ipak moći ovakve susrete održavati i uživo. Nastavljajući se na veliku zainteresiranost i posjećenost prethodnih webinara, tako je i prvi na temu primarnog hiperaldosteronizma (PH) privukao više od 200 sudionika. Anja Barač Nekić, dr. med., članica Sekcije mladih endokrinologa i moderatorica prvog webinara, predstavila je izlagače: Milanu Đorđevski, dr. med., specijalizanticu endokrinologije iz OB-a Karlovac, i Snježanu Šulc, dr. med., specijalizanticu nefrologije iz KB-a Merkur, koje su prikazom slučajeva otvorile brojna pitanja s kojima se susrećemo u radu, a doc. dr. sc. Sandra Karanović i dr. sc. Karin Zibar Tomšić iz KBC-a Zagreb dale su osvrt s nefrološke i endokrinološke strane. Sudionike webinara najviše je zanimalo koji su bolesnici kandidati za kateterizaciju nadbubrežnih vena (NŽ), koliko je pouzdan MSCT NŽ-a u dijagnostici i čemu nam najviše koristi ta pretraga, koje lijekove isključiti prije probira na PH (u tome se nefrolozi i endokrinolozi razlikuju), praćenje bolesnika nakon operacije itd. Bilo je govora i o novome lijeku finerenonu, a jedna od poruka koju valja zapamtiti je da probir na PH treba učiniti u svake osobe mlađe od 35 godina s arterijskom hipertenzijom. Moderatorica drugog webinara, Tamara Knežević, dr. med., specijalizantica nefrologije iz KBC-a Zagreb i članica Sekcije mladih nefrologa, predstavila je predavače Maju Jelinić, dr. med., specijalizanticu endokrinologije iz SB-a Krapinske Toplice i Ivana Margetu, dr. med., specijalizanta nefrologije iz KB-a Merkur koji su prikazali slučaj bolesnika s karcinomom paratireoidne žlijezde i bolesnika s hiperparatireodizmom (HP) nakon bubrežne transplantacije u kojega se postavilo pitanje radi li se o primarnom ili tercijarnom HP-u. Osvrt na ova dva slučaju dali su dr. sc. Ivana Kraljević, endokrinolog iz KBC-a Zagreb, i doc. dr. sc. Tonko Gulin, nefrolog iz KBC-a Sestre milosrdnice, a u raspravu su se uključili i prof. dr. sc. Draško Pavlović, nefrolog iz Poliklinike Avitum, i prof. dr. sc. Lidija Orlić, nefrolog iz KBC-a Rijeka. Najvažnija poruke webinara, važna za svakodnevni rad, odnosila se na to da bolesnici s kroničnom bubrežnom bolešću imaju pravo i na primarni hiperparatireoidizam.
Fizijatri jučer, danas, sutra
Piše ALICE JURAK
Hrvatsko zdravstvo u 2022. godini, prema podacima iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, ima 324 specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, prosječne dobi 53 godine. Udio specijalistica je čak 72 posto, dok je 61 specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije stariji od 60 godina. Čak 83 posto ih radi u javnozdravstvenom sektoru, a 17 posto u privatnom zdravstvu. Trenutačno je na specijalizaciji 90 specijalizanata. Za Liječničke novine razgovarali smo s nekoliko liječnika o tome kako izgleda profesionalni i životni put fizijatara u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, imamo li dovoljno fizijatara te koliko se fizijatrija kao struka sadržajno promijenila danas u odnosu na 20. stoljeće. Marko Samardžić Ilić, dr. med., mladi je specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije itrenutačno radi kao specijalist fizijatar i voditelj Odjela fizikalne medicine, rehabilitacije i reumatologije pri NMB-u Vukovar. Završio je Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Fizikalna medicina i rehabilitacija se, smatra, kroz povijest kao struka razvijala dosta sporo, no produljenjem životnoga vijeka, promjenom načina života kao i samim napretkom medicine fizikalna medicina i rehabilitacija je danas prisutna u svim medicinskim granama s ciljem poboljšanja ishoda liječenja. Danas je potvrđena njena uloga u postupcima rehabilitacije bolesnih i povrijeđenih, kao i habilitacija neurorizične djece te joj se pridaje sve više važnosti. Danas se pacijent tretira kao cijela osoba, a ne samo problematično područje. Ne usredotočuje se više samo na akutno liječenje i stabilizaciju patoloških stanja, već se prema pacijentu pristupa holistički, te se u obzir uzimaju društvene okolnosti kao i aktivnosti svakodnevnoga života. Uz razvoj i napredak tehnologije, posebno elektronike, danas imamo i značajni razvoj različitih elektro procedura te robotike u fizikalnoj terapiji. Intenzivirana su istraživanja, a rezultati su nove fizikalne tehnike i procedure s krajnjim ciljem poboljšanja ishoda liječenja i poboljšanja kvalitete života pacijenata. Na pitanje je li zadovoljan svojom strukom i što bi promijenio da može dr. Samardžić Ilić kaže kako je zadovoljan jer je dobio specijalizaciju koju je želio. “Smatram da je u današnjemu vremenu „sjedilačkoga načina života“ sve veća potreba za našom strukom. Sve više ljudi treba našu stručnu multidisciplinarnu pomoć, a istovremeno nas je malo i teško se možemo uže specijalizirati prema našim afinitetima. Pozitivno je što je taj nedostatak prepoznat i od našega Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, koje se već godinama trudi oko užih specijalizacija. Duboko se nadam se da će uskoro i naše Ministarstvo zdravstva prepoznati nužne promjene u pristupu struci, s obzirom da su sveukupne promjene životnih okolnosti dovele do velikih i novih izazova za svakoga pojedinoga čovjeka i prirodu u cjelini” zaključuje. Doc. dr. sc. Frane Grubišić, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, uži specijalist reumatologije iz Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dvadesetak godina radi na Odjelu za rehabilitaciju odraslih čiji je voditelj od 2012. Tijekom ovog se razdoblja, kaže, značajno unaprijedio timski rad (stručna usavršavanja svih profila zdravstvenih djelatnika koji su dio rehabilitacijskog tima, implementiranje standardnog seta kompozitnih indeksa za procjenu funkcije, redoviti kliničko-radiološki sastanci, uvođenje dnevne bolnice…). “Pomaci u struci su svakako vidljivi. Krenimo brojčano. Značajan je porast broja specijalizanata posljednjih desetak godina što je jedan od ključnih elemenata za održavanje kontinuiteta u radu, i stručnom i znanstvenom. Prema nekim posljednjim procjenama, u Hrvatskoj imamo oko 330 licenciranih specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije i skoro 90-ak specijalizanata. Ovo svakako govori u prilog podatku da je specijalizacija među traženijima, i to upravo zbog njezine multidisciplinarnosti, timskog rada i mogućnosti implementiranja specifičnih vještina u brojne kliničke struke, s ciljem oporavka funkcije pojedinca. Nadalje, napravljeni su i pomaci u percepciji fizikalno terapijskih procedura u smjeru repozicioniranja medicinskih vježbi kao temelja svih rehabilitacijskih intervencija. Medicinske vježbe (ili kineziterapija), individualno prilagođene pojedincu i njegovoj bolesti i mogućim popratnim komorbiditetima, imaju preventivni i terapijski karakter (i kratkoročno i dugoročno), te se bolesnike treba motivirati da je prihvate kao dio svojih svakodnevnih aktivnosti”, objašnjava doc. Grubišić.
Što se tiče izobrazbe današnjeg specijalista fizijatrije, specijalizacija iz fizikalne medicine i rehabilitacije traje ukupno 52 mjeseca (www.propisi.hr), te je podijeljena u dva glavna dijela: opći dio (traje 10 mjeseci) i specijalni dio (38 mjeseci). Nadalje, u okviru specijalizacije specijalizant/ica mora završiti poslijediplomski specijalistički studij „Fizikalna medicina i rehabilitacija“, obvezni su pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine, a kolegice i kolege se svakako potiče i uključivanje u razne oblike znanstveno-istraživačkog rada (tijekom kojega, uz glavnoga mentora i mentora ili starije kolege, stječu određeno znanje dizajniranja istraživanja, pisanja i predstavljanja znanstvenog rada…). U zemljama članicama EU trajanje je specijalizacije okvirno iste duljine, te kao i kod nas završava polaganjem specijalističkog ispita. Doc. dr. sc. Dubravka Bobek, dr. med., iz Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom KB-a Dubrava smatra kako se složenost ove struke očituje i u tome što doslovno nema grane medicine u kojoj važnu ulogu nema upravo fizikalna medicina i rehabilitacija. Značenje uloge specijalista rehabilitacijske medicine promijenilo se i time što se smatra da je upravo rehabilitacija vodeća strategija 21. stoljeća zbog produljenog trajanja životnog vijeka, sve brojnijih akutnih i kroničnih bolesti s većim preživljenjem, ali i napredka tehnologije. Nije manje važno spomenuti da je pandemija COVID-19 potvrdila vodeće mjesto i
ulogu specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u individualno prilagođenom multidisciplinarnom rehabilitacijskom programu. „Mladi liječnici iznimno su zainteresirani za specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije o čemu najbolje svjedoči veliki broj izvrsnih kandidata koji se javljaju na raspisane natječaje. Jedan od razloga je povećano zanimanje za rehabilitacijsku medicinu koja je prepoznata kao ključna zdravstvena strategija jer se fokusira na cjelokupno funkcioniranje bolesnika, uključujući ne samo posljedice bolesti nego i moguće komplikacije liječenja te komorbiditete“, kaže doc. Bobek.
O tome kakva je situacija s fizijatrima u Njemačkoj razgovarali smo s mladom liječnicom Marinom Dominković, nekadašnjom osječkom studenticom, koja posljednje tri godine živi u Njemačkoj te od 1. travnja ove godine radi u Alb-Donau Klinikum Ehingen. “Specijalizacija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Njemačkoj traje 60 mjeseci. Liječnik na specijalizaciji od toga 12 mjeseci mora provesti u radu stacionarnog akutnog zbrinjavanja na kirurgiji i/ili neurokirurgiji te 12 mjeseci u okviru stacionarnog akutnog zbrinjavanja pri internoj medicini i/ili neurologiji. Ostatak specijalizantskih obilazaka svatko bira sam prema vlastitim sklonostima, uz propisane vještine koje se moraju svladati, od preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih, intervencija iz područja socijalnog rada, ambulatnog rada do svladavanja raznih vještina manualne terapije. Na odjelima, ne samo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, može se raditi i kao odjelni liječnik, bez završene specijalizacije, tj. bez položenog specijalističkog ispita, a sve ovisi ne samo o ustanovi, nego i o osobnim željama i sklonostima liječnika. O tjednoj satnici također odlučuje pojedinac u dogovoru s ustanovom, tako je npr. za majke, posebno manje djece, očekivano da ne rade 100 % satnice, već 50 – 80 %.
Kako je traumatološka struka i dalje rezervirana za akutno zbrinjavanje, bez prevelike vremenske i prostorne mogućnosti za duljom rehabilitacijom na samom odjelu, prije nekoliko godina postalo je jasno da je potreba za gerijatrijskom rehabilitacijom sve veća. Tako npr. na odjelu za kompleksnu akutnu gerijatrijsku rehabilitaciju pacijenti provode 2 - 3 tjedna kako bi u tom vremenu bili sto više osposobljeni za samostalan život, odlazak na planiranu rehabilitaciju nakon nekog operativnog zahvata ili smješteni u odgovarajuću ustanovu. Takva vrsta rehabilitacije posebno je važna i za internističke i neuro-
Marko Samardžić Ilić, dr. med.
Doc. dr. sc. Frane Grubišić, dr. med.
Doc. dr. sc. Dubravka Bobek, dr. med.
Dr. sc. Tajana Prološčić Polovina, dr. med. loške pacijente, tj. nije rezervirana isključivo za premještaj pacijenata s kirurških odjela, a prijem na kompleksnu gerijatrijsku rehabilitaciju moguć je i u dogovoru s obiteljskim liječnicima”, pojašnjava dr. Dominković. Pri rehabilitaciji je, nastavlja, velik naglasak stavljen na timski rad i usku suradnju s drugim strukama, ne samo medicinskim sestrama, tehničarima i fizioterapeutima (koji se jednako tako usavršavaju za uža područja rehabilitacije), nego i s logopedima, psiholozima i socijalnim radnicima koji su svakodnevno uključeni u rad s pacijentima i njihovim obiteljima. Rad obuhvaća prilagođavanje akutne i dugoročne rehabilitacije pojedinacnim potrebama pacijenta, okružja u kojem živi i obiteljskim odnosima te se na dnevnoj i tjednoj bazi iznose pojedinačni problemi i moguća rješenja. Klinike i bolnice su specijalizirane tako da se u nekima više bavi neurološkom, u drugima ortopedskom, u trećima internističkom ili pak gerijatrijskom rehabilitacijom. Pri klinikama su uglavnom i odjeli za akutno zbrinjavanje pacijenata, kako bi se odmah nakon planiranog ili neželjenog događaja mogla započeti akutna rehabilitacija u sklopu svake djelatnosti. Tako se internisti, neurolozi ili ortopedi mogu baviti i rehabilitacijom u okviru djelatnosti svojih odjela, klinika, bolnica i središta. Još jedna liječnica koja radi izvan Hrvatske je dr. sc. Tajana Prološčić Polovina koja je 2003. godine krenula na specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije za KBC Osijek, 2009. položila specijalistički te je do 2015. radila na Odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC Osijek, smještenu u Bizovcu. Te godine preselila se u Švedsku i od tada radi u Skaraborgs sjukhus Skövde. „U Švedskoj specijalizacija iz rehabilitacije, mislim kao i sve ostale, traju najmanje pet godina. Najmanje kažem zato što mentor može procijeniti da specijalizant nije usvojio sve vještine koje je trebao pa se to može i produljiti. Obvezno je završiti određeni broj tečajeva tijekom specijalizacije a specijalistički ispit ne postoji. Tijekom specijalizacije specijalizant ima obilaske iz, između ostaloga, interne, neurologije, psihijatrije, spinalnih ozljeda i liječenja boli. Nisam sigurna što još ulazi u program specijalizacije. Koliko mi je poznato, uža specijalizacija ne postoji, ali se naravno, usmjerava ovisno o tome s čime se tko bavi (bol, spinalne, neurološka rehabilitacija)“, rekla je dr. Prološčić Polovina.
IVAN BUBIĆ, MARIO LAGANOVIĆ
Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) Hrvatskog liječničkog zbora od ove je godine član Europskog saveza za zdravlje bubrega, EKHA (od engl. European Kidney Health Alliance). Ovaj je savez osnovan 2006. godine s ciljem smanjenja učestalosti kronične bubrežne bolesti u Europi, promicanja svijesti i prevencije bubrežnih bolesti, poboljšanja liječenja bubrežnih bolesnika, povećanja izobrazbe i istraživanja bubrežnih bolesti te lobiranjem kod regulatornih agencija za smanjenje problema u skrbi bubrežnih bolesnika.
Glavna tri cilja EKHA-e su:
1. prevencija i probir na kroničnu bubrežnu bolest (analiza postojećih programa probira u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Europi),
2. usporenje napredovanja kronične bubrežne bolesti i postizanje što bolje kvalitete života za kronične bubrežne bolesnike, 3. novi pristup nadomjesnom bubrežnom liječenju (postizanje inovativnog i povoljnijeg nadomjesnog bubrežnog liječenja). U EKHA-i djeluje i skupina ambasadora koju čine kronični bubrežni bolesnici čiji je zadatak pomoć u razmišljanju o zadacima radnih skupina i njihovom planiranju. Oni predstavljaju glas bolesnika te isto tako pružaju ostalim kroničnim bubrežnim bolesnicima uvid u strateške ciljeve EKHA-e. EKHA je 26. veljače 2021. godine pozvala čelnike zemalja Europske unije na akciju za poboljšanje prevencije, liječenja i skrbi o kroničnim bubrežnim bolesnicima nakon preboljenja infekcije SARS CoV-2, a putem Europske komisije za zdravstvo kronična bubrežna bolest uključena je kao rizični čimbenik za zarazu ovim virusom i lošijim ishodomCOVID-19. Također je započeta paneuropska kampanja pod nazivom "Desetljeće bubrega”, koja ima za cilj stavljanje kronične bubrežne bolesti u središte pozornosti na razini cijele Europe u sljedećih 10 godina, a pokrenut je i online događaj pod nazivom Annual European Kidney Forum, čiji je cilj dijeljenje znanja i iskustva u liječenju kronične bubrežne bolesti u Europi. Naše pridruživanje EKHA-u došlo je u vrijeme kada smo na ovogodišnjem Svjetskom danu bubrega prezentirali rezultate Akcijskog plana za rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti koji smo proveli u suradnji s kolegama iz obiteljske medicine, a u navedeni akcijski plan uključili smo i naše regulatorne agencije. Vjerujemo da će rezultati koji ukazuju na visoku učestalost bubrežnog oštećenja u rizičnim skupinama bolesnika biti poticaj za pokretanje „Nacionalnog programa ranog otkrivanja i sprječavanja kronične bubrežne bolesti“, čime bismo se pridružili drugim europskim državama koje su prepoznale ovu bolest kao značajnu javnozdravstvenu opasnost.
PANDEMIJA
Doc. dr. sc. LUCIJA SOKANOVIĆ Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
KRIVOTVORENJE MEDICINSKIH PROIZVODA U VRIJEME PANDEMIJE: NOVA TRŽIŠTA KRIMINALNIH SKUPINA1
Iznenadni porast potražnje za medicinskim proizvodima u borbi protiv pandemije COVID-19 doveo je do ekspanzije trgovine nekvalitetnim i krivotvorenim proizvodima. Pojava pandemije dovela je i do prijevara u vezi s kompromitiranjem podataka, uključujući krađe identiteta, kompromitiranje poslovne e-pošte ili manipulacije korporativnim web stranicama. U jednom su slučaju nadležna njemačka zdravstvena tijela ugovorila s dvjema tvrtkama u Švicarskoj i Njemačkoj nabavu maski za lice u vrijednosti od 15 milijuna eura putem klonirane web stranice legitimne tvrtke u Španjolskoj. Intenzivan angažman kriminalnih skupina u uvozu i trgovini krivotvorenim medicinskim proizvodima u pandemijskim uvje-
tima intenzivirao je i rad niza europskih tijela u zaštiti sigurnosti i zdravlja stanovništva. Ovdje se prikazuje odabrane recentne aktivnosti ili operacije Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), Europola i Ureda Europskog javnog tužitelja. Od početka pandemije COVID-19 OLAF prikuplja i analizira podatke o uvozu maski za lice, medicinskih uređaja, sredstava za dezinfekciju, lijekova i testnih kompleta u EU. Do svibnja 2020. OLAF je već identificirao više od 340 tvrtki koje su djelovale kao posrednici ili trgovci krivotvorenim ili nekvalitetnim proizvodima povezanim s pandemijom COVID-19. U nekoliko država članica zaplijenjeni su milijuni nestandardiziranih medicinskih proizvoda s lažnim certifikatima o sukladnosti s EU. Modus operandi prijevara nije bio samo u velikim pošiljkama. Tvrtke sa sjedištem izvan Europske unije često su krivotvorene proizvode nudile izravno online prodajom europskim kupcima (npr. filtracijske polumaske za lice podrijetlom iz Kine s lažnim CE oznakama). Ovi su lažni proizvodi stizali u tisućama malih anonimnih paketa i dostavljali se izravno u domove kupaca putem pošte ili kurirske službe. Tako velik broj malih paketa vrlo je teško otkriti i zaustaviti jer dolaze u jednu državu članicu i odatle putuju diljem Europe. Dana 20. travnja 2020. OLAF je uspostavio „Cyber Task Force“ sa stručnjacima specijaliziranim za kibernetički kriminal koji tragaju internetom s ciljem identificiranja i uklanjanja nezakonitih web stranica koje nude krivotvorenu robu. Istrage OLAF-a od kolovoza do prosinca 2020. otkrile su nekoliko tvrtki u različitim državama članicama EU koje su od istog turskog proizvođača naručile sredstvo za dezinfekciju ruku kontaminirano metanolom. Nacionalna nadležna tijela odmah su upozorena na ovu opasnost. Europol je od ožujka do rujna 2020. koordinirao operaciju „Shield“ usmjerenu na krijumčarenje krivotvorenih i zloupotrijebljenih lijekova i dopinga. Operaciju su vodile Finska, Francuska, Grčka i Italija, a uključivala je nadležna tijela 27 zemalja (19 država članica EU), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Institut za farmaceutsku sigurnost i privatni sektor. Tijekom operacije otkriveno je 25 kriminalnih skupina, gotovo 700 osumnjičenih je uhićeno te su zaplijenjene velike količine lijekova protiv raka, lijekova za erektilnu disfunkciju, pseudoefedrina, raznih doping tvari, lijekova, lijekova protiv boli, antiestrogena, antivirusnih lijekova, hipnotika, antihistaminika i anksiolitika. U operaciji je, a u svezi s pandemijom COVID-19, zaplijenjeno gotovo 33 milijuna medicinskih proizvoda (maske za lice, testovi, dijagnostički kompleti), 8 tona tvari, kemikalija i antivirusnih sredstava te konačno 70 000 litara higijenskih sredstava za dezinfekciju. Operacija je ukazala na opasne trendove: povećanu trgovinu antikonvulzivima ili antiepileptičkim lijekovima i sintetičkim opioidima; povećavan je broj „podzemnih“ laboratorija koji proizvode lijekove, anaboličke steroide i narkotike; doping proizvodi prodaju se gotovo isključivo online krajnjim potrošačima (uglavnom putem društvenih medija); većina onkoloških lijekova preusmjerena je iz legalnog opskrbnog lanca masovnom upotrebom krivotvorenih recepata; Azija ostaje glavno područje za opskrbu sirovinama za lijekove i anaboličke tvari; sve više je nezakonite prodaje lijekova pribavljenih krivotvorenim ili ukradenim liječničkim receptima. Na zahtjev Ureda Europskog javnog tužitelja Guardia di Finanza iz Ravenne zaplijenila je više od 11 milijuna eura (4,2 milijuna eura dobiti od utaje carine i PDV-a te oko 7 milijuna eura prihoda od prijevare) od direktora dviju talijanskih tvrtki zbog krijumčarenja osobne zaštitne opreme. Protiv direktora i supočinitelja pokrenut je kazneni postupak zbog počinjenja teške prijevare protiv zdravstvenih ustanova u regiji Emilia-Romagna zbog dovođenja bolničkog osoblja u opasnost tijekom pandemije. Naime, u razdoblju od travnja do kolovoza 2020., tijekom prve faze pandemije COVID-19, tvrtka sa sjedištem u Faenzi koja se i prethodno bavila trgovinom paramedicinskih proizvoda, uvezla je osobnu zaštitnu opremu (kirurške maske, FFP2 maske, zaštitna odijela i naočale, štitnike za lice i obuću) za desetke milijuna eura iz Kine kroz poseban postupak „izravnog puštanja“. Ovaj je postupak podrazumijevao oslobađanje od uvoznih davanja i PDV-a na osobnu zaštitnu opremu ako se isporučuju izravno i bez ikakvih komercijalnih naknada, javnim zdravstvenim ustanovama koje se bave borbom protiv pandemije. No, umjesto da izravno isporuči osobnu zaštitnu opremu državnim tijelima, tvrtka je sustavno plasirala robu drugoj privatnoj tvrtki – za koju se ispostavilo da je njezina matična tvrtka te povezana istim direktorima – po višim cijenama. Kako bi nastavila koristiti porezno oslobođenje u postupku izravnog puštanja u promet, tvrtka je carinskoj deklaraciji priložila lažne dokumente. Osim toga, tehničko je vještačenje otkrilo da medicinske maske FFP2 koje su prodane bolnici u Emiliji-Romagni nisu bile certificirane niti su usklađene s parametrima prodiranja materijala za filtriranje, što je dovelo u opasnost bolničko osoblje. Nakon pritužbi na kvalitetu maski od strane bolničke uprave, maske su zamijenjene jednako neprikladnima. Slijedom toga je u kolovozu 2020. zatraženo hitno povlačenje svih maski koje su zdravstvene vlasti Emilia-Romagne imale na zalihama. Izbijanje i brzo širenje COVID-19 istaknulo je nedostatke u učinkovitom progonu i regulatornim okvirima usmjerenima na sprječavanje proizvodnje i trgovine krivotvorenim proizvodima. Dok su liječnici i osoblje bolnica do krajnjih granica skrbili o oboljelima, dok je čitav svijet pozivan na solidarnost, mnogo je onih koji su u pandemiji vidjeli tek priliku za lakom i brzom zaradom. Prikazani kolaž recentnih operacija i aktivnosti jasno ocrtava kako lakomost prevaranata ne preza pred ozbiljnim i teškim posljedicama (ugroženost čitavih regija zbog krivotvorina), ali i svjedoči kako učinkovita borba protiv ovih oblika kriminaliteta postaje tek sinergijskim djelovanjem policija, carinskih, zdravstvenih i ostalih službi država članica. Edukacija o opasnostima koje nose krivotvoreni medicinski proizvodi, posebno kada se kupuje putem interneta, ishodište je, ali i imperativ prevencije.
1 Korišteni su dijelovi prethodno objavljenog rada: Sokanović, L.; Roksandić, S.; Stošić, I., Pravo na zdravlje vs. krivotvorenje medicinskih proizvoda u vrijeme pandemije COVID-19, Zbornik radova s međunarodnog kongresa "3. Kongres KoKoZ-a i 5. Hrvatski kongres medicinskog prava s međunarodnim sudjelovanjem", Split: Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2022. str. 67-86.
