Uvod
Dinami~ka organizacija }elije i{e}elijski organizmi su izgra|eni od velikog broja }elija, koje se razlikuju po poreklu, veli~ini, obliku i funkciji. Svaku }eliju od spoqa{we sredine odvaja }elijska membrana. Unutar }elije nalazi se vodeni rastvor prete`no bogat kalijumom, koji se naziva citosol. U }eliji se nalaze i }elijske organele, kao {to su jedro, mitohondrije, endoplazmin retikulum, Golxijev aparat, lizozomi i druge. Citosol i sve {to se nalazi unutar }elije, sa izuzetkom jedra, naziva se citoplazma.
Hemijski sastav }elije
уџ бе
ни ке
V
За во д
за
Sve {to se nalazi unutar }elije, van we i svuda oko nas izgra|eno je od materije, koja se najlak{e mo`e opisati kao sve ono {to zauzima prostor i ima masu. Materija je sastavqena od hemijskih elemenata, pri ~emu je od 92 hemijska elementa koji se nalaze u prirodi samo 25 potrebno za organizaciju `ive materije, a me|u wima samo 4 elementa (ugqenik, kiseonik, vodonik i azot) ~ine 96 % `ive materije. Elementi kao {to su fosfor, sumpor, kalcijum, kalijum i neki drugi ~ine preostalih 4 % te`ine. Uspostavqawem hemijskih veza izme|u atoma od kojih su sa~iweni, razli~iti elementi se kombinuju u molekule jediwewa. Tako je, na primer, voda (H2O) jediwewe sastavqeno od elemenata kiseonika (O) i vodonika (N) u odnosu 1:2. Kiseonik i vodonik su gasovite supstance; me|utim, hemijski povezani oni formiraju te~nost od koje zavise svi oblici `ivota u prirodi. Najve}i deo }elije, ~ak 70 – 95 %, ~ine voda i mineralne materije. Jedno od najva`nijih svojstava vode jeste svojstvo izuzetnog rastvara~a. Tako je citosol vodeni rastvor u kome su rastvoreni brojni molekuli i joni kao {to su kalijum, natrijum, hlor, kalcijum, magnezijum, prosti {e}eri, belan~evine i drugo. Ista je situacija i sa van}elijskom te~no{}u. Ostatak `ive materije ~ine molekuli koji se zasnivaju na atomima ugqenika. Sli~no de~jim kockama, oni imaju izuzetnu sposobnost me|usobnog povezivawa u ugqeni~ne lance, koji ~ini osnovu biolo{kih organskih molekula. Neki organski molekuli u }eliji su mali, dok su drugi veliki i slo`eni, tzv. makromolekuli. Makromolekuli su sastavqeni od velikog broja mawih molekula, monomera, sli~no kompoziciji koja je sastavqena od vagona. Biolo{ki makromolekuli se tradicionalno svrstavaju u ~etiri osnovne kategorije: ugqene hidrate, masti, belan~evine i nukleinske kiseline. Ugqeni hidrati obuhvataju proste i slo`ene {e}ere. Me|u prostim {e}erima – monosaharidima – posebno va`no mesto u }elijskom metabolizmu zauzima {e}er glukoza. Naime, u
17
cmyb