ČASOPIS ZA RODITELJE
RANO UČENJE STRANOG JEZIKA Obzirom da smo na početku pedagoške godine kada većina roditelja razmišlja koju aktivnost priuštiti djetetu, voljeli bismo vam prije svega kratko odgovoriti na ovo pitanje, odaberite onu aktivnost u kojoj se dijete najugodnije osjeća. Iako je ponuda aktivnosti u današnje vrijeme poprilično raznovrsna, mi ćemo danas skrenuti pažnju naših čitatelja na rano učenje stranih jezika i zašto je ono važno i dobro?
N
o, prije nego započnemo temu o učenju stranog jezika u ranoj dječjoj dobi, voljeli bismo naglasiti kako je svaka aktivnost, koju vaše dijete redovno pohađa, dobra radi razvoja raznih kompetencija i pozitivnih navika koje su uključene u sadržaj dolaženja u tjednom ritmu. Odlaženje djeteta na redovnu tjednu aktivnost svakako je produktivnije i bolje nego provođenje popodneva u jednoličnoj kućnoj rutini, osobito u zimskim mjesecima kada je dan kratak, a vremenske prilike ne dopuštaju dulji boravak na zraku.
Prednosti ranog učenja stranog jezika Poznato je kako djeca u ranoj dobi s lakoćom i nevjerojatnom brzinom usvajaju nove pojmove i uče s velikom radošću. Upravo je ovo razlog zašto djeca koja su uključena u rani program učenja stranih jezika, već u školskoj dobi, tim jezikom suvereno vladaju. No, nije ovladavanje i ranije služenje stranim jezikom jedina prednost uključivanja djeteta u neki od programa učenja. Ranim učenjem stranog jezika potičemo i razne mogućnosti razvoja djeteta. Dijete koje pohađa rani jezični program bolje razvija sposobnost slušanja i usvajanja novih pojmova, vježba koncentraciju i pažnju, otvara se prema komunikaciji i stječe bolje razumijevanje. Rano učenje stranog jezika može djetetu pomoći i u
socijalnom zbližavanju s okolinom, ali i stvaranju samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. Dijete kroz redovne polaske na rani jezični program komunicira sa svojim prijateljima i učiteljicom na dvojezičnom osnovu usvajajući prvo osnovne pojmove, da bi kasnije od njih sastavljalo svoje prve rečenice na stranom jeziku. Na taj način dijete jača samopouzdanje i otklanja potencijalni sram od progovaranja stranog jezika, koji bi se mogao dogoditi u kasnijoj dobi.
movi higijene, vrlo je poticajno ovakvu vrstu učenja prilagoditi vježbi pranja ručica na samom satu. Kroz ovakve vrste stimulacija pored usvajanja vokaulara, kod djeteta jačamo motoriku te potičemo taktilni razvoj. Djeca prirodno vole glazbu i izražavanje kroz ples i pjesmu, stoga je ova vrsta upoznavanja djeteta sa stranim jezikom pozitivna praksa kuju valja implementirati u svaki sat, kako on ne mi bio djetetu predug i monoton.
Usvajanje stranog jezika kod djece u ranoj dobi povezano je s učenjem materinjeg jezika tijekom faze progovaranja, jer je neurofiziološki mehanizam za učenje govora još uvijek izražen. Upravo zato djeca u ranijoj dobi spontano i bez puno muke usvajaju strani jezik i njegove pojmove.
Kroz poticajne poruke dijete će sasvim sigurno brže i lakše ovladati pojmovima, a samim time i sposobnošću da te pojmove verbalizira na materijnjem i stranom jeziku. Učenje pojmova uvijek je lakše ukoliko ga djeci približimo kroz slikovne materijale, primjerice kroz igru memory s velikim karticama. Na ovaj način svaki puta kada dijete okrene pojam na kartici, drugo dijete dobiva priliku da kaže koji se pojam na njoj nalazi.
Dječji mozak prima i obrađuje informacije osjetilima, stoga je, za dobro napredovanje i usvajanje pojmova, važno da se program jezičnog učenja odvija kroz igru, audio materijale i poticajno okruženje. Svako id navedenih faktora pozitivno će utjecati na razvoj djeteta, ali i ukloniti kod djeteta moguće otpore prema pojedinim stvarima i situacijama. Primjerice ukoliko se usvajaju poj-
Učenje u ranoj dobi provodi se kroz program koji kod djeteta potiče eksperimentiranje i istraživanje te doživljavanje svakodnevnih situacija kroz igru osjetilima vida, sluha i dodira. Ovakav pristup otklanja mogućnost nezainteresiranosti djeteta za program te potencijalne dosade, koja bi na satu mogla izazvati djetetovu nervozu i ometeno usvajanje gradiva.
Pozitivan princip jezičnog rada s djecom
16