6 minute read
NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE
Dulce cum utili!
Izv. prof. dr. sc. TAMARA GAZDIĆ-ALERIĆ
Uvod
Tu ste rečenicu mogli prije nekoliko dana često čuti ili pročitati u medijima. Uostalom, svi smo s nestrpljenjem očekivali utakmicu i nastup Vatrenih u osmini finala Europskoga nogometnog prvenstva. Nogomet je ponovno ovih dana postao najvažnija sporedna stvar na svijetu! U jezičnome svijetu, usudila bih se reći, jedna od važnih (ne sporednih) pojava jesu frazemi ili idiomi kako se najčešće nazivaju u angloameričkoj lingvistici. Nerijetko ih zanemarujemo jer nismo svjesni koliko je važna njihova uloga u razumijevanju teksta. U prilog tome idu i rezultati istraživanja koje smo proveli među gimnazijalcima. Dobili smo vrlo uznemirujuće podatke da srednjoškolci ne znaju značenje velikoga broja frazema koji se nalaze u svakodnevnoj upotrebi. Jedan od zanimljivijih podataka bio je da je čak njih 68 % mislilo da frazem napraviti kome medvjeđu uslugu znači 'napraviti kome veliku uslugu', a ne da znači upravo suprotno, 'odmoći kome'. Zato se i provjera viših razina znanja nekoga jezika temelji upravo na provjeri značenja frazema i njihovoj pravilnoj upotrebi. Prilično sam sigurna kako ste prvo pomislili na engleski jezik jer su se svi koji su učili engleski jezik susreli s obiljem frazema (idioma) koje je trebalo na nešto višim razinama poznavanja jezika usvojiti jer se engleski jezik uvelike temelji na idiomatskim izrazima. Hrvatski jezik, baš kao i engleski, ili bilo koji drugi prirodni jezik, također obiluje brojnim frazemima. Specifičnost frazema je u tome što njihovo značenje ne proizlazi iz značenja riječi od kojih se frazem sastoji jer je značenje frazema arbitrarno, tj. svojevoljno, što znači da bilo koji niz riječi može imati bilo koje značenje jer se ono ne može povezati sa značenjima riječi od kojih se frazem sastoji. Zato se frazemi moraju posebno učiti jer razumijevanje smisla svakoga teksta na bilo kojem jeziku, a tako i na hrvatskome jeziku, pa i za nas kojima je hrvatski jezik materinski jezik, zahtijeva poznavanje značenja frazema koji su u tome tekstu upotrijebljeni. Vratimo se sada na naslov članka – „Hrvatska odbrojava dane i sate do početka utakmice osmine finala Europskog prvenstva protiv Španjolske!“ Brojiti dane (sate i sl.) je frazem koji ima značenje „nestrpljivo iščekivati, ne moći dočekati što“. U jednom drugom novinskom članku, također vezanom uz nogomet, nailazimo na varijacije istoga frazema: Vatreni broje sate do prijateljskog dvoboja s Turskom ili Brojimo sate do početka turnira. U skladu s ljetnim odmorom koji neki od nas iščekuju možemo s pomoću frazema reći da Brojimo dane do godišnjeg odmora i sl. Tema članka u ovom broju Liječničkih novina, kao što ste već sigurno zaključili, vezana je uz iznimno važan element svakoga jezika čije važnosti često nismo svjesni – frazemima! Tu ćemo temu nastaviti i nakon ljetnoga odmora i to frazemima vezanima uz medicinsku struku, s osobitim obzirom na frazeme koji u svojem sastavu imaju naziv za dio tijela, tzv. somatske frazeme.
Koje izraze smatramo frazemima?
Frazemima se smatraju izrazi relativno čvrsto vezane strukture, koji se ne stvaraju u govornom procesu, nego se reproduciraju u gotovu obliku, čije se značenje, kao što smo rekli, obično ne izvodi iz značenja sastavnica jer su one, ili bar neke od njih, doživjele značenjsku preobrazbu te koji se uklapaju u rečenicu ili u tekst kao njihov sastavni dio. Takve jezične izraze proučava frazeologija.
Podrijetlo frazema
Kada se govori o podrijetlu frazema nekoga jezika, najčešće se misli na jezik iz kojega je frazem potekao. Tako se po podrijetlu frazemi mogu podijeliti na izvorno hrvatske frazeme te frazeme koji postoje i u drugim jezicima (općeeuropski ili frazemi preuzeti iz kojega stranog jezika) pa, prema tome, razlikujemo nacionalnu i internacionalnu frazeologiju. Izvori iz kojih frazemi potječu mogu biti vrlo različiti. Neki su frazemi nastali na temelju citata iz književnih i drugih djela koja su napisana na jeziku koji ih upotrebljava (npr. o lijepa, o draga, o slatka slobodo; gospoda Glembajevi), neki su nastali doslovnim prevođenjem frazema iz književnih djela nastalih na drugim jezicima (biti ili ne biti;
boriti se s vjetrenjačama), neki potječu iz narodne književnosti, ponajprije iz narodnih pjesama i pripovijedaka (Ero s onoga svijeta; pola jede, pola Šarcu daje). Velik broj frazema nastao je na temelju nazivlja različitih znanosti, struka i područja ljudske djelatnosti (znanosti, glazbe, sporta, kazališta, pomorstva i dr.). Jedan od izvora koji je poslužio kao temelj iz kojega su nastajali frazemi bio je i sport kojim smo i počeli ovaj članak. Iz sportskoga su nazivlja preuzimani izrazi koji su zatim doživjeli semantičku preobrazbu i s novim, frazeološkim značenjem ušli u opći frazeološki fond. Zanimljivo je da se mnogi sklopovi koji su vezani uz sport paralelno upotrebljavaju i kao izrazi u određenom sportu i kao frazemi koji kao takvi dobivaju preneseno značenje. Na primjer u političkom diskursu često je prisutan frazem koji se odnosi na sport općenito, tj. u njemu se samo naznačuje sportsko podrijetlo, a ne raspoznaje se niti jedan konkretan sport. Riječ je o frazemu skupiti (prikupiti)/skupljati (prikupljati) bodove (poene), čije je frazeološko značenje 'ulizivati se pretpostavljenima'. U svakodnevnome je govoru čest frazem koji se odnosi na nekoliko vrsta sportova koji su povezani nekom zajedničkom osobinom. Tako se frazem startati (ići, skočiti) na prvu loptu etimološki veže uz sportove s loptom i ima značenje 'reagirati nepromišljeno, brzopleto, naglo'. Doslovno mu je značenje 'ne dodati/ne dodavati loptu suigraču, nego je sam voditi prema protivničkom golu ili košu'. Frazem pogreška (greška) u koracima upotrebljava se u nekim sportovima (npr. košarci) i doslovno znači 'prekršaj zbog nepravilnoga kretanja po terenu'. Frazeološko mu je značenje 'pogrešno izabrano vrijeme za neki posao, neusklađenost ili neorganiziranost u nekoj djelatnosti'. U upotrebi su i frazemi u kojima je prepoznatljiv određeni sport, najčešće izvore imaju u nogometu, hrvanju, atletici, šahu i gimnastici. Iz nogometa su, na primjer, potekli frazemi: dati žuti karton, dati gol; iz hrvanja: othrvati se čemu, hrvati se s kime; iz atletike: trčati prema čemu, a iz šaha: dovesti/dovoditi do pat-pozicije, dovesti/dovoditi u nepovoljnu poziciju. Gimnastička sprava koja služi za pojačanje odraza u skoku poslužila je u oblikovanju frazema odskočna daska. Doslovno je značenje utjecalo i na oblikovanje frazeološkoga značenja 'položaj koji služi samo kao prijelazna faza prema nekom višem, boljem ili unosnijem položaju. Često se frazemi kvalificiraju s pomoću pridjeva, npr. frazem povući potez ne kazuje ništa o kvaliteti poteza, nego samo naglašava da je štogod učinjeno. Sam se postupak može okvalificirati s pomoću različitih pridjeva: Krasan potez na igralištu…; Bilo je krajnje vrijeme da se povuče jedan snažan potez…. Sam se postupak može okvalificirati i rednim brojem: povući prvi potez; Vrijeme je da mi povučemo prvi potez. U hrvatskom se jeziku upotrebljava i antonimni par (par koji ima suprotno značenje) napraviti (učiniti, povući) dobar potez i napraviti (učiniti, povući) loš (krivi) potez, dakle dva frazema u komunikaciji tvore antonimni par kod kojega se antonimno značenje postiže zamjenom pridjeva suprotna značenja koji se vežu uz dobro ili zlo. Frazemima se često može i poigrati poput ove igre kojom se poslužio jedan javni govornik kako bi pojačao značenje svojih riječi: „Hrvati su doživjeli odluku kao da im je pao kamen sa srca – neizvjesno je hoće li im kamen pasti na nogu. Hoće li Hrvatska zbog međunarodne reakcije samo s jednom nogom na zemlji uspjeti održati…“. Nažalost, kamen sa srca pao je Hrvatima na nogu u utakmici s početka naše priče. Hrvatska se nije plasirala u četvrtfinale! Držimo fige za Svjetsko nogometno prvenstvo u Katru (ne u Kataru jer je to nepravilan oblik, ali o tome jednom drugom prilikom)! Nadam se da ste pronašli zanimljivih novih informacija u članku i pozivam Vas da nam se javite na adresu elektroničke pošte: hrvatski.jezik@hlk.hr
PROVJERITE ZNANJE:
1. Frazem Salamunsko rješenjeima značenje: A dovitljivo rješenje B nepravedno rješenje C nelogično rješenje D privremeno rješenje E prirodno rješenje
2. Frazem napraviti medvjeđu uslugu u rečenici Liječniku sam svojim ponašanjem napravio medvjeđu uslugu. ima značenje: A pomoći B napraviti sav posao C napraviti veliku uslugu D dobro savjetovati E odmoći
3. Frazem presjeći gordijski čvor ima značenje: A odustati od problema B jednostavno riješiti težak problem C naći složeno rješenje D riješiti nakon više pokušaja E pokazati da problem nije imao rješenje
