9 minute read
IZ KOMORE
USPJEŠNO PROVEDENA JAVNOZDRAVSTVENA KAMPANJA
Liječnička komora je s osam ostalih komora u zdravstvu od siječnja do svibnja ove godine provodila zajedničku javnozdravstvenu kampanju „Imaš znanje, budi primjer!“. Cilj joj je bio dodatno informirati zdravstvene djelatnike o važnosti i svim aspektima cijepljenja protiv SARS-CoV-2. Kampanja je pratila proces cijepljenja zdravstvenih radnika, a logo kampanje bilo je protutijelo IgG kao simbol imunosnog odgovora protiv tog virusa. Na početku i na kraju kampanje provedena su dva kruga anketnih istraživanja o stavovima članova komora o cijepljenju. U prvom krugu je sudjelovalo 8 844, a u drugom 2 722 ispitanika. Istraživanje je pokazalo kako se, unatoč snažnom proljetnom trećem valu epidemije, ukupan broj zdravstvenih djelatnika koji su do svibnja preboljeli COVID-19 (24 %) nije značajno razlikovao od ukupnog broja onih koji su ga preboljeli do siječnja (19 %). Ovo posredno ukazuje na učinkovitost cijepljenja jer je većina zdravstvenih radnika cijepljena u siječnju i veljači ove godine. Dok je u siječnju bilo cijepljeno 23 % ispitanika, svibanjski krug ankete pokazao je da je cijepljeno 82 % anketiranih (s jednom ili dvije doze). Svibanjska anketa pokazuje također da se tek 4 % ispitanih zdravstvenih djelatnika ne planira cijepiti. Ovo je istraživanje pokazalo i da je prosječno povjerenje zdravstvenih djelatnika u sigurnost cjepiva ostalo na istoj razini u ovih pet mjeseci. Međutim, svibanjska anketa donijela je razliku od 0,5 bodova (na skali od 1 do 7) između razine povjerenja zdravstvenih djelatnika u vektorska cjepiva i mRNK cjepiva. Naime, u sigurnost vektorskih cjepiva (AstraZeneca i Johnson & Johnson) vjeruje 63 % ispitanika, dok je razina povjerenja u sigurnost mRNK cjepiva (Pfizer/BioNTech i Moderna) viša i iznosi 73 % i 72 % ispitanika. U onih zdravstvenih djelatnika koji se nisu cijepili smanjila se između dva anketna kruga percepcija opasnosti od COVID-19 s 55 % na 47 % onih koji smatraju potencijalnu bolest opasnom, a blago se pojačalo vaganje rizika i koristi od cijepljenja (kalkulacija) u ova četiri mjeseca, sa 72 % na 76 %. Također se u toj skupini zdravstvenih djelatnika značajno, s 15 % na 25 %, povećala i tzv. razina kolektivne neodgovornosti koja se očitava kroz stav ispitanika da se ne moraju cijepiti, ako se svi ostali cijepe. Svibanjska je anketa pokazala da je kampanja doprla do više od 80 % zdravstvenih radnika, a većina njih je sudjelovala u nekoj od aktivnosti kampanje. 83 % zdravstvenih djelatnika zadovoljno je kvalitetom kampanje i ocijenili su je prosječnom ocjenom 5,7 (skala od 1 do 7). Drugim krugom ankete završila je javnozdravstvena kampanja „Imaš znanje, budi primjer!“. Nositelji ove kampanje bili su Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska psihološka komora.
REAKCIJA HLK-a NA INTERVJU EUROPSKOG ZASTUPNIKA FREDA MATIĆA
Hrvatska liječnička komora reagirala je na dio intervjua zastupnika u Europskom parlamentu Freda Matića koji je 27. lipnja dao televiziji N1. U tom je intervjuu Matić liječnički posao na krajnje prostački i neukusan način usporedio s mesarskim („…nemoj se baviti medicinom ako neke stvari ne možeš napraviti. Ne možeš biti mesar ako nisi u stanju zaklati pile ili svinjče, ne možeš“). Ovakvom je izjavom Matić ne samo uvrijedio sve liječnike, liječnički poziv, motive, intelektualnu širinu i profesionalne kapacitete, već je uvrijedio i pacijente, s obzirom na asocijacije spremnosti, sposobnosti i konačno samih medicinskih postupaka koje očekuje od liječnika. Ovakav javni govor nedopustiv je i neprihvatljiv kako za liječnike tako i za hrvatsko društvo u cjelini. Hrvatska liječnička komora upućuje oštru kritiku ovakvoj uvredljivoj retorici Freda Matića.
Predsjednik HLK-a: Učinimo zajedno još jedan važan korak u borbi protiv COVID-19!
Predsjednik HLK-a dr. sc. Krešimir Luetić uputio je članovima Hrvatske liječničke komore dopis u kojemu svojim kolegama zahvaljuje na cjelokupnom doprinosu borbi protiv pandemije te ih poziva da u ovom krucijalnom trenutku ulože svoje znanje i stručnost u postizanje svima nama zajedničkog cilja - najviše moguće procijepljenosti građana u Republici Hrvatskoj. Dopis predsjednika HLK-a donosimo u cijelosti. "Drage kolegice i kolege, obraćam vam se ovim pismom želeći vas potaknuti da učinite još jedan važan korak u borbi protiv COVID-19 u Hrvatskoj. Želio bih vam prije svega iskreno zahvaliti na vašem cjelokupnom doprinosu borbi protiv pandemije, na trudu uloženom u bezbrojna testiranja, na pružanju primarne zdravstvene skrbi, na svim epidemiološkim naporima te na liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19. Znam da je svatko od vas dao najbolje od sebe u ovoj do sada najvećoj zdravstvenoj krizi koja nas je pogodila. Kao što znamo, cijepljenje je najučinkovitija mjera borbe protiv COVID-19. U Hrvatskoj je do sada s dvije doze procijepljeno oko milijun stanovnika, a s jednom dozom oko 480 tisuća. Dobro je poznato da je potrebno postići minimalnu procijepljenost od 70 % odraslog stanovništva kako bismo pobijedili epidemiju. Stoga nas sve zabrinjavaju podaci kako je do sada s barem jednom dozom cijepljeno tek oko 45 % građana starijih od 18 godina i kako je interes za cijepljenje sve slabiji. Mi, liječnici smo svjesni da nam najesen predstoji četvrti val epidemije. Posebno smo zabrinuti zbog visoke zaraznosti delta soja novog koronavirusa koji postaje dominantan u Europi. Naši pacijenti, koje cijelo vrijeme epidemije i dalje liječimo od svih drugih bolesti, u nas imaju veliko povjerenje i naše savjete i preporuke uzimaju izuzetno ozbiljno.
Želio bih vas stoga pozvati da u svakom vašem kontaktu s pacijentima o kojima zdravstveno skrbite, neovisno koje ste specijalnosti te na kojoj razini pružate zdravstvenu zaštitu, nakon što obavite pregled pacijenta ili postupak zbog kojeg je došao k vama, svakako pitate pacijenta je li se cijepio i otklonite mu dvojbe i strahove oko cijepljenja, ako oni
postoje. Siguran sam da će takav razgovor s pacijentima, od kojih mnogi još nisu cijepljeni, potaknuti i njih na cijepljenje te da ćemo tako dodatno doprinijeti našem zajedničkom cilju svladavanja ove iscrpljujuće epidemije. Bitku s COVID-19 možemo dobiti samo ako svi radimo na ostvarenju istog, zajedničkog cilja - najviše moguće procijepljenosti građana u Republici Hrvatskoj. U nadi da ćemo uspjeti u tome, zahvaljujem vam još jednom na vašem cjelokupnom trudu te profesionalnom i ljudskom doprinosu u ovoj pandemiji."
BIG BAND HLK-a ODUŠEVIO SPLIĆANE
U sklopu manifestacije „Spli'ski litnji koluri“ 29. lipnja je na splitskoj Rivi nastupio Big Band Hrvatske liječničke komore. Njihov specijalni gost večeri bio je američki trubač John Thomas koji je snimao i svirao za Raya Charlesa, Toma Jonesa, Chicka Coreu, Count Basie, Ellu Fitzgerald i mnoge druge svjetski poznate glazbenike. Zajedničkim nastupom oduševili su građane i turiste ovoga grada te vrhunskom glazbom obojali splitsku ljetnu noć.
Organizator ove manifestacije Turistička zajednica grada Splita htjela je zahvaliti svima onima koji nesebičnim radom čuvaju zdravlje hrvatskih građana, stoga je Big Band HLK-a, većim dijelom sastavljen od liječnika koji su uz medicinu posvećeni i glazbi, imao čast otvoriti prvu večer Kolura.
Splićani i njihovi gosti uživali su u izvedbama brojnih stranih pjesama te dvjema domaćim skladbama „U pola dva“ i „Laku noć Luigi, laku noć Bepina“. Nastup Big Banda HLK-a ponio je Splićane koji su na Rivi i zaplesali. Ova ljetna manifestacija počinje sredinom lipnja i traje do sredine rujna. Sadrži razne događaje, kao što su festival uličnih zabavljača, koncerti klasične glazbe u podrumima Dioklecijanove palače, kulturno-zabavni koncerti na Rivi, "Dani Dioklecijana" te manifestacija "Cili svit u Split".
HLK, HLZ i HLS: Protivimo se pokušaju ukidanja priziva savjesti
Hrvatske krovne liječničke organizacije HLK, HLZ i HLS izrazile su zabrinutost u vezi s dijelom sadržaja u kojem se govori o prizivu savjesti u medicini u Prijedlogu Rezolucije o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena (2020/2215(INI)) koji je sadržan u Izvješću o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena (2020/2215(INI)) europarlamentarca Predraga Freda Matića, izvjestitelja Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost EP-a (FEMM). Priziv savjesti je institut koji je zajamčen mnogim iznadnacionalnim, međunarodnim pravnim izvorima kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima, Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Povelja o temeljnim pravima EU. Parlamentarna skupština Vijeća Europe utvrdila je pravo na priziv savjesti u medicini Rezolucijom 1763 iz 2010. godine. Također podsjećamo da je pravo na priziv savjesti jedno od radnih prava liječnika regulirano i pozitivnim propisima Republike Hrvatske, od Ustava preko Zakona o liječništvu pa do Kodeksa medicinske etike i deontologije. Podsjećamo da je institut priziva savjesti upravo stečevina Europske unije budući da Povelja EU-a o temeljnim pravima, koja je pravno obvezujuća za sve članice EU-a, u članku 10. stavku 1. navodi: „Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi.“ Nadalje, u stavku 2. kaže: „Priznaje se pravo na prigovor savjesti, u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje tog prava“. Priziv savjesti je i etički pojam, te je kao takav u Hrvatskoj reguliran Kodeksom medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore u članku 2., točki 15.: „Liječnik ima pravo na priziv savjesti ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrožava život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno obavijestiti nadređene i pacijenta te ga uputiti drugom liječniku iste struke.“ Naglašavamo da su argumentacije Prijedloga Rezolucije neprimjerene te da u Republici Hrvatskoj institutom priziva savjesti nije uskraćena zdravstvena skrb ženama u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem na način da je ugrožen njihov život, a kako se to navodi u ovom Prijedlogu Rezolucije.
> SASTANCI TIJELA KOMORE U LIPNJU 2021.
14. lipnja Sastanak s ministrom izv. prof. dr. sc. Vilijem Berošem vezano za upis podataka cijepljenih osoba u sustav CEZIH (dr. V. Krolo, prim. dr. I. Balint, prim. dr. M. Payerl-Pal) 15. lipnja Sastanak predstavnika Koordinacije komora u zdravstvu (dr. sc. K. Luetić, dr. V. Štefančić Martić, dr. D. Soldo) 20. lipnja Svečano otvorenje 12. kongresa KoHOM-a, Šibenik (dr. V. Krolo) 24. lipnja 14. kongres Hrvatskog društva za digestivnu kirurgiju, Opatija (prof. dr. sc. G. Hauser)
8. lipnja Sjednica Povjerenstva za trajnu medicinsku izobrazbu liječnika 11. lipnja Sjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju 16. lipnja Sjednica Izvršnog odbora 17. lipnja Sjednica Povjerenstva za mlade liječnike 28. lipnja Sjednica Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor
29. lipnja Sjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost 1. – 30. lipnja Pet rasprava na Visokom časnom sudu
PUB KVIZ HLK-a ONLINEEEEE
Pitanja iz kviza Pub kviz 7. lipnja sastavila je Zrinka Fabris a započeli smo s temom automoto. Iz pet krugova dobili smo dva pobjednika: dva puta je to bio Tomislav P. i jednom Darija K. Déjà vu. Pobjednike i ovaj put nagrađuje Eucerin. Nadamo se u budućnosti pub kvizu HLK-a uživo a upit za info možete poslati na pubkviz@hlk.hr
TEMA RETRO
NAJBOLJE FOTOGRAFIJE
Autorica: VLASTA OBERITER BEŠKER Autorica: ANICA BAŠIĆ
Pozivamo liječnike da nam za sljedeći broj Liječničkih novina (do konca kolovoza) pošalju tematsku fotografiju čiji su oni autori, a koja prikazuje temu "PLOVILA". Najbolju fotografiju (prema izboru uredništva) nagradit ćemo objavom u Liječničkim novinama. Svoje fotografije možete poslati na
info@restart.hr
