IZHRVATSKI KOMORE ZA LIJEČNIKE
Dulce cum utili!
Hrvatska odbrojava dane i sate do početka utakmice osmine finala Europskog prvenstva protiv Španjolske! I z v . p r o f . d r. s c . T A M A R A G A Z D I Ć - A L E R I Ć
Uvod Tu ste rečenicu mogli prije nekoliko dana često čuti ili pročitati u medijima. Uostalom, svi smo s nestrpljenjem očekivali utakmicu i nastup Vatrenih u osmini finala Europskoga nogometnog prvenstva. Nogomet je ponovno ovih dana postao najvažnija sporedna stvar na svijetu! U jezičnome svijetu, usudila bih se reći, jedna od važnih (ne sporednih) pojava jesu frazemi ili idiomi kako se najčešće nazivaju u angloameričkoj lingvistici. Nerijetko ih zanemarujemo jer nismo svjesni koliko je važna njihova uloga u razumijevanju teksta. U prilog tome idu i rezultati istraživanja koje smo proveli među gimnazijalcima. Dobili smo vrlo uznemirujuće podatke da srednjoškolci ne znaju značenje velikoga broja frazema koji se nalaze u svakodnevnoj upotrebi. Jedan od zanimljivijih podataka bio je da je čak njih 68 % mislilo da frazem napraviti kome medvjeđu uslugu znači 'napraviti kome veliku uslugu', a ne da znači upravo suprotno, 'odmoći kome'. Zato se i provjera viših razina znanja nekoga jezika temelji upravo na provjeri značenja frazema i njihovoj pravilnoj upotrebi. Prilično sam sigurna kako ste prvo pomislili na engleski jezik jer su se svi koji su učili engleski jezik susreli s obiljem frazema (idioma) koje je trebalo na nešto višim razinama poznavanja jezika usvojiti jer se engleski jezik uvelike temelji na idiomatskim izrazima. Hrvatski jezik, baš
72
LIJEČNIČKE NOVINE 201 - srpanj 2021.
kao i engleski, ili bilo koji drugi prirodni jezik, također obiluje brojnim frazemima. Specifičnost frazema je u tome što njihovo značenje ne proizlazi iz značenja riječi od kojih se frazem sastoji jer je značenje frazema arbitrarno, tj. svojevoljno, što znači da bilo koji niz riječi može imati bilo koje značenje jer se ono ne može povezati sa značenjima riječi od kojih se frazem sastoji. Zato se frazemi moraju posebno učiti jer razumijevanje smisla svakoga teksta na bilo kojem jeziku, a tako i na hrvatskome jeziku, pa i za nas kojima je hrvatski jezik materinski jezik, zahtijeva poznavanje značenja frazema koji su u tome tekstu upotrijebljeni. Vratimo se sada na naslov članka – „Hrvatska odbrojava dane i sate do početka utakmice osmine finala Europskog prvenstva protiv Španjolske!“ Brojiti dane (sate i sl.) je frazem koji ima značenje „nestrpljivo iščekivati, ne moći dočekati što“. U jednom drugom novinskom članku, također vezanom uz nogomet, nailazimo na varijacije istoga frazema: Vatreni broje sate do prijateljskog dvoboja s Turskom ili Brojimo sate do početka turnira. U skladu s ljetnim odmorom koji neki od nas iščekuju možemo s pomoću frazema reći da Brojimo dane do godišnjeg odmora i sl. Tema članka u ovom broju Liječničkih novina, kao što ste već sigurno zaključili, vezana je uz iznimno važan element svakoga jezika čije važnosti često nismo svjesni – frazemima! Tu ćemo
temu nastaviti i nakon ljetnoga odmora i to frazemima vezanima uz medicinsku struku, s osobitim obzirom na frazeme koji u svojem sastavu imaju naziv za dio tijela, tzv. somatske frazeme. Koje izraze smatramo frazemima? Frazemima se smatraju izrazi relativno čvrsto vezane strukture, koji se ne stvaraju u govornom procesu, nego se reproduciraju u gotovu obliku, čije se značenje, kao što smo rekli, obično ne izvodi iz značenja sastavnica jer su one, ili bar neke od njih, doživjele značenjsku preobrazbu te koji se uklapaju u rečenicu ili u tekst kao njihov sastavni dio. Takve jezične izraze proučava frazeologija. Podrijetlo frazema Kada se govori o podrijetlu frazema nekoga jezika, najčešće se misli na jezik iz kojega je frazem potekao. Tako se po podrijetlu frazemi mogu podijeliti na izvorno hrvatske frazeme te frazeme koji postoje i u drugim jezicima (općeeuropski ili frazemi preuzeti iz kojega stranog jezika) pa, prema tome, razlikujemo nacionalnu i internacionalnu frazeologiju. Izvori iz kojih frazemi potječu mogu biti vrlo različiti. Neki su frazemi nastali na temelju citata iz književnih i drugih djela koja su napisana na jeziku koji ih upotrebljava (npr. o lijepa, o draga, o slatka slobodo; gospoda Glembajevi), neki su nastali doslovnim prevođenjem frazema iz književnih djela nastalih na drugim jezicima (biti ili ne biti;
