4 minute read

PRIKAZ SLUČAJA

BASNA

Sva se perad sakupila na prelo: Susjed lisac trijebi naciju! Zaključiše poslati mu smjelo — Kao uvijek — deputaciju.

Zastupnici ostaviše selo, Sastaviše delegaciju, Državniku stigoše na sijelo, Predaše mu deklaraciju.

Majstor — kao uvijek — družinu Zakolje i spremi užinu Sve bez zbora i bez dogovora,

Dok je sabor konstatirao, Da se komšija blamirao Kršeć jasni smisô ugovora.

1914.

Antun Gustav Matoš

APSURD

To nam ne treba, Čuđenje u očima djece. Zaprepaštenje! Suze u očima žena - mame, kćeri, cure, bake. I sve to zašto? Bolesne ambicije čovjeka koji ne zna što bi sa sobom, bolesnim ambicijama i neispunjenim željama. Ostaje samo da se nadamo kraju ovoga užasa!

Volga Rena, dr. med. umirovlj. spec. pedijatrije Rijeka

Knjiga o autizmu NEUROPLEMENA

Hrvatska liječnička komora stoji iza prijevoda knjige o autizmu i neuroraznolikosti NeuroTribes (hrvatski Neuroplemena) američkog autora Stevea Silbermana. Knjiga se bavi poviješću autizma, prikazuje entitet koji je postojao stoljećima prije nas, probleme definicije autizma te društvenog i medicinskog odnosa prema autizmu. Urednici prijevoda su Lada Zibar i Krešimir Luetić, recenzenti su Tomislav Franić i Katarina Pavičić Dokoza, a prijevod potpisuje Višnja Kabalin Borenić. Knjiga se bavi temom autizma te daje povijesni pregled autističnog ponašanja kao danas prepoznatljivog u onih koji su živjeli prije više stoljeća, poput kemičara Cavendisha iz 18. stoljeća kojemu se pripisuje otkriće vodika i niz drugih važnih otkrića. Prikazan je povijesni pregled odnosa prema djeci i osobama s teškoćama iz autističnog spektra koji nije bio prikladan u još ne tako davnoj prošlosti, a sam poremećaj kao takav do prije koje desetljeće nije bio niti primjereno definiran niti klasificiran. Ovo je prilog povijesti medicine i zanimljivo štivo koje može poslužiti kao putokaz u medicinskoj skrbi i društvenoj etici u ovom području.

Ova knjiga nudi „neurodiversity“ perspektivu problemu osoba s teškoćama iz autističnog spektra u čemu je idejno možda i njena najveća poruka.

Naime, prema „neurodiversity“ takve osobe nisu osobe s teškoćama, već su jednostavno drukčije ili različite od ostalih,ili još bolje, raznolike.

Tu različitost trebamo prepoznati i truditi se za svakoga naći pravo mjesto, ili mu pomoći da ga sam nađe.

LADA ZIBAR

STEVE SILBERMAN nagrađivani je istraživački izvjestitelj i već više od dvadeset godina pokriva znanost i kulturu za Wired i druge nacionalne časopise.

Pisao je za The New Yorker, TIME, Nature i Salon.

CIJENA 250,00 KN

Prodajna cijena knjige u knjižarama je 250 kn. (Školska knjiga, Verbum, VBZ, Nova stvarnost)

Knjiga se može naručiti i na mail info@aorta.hr Cijena za članove HLK sada iznosi 180 kn plus dostava.

PRIKAZ KNJIGE

„Uvod u medicinu i povijest medicine“

Ana Borovečki i suradnici

Krajem 2021. godine u nakladi Školske knjige izašao je novi sveučilišni udžbenik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz predmeta Uvod u medicinu i povijest medicine. Knjiga se sastoji od 4 cjelina, 35 poglavlja, 271 stranice i više od 300 referencija na kraju svakog poglavlja. Prva cjelina nosi naslov „Medicina-liječništvo-zdravstvo“ i daje pregled medicine kao područja, liječničke i drugih zdravstvenih profesija i ukratko progovara o zdravstvenom sustavu. Sve se navedene teme obrađuju kroz povijesni pregled uz pregled i sadašnjeg stanja. Drugi dio knjige ima naslov „Medicina-znanje i vještine“ i prikazuje povijesni pregled razvoja medicine te najvažnije liječnike i otkrića. „Medicina i zdravstvo u društvu“ naziv je treće cjeline koja medicinu prikazuje u kontekstu njezinog povijesnog ispreplitanja s društvenim promjenama i njezinog utjecaja na samo društvo. Zadnja, četvrta cjelina, fokus stavlja na profesionalnu etiku, ali i na profesionalizam (osnove profesionalnih standarda ponašanja liječnika prema pacijentu, ali i prema društvu), i nosi naslov „Profesionalna etika, profesionalne organizacije i profesionalizam“. Do sada u hrvatskoj medicinskoj publicistici ne nalazimo sličnih publikacija. Knjigu možemo usporediti s „Uvodom u medicinu“ urednika Mirka Dražena Grmeka i Antuna Budaka iz 1996. godine, ali ova nova knjiga sličnoj tematici pristupa na suvremen i interaktivan način s brojnim ilustracijama i grafičkim prilozima (15 tablica, 84 slike), koristeći web linkove, QR kodove vukući paralele između prošlosti i suvremene kulture. U potpunosti je u boji te su i stranice svake od četiriju cjelina označene posebnom bojom, postoje dijelovi teksta za one koji žele znati više, a prije svake cjeline pobrojani su ishodi učenja. Tekst je pisan razumljivim i jednostavnim jezikom, sve strane riječi i fraze prevedene su na hrvatski jezik, a uz sve riječi pisane grčkim alfabetom nalazi se i njihov točan izgovor pisan latinskim pismom (što je rijetko viđeno i od pomoći je onim čitateljima koji ne poznaju grčki jezik). Knjiga je nastala u suradnji s njenim primarnim korisnicima, studentima medicine, i potpuno odgovara sadržaju predmeta za koji je i pisana, Uvod u medicinu i povijest medicine, te njen sadržaj odgovara nastavim cjelinama predmeta. Knjiga stoga radi izbor povijesnih osoba, događaja, otkrića iz hrvatske i svjetske povijesti medicine za koje autori smatraju da su važni da se studenti s njima upoznaju. Od ove knjige postoje i opširniji uvodi u medicinu (npr. onaj gore navedeni urednika Mirka Dražena Grmeka i Antuna Budaka) i opsežnije povijesti medicine (npr. one autora Lavoslava Glesingera, te autora Ante Škrobonje, Amira Muzura i Vlaste Rotschild). No smisao nastanka ove knjige nije dati opsežan pregled cjelokupne povijesti medicine niti detaljan uvod u samo područje medicine, nego napraviti onaj izbor iz navedene građe koji bi najbolje poslužio studentu medicinw prve godine koji počinje sa studijem. Također, zbog svoga jednostavnog i zanimljivog pristupa i inovativnih rješenja u prikazu, za neke čitatelje suhoparne materije, ovu knjigu mogu s jednakim zanimanjem, osim studenata medicine, čitati i liječnici i ostali zdravstveni djelatnici, ali i šira publika koja bi željela dobiti jasan i sažet pregled medicine i njezine povijesti. Marko Pećina

pecina@hazu.hr

This article is from: