8 minute read
RAZGOVOR
Prof. DAVOR VAGIĆ
NOVI RAVNATELJ KBC-a SESTRE MILOSRDNICE
Prof. dr. sc. Davor Vagić, dr. med., predsjednik je Povjerenstva za bolničku djelatnost HLK-a te novi ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice (KBCSM). Specijalist je na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i redoviti profesor na Katedri za otorinolaringologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U razgovoru za Liječničke novine otkriva, među ostalim, što će prvo učiniti kao ravnatelj na čelu bolničke ustanove koju vodi.
Razgovarala ALICE JURAK
Nedavno ste izabrani za novog ravnatelja KBCSM-a.
Koji će biti vaši prvi potezi na toj dužnosti?
To je velika čast i obveza. Moram zahvaliti svojim prethodnicima, kolegi Vatavuku, na tome što je Bolnicu u teškom trenutku preuzeo i na izvrstan način napravio dio koji treba te omogućio da krenemo dalje, kao i prethodnicima prije toga i v.d. ravnatelja prof. Zovaku. Mislim da idemo prema izlasku iz krize koja je bila, uza sva recentna događanja i oštećenja od potresa i COVID krize. Prvi zadatak bit će mi vraćanje mira u bolnicu, sigurnost djelatnicima i povjerenje pacijenata. U tijeku su ekipiranje i razgovori sa svim dionicima u bolnici, a uskoro krećemo i s izradom strategije bolnice za sljedećih deset godina. Objedinjeni hitni bolnički prijem i dnevne bolnice trebalo bi završiti do kraja ove godine. Građevinski dio se bliži kraju i nakon toga ide opremanje i organiziranje posla.
HLK-a, koji su poslovi tog Povjerenstva?
To je jedno od stalnih povjerenstava HLK-a, a čini ga sedmero kolega koje vodi predsjednik i zamjenik predsjednika uz pomoć djelatnice pravne službe. Rad Povjerenstva uključuje brigu o kvaliteti, sadržaju i organiziranju bolničke djelatnosti kao jednog od glavnih čimbenika ukupne zdravstvene zaštite. U ukupnom broju liječnika koji su članovi HLK-a najviše je onih koji rade u bolničkom sustavu. Zastupanje interesa baš te skupine liječnika jedna je od zadaća Povjerenstva. Sudjelovanje u davanju mišljenja o opravdanosti osnivanja ili proširenja djelatnosti u sekundarnoj i tercijarnoj razini također je jedno od zadaća Povjerenstva, gdje vodimo računa o kadrovskim i prostornim mogućnostima, a u suradnji s našim županijskim povjerenstvima. Brojni prijedlozi zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju rad u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti
Autorica intervjua u razgovoru s prof. Vagićem
dolaze na mišljenje ovom Povjerenstvu i ono tim mišljenjima, koja nisu obvezujuća, utječe na konačan oblik navedenih akata. Bitna je uloga i suradnja sa svim tijelima Komore radi koordinacije oko pitanja važnih za bolnički sustav. Kao primjer toga je sastanak s Povjerenstvom za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK-a, gdje se na zajedničkoj sjednici diskutiralo o temama od zajedničkog interesa. Povjerenstvo u svom radu obrađuje i mnogobrojne predstavke naših kolega i na svojim sjednicama daje mišljenja.
Kojim se bolničkim problemima hrvatskoga zdravstva bavite?
Problemi su brojni. Posljednjih šest godina bavili smo se vremensko-kadrovskim normativima. Sa zadovoljstvom mogu reći da su ti normativi ugledali svjetlo dana krajem 2020. godine. Izrada je trajala jako dugo, što je i razumljivo jer su u nju trebala biti uključena sva stručna društva HLZ-a. Na kraju smo dobili dokument koji je, mogu reći rječnikom nastavnika, dobar. Slažem se s mišljenjem kolega da u nekim dijelovima može biti bolji, ali mislim da je to dokument koji će se s vremenom, a u skladu s mišljenjima stručnih društava, nadopunjavati i poboljšavati te da će njegova ocjena sa strane liječnika rasti. Ovaj dokument shvaćam i kao veliku pomoć zdravstvenoj administraciji. Velik je problem bolničkog sustava i nedostatak liječnika, a posebno nekih specijalizacija, što znatno otežava uredno funkcioniranje sustava. Mislim da količina administrativnog posla preopterećuje kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a ujedno i bolničke liječnike. Edukacija, poglavito mlađih kolega, nešto je što vidim kao značajan problem. Obračun prekovremenih sati jedno je od pitanja s kojim se bavilo Povjerenstvo u oba mandata. Nažalost je posljednjih godinu i pol rješavanje većine tih pitanja stavljeno u drugi plan zbog pandemije COVID-19, ali samim time oni nisu ništa manji, već se usudim reći da su sve veći.
Koja rješenja predlažete?
HLK već dulje vrijeme upozorava na nedostatak liječnika. Poglavito se to vidi u manjim sredinama gdje bi se jedino stimulirajućim mjerama u smislu poreznog rasterećenja, a time i boljim plaćama, kao i subvencioniranjem kredita, taj nedostatak mogao početi rješavati. Ideje rješavanja tog pitanja pomoću takozvanih robovlasničkih ugovora nešto je što želim vjerovati da je iza nas. Isto tako pokazalo se da u županijskim bolnicama postoji potreba, na primjer, za općim kirurzima, a ne samo za usmjerenim specijalizacijama, što bi u analizi specijalističkog usavršavanja trebalo razmotriti i riješiti. Edukacija kolega je posebno pitanje poglavito kod mlađih kolega koji nemaju mogućnost samostalnog financiranja edukacije. Stipendije HLK-a su se pokazale kao izvr-
sna pomoć za edukaciju i razgovarajući s kolegama u svakodnevnom radu uvjerio sam se da im je to od velike pomoći. Jedno je od pitanja s kojim se Povjerenstvo susrelo još u prošlom mandatu pogrešan obračun plaćanja prekovremenih sati. Uzimajući u obzir veličinu pitanja, o tome su raspravljala sva tijela HLK-a i uključila se u pomoć kolegama u njegovo rješavanje. Nakon odluke Vrhovnog suda RH sada se očekuje njegovo sustavno rješavanje.
Na koji način radite na realizaciji svojih zamisli?
Na sjednicama Povjerenstva, gdje se obrađuju mnogobrojne predstavke naših kolega, zauzima se stav Povjerenstva koje se potom prenosi u njegove odluke, a po potrebi se dalje razmatra na drugim tijelima HLK-a. Primjer za to su različiti koeficijenti za kolege koje imaju užu specijalizaciju i za kolege koji su išli odmah na usmjerenu specijalizaciju. Nakon razmatranja tog pitanja na Povjerenstvu za bolničku djelatnost, odluka je bila da se pitanje prezentira na Izvršnom odboru HLK-a. Taj je Odbor odlučio da se HLK zalaže za izjednačavanje specijalističkih koeficijenata na viši koeficijent. Radi veće učinkovitosti i bržeg odgovora našim kolegama, organiziramo i izjašnjavanje elektroničkim putem te time brže donosimo odluke, a i ponašamo se racionalno, budući su članovi našeg Povjerenstva iz mnogih dijelova Hrvatske. Na sastanke Povjerenstva po potrebi zovemo i vanjske članove. Na taj smo način s predstavnikom HZJZ-a raspravljali o vremensko-kadrovskim normativima, a s predstavnikom HZZO-a o tome kako unaprijediti suradnju Povjerenstva s HZZO-om.
Kakva je suradnja s predstavnicima vlasti?
Suradnja s Ministarstvom zdravstva većinom se ostvaruje preko stručnih službi i inspekcije Ministarstva. Ta je komunikacija profesionalna i bez većih teškoća. Komunikacija s HZZO-om mogla bi se poboljšati da nema prekratkih rokova za davanje mišljenja, zbog čega ne stignemo dovoljno proučiti dostavljenu dokumentaciju.
Što vidite kao najveći uzrok krize u KBCSM-u?
Tijekom posljednjih godinu i pol KBCSM bori se s pandemijom COVID19, a tijekom 2020. godine nastala su značajna oštećenja kao posljedica dvaju velikih potresa. COVID-19 jako je velik izazov za cijeli naš zdravstveni sustav i društvo. Djelatnici KBCSM-a bili su uključeni u liječenje bolesnika u našoj bolnici, u KB-u Dubrava i u stacionaru Arena Zagreb koji je KBCSM-om organizirala zajedno s Hrvatskom vojskom, civilnom zaštitom i djelatnicima dvorane Arena Zagreb. Mogu reći da zahvaljujući velikom trudu svih naših djelatnika ni u jednom trenutku nismo prekinuli pružanje zdravstvene usluge ostalim bolesnicima. Potres u ožujku, a poslije toga i krajem prosinca 2020. godine, značajno je oštetio KBCSM na sve tri lokacije (Vinogradska, Klinika za traumatologiju i Klinika za tumore) te time otežao normalno pružanje zdravstvene zaštite. Vrlo brzo smo uspjeli napraviti osnovne popravke i čišćenje te nastaviti s radom.
Posljednja događanja u KBCSM-u, koja su dobila značajan medijski prostor, utjecala su na njezin ugled. Nažalost se i mnogo naših djelatnika koji savjesno, vrijedno, stručno i pošteno rade svoj posao, našao osobno pogođen događanjima u KBCSM-u. Treba naglasiti da je pravo na govor jedno od osnovnih prava, ali je uz to pravo vezana i odgovornost za javno izrečenu riječ. U trenutku našeg razgovora mogu reći da su prvi nalazi inspekcije Ministarstva zdravstva i HZZO-a gotovi te da ne pokazuju nezakonitosti na koje je bila izrečena sumnja.
Kako će se riješiti kriza u
KBCSM-u?
Rezultati inspekcijskog nadzora su početak rješavanja te krize. Kao što sam već rekao, prvi nalazi ukazuju da nije bilo bitnih nezakonitosti na koje se ukazivalo u javnosti. Normalno da mi u Bolnici čekamo i nalaze DORH-a te se nadamo da će i ti nalazi biti gotovi u što skorije vrijeme. Sada je bitno vraćanje mira među djelatnike bolnice, kao i vraćanje povjerenja bolesnika. Treba naglasiti da su ljudi ono najvrjednije u bolnici i da su baš kolege i medicinske sestre razlog mog optimizma u rješavanju krize. Treba se okrenuti budućnosti, završavanju OHBP-a i dnevnih bolnica, najvećega infrastrukturnog zahvata u bolnici posljednjih tridesetak godina. Rekonstrukcije klinika koje su oštećene potresima nešto je što treba biti prioritet uprave. Uprava KBCSM-a treba voditi računa o svim svojim sastavnicama te stvoriti uvjete kolegama koje su u svojoj struci u vrhu, ne samo u hrvatskim već i širim okvirima, da mogu što bolje liječiti pacijente.
Tko je Davor Vagić?
Rođen sam u Zagrebu, gdje sam proveo cijelo svoje školovanje i završio Medicinski fakultet. Nakon staža i rada u PZZ-u započinjem specijalizaciju iz otorinolaringologije u KBCSM-u. Stručno usavršavanje na klinikama Grosshadern u Münchenu, Amsterdamu, Indianapolisu, San Diegu, Ann Arboru i New Yorku značajno je utjecalo na moj dalji razvoj u struci. Užu specijalizaciju iz plastične i rekostruktivne kirurgije glave i vrata završio sam 2008. godine. Od početka specijalističkog staža radim na Zavodu za kirurgiju glave i vrata na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, a posljednjih nekoliko godina sam i predstojnik Zavoda okružen vrhunskim mladim stručnjacima na koje sam osobito ponosan. Fakultetsku karijeru započeo sam 2007. godine kao asistent i nakon obranjenog doktorata znanosti dalje napredovao do redovitog profesora Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i docenta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član sam HUBOL-a od prvih dana te udruge. Dva puta sam izabran u skupštinu HLK-a i posljednjih šest godina vodim Povjerenstvo za bolničku djelatnost HLK-a. Neposredno prije našeg razgovora izabran sam za ravnatelja KBCSM-a. Izbor koji u meni budi osjećaje velike odgovornosti, ali i ponosa. Otac sam dvoje djece, sina Mateja i kćeri Anđele, koja daju smisao mnogim stvarima koje radim.
