LJETNA TEMA
TOPLOTNI UDAR – ZNAMO LI DOVOLJNO? Doc. dr. sc. MELANIJA RAŽOV RADAS, dr. med. spec. interne medicine, gastroenterolog Odjel za gastroenterologiju, Služba za interne bolesti, Opća bolnica Zadar
Uvod - što je toplinski val ? Toplinski val je razdoblje izrazito vrućeg vremena, praćenog visokom vlagom u zraku, u trajanju od najmanje pet uzastopnih dana u kojima je prosječna dnevna temperatura premašena za 5 °C. Meteorolozi bilježe nekoliko katastrofalnih toplinskih valova koji su značajno povećali smrtnost i oboljenja diljem svijeta. Procjenjuje se da je toplinski val koji je pogodio zapadnu i srednju Europu u ljeto 2003. godine uzročno povezan s 25 000 do 70 000 smrtnih slučajeva (Koppe i dr., 2005; D'lppolit i dr., 2010; WMO i WHO, 2015). Optimalna temperatura za ljudsko tijelo iznosi 20 ‒ 22 °C. Procjena rizika od katastrofa na prostoru Hrvatske 2015. godine provedena je na inicijativu Vlade RH. U tom je razdoblju zabilježeno oko 13 umjerenih, 9 jakih i 5 - 6 ekstremnih toplinskih valova. Posebno su ugrožena djeca i mladež, starija populacija, trudnice te osobe s invaliditetom.
temperatura iznad 40 °C (rektalna temperatura), poremećeno stanje svijesti različitog stupnja do kome, izostanak znojenja, te topla crvena suha koža.
Fiziologija Središte za termoregulaciju smješteno je u hipotalamusu, u stražnjem preoptičkom i prednjem hipotalamičkom području. Povišenje temperature krvi koja protječe prednjim hipotalamičkim i stražnjim preoptičkim područjem povećava aktivnost neurona osjetljivih na temperaturu, dok sniženje temperature smanjuje njihovu aktivnost. Kada se tjelesna temperatura povisi, sustav za nadzor tjelesne temperature uključuje tri mehanizma koji dovode do sniženja tjelesne temperature. To su: vazodilatacija u koži, koja nastaje zbog inhibicije simpatičkih središta u stražnjem dijelu hipotalamusa, znojenje tijela počinje kada tjelesna temperatura raste iznad 37 °C, smanjenje stvaranja topline koje nastaje kočenje mehanizama koji stvaraju dodatnu toplinu kao što su drhtanje i kemijska termogeneza.
topline nastupa toplotni udar. Visoka tjelesna temperatura dovodi do denaturacije bjelančevina, destabilizacije fosfolipida i lipoproteina, te do likvefakcije lipidnih membrana, srčanožilnog zatajenja, višeorganskog zatajenja i smrti. Bazalni metabolizam tijela proizvodi 1 kcal/kg/h topline, što može povisiti tjelesnu temperaturu za 1,1 stupanj C/h, ako se ne aktiviraju mehanizmi za regulaciju tjelesne topline. Tijelo također može preuzimati toplinu iz okoline kondukcijom (transfer topline između dviju površina), konvekcijom (transfer topline između površine tijela i tekućina) i radijacijom (transfer elektromagnetskim valovima između tijela i okoline), djelovanjem na kožu tijela, žlijezde znojnice, autonomni živčani sustav.
Patofiziologija
Termosenzori na koži, mišićima i kralježničnoj moždini u normalnim okolnostima šalju informaciju o temperaturi tijela u prednji dio hipotalamusa, u preoptičke jezgre. Tada se ubrzava rad srca, kolanje krvi po tijelu i koži, dilatacija perifernih vena i stimulacija žlijezda znojnica da proizvedu više znoja.
Kada visoka temperatura blokira fiziološke mehanizme za sniženje tjelesne
Kada ovaj sustav zakaže povisuje se tjelesna temperatura, zatajuje cirkulacija i
Epidemiologija Prateći izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u kojemu se navode uzroci smrti definirani „Međunarodnom klasifikacijom bolesti i srodnih zdravstvenih problema“, a pod kojom se izloženost toplotnom udaru označava šifrom T67.0 (toplinski udar i sunčanica) ili X30 (sunčanica), gotovo da nema zabilježene smrti označene pod navedenom šifrom. Stoga nije moguće navesti kolika je incidencija i smrtnostza Hrvatsku.
Definicija toplotnog udara Toplotni udar je stanje hipertermije organizma praćeno sustavnim upalnim odgovorom koji uzrokuje višeorgansko zatajenje i cirkulacijski šok, uz često smrtni ishod. Vodeći je simptom tjelesna
38
LIJEČNIČKE NOVINE 201 - srpanj 2021.
Slika 1. Preuzeto iz „Fiziologija“ Arthur C. Guyton i John E. Hall
