PRIKAZ SLUČAJA
MEDITERANSKA PJEGAVA GROZNICA NAJČEŠĆA RIKECIJSKA BOLEST U HRVATSKOJ NIKOLA ŠOŠTAR, dr. med. SNJEŽANA RAKUŠIĆ, prim. dr. med. NEVEN PAPIĆ, doc. dr. sc. ADRIANA VINCE, prof. dr. sc. Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mediteranska pjegava groznica je akutna zarazna bolest čiji je uzročnik Rickettsia conorii, a prenosi je pasji krpelj (Rhipicephalus sanguineus). Bolest se javlja pretežito od srpnja do rujna, kada je najveća aktivnost nezrelih krpelja (nimfi i ličinki) i danas je najčešća rikecijska bolest u Hrvatskoj. Geografski se pretežito
Slika 1. Tache noire (eschar)
58
javlja u stanovništva južnog dijela Hrvatske, od Zadra do Dubrovnika, uz sporadično pojavljivanje u Istri i na Kvarneru. R. conorii se razmnožava u endotelnim stanicama malih i srednje velikih krvnih žila te uzrokuje vaskulitis i hematogenu diseminaciju, čime inficira sve ljudske organe. Stvaranje vaskularnih lezija u plućima i mozgu može smrtno završiti. Inkubacija traje pet do sedam dana. Najčešći simptomi su vrućica, glavobolja i osip. Od drugih simptoma valja istaknuti malaksalost, mučninu, bol u zglobovima i mišićima. Karakteristični tamnocrveni makulopapulozni osip javlja se između trećeg i petog dana bole-
sti, bez popratnog svrbeža, a često može biti purpuričnog i petehijalnog izgleda. Distribucija osipa je pretežito po licu, trupu i udovima (može zahvatiti dlanove i tabane), a traje dva do tri tjedna, nakon čega može slijediti blago ljuštenje kože. Patognomonično značenje u dijagnostici ima tache noire, eschar s regionalnim limfadenitisom na mjestu uboda krpelja. Dijagnoza se postavlja serološkim pretragama, a za definitivnu potvrdu potrebna je izolacija ili molekularna dijagnostika, najčešće analizom bioptičkog uzorka kože ili skarifikata primarne lezije. Bolest se liječi empirijski, prije laboratorijske potvrde dijagnoze bolesti,
Slike 2, 3 i 4. Difuzni makulozni osip trupa te donjih udova s vidljivim tache noire
LIJEČNIČKE NOVINE 201 - srpanj 2021.
