POVIJEST
JEDANAESTI RUJAN > KRAJ KRAJA POVIJESTI
Doc. dr. sc. MISLAV ČAVKA, dr. med. spec. radiolog, uža spec. ultrazvuk Autor radi na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Zagreb, a predaje ili je predavao predmete povezane s povijesti medicine na Medicinskom fakultetu, Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Apsolvirao je jednopredmetnu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu a glavni znanstveni interes su mu paleoradiologija i paleopatologija.
Jedanaesti rujan 2001. jedan je od datuma za koje svi znaju gdje su bili u trenutku kad su čuli vijest, kao smrt Dražena Petrovića ili osvajanje Wimbledona Gorana Ivaniševića. U mome su slučaju oba datuma iz 2001. povezana s učenjem za ispit iz histologije (što je nažalost uključivalo nekoliko mjeseci i tri roka). Vijest o zaletavanju aviona u južni toranj čuo sam u autu na povratku kući s fakulteta te sam se, čim sam mogao, uključio u izravan prijenos na TV-u dok još nije bilo jasno o čemu se točno radi, a najviše se spekuliralo o nesreći sportskog aviona. Iako je otad prošlo 20 godina sjećam se kao danas trenutka kad se i drugi avion zabio u sjeverni toranj, prenošenog uživo, kao
i kad se nedugo zatim urušio južni toranj. Iako su svi shvaćali da se događa nešto veliko jer Sjedinjene Američke Države nisu bile napadnute na svom teritoriju od 1812. i rata s Britancima (Pearl Harbour 1941. nije bio dio SAD-a, a nekoliko japanskih i njemačkih podmornica te napad japanskih meteoroloških balona ne možemo računati kao otvoreni napad), tada nismo bili svjesni da se radi o prekretnici u povijesti jer je malotko tada shvatio da smo s tim trenutkom prestali živjeti kraj povijesti koji je najavio Fukuyama i da je zapravo prestao rast liberalne demokracije u svijetu. U napadu je oteto četiri aviona na komercijalnim letovima, od kojih su se dva zabila u nebodere World Trade Center (popularno zvani njujorški blizanci), jedan u Pentagon (središte Američkog ministarstva obrane), dok se četvrti srušio u polje u Pennsylvaniji zahvaljujući putnicima koji su se suprotstavili otmičarima, a cilj mu je bio Bijela kuća ili Capitol Hill. U napadu je poginulo gotovo 3000 ljudi, najvećim dijelom civila, čime je postao najsmrtonosniji teroristički napad u povijesti. Rušenje njujorških blizanaca pokrenulo je odgovor SAD-a u smislu objave rata terorizmu (War on Terror) štogod to značilo; a kratkoročno je značilo invaziju Afganistana koju je SAD izvršio sa saveznicima s pretekstom slamanja Al Qaide, terorističke organizacije čiji je vođa Osama bin Laden, organizator napada, uživao zaštitu tada (i sada) vladajućih Talibana, paštunskog pokreta sklonom šerijatskom tumačenju Islama, no u osnovi ne terorističkom pokretu. Objava rata terorizmu značila je i početak ograničavanja građanskih sloboda, ojačavanja ovlasti tajnim službama, kao i otvaranje logora u Guantanamu (teritorij na kubanskom otoku pod suverenitetom Kube ali pod američkom upravom na temelju sporazuma iz
1903.). Njime su zatvorenici izuzeti od prava kako bi mogli biti zadržani bez optužbe neograničen vremenski rok te su bili podvrgnuti mučenjima (eufemistički nazvanima Enhanced Interrogation techniques) kako bi dobili informacije o terorističkim aktivnostima. To je, čini se, dovelo do invazije Iraka 2003., sada bez blagoslova Ujedinjenih naroda kao i većine dotadašnjih saveznika. Invazija na Irak bila je tek preludij arapskom proljeću u kojem se pripremalo brisanje Sykes-Picotove linije (formalno održane) a završilo je nedavnim neslavnim povlačenjem iz Afganistana. To je uništilo američki imidž arsenala demokracije koji se polako transformirao jednostavno u arsenal, a koliko je taj arsenal učinkovit vidjet ćemo vjerojatno vrlo skoro na dalekom Istoku (Azija -Pacifik) gdje se formiranjem novoga savezničkog pakta AUKUS-a podiže bedem prema Kini. Vrijeme poslije napada se može uzeti i kao trenutak uzleta teorija urote, do tada poznate možda samo po filmu Mela Gibsona, koje su se u vezi planiranja ili rušenja tornjeva počele množiti i polako pronalaziti svoj put u “mainstream”. Teorije od kojih su najzastupljenije bile da su službe SAD-a same isplanirale ili barem znale što će se dogoditi, preko često spominjanih poslovno naftnih veza obitelji Bush i obitelji bin Laden, kao i posebnih veza SAD-a i Saudijske Arabije započete susretom predsjednika Roosevelta i kralja bin Sauda 1945. na brodu u Sueskom kanalu. Najpoznatija je da gorivo mlaznih motora ne može otopiti čelik („Jet fuel can't melt steel beams”), a u Hrvatskoj postaju sve glasnije teorije o „dogovorenom ratu”. Sve su te teorije utabale put, tada tek rođenim širokodostupnim internetom, današnjim teorijama urote o „plandemiji” i cijepljenju.
203 - listopad 2021. LIJEČNIČKE NOVINE
71
