OBITELJSKA MEDICINA
OBITELJSKA MEDICINA TEMELJ ZDRAVSTVENOGA SUSTAVA prema osobi kao cjelini u obiteljskom, radnom i društvenom okruženju, a ne prema pojedinoj bolesti, pred nas stavlja brojne profesionalne izazove. Najvažnije su zadaće LOM-a prevencija i promocija zdravlja, provođenje preventivnih programa, liječenje akutnih i kroničnih bolesti, koordinacija skrbi s drugim dijelovima zdravstvene zaštite, zbrinjavanje u bolesnikovoj kući te palijativna skrb u terminalnoj fazi bolesti.
Prim. INES BALINT, dr. med. spec., predsjednica Povjerenstva za PZZ HLK-a
Obiteljska medicina je akademska i znanstvena disciplina koja ima vlastitu edukaciju, istraživanja, kliničko djelovanje utemeljeno na dokazima te kliničku specijalizaciju koja je usmjerena na primarnu zdravstvenu zaštitu i temelj je primarne zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim sustavima u svijetu. Liječnik obiteljske medicine (LOM) je liječnik koji pruža osobnu, primarnu i kontinuiranu zaštitu pojedincu, obitelji i društvenoj zajednici, neovisno o dobi, spolu i zdravstvenim potrebama. Obiteljska medicina je jedina specijalnost definirana uspostavom kvalitetnog odnosa povjerenja između liječnika i pacijenta, koji uz medicinsko znanje doprinosi kvaliteti kliničke prakse i pozitivnim ishodima liječenja. Kontinuitet skrbi (zbrinjavanje od rođenja do smrti) glavno je obilježje rada LOM-a. Upravo specifičan odnos između obiteljskog liječnika i njegovog pacijenta usmjeren
60
LIJEČNIČKE NOVINE 201 - srpanj 2021.
Važnost obiteljske medicine, ali i cijele primarne zaštite, posebno je došla do izražaja u vrijeme pandemije COVID19. Preustrojili smo rad u ordinacijama i stavili se na raspolaganje pacijentima i zdravstvenom sustavu. Virtualna komunikacija je pokazala važnost i ulogu LOM-a u kontinuitetu skrbi za pacijente. Poznavanje naših bolesnika u njihovom obiteljskom i radnom okruženju, upućenost u njihove akutne i kronične bolesti, strahove i odnos prema zdravlju pomogli su nam u donošenju odluka o liječenju i postupanju u vrijeme kada je PZZ pacijentima bio većim dijelom dostupan isključivo online. Prof. Barbara Starfield, Amerikanka, specijalistica pedijatrije, velika zagovornica obiteljske medicine i PZZ-a navodi: „There is now good evidence, from a variety of studies at national, state, regional, local, and individual levels that good primary care is associated with better health outcomes (on average), lower costs (robustly and consistently), and greater equity in health.“ Dakle, zemlje koje imaju dobru PZZ imaju bolje zdravstvene pokazatelje uz niže troškove i veću jednakost u zdravstvu. U Hrvatskoj zdravstvena administracija deklarativno navodi važnost i ulogu PZZ/obiteljske medicine, no umjesto da jača ulogu obiteljske medicine uočava se njena devastacija.
Svakodnevno se nameću brojne administrativne obveze koje neminovno utječu na smanjenje kvalitete rada LOM-a i PZZ-ae. Prosječna dob LOM-a je 52 godine, 681 obiteljski doktor je stariji od 60 godina, 112 je starijih od 65 godina, a zbog uvjeta rada sve je manje mladih doktora zainteresiranih za rad u PZZ-u. Ne raspisuju se natječaji za specijalizacije iz obiteljske medicine, iako je naša zemlja prihvatila Direktivu br. 16/93/ EEC prema kojoj liječnici koji rade u obiteljskoj medicini u zemljama EU-a moraju imati završenu specijalizaciju (uvažavajući zatečeno stanje prilikom pristupanja Europskoj uniji). Zbog nemogućnosti stručnog usavršavanja, na natječaje za radna mjesta obiteljskih liječnika ne javljaju se zainteresirani liječnici niti u gradskim niti u ruralnim sredinama, a zdravstvena administracija, kao niti jedinice lokalne samouprave, ne donose nikakve stimulirajuće mjere kojima bi potakle zainteresiranost za obiteljsku medicinu kao temelj zdravstvene zaštite. Svakodnevno se provode kontrole našeg radnog vremena, propisanih lijekova, izdanih putnih naloga, bolovanja, naređuje nam se da moramo biti call centri i pozivati pacijente na cijepljenje, iako postoji središnji sustav prijavljivanja i naručivanja na cijepljenje protiv COVID-19... Liječnici PZZ-a su diskriminirani u odnosu na liječnike drugih segmenata zdravstvenog sustava u materijalnim, ali i pravima iz radnog odnosa jer imaju najniži koeficijent plaća u sustavu i ne priznaju im se stečena stručna ili znanstvena zvanja u vrednovanju rada. Sve su to razlozi zbog kojih mladi liječnici svoj profesionalni put radije nastavljaju u bolnicama. Kuća se gradi od temelja koji moraju biti jaki i čvrsti kako se ne bi urušila. Obiteljska medicina temelj je našega zdravstvenog sustava. Još uvijek je čvrsta
