Časopis Osmijeh br.19 / rujan 2019.

BESPLATAN �ASOPIS ZA RODITELJE

Broj 19 / Rujan 2019.

ČASOPIS ZA RODITELJE

SADRŽAJ

impresum

JASLICE DA ILI NE..................................................................................... 4 PRILAGODBA NA VRTIĆ.............................................................................6 PROMETNA KULTURA................................................................................8

Stručni suradnici:

JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ...................................................................10

Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar Tatjana Lesar, dr.med, spec. pedijatar, uži spec.ped. gastroenterologije Iva Palčić, dr.med., specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije Lana Novota, mag, kineziolog Sara Kozjak Dragčević, mag. praesc. educ.

Iva Radošić, mag. Logoped Danijela Mandžić, Montessori odgojitelj Đana Atanasovska, mag.oec., upraviteljica Zaklade Nora Šitum Dijana Zdelar, odgojitelj Kristina Knok, odgojitelj

ROĐENDAN U VRTIĆU............................................................................ 12 RANO UČENJE STRANOG JEZIKA.......................................................... 16 JEDE LI DIJETE DOVOLJNO? ..................................................................20 PREDUHITRIMO PREHLADU ...................................................................24 PRVI SPORT.............................................................................................26 KREATIVAN RAZVOJ DJETETA.................................................................29 JESENSKE RAZVOJNE IGRE................................................................... 30 ZLATNI RUJAN..........................................................................................32 NAJAVA KONFERENCIJE ZA TRUDNICE..................................................34

Izdavač: POPULUS-DUO d.o.o., ured: Štoosova 15, Zagreb, tel: 01 4647 621 e-mail redakcije: osmijeh@populus-duo.hr

Uredništvo:

Moje dijete Mudar portal u modernom ruhu!

Već dugi niz godina portal Moje dijete uspješno pomaže roditeljima u mnogim pitanjima i nedoumicama.

Odgojivši mnoge generacije s ponosom možemo reći kako naše godine jamče mudrost, ali i obavezu da budemo što bolji.

Moje dijete je portal na kojem ćete se osjećati kao kod kuće i saznati sve što vas zanima o roditeljstvu.

●Zabava ●Trudnoća ●Zdravlje ●Priče za djecu ●Porod ●Lifestyle ●Aktivni zadaci ●Dojenje ●Kuharica ●Vrtić ●Zdrav život za djecu ...i sve ostalo vas zanima….. ●Škola

www.mojedijete.com

Jelena Sosa, mag.oec, e-mail: jelena.sosa@populus-duo.hr

Grafičko oblikovanje: EPS FORMAT d.o.o.

Fotografije: www.123rf.com

Tisak: Grafički Zavod Hrvatske Uredništvo časopisa Osmijeh ne odgovara za eventualne pogreške u oglasima, kao ni za sadržaj objavljenih tekstova.

Osmijeh

3

ČASOPIS ZA RODITELJE

JASLICE, DA ili NE?

Piše: Danijela Mandžić, Montessori odgojitelj

N

akon provedenih godinu dana sa svojim djetetom, uglavnom bez razdvajanja , došao je trenutak kojeg se pribojava svaka majka, polazak u jaslice . Veliki je to korak za dijete, ali i za roditelje.

Polazak djeteta u jaslice vrlo je velika promjena, kako za dijete, tako i za cijelu obitelj. Za većinu djece to je prvo odvajanje od roditelja. Svoj dom, koji mu predstavlja sigurnu i poznatu sredinu, dijete napušta i odlazi u novi prostor, suočava se s novim ljudima i nepoznatim situacijama. Mijenja se dotad poznato i sigurno okruženje, te se reducira prisutnost roditelja u djetetovom životu, dok neke nove osobe i okolnosti ulaze u njegovu svakodnevicu. Dijete je pod utjecajem novih ljudi, prostora i situacija, pa tako u njegov život sada ulaze odgojitelji, druga djeca, novi prostori, nova pravila. Sve ovo može za dijete biti popriličan izazov, a reakcije na odvajanje mogu biti raznolike i vrlo individualne.

Mnogi se roditelji pitaju trebaju li zaista djeca ići u jaslice?

Prije svega imajte na umu da je vrtić sigurno mjesto za vaše dijete, njegovu igru, odrastanje, socijalizaciju i učenje. Polaskom djeteta u jaslice s napunjenih godinu dana ne morate brinuti da ono neće biti adekvatno zbrinuto pod nadzorom stručnog kadra i u okruženju vlastitih vršnjaka. No, ukoliko ste u mogućnosti odgoditi polazak djeteta u jaslice barem do druge godine, svakako je bolja opcija da krene kasnije.

u kućnom okruženju svakako je dijete manje izloženo virusima i bakterijama, te se ove situacije lakše preveniraju. Dokazano je kako su djeca do treće godine najpodložnija poboljevanju, jer njihov imunitet ili obrambeni sustav još nije sazreo. Izostanci iz vrtića tijekom perioda prilagodbe narušavaju proces koji dijete mora proći i produljuju djetetove reakcije na promjenu. Ukoliko dijete ne pohađa redovito vrtić svaki novi polazak za njega će predstavljati adaptaciju i ponovni stres i strah od odvajanja. Zato bi bilo bolje da roditelji, koji imaju izbora, ostanu sa svojom djecom kod kuće barem do druge godine. Naravno da su bake i djedovi jednako dobar izbor, ali i bilo koja osoba u koju imate povjerenja.

Razlozi zašto krenuti u jaslice socijalne vještine S godinu dana djeca još ne pokazuju interes za drugu djecu. Interes najčešće počinju pokazivati u starosti od godinu i pol i kasnije iako je socijalna zrelost individualna te varira od djeteta do djeteta. Djeca u jaslicama od najranije dobi odrastaju u okruženju svojih vrš-

Dijete je u jaslicama mnogo više izloženo virozama, upalama i raznim bolestima kolektiva. Iako se dobrom prevencijom ovo može smanjiti na minimum, ostankom

4

njaka. Vrlo rano nauče kako stvarati prijateljstva, kako dijeliti i kako surađivati s drugom djecom. Uče razvijati empatiju prema okolini i biti dio zajednice. Svojom pripadnošću vrtićkom kolektivu djeca sama izgrađuju odnos s drugom djecom i na taj način razvijaju mnoge važne životne vještine, poput emocionalne inteligencije.

emocionalni razvoj Mala djeca razvijaju se na mnogo načina, uključujući i emocionalan razvoj.

Uključivanjem djeteta u sustav, koji je izvan roditeljskih okvira, pomoći ćete mu da se razvija i na emocionalnoj razini. Djeca su puna emocija i često ne znaju kako svoje emocije izraziti, a jaslice ih uče kako se nositi s njima i kako ispravno reagirati na emocionalne podražaje.

ČASOPIS ZA RODITELJE

struktura Iako se struktura može naučiti i kod kuće, za većinu djece jaslice su prvo mjesto gdje djeca uče surađivati u grupnom okruženju svojih vršnjaka i odgojitelja. Slušati pozorno, pristojno pitati, slijediti određene upute, ponašati se za stolom, djeca sve to uče kroz igru i zabavu. U vrtićkom sustavu djeca od najranije dobi uče o važnim vještinama prednosti, praćenja i slušanja.

I MALI ZUBI SU ZA VELIKI OSMIJEH!

kognitivni razvoj Kognitivne vještine vašeg djeteta brzo se povećavaju, a odlaženjem u jaslice, još više potičete ovaj razvoj mozga.

Sve što izaziva dijete da dublje razmišlja, istražuje, postavlja pitanja i rješava probleme, jača kognitivno funkcioniranje. U jaslicama, vaše se dijete suočava s mnogim izazovima koji poboljšavaju sveukupne kognitivne reakcije djeteta.

razvoj motoričkih vještina Aktivnosti kojima se djeca bave u vrtiću povećavaju i jačaju razvoj motoričkih sposobnosti i to na vrlo zabavne načine. Program vrtićkih aktivnosti uključuju kreativan rad, korištenje ručica, fizičke grupne igre i mnoge druge module koji omogućuju razvoj dobro usklađenih motoričkih sposobnosti kod djece, poput koordinacije ruke i očiju te ravnoteže. Djeca u jaslicama svakodnevno borave na zraku s odgojiteljima te provode vesele igre koje potiču kvalitetan motorički razvoj.

Važno je naglasiti kako za vašu djecu u jaslicama brinu stručne osobe s mnogo godina iskustva u radu s djecom te da će pratiti sve potrebe vašeg djeteta pristupajući im individualno i s pažnjom. Jaslice su prilagođene emotivnom, socijalnom, kognitivnom i motoričkom razvoju djeteta te svojim radnim programom zadovoljavaju sve potrebe djeteta u toj dobi.

Stoga, ukoliko nas pitate da li preporučamo polazak djeteta u jaslice, odgovor na to kompleksno pitanje je da, ali u dobi nakon navršene dvije godine. Kao što je autor Robert Fulghu napisao: “Sve što treba da znam naučio sam još u vrtiću!“.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

ČASOPIS ZA RODITELJE

PRILAGODBA NA VRTIĆ

Piše: Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar

Vrijeme brzo prolazi i roditelji su često iznenađeni činjenicom da njihov mališan već kreće u novu fazu života, bilo da se radi o jaslicama ili vrtiću. Miješaju se razne emocije; uzbuđenje, radost, nervoza, strah. Većinu emocija osjećaju ponajviše roditelji, a iste zatim nesvjesno prenose na dijete. Svaka promjena zahtijeva svoju prilagodbu.

Što je zapravo prilagodba na vrtić?

Prilagodba na vrtić je proces tijekom kojeg se dijete prilagođava na nove okolnosti, novi prostor i nove osobe. U djetetov život ulaze odgajatelji i druga djeca te drugačija dinamika svakodnevice koja nosi svoja pravila. Obzirom da ovaj veliki korak donosi mnoge promjene djeca se različito nose s njima. Neki ih podnose s lakoćom, dok ih drugi znatno teže prihvaćaju. Jednako tako različito je vrijeme reakcije na nove okolnosti, neka djeca imaju krizu već u prvim danima, dok druga reagiraju tek kasnije kad shvate da novonastala situacija nije samo privremena.

Koje su moguće reakcije na vrtić?

Najčešće negativne reakcije djeteta na polazak u vrtić su: ■ ■

promjene u navikama spavanja i hranjenja socijalno povlačenje

■ plačljivost ■ agresija ■

regresivno ponašanje odnosno povratak na raniju fazu razvoja (ponovno mokrenje u pelene, puzanje, potreba za dudicom i sl.)

Sve ove promjene trebale bi s vremenom proći! Ukoliko se to ipak ne dogodi u razdoblju od dva do tri mjeseca, tada govorimo o poremećaju prilagodbe te je potrebna konzultacija sa struč-

njacima. Ukoliko imate mogućnosti, krenite od stručnog tima vrtića. Odgojitelj, pedagog, psiholog prva su stepenica u rješavanju vaše situacije unutar sustava i zasigurno najeduciraniji kadar koji vašem djetetu može pružiti ruku i pomoći mu.

Mnogi se roditelji pitaju koliko će trajati period prilagodbe, no to ovisi o samom djetetu, njegovom karakteru, osobinama, dobi, razvojnoj fazi u kojoj se nalazi, ranijim iskustvima odvajanja od roditelja i kontaktiranja s drugom djecom. Adaptacija na vrtić povezana je i s aktualnim događajima u životu.

Stresni događaji poput razvoda, preseljenja, rođenje novog djeteta u obitelji itd. otežavajući su faktori u procesu adaptacije djeteta na ovu veliku promjenu, a uvelike utječe i reakcija roditelja na odvajanje.

Dragi roditelji, najbitniji je vaš stav prema vrtiću, a tu mislimo na pozitivnost i neprenošenje straha i napetosti na dijete!

6

Kako pripremiti dijete za vrtić?

Ukoliko dijete do sada nije nikada ostajalo bez vas, nužno je započeti vježbe odvajanja prije polaska u vrtić. Dovodite dijete na kratko vrijeme osobi od povjerenja u vašem okruženju, baki, djedu, teti...a vi otiđite prvo na kratko, pa vrijeme odsutnosti postepeno produljujte. Time dijete stječe iskustvo odvajanja od roditelja.

Osobito je važno druženje s drugom djecom u parku, igraonicama, kod obiteljskih prijatelja ili vašem obiteljskom domu, kako bi dijete imalo prilike stjecati socijalne vještine. Potrebno je učiti dijete da dijeli stvari, surađuje, čeka na svoj red i sl., jer će mu te vještine olakšati boravak u vrtiću.

Dijete se osamostaljuje u skladu sa svojom dobi. Ukoliko kreće u jaslice nakon navršene godine života dajte mu priliku da vježba samostalno jesti žlicom i piti iz čaše. Ukoliko polazi u vrtić s tri godine potičite ga da se samostalno odijeva i obuva, pere zube i ruke, da po-

ČASOPIS ZA RODITELJE

sprema igračke i slično. No, od svega je najvažnije savladati odvajanje od roditelja te prilagodbu na novu sredinu.

Korisno je sa djetetom razgovarati o vrtiću, kako će sve zapravo izgledati, što će raditi, što će novo naučiti. Nikako nemojte o vrtiću i vrtićkim situacijama pričati u negativnom tonu, ali nemojte niti situaciju idealizirati. Kroz razgovor s djetetom naglasite kako je normalno da mu pojedini dan u vrtiću bude zanimljiviji od ostalih te da će se nekada možda naljutiti ili rastužiti i da je sve to dio života i odrastanja. Uputite ga u osobe od povjerenja i da se za sve može obratiti odgajateljicama i roditeljima.

Razmislite o djetetovim navikama i o tome porazgovarajte s odgajateljem i stručnim suradnicima vrtića prilikom upisa. U ovoj dobi je još uvijek važnije da se ustanova prilagođava djetetu, nego dijete ustanovi. Ukoliko dijete ima neke posebne potrebe i navike upoznajte s navedenim djelatnike vrtića!

Sam proces prilagodbe dijete treba proći s roditeljem! To znači da ćete dijete odvoditi u vrtić, prvih dana biti s djetetom u grupi, u dogovoru s od-

gajateljima napustiti grupu, postupno produljivati vrijeme ostanka djeteta u vrtiću te doći po dijete u dogovorenom vremenu. Ukoliko je moguće, pružite djetetu mogućnost izbora, neka odabere omiljenu igračku ili dekicu koju će ponijeti u vrtić, majicu koju će odjenuti i sl. Predmeti za koje je dijete vezano predstavljaju prijelazni objekt što znači da olakšavaju prijelaz iz roditeljskog doma u jaslice na način da djeci pružaju osjećaj sigurnosti u novoj sredini.

Odgojitelje i stručne suradnike prihvatite prijateljski! Razmjenjujte informacije o djetetovim navikama spavanja i hranjenja, važnim medicinskim podacima te ih tražite za savjet ako ste u bilo kakvoj nedoumici. Vjerujte procjeni odgojitelja kada vas zamoli da napustite grupu, no nikako nemojte otići bez da se pozdravite s djetetom, no važno je da ne odugovlačite s odlaskom bez obzira na djetetovu reakciju te da se suzdržite od uznemirenosti i suza. Pozdravljanje mora biti konkretno, toplo i kratko, uz zagrljaj, poljubac i osmijeh.

Ukoliko je vama teško zbog prvog odvajanja od djeteta, podijelite osjećaje i

7

potražite za sebe podršku među najbližima i onima koji prolaze isto što i vi. Na kraju i vi prolazite kroz zahtjevnu prilagodbu, samo na drugačiji način. No, ne govorite o tome pred djetetom!

Kako biste bili mirniji prilikom polaska djeteta u jaslice/vrtić pokušajte to doživjeti kao priliku za osamostaljivanje djeteta, sklapanje novih prijateljstava, razvijanje socijalnih vještina te pomoć pri usvajanju i razvijanju higijenskih i zdravih prehrambenih navika kod djeteta.

Svaki napredak koji primijetite kod djeteta pohvalite!

I budite hrabri! Neki roditelji i sami teško prihvaćaju da kroz život djeteta postoji puno faza kada će ga morati polako puštati od sebe. Sve su to faze u odrastanju koje ne znače da ćete izgubiti međusobnu bliskost i povezanost.

Ljubav između roditelja i djeteta gradi se cijeli život, a međusobni odnosi prolaze kroz niz promjena uz koje svi trebamo rasti i emocionalno napredovati.

ČASOPIS ZA RODITELJE

PROMETNA KULTURA I NJEZINA VAŽNOST za život djece rane i predškolske dobi Piše: Kristina Knok, odgojitelj, Dječji vrtić „Sunce“, Zagreb

Činjenica je da promet predstavlja realnu opasnost u životu djece i stoga je nužno od najranije, jasličke dobi djecu odgajati za prometnu kulturu. Statistike su te koje govore da su djeca najugroženiji sudionici u prometu zbog svog neiskustva, neznanja zbog nerazvijene sposobnosti prosuđivanja i shvaćanja opasnosti. Potreba za stručnim usavršavanjem odgojitelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika vezano uz prometni odgoj nametnula se sama od sebe.

J

edna od najučinkovitijih mjera zaštite djece u prometu je prometni odgoj najmlađih u dječjim vrtićima. Djeca od najranije dobi uče o prometu, razvijaju vještine potrebne za snalaženje u prometnim situacijama. Također razvijaju pozitivne stavove prema prometnim pravilima i propisima te kulturno i odgovorno prometno ponašanje.

Dijete uči kroz igru i vlastito iskustvo. Ono usvaja obrasce ponašanja roditelja, stoga i roditelje treba educirati o prometnom odgoju i predočiti im njegovu važnost. Ponekad ni sami nisu svjesni da su oni zapravo učitelji, ali i model djetetu. Njihovo ponašanje u prometu daje primjer njihovoj djeci.

Neki roditelji daju loše primjere svojoj djeci. Najčešće je to prelaženje ceste na neobilježenom dijelu, na crveno svjetlo na semaforu, nepoštivanje pravila vožnje djece u dječjim sjedalicama. U svim tim nepravilnim ponašanjima roditelja sudjeluju njihova djeca i to aktivno te na taj način, kopiranjem ponašanja roditelja, usvajaju loše prometne navike koje je kasnije u životu teško promijeniti.

Stoga je važno kroz razgovor osvijestiti roditelje da shvate važnost svoje uloge kao ispravnog modela ponašanja svojoj djeci. Ona su nezaštićena, neiskusna, a mi odrasli

moramo se pobrinuti kako njihova iskustva ne bi bila negativna i na njihovu štetu.

Odgojitelji, kroz razne prometne aktivnosti, od najranije dobi uče djecu o prometu i prometnim pravilima, a sve u svrhu što veće sigurnosti.

Od najranije, jasličke dobi djeca za igru koriste različita vozila, a pažnju im privlače i slikovnice sa vozilima.

Prema predškolskoj dobi igre postaju sve složenije i konkretnije. Grade

8

se garaže za automobile, poštuju se prometna pravila, kuda se kreću vozila, kuda pješaci. Djeca šeću okolicom i na licu mjesta postaju aktivni sudionici u prometu. Uče pravilno prijeći cestu na obilježenom pješačkom prijelazu ili semaforu.

Ta prva iskustva su najvažnija jer znanja i vještine koje dijete u toj dobi usvoji ostaju za cijeli život. U današnjici prometni odgoj je imperativ, a sigurno dijete u prometu je sretno dijete.

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

9

ČASOPIS ZA RODITELJE

KAKO TEČE JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ? Piše: Iva Radošić, mag. logoped

Jezik je sustav dogovorenih znakova i pravila kojima prenosimo značenje, a govor njegova optimalna, zvučna realizacija. „Jezično-govorni razvoj“ sintagma je koja označava fascinantan proces usvajanja jezika i govora u djece.

Zašto je proces razvoja govora tako fascinantan?

Kada promotrimo način na koji djeca svladavaju jezik i govor, uočavamo kako ona nisu podložena nekakvom eksplicitnom učenju. Njih nitko direktno ne podučava jeziku. Pa opet, čini se kako ona s lakoćom, spontano i u vrlo kratkom periodu svladavaju tako veliku građu, komplicirana pravila i preciznu izvedbu. I upravo tako to i jest, kada su svi uvjeti zadovoljeni, proces jezično-govornoga razvoja jednostavno se događa. Sam mehanizam usvajanja jezika i govora, odnosno način na koji djeca u tako kratkom periodu dolaze do tako velikih znanja i vještina, do danas nije razjašnjen. I iako okvirno znamo u kojem periodu možemo iščekivati određene razvojne miljokaze, teško je precizno postaviti vremenske granice toga procesa. Jezik i govor najintenzivnije se razvijaju upravo u predškolskom razdoblju, iako njihov razvoj započinje već i prije samoga rođenja. Intrauterino, dijete je izloženo slušanju majčina govora koji mu putem svojih niskih frekvencija prenosi sve one suprasegmentalne elemente jezika i govora kao što su intonacija, ritam i tempo. Istraživanja pokazuju kako dijete već nedugo nakon rođenja može razlikovati materinski od stranoga jezika, što je rezultat takve rane izloženosti.

Kako se razvija govor?

Plač i krik prvi su ekspresivni oblici djeteta kojima ono roditeljima prenosi jednostavne poruke o gladi, hladnoći, nezadovoljstvu i sl. U ranom komunikacijskom razvoju dijete sa svojom

okolinom uspostavlja kontakt očima, javlja se prvi socijalni smiješak, dijete postaje responzivno na dozivanja, duže zadržava pažnju na osobi koja mu nešto govori, počinje komunicirati s namjerom, imitira okolinu, pokazuje prstom osobi predmete koji ga zanimaju i pogledom traži odobravanje sugovornika, slijedi pokaznu gestu druge osobe i dr. Paralelno s takvim komunikacijskim razvojem odvija se i jezično-govorni razvoj. Dijete gukanjem, vokalnom igrom i brbljanjem istražuje i uvježbava svoje vokalne sposobnosti i glasovni repertoar svoga jezika, a sve se to odvija u predverbalnome razdoblju. Gukanje se javlja u starosti od mjesec i pol, a vokalnu igru možemo očekivati nakon četvrtog mjeseca, kada dijete počinje proizvoditi pregršt različitih glasova koje čuje u svojoj okolini. Od šestog mjeseca nadalje možemo očekivati pojavu redupliciranog brbljanja. Dijete tada slaže iste slogove jedan za drugim pa

10

proizvodi oblike poput ma-ma-ma.

Nereduplicirano brbljanje očekuje se oko osmog mjeseca, a dijete će tada početi proizvoditi kombinaciju slogova poput ma-ba. Ovi oblici i dalje nemaju značenje, pa ih ne smatramo riječima. Dakle, ako dijete proizvede ma-ma sa 6 mjeseci, to zasigurno ne znači da je dijete tada reklo riječ mama, odnosno kako to kolokvijalno kažemo „progovorilo“. Intenzivni razvoj fonologije i artikulacije (proizvodnje glasova) trajati će kroz cijelo predškolsko razdoblje.

Izražavanje i razumijevanje Pojavom prve riječi sa značenjem započinje period verbalne komunikacije. Jezični razvoj teče i u receptivnom (razvoj razumijevanja) i u ekspresivnom (razvoj izražavanja) smjeru, koji su međusobno ovisni. Razumijevanje prethodi izražavanju pa će tako dijete

ČASOPIS ZA RODITELJE prije pogledati u smjeru imenovane igračke nego što će ju samo imenovati. Izgovaranje prve riječi sa značenjem može se očekivati oko prvog rođendana. Važno je napomenuti kako je tempo kojim teče jezično-govorni razvoj individualan za svako dijete, pa će se kod neke djece prva riječ javiti ranije, a kod neke nešto kasnije. Najčešće će to biti riječi kojima obilježava članove obitelji poput mama ili tata, zatim riječ to kojom obilježava objekte, daj ili još kojom dijete traži. U tom će periodu dijete i onomatopejama označavati objekte. Dijete može samo početnim slogom naznačavati riječi, poput ma za mačku, ali to se i dalje broji kao prava riječ. U tom periodu također možete primijetiti kako se dijete tijekom igre „zapriča“ na nekom svom jeziku.

Dijete tada koristi „žargon“, odnosno igra se nizom slogova i intonacijom svoga materinskog jezika. Kao što ni opći djetetov razvoj ne teče linearno, tako se skokovitost uočava i u jezičnogovornom razvoju. Kad dijete usvoji oko 50 riječi, događa se skok koji nazivamo „leksički brzac“. To je termin koji označava naglo povećanje brzine usvajanja novih riječi, a događa s djetetovih godinu i pol. Osim što će ovaj događaj dovesti do većeg rječničkog znanja djeteta, on će pružiti mogućnost za kombiniranjem stečenih riječi u jednostavne fraze što omogućava daljnji gramatički razvoj. Razvoj sintakse, odnosno pravila slaganja riječi u rečenice i razvoj morfologije, odnosno tvorbe različitih oblika određene riječi, još će trajati i trajati. Paralelno se razvija i pragmatika te dijete steče znanja o načinu i pravilima uporabe jezika.

Dijete počinje sve više i više govoriti, a izričaji koje koristi postaju sve duži i složeniji. Rani jezično-govorni razvoj završava otprilike s krajem predškolskog razdoblja, iako se zapravo već između treće i četvrte godine očekuje da je dijete usvojilo osnovu materinskog jezika. To bi značilo da je ono usvojilo određeni broj riječi i ovladalo određenim gramatičkim pravilima kojima te riječi mijenja i kombinira te da su tada, upravo jezik i govor njegov prvi izbor za prenošenje poruka,

odnosno komunikaciju. Međutim, završetak predškolskog razdoblja ne označava i završetak jezičnoga razvoja. Jezične se vještine razvijaju dalje i kroz školsku dob, gdje se također javlja svladavanje složenijih jezičnih djelatnosti poput čitanja i pisanja. Jezična se znanja proširuju i usavršavaju i u kasnijim razdobljima, kroz adolescenciju i odraslu dob pa tako možemo reći da razvoj naših jezičnih vještina zapravo nema kraja, i da baš kao što poslovica kaže – čovjek uči dok je živ.

Teče li jezično-govorni razvoj uvijek tako glatko?

Nažalost, ne. Zbog različitih, više ili manje poznatih etiologija, u periodu komunikacijsko-jezično-govornoga razvoja kod dijela populacije javljaju se različiti komunikacijski i razvojni jezično-govorni poremećaji. Kašnjenje u jezično-govornom razvoju bit će obilježeno izostankom pojave prve riječi u očekivanom periodu, oskudnim rječnikom, kombiniranjem riječi u fraze i sl. Za oko polovicu ove djece to će značiti i kasnije odstupanje u jezičnom razvoju, pa zasigurno nije dobro slušati nestručne savjete okoline o tome kako su tako i druga djeca pa je kasnije bilo sve u redu ili „čekati pa vidjeti“.

Što učiniti?

Ako postoje sumnje na kašnjenje u jezično-govornom razvoju djeteta važno učiniti dobru razvojnu procjenu s naglaskom na rani jezični i komunikacijski razvoj. Rana dijagnostika osigurava i ranu intervenciju, koja zasigurno ima optimalan učinak. Odstupanja u artikulaciji nazivamo poremećajima izgovora i njih roditelji najlakše uočavaju. Do tri i pol godine dijete bi trebalo pravilno izgovarati većinu glasova izuzev s, z, ž, c, š, ž, l i lj, čije se distorzije toleriraju do četiri i pol godine, te č, ć, dž, đ i r koji pravilno trebaju biti razvijeni do pet i pol godina. Međutim, neki se izgovorni oblici glasova (poput npr. stražnjih verzija izgovora glasa /r/) ne toleriraju niti u jednoj dobi pa je važno

11

ove dobne okvire uzeti s oprezom. Također, poremećaji poput dječje govorne apraksije mogu se roditelju učiniti kao samo problem izgovora, pa nije dobro odlagati prvi logopedski pregled. Također, važno je utvrditi radi li se samo o poremećaju u fizičkom izvođenju glasova ili dijete ima teškoću s jezičnom reprezentacijom glasova, tj. fonološke teškoće.

Mucanje ili brzopletost poremećaji su tečnosti govora. Fiziološko mucanje označava zastajkivanje uslijed organiziranja jezično-govornog izričaja kod male djece i ne treba mu pridavati pozornost. Međutim, ako primijetite da vaše dijete počinje češće mucati i to vas počne opterećivati i brinuti, ne pokazujte zabrinutost pred njime i ne skrećite mu pozornost na to, već se obratite logopedu za savjet.

Posebne jezične teškoće termin je koji obilježava atipični jezični razvoj jezika kod djece koja u drugim područjima razvoja nemaju odstupanja. Takva djeca mogu imati siromašan rječnik ili koristiti iskrivljene forme riječi, često i nesustavno gramatički griješiti, izostavljati riječi i sl. Ova će djeca u predškolskoj dobi vrlo vjerojatno imati teškoće s razvojem predvještina čitanja i pisanja.

Je li svaka gramatička pogreška koju dijete čini znak jezičnog poremećaja?

Nije. Tipične gramatičke greške koje dijete sustavno tvori u određenoj dobi jednostavno su odraz razvoja, tj. učenja pravila. Ali uvijek je naglasak na dobi i načinu na koji dijete griješi. Pogrešno tvorena množina poput „konjovi“ nema istu težinu kod trogodišnjaka i šestogodišnjaka. Zato je uvijek važno kontaktirati stručnu osobu, u ovome slučaju logopeda, koji će provesti logopedsku dijagnostiku, a potom, po potrebi, usmjeravati daljnji komunikacijsko-jezično-govorni razvoj djeteta putem savjetovanja roditelja i terapije.

ČASOPIS ZA RODITELJE

ROÐENDAN U VRTIĆU Složiti ćete se s nama kako je rođendan jedan veliki dan za svako dijete, a slobodno možemo reći i najvažniji dan u godini za većinu djece. Ukoliko se vratite u svoje djetinjstvo sigurno će vam sjećanje na vaše proslave rođendana izmamiti osmijeh. Iako se je s godinama ponuda mogućnosti za proslavu rođendana uvelike proširila i danas uistinu možemo odabrati proslavu za svoje dijete razrađenu do najsitnijih detalja, a sve kako bismo na njihovim licima vidjeli ushićenje o kojem će govoriti dugo nakon same proslave, rođendan u vrtiću je svaki puta iznova nova avantura.

N

akon što su u dječje vrtiće uvedene zabrane donošenja i konzumacije torti i kolača, te raznih drugih namirnica, a osobito onih što sadrže različite vrste alergena, roditelji su se našli u problemu. Kako djetetu omogućiti da rođendan uistinu bude rođendan? Sitnice kojima će dijete počastiti prijatelje u vrtićkoj grupi najčešće su se donosile u običnim vrećicama, a rođendan se je slavio bez puhanja svjećica i bez ikakve torte. Sve dok na tržište nisu stigle torte od papira.

Torte od papira već nekoliko godina pravi su hit među djecom i nezamjenjiva stavka prilikom proslava rođendana u vrtićima. Odgovor na pitanje zašto je tome tako leži u činjenici kako je dječji rođendan nezamisliv bez pjesme i puhanja svjećice, a ukoliko torta u sebi sadržava i mali poklon dječjoj sreći nema kraja.

Maštovite torte od papira svojim su razigranim dizajnom osvojile djecu diljem Hrvatske, a mnogi odgojitelji

odahnuli su radi jednostavnosti njene upotrebe. Upravo su torte od papira ona karika koja je nedostajala u ogromnoj ponudi koju na policama trgovina možemo pronaći kada su u pitanju dječji rođendani. Njena praktičnost je ono što je svima nama roditeljima važno, ali ne zaboravite da i vrtići često nemaju prostora u hladnjaku za držanje prave torte te da se istodobno može poklopiti nekoliko rođendana i da osoblje ovakvo rješenje s radošću pozdravlja. Torta od papira neće se rastopiti niti

12

za vrijeme najviših temperatura. Pogodna je za sve uvjete, sve prostore za slavlje i sva godišnja doba, a to je nama roditeljima uistinu bitno.

Nakon što smo otkrili ovu mogućnost, prve godine ja kao mama kretivac, odvažila sam se sama napraviti kartonsku tortu. Koliko može biti teško napraviti 25 + 2 (tete) kutijica prema šabloni?

Iscrtaš, izrežeš, ukrasiš i sastaviš! Ništa teško i tri dana posla. Tri dana crtkanja, rezanja, pospremanja, otrnutih prstiju,

ČASOPIS ZA RODITELJE

nikad više. I na kraju, ta torta nije nimalo nalikovala onoj koju su druga djeca donosila. Kriške koje smo dobivali kući bile su urednije, ljepše napravljene, od čvršćeg kartona i sve jednake, a ono što je najvažnije ljepše oslikane. Na kraju priče, moja je torta poslužila svojoj svrsi. Doduše ispala je skuplja od četrdesetak kuna, koliko ova industrijska košta u dućanu, potrošila sam puno previše vremena i živaca, a konačno i naučila svoju lekciju. Nikada više u ovakvu avanturu! Rođendan za dijete, a i za većinu nas odraslih predstavlja najdraži dan u godini, zato treba veselu, nasmijanu i raspoloženu mamu. Odbacujem u buduće bilo kakvu pomisao za samostalnom izradom kartonske torte, dokle god istu mogu kupiti u marketu na polici rođendanskih potrepština. Isto savjetujem i vama, ako želite zadržati zdrav razum i dobro raspoloženje za rođendan svoga djeteta.

Idući smo rođendan ipak bili malo pametniji. Nekoliko dana prije proslave otišli smo skupa u trgovinu i moj slavljenik si je odabrao tortu koja se njemu najviše sviđa. Usput smo kupili sve one sitnice koje ćemo staviti unutra.

Odabrali smo za svaku kutijicu: balon, bombon, jedan prutić čokoladice i jednu lizalicu. Znam, previše šećera, ali jednom u godini je rođendan, a naš vrtić još nije uveo restrikcije po pitanju rođendanske trpeze. Nakon što smo stigli kući sjeli smo za stol i skupa sastavili i napunili kutijice. Cijelu tortu na kat sa svječicom u sredini omotali smo u prozirni celofan i veliku mašnu. Stvarno je bila lijepa i takvu ćemo tortu nositi svake godine.

Dan je to kada je dijete zvijezda, glavni glumac u svojoj predstavi!

Međutim prilikom odabira torti od papira za najdraži dan u godini vašeg djeteta obratite pažnju na nekoliko detalja:

ZA TORTE OD PAPIRA VE SVI ZNAJU, A DJECA IH OBOŽAVAJU

nje Najbolje rješe slave za vrtićke pro rođendana!

enje koje Kreativno rješ djeca vole dna je Svaka kriška je umećete ju ko kutijica u ćete sitnice kojima u ec dj iti el es uv us poklon Torta za sve, pl telja za svakog prija u na rođendan

specijalizirani proizvodi

SUPER CIJENA TORTI OD PAPIRA U SVIM INTERSPAR I SPAR TRGOVINAMA

za proslave dječjih rođendana

NA POLICAMA PARTY PROGRAMA

VELIKA TORTA (16 kriški) 49,99 MALA TORTA (12 kriški) 46,99 Za super rođendan u vrtiću!

Ukoliko tortu omotate ukrasnom vrpcom u njenoj ćete sredini dobiti prostor za umetanje svječice sa šiljastim završetkom. Umotajte sve u prozirni celofan i oduševite djecu na proslavi.

Proizvedene prema strogim standardima sigurnosti sa certificiranim materijalima i bojama sigurnim za djecu.

Pratite nas na našoj facebook stranici: TORTI-torta od papira za sretan rođendan

◆ Je li torta od papira napravljena od sigurnih materijala? Ne zaboravite kako, iako torte nisu jestive, ipak podsjećaju na torte. Stoga birajte one koje su izrađene od tvrdog kartona (minimalno 300 gr) kako dijete ne bi bilo u sranju odgristi i progutati njen komad. ◆ Jesu li boje i materijali od kojih je napravljena sigurni za djecu? Birajte torte izrađene s prehrambenim bojama i materijalima na bazi vode. Takve torte neće naštetiti djetetu ukoliko ih nehotice stavi u usta. Ovo osobito vrijedi kod mlađe djece jasličke dobi. Obratite pažnju na ovu stavku prije nabavke torte

13

Naše proizvode nabavite na sljede im prodajnim mjestima:

za svog malog slavljenika, pored mogućnosti da netko od djece stavi krišku u usta, ne zaboravite kako u kutijice ipak ide hrana. ◆ Birajte torte od kartona čvršće konstrukcije kako bi svaka kriška uistinu ostala poklon svakom djetetu na rođendanu.

U mnoštvu ponude za dječje rođendane koja se nudi na policama party programa, najviše od svega nas je oduševilo što su torte od papira pronašle svoje mjesto i olakšale nama roditeljima pripremu i organizaciju rođendana u vrtiću.

hlebilale.com

Plazma šarlota SASTOJCI:

PRIPREMA:

BISKVIT • 150 g šećera • 85 g brašna • 40 g kakaa • 1/2 žličice praška za pecivo • 1/2 žličice sode bikarbone • prstohvat soli • 1 jaje • 90 ml mlijeka • 3 velike žlice ulja • 1 velika žlica ekstrakta od vanilije • 90 ml kipuće vode

Uključite pećnicu na 180°C. U jednu posudu sipajte suhe sastojke za biskvit i promiješajte. U drugoj posudi razbijte jaje, a zatim dodajte mlijeko, ulje, ekstrakt vanilije i suhe sastojke za biskvit i sve dobro promiješajte s mikserom.

U dobivenu smjesu ulijte kipuću vodu i nastavite miješati dok se svi sastojci dobro ne promiješaju.

MUS • 180 g šlaga u prahu (već zaslađenog) • 200 g Plazma Mljevene • 200 g čokolade za kuhanje DEKORACIJA • 220 g Plazme • svježe jagode

Dno i rubove kalupa za tortu obložite papirom za pečenje i u njega izlijte smjesu za biskvit. Ubacite u zagrijanu pećnicu i pecite 40 minuta. Kada je biskvit pečen (provjerite s čačkalicom) izvadite ga iz pećnice i ostavite da se ohladi u kalupu.

Otopite crnu čokoladu na pari i ostavite je da se ohladi do sobne temperature, pazeći da se ne ohladi previše kako se ne bi ponovno stisnula. Umutite šlag prema uputstvu s vrećice i dodajte mu otopljenu crnu čokoladu, a zatim i šećer i Plazma Mljevenu i sve lijepo promiješajte žlicom kako bi se sjedinilo.

Doradite slatkoću po potrebi, a zatim dobivenu smjesu stavite u hladnjak na kratko kako bi se stisnula.

Ohlađeni biskvit izvadite iz kalupa, a kalup obložite prozirnom folijom. Uz rub kalupa uspravno poredajte Plazmu. Biskvit presijecite po dužini kako biste dobili dvije kore iste debljine, a zatim ih obrežite u krug kako biste im promjer smanjili za po 1 cm (Plazma mora stati između ruba kalupa i biskvita). Stavite jednu koru u kalup, a zatim dodajte polovinu ohlađenog musa. Stavite drugu koru, nanesite ostatak musa i sve dobro poravnajte žlicom. Obavezno ostavite prazan prostor između musa i vrha Plazme od približno 5 cm. Tortu stavite u hladnjak na 3-4 h da se sasvim stisne.

Skinite rubove kalupa i tortu pažljivo prebacite na stalak za služenje, a zatim lagano izvucite foliju. Operite svježe jagode, dobro ih osušite, a zatim ih poredajte po gornjoj površini torte.

Plazma Cheesecake SASTOJCI: PODLOGA • 180g maslaca • 300g Plazma Mljevene • 5 žlica mlijeka BIJELA KREMA • 500ml vrhnja za šlag • 1 kremfix • 450g mascarpone ili svježeg kravljeg sira • 1 vanilin šećer

• 220g šećera u prahu • 1 želatina • 50ml vode (za želatinu) VOĆNA KREMA • 450g crvenog voća (maline, borovnice, kupine) • 100ml vode • 4 žlice šećera • 1 želatina • 50ml vode (za želatinu)

PRIPREMA: Stavite voće, vodu i šećer u jednu posudu te kuhajte 10 minuta. U posebnoj posudi prelijte želatinu vodom i ostavite da nabubri. Zatim ju malo zagrijte na vatri kako bi se rastopila (pazite da ne provrije) i u nju dodajte voće koje ste prethodno skinuli sa vatre te sve dobro promiješajte. Ostavite voćnu kremu da se ohladi. Otopite maslac i umutite ga sa Plazma Mljevenom i mlijekom.

Dobivenu smjesu prstima utisnite u okrugli kalup (promjera oko 25cm). Pazite samo da je ravnomjerno rasporedite kako bi vam podloga bila jednake debljine.

Kalup s podlogom ostavite u frižideru da se stisne dok pripremate bijelu kremu. Umutite vrhnje za šlag, dodajte kremfix, a zatim mascarpone ili svježi kravlji sir, vanilin šećer i šećer u prahu te sve promiješajte. U posebnoj posudi prelijte želatinu vodom i ostavite da nabubri.

Zagrijte ju na vatri kako bi se rastopila (pazite da ne provrije), a zatim ju polako dodajte u umućeno vrhnje za šlag i sve dobro pomiješajte. Prelijte bijelu kremu preko podloge od Plazma Mljevene. Na kraju lagano prelijte voćnu kremu koju ste prethodno ohladili. Cheesecake stavite u frižider da odstoji 6-8h. Nakon što se stisne, skinite kalup.

Plazma torta SASTOJCI: • 600 gr Plazma Mljevene • 250 gr maslaca • 150 gr suhog grožđa / sušenih brusnica • 150 gr sjeckanih lješnjaka • 2 dl soka od naranče • 200 gr šećera u prahu • 100 gr čokolade za kuhanje

PRIPREMA: Izvadite maslac iz hladnjaka i ostavite ga da se ugrije na sobnoj temperaturi. Zatim ga umutite sa šećerom u prahu. Dodajte Plazma Mljevenu, sok od naranče, suho grožđe/ sušene brusnice i sjeckane lješnjake. Miješajte dok ne dobijete kompaktnu masu koju možete staviti na tacnu i oblikovati rukama u željeni oblik (krug, pravokutnik). Na laganoj vatri rastopite čokoladu za kuhanje i prelijte je preko prethodno oblikovane torte tako da formira glazuru. Tortu stavite u hladnjak na par sati kako bi se ohladila.

ČASOPIS ZA RODITELJE

RANO UČENJE STRANOG JEZIKA Obzirom da smo na početku pedagoške godine kada većina roditelja razmišlja koju aktivnost priuštiti djetetu, voljeli bismo vam prije svega kratko odgovoriti na ovo pitanje, odaberite onu aktivnost u kojoj se dijete najugodnije osjeća. Iako je ponuda aktivnosti u današnje vrijeme poprilično raznovrsna, mi ćemo danas skrenuti pažnju naših čitatelja na rano učenje stranih jezika i zašto je ono važno i dobro?

N

o, prije nego započnemo temu o učenju stranog jezika u ranoj dječjoj dobi, voljeli bismo naglasiti kako je svaka aktivnost, koju vaše dijete redovno pohađa, dobra radi razvoja raznih kompetencija i pozitivnih navika koje su uključene u sadržaj dolaženja u tjednom ritmu. Odlaženje djeteta na redovnu tjednu aktivnost svakako je produktivnije i bolje nego provođenje popodneva u jednoličnoj kućnoj rutini, osobito u zimskim mjesecima kada je dan kratak, a vremenske prilike ne dopuštaju dulji boravak na zraku.

Prednosti ranog učenja stranog jezika Poznato je kako djeca u ranoj dobi s lakoćom i nevjerojatnom brzinom usvajaju nove pojmove i uče s velikom radošću. Upravo je ovo razlog zašto djeca koja su uključena u rani program učenja stranih jezika, već u školskoj dobi, tim jezikom suvereno vladaju. No, nije ovladavanje i ranije služenje stranim jezikom jedina prednost uključivanja djeteta u neki od programa učenja. Ranim učenjem stranog jezika potičemo i razne mogućnosti razvoja djeteta. Dijete koje pohađa rani jezični program bolje razvija sposobnost slušanja i usvajanja novih pojmova, vježba koncentraciju i pažnju, otvara se prema komunikaciji i stječe bolje razumijevanje. Rano učenje stranog jezika može djetetu pomoći i u

socijalnom zbližavanju s okolinom, ali i stvaranju samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. Dijete kroz redovne polaske na rani jezični program komunicira sa svojim prijateljima i učiteljicom na dvojezičnom osnovu usvajajući prvo osnovne pojmove, da bi kasnije od njih sastavljalo svoje prve rečenice na stranom jeziku. Na taj način dijete jača samopouzdanje i otklanja potencijalni sram od progovaranja stranog jezika, koji bi se mogao dogoditi u kasnijoj dobi.

movi higijene, vrlo je poticajno ovakvu vrstu učenja prilagoditi vježbi pranja ručica na samom satu. Kroz ovakve vrste stimulacija pored usvajanja vokaulara, kod djeteta jačamo motoriku te potičemo taktilni razvoj.

Djeca prirodno vole glazbu i izražavanje kroz ples i pjesmu, stoga je ova vrsta upoznavanja djeteta sa stranim jezikom pozitivna praksa kuju valja implementirati u svaki sat, kako on ne mi bio djetetu predug i monoton.

Usvajanje stranog jezika kod djece u ranoj dobi povezano je s učenjem materinjeg jezika tijekom faze progovaranja, jer je neurofiziološki mehanizam za učenje govora još uvijek izražen. Upravo zato djeca u ranijoj dobi spontano i bez puno muke usvajaju strani jezik i njegove pojmove.

Kroz poticajne poruke dijete će sasvim sigurno brže i lakše ovladati pojmovima, a samim time i sposobnošću da te pojmove verbalizira na materijnjem i stranom jeziku. Učenje pojmova uvijek je lakše ukoliko ga djeci približimo kroz slikovne materijale, primjerice kroz igru memory s velikim karticama.

Na ovaj način svaki puta kada dijete okrene pojam na kartici, drugo dijete dobiva priliku da kaže koji se pojam na njoj nalazi.

Dječji mozak prima i obrađuje informacije osjetilima, stoga je, za dobro napredovanje i usvajanje pojmova, važno da se program jezičnog učenja odvija kroz igru, audio materijale i poticajno okruženje. Svako id navedenih faktora pozitivno će utjecati na razvoj djeteta, ali i ukloniti kod djeteta moguće otpore prema pojedinim stvarima i situacijama. Primjerice ukoliko se usvajaju poj-

Učenje u ranoj dobi provodi se kroz program koji kod djeteta potiče eksperimentiranje i istraživanje te doživljavanje svakodnevnih situacija kroz igru osjetilima vida, sluha i dodira. Ovakav pristup otklanja mogućnost nezainteresiranosti djeteta za program te potencijalne dosade, koja bi na satu mogla izazvati djetetovu nervozu i ometeno usvajanje gradiva.

Pozitivan princip jezičnog rada s djecom

16

ČASOPIS ZA RODITELJE

Kada započeti s ranim učenjem stranog jezika?

Dobna granica za početak učenja stranog jezika nije određena. Postoje programi koji uključuju bebe od šest mjeseci. Ipak, naša je subjektivna preporuka kako bi bilo korisno da dijete ovlada osnovnim pojmovima materinjeg jezika prije uključivanja u program učenja stranog jezika.

Uključivanje djeteta u rani program učenja stranog jezika pozitivno će utjecati na razvoj koncentracije i pažnje, što će djetetu znatno olakšati kasniji polazak u školu i praćenje nastave. Usvajanje stranog jezika od najranije dobi povezano je s jačanjem jezičnih i komunikacijskih vještina, a izvrsno utječe i na djetetov kognitivni razvoj, razvoj koncentracije i vještine slušanja. Pored navedenog kroz učenje stranog jezika dijete će steći i interkulturalne kompetencije, te upoznati drugačije kulture i običaje s kojima se drugačije možda još dugo ne bi susreo. Bilo bi dobro da dijete i u kasnijoj dobi nastavi učiti odabran jezik, no kasnije se prema potrebi u djetetovu rutinu može uključiti dodatni program učenja novog jezika, primjerice polaskom u školu.

17

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

18

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

19

ČASOPIS ZA RODITELJE

KAKO ZNATI JEDE LI DIJETE DOVOLJNO I KVALITETNO? Piše: Tatjana Lesar, dr.med, spec.pedijatar, uži spec.ped.gastroenterologije

Mlada je obitelj nakon slatkog iščekivanja dočekala svoju bebicu. Dobili su upute o dojenju na zahtjev. Čini se jednostavno, zar ne? No, u glavama roditelja ima sto pitanja: Imam li dovoljno mlijeka? Da li je moje mlijeko dobro? Kako znam da dijete dovoljno jede?

M

ajčino mlijeko je jedinstvena i najbolja hrana za dijete u prvoj godini života. Sastav majčinog mlijeka je optimalan i u potpunosti prilagođen potrebama novorođenčeta i dojenčeta. Hranjivo je i lako probavljivo te u potpunosti zadovoljava sve potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života.

No, koliko kod zvučalo jednostavno, roditelji su često zabrinuti. Razloga za brigu nema ukoliko dijete napreduje na tjelesnoj masi i doima se zadovoljno. Ukoliko je dijete nezadovoljno, plačljivo ili stalno spava potrebno je provjeriti koliki je prirast na tjelesnoj masi. Razni su uzroci otežanog hranjenja i posljedično tome nedostatnog prirasta na tjelesnoj masi. Najčešće je samo potrebno „preživjeti“ period prilagodbe nakon kojeg će dijete mirno jesti, a majci će se u ritmu dojenja stvarati mlijeko.

No, dijete se može otežano hraniti i zato što je uspavano od žutice, bolesno ili ima alergiju na proteine kravljeg mlijeka. Ako dijete ne napreduje potrebno je konzultirati nadležnog liječnika koji će napraviti potrebnu obradu i dati savjete. Ponekad majka ne može dojiti zbog bolesti i lijekova koje uzima. Jedina hrana koja može zamijeniti majčino mlijeko je adaptirani dojenački pripravak.

Nakon mjeseca punog brige i prilagodbe na novog člana obitelji vrijeme je za prvi sistematski pregled. Prirast na tjelesnoj masi odličan. Dijete zadovoljno i prema riječima liječnika lijepo se razvija. Preporučeno je nastaviti do-

jiti uz nastavak praćenja rasta i razvoja kod nadležnog liječnika.

U tim slučajevima neophodno je učiniti dodatne pretrage.

Periodički sistematski pregledi najbolji su vid praćenja rasta i razvoja. Dijete se pregledava po svim organskim sustavima, učine se sva mjerenja, sagledaju razvojni elementi, a ponekad izrade i osnovni laboratorijski nalazi kojima se procjenjuje ima li anemije ili nekih drugih deficita vitamina ili minerala. Sistematski pregledi su učestaliji u onim razdobljima koja su karakterizirana intenzivnijim rastom i razvojem (dojenaštvo i pubertet).

Ponekad rast i tjelesni razvoj ne idu u skladu s očekivanim.

Parametri po kojima se prati rast djeteta su tjelesna masa (TM), tjelesna visina (TV), opseg glave (OG), a u nekim situacijama procjenjuje se i potkožno masno tkivo, kao i indeks tjelesne mase (ITM) u djece starije od dvije godine. Koriste se centilne krivulje rasta uz pomoć kojih se procjenjuje da li se dijete razvija u okviru normalnih varijacija (5 do 95 centila) i je li dinamika rasta kroz vrijeme dobra.

20

Prate se tjelesni, psihički (kognitivni i emocionalni) te socijalni razvoj.

Procjenjuje se da li dijete u određenoj

ČASOPIS ZA RODITELJE dobi ostvaruje ono što je za tu dob očekivano i kako se prilagođava okolini, uz dozvoljena fiziološka odstupanja.

Provjerava se sazrijevanje grube i fine motoričke funkcije, razvoj zubi, a kasnije i spolni razvoj. Prati se kako dijete intelektualno napreduje, tj. kakvo je razumijevanje u ranoj dobi, sposobnost učenja, usvajanja i primjene naučenog.

Emocionalno reagiranje djeteta obzirom na određene situacije, razvoj kontrole vlastitih emocija i razumijevanje tuđih također se procjenjuje pri svakom pregledu.

Socijalni razvoj podrazumijeva komunikaciju s okolinom uključujući zainteresiranost za igru i sudjelovanje u njoj, komunikaciju s ljudima, razvoj govora, pažnje i koncentracije te sposobnost prilagođavanja novim okolnostima.

Prema preporukama europskog pedijatrijskog gastroenterološkog društva (ESPGHAN) dojenje se preporuča nastaviti do kraja prve godine života, ali uz postupno uvođenje drugih namirnica, budući da iza 6. mjeseca samo mlijeko više nije dovoljno. Najbolje vrijeme za uvođenje dohrane je između navršenog 4. i 6. mjeseca života kako za dojenu, tako i za nedojenu djecu.

Salvit Apetit je tekući dodatak prehrani sa šećerom.

Vitamini B3, B2, B6, B12 i biotin doprinose normalnom metabolizmu stvaranja energije te smanjenju umora i iscrpljenosti. Biotin doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata. Tiamin doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije.

Uvođenje dohrane ponovo je period kada je u neke djece potreban dodatni trud kako bi prihvatili nove okuse i teksture. U ovom periodu manji broj djece razvije jedan od ranih poremećaja hranjenja pa postaju jako izbirljiva, ne žele žvakati i gutati, prihvaćaju samo hranu određene boje, oblika i teksture. U tom slučaju često je potrebna intervencija stručnjaka koji će provesti „terapijsko hranjenje“ koje obuhvaća edukaciju roditelja o pristupu djetetu s poteškoćama hranjenja prema specifičnom problemu, savladavanje problema izbirljivosti u jelovniku, navikavanje na nove okuse i teksture hrane i normaliziranje taktilne osjetljivosti, povećanje svjesnosti oralnih mehanizama, provođenje vježbi stimulacija mišića za žvakanje uz korištenje “Talk tools” pomagala te poboljšanje samih vještina hranjenja.

SAL-ADV-APETIT-PAT1/01-RH/18_09_2019

S navršenih godinu dana, majčino mlijeko je i dalje dobar izbor uz prehranu raznim namirnicama, no treba voditi računa o tome da tada majčino mlijeko nije dominanta hrana. Naime, potreba za mlijekom u toj dobi nije veća od 3-5 dcl zbog čega se preporuča provoditi raznovrsna prehrana prema piramidi zdrave prehrane. U današnje vrijeme sve je više djece prekomjerne tjelesne mase zbog čega se stalno naglašava koliko je važno provoditi uravnoteženu prehranu uz poticanje tjelesne aktivnosti već od najranije dobi. Ukoliko je vaše dijete jako izbirljivo i slabije napreduje na tjelesnoj masi ili imate dijete koje je prekomjerne tjelesne mase potražite pomoć na vrijeme. Uz trodnevno vođenje dnevnika na osnovu kojeg se izračunava unos kalorija te makro i mikronutrijenata lakše je izregulirati prehranu te spriječiti razvoj mogućih posljedica kako bi vaše dijete bilo zdravo i sretno.

Kada birate vitamine za vašu djecu, izaberite Salvit!

SAMO U LJEKARNAMA, info@salvushealth.com

Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.

MÜESLIM,DAKLE JEDEM KVALITETNO I FINO!

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

22

23

ČASOPIS ZA RODITELJE

Preduhitrimo prehladu

K

iša, vjetar, niske temperature s jedne strane i boravak u zatvorenim prostorijama ispunjenim suhim zrakom i mnoštvom prijatelja iz vrtića s druge strane pogoduju širenju infekcije dišnih puteva, koje često nazivamo jednim imenom – prehlada. No nije svaka prehlada ista, ovisi o tome da li je uzročnik virus ili bakterija i koji je organ njome zahvaćen. Ovisno o uzročniku treba prilagoditi i terapiju liječenja. Kod utvrđivanja kliničke slike prilikom prehlade, svakako je jako važna dob malog bolesnika, jer iako se kod starijeg i otpornijeg djeteta ona može manifestirati laganim curenjem iz nosa, sasvim obična prehlada kod dojenčeta može izazvati ozbiljniju kliničku sliku, pa čak i zahtijevati bolničko liječenje. Zato budite oprezni već prilikom prvih simptoma i ne ustručavajte se posjetiti liječnika.

Roditeljima, osobito vrtićke djece, sezone prehlade i gripe zadaju prave glavobolje. Kod neke se djece prehlade događaju češće i manifestiraju jačim simptomima, a samim time i otpornost organizma slabi, pa je dijete, iako se čini zdravo, podložnije daljnjim infekcijama.

Svi znamo da je jedinstven savjet za prevenciju od prehlade, izbjegavanje dodira sa zaraženim osobama, međutim da li je to provedivo? U većini slučajeva nije, pogotovo ukoliko dijete boravi u vrtićkoj skupini, gdje su zaraze ove vrste gotovo pa neizbježne. Djeca u igri ulaze u prisan kontakt i igraju se istim igračkama. Ponekad se čini da je zaraza neminovna.

Kako prevenirati prehladu ili barem ublažiti njene simtome?

PRAVILNA PREHRANA Pravilna i raznovrsna prehrana, kod djece i odraslih, utječe na jačanje otpornosti organizma na vanjske utjecaje. Zdrava i uravnotežena prehrana pored značajne važnosti koju pruža cjelokupnom organizmu, ima veliki utjecaj na imunitet, te na podložnost bolestima jednako kao i jačini simptoma.

HIGIJENSKE NAVIKE Infekcije gornjih dišnih puteva šire se kapljičnim putem, ali se prenose i rukama. Često pranje ruku uvelike može pomoći u sprječavanju razvoja virusa i bakterija,

posebice kod manje djece koja dodirom istražuju svijet oko sebe.

Jednako tako dijete koje boravi u prostoru koji se previše često čisti, nije izloženo mikroorganizmima koji prirodno obitavaju u našem okolišu i jednako tako ne stječe otpornost na njih. Rezultat tome je slabija otpornist organizma i češće poboljevanje. Živite u čistom domu, ali ne i sterilnom, na taj ćete način imati više vremena i djeca će vam biti otpornija.

POBRINIMO SE DA DJECA DOVOLJNO SPAVAJU Iako nam se često čini kako djeca imaju mnogo energije i nikada nisu umorna, istina je upravo suprotna. Djeci je potreban odmor i dnevni, a posebno onaj cjelonoćni. Osigurajte djetetu dovoljno sna kako bi organizam osigurao potrebnu energiju za novi dan, ali i za jačanje otpornosti organizma. Adekvatan odmor pored psihofizičkog razvoja djeteta osigurava i bolju otpornost organizma. Važno je napomenuti kako je svima nama za kvalitetan san potrebno nekoliko preduvjeta: prozračite sobu, osigurajte dodatnu vlažnost zraka tijekom noći, smanjite grijanje kako u sobi ne bi bilo prevruće, okupajte dijete (i operite zubiće), pročitajte mu priču i pošaljite ga na zasluženi noćni odmor.

OSIGURAJTE ZDRAVU KLIMU U PROSTORIJAMA U KOJIMA OBITAVATE Tijekom zimskih mjeseci najviše vremena provodimo u zatvorenim prostorijama. U toplini vlastitog doma niti ne slutimo kako zagrijani zrak koji udišemo nepovoljno djeluje na naše dišne puteve. Pretjeranim zagrijavanjanjem gubi se vlažnost u zraku, što dalje rezultira nadraživanjem dišnih puteva i povećanoj podložnosti infekcijama. Već smo naveli kako je vrlo važno svakodnevno prozračivati prostorije u kojima boravimo, svjež zrak otjerati će mikroorganizme iz prostora i stvoriti preduvjete za zdraviji boravak u zatvorenom. Također je nužno dodatno ovlaživati zrak. Ovlaživanje zraka može se provoditi putem za to namjenjenih uređaja ili jednostavnom instalacijom staklene ili glinene posudice s vodom na radijatore. Ukoliko u posudice ukapate po nekoliko kapi eteričnih ulja,

24

pored toga što će vam dom lijepo mirisati, neka eterična će ulja djelovati antivirusno. Prilagodite mjesta na koja ćete staviti posudice i pripazite da se nalaze van dohvata nestašnih dječjih ručica.

OBLAČENJE Iako nam se u zimskim mjesecima čini kako nam je uvijek hladno, prilikom boravka u zatvorenim prostorijama važno je ne pretoplo oblačiti djecu. Djeca su vrlo aktivna i ukoliko su predebelo obučena pregrijavaju se i znoje, te su podložnija prehladama. Tijekom boravka u zatvorenom prostoru, temperatura ne bi trebala prelaziti 22,5 stupnja celzijusevih, a djecu je dovoljno slojevito i udobno obući, te pri tome koristiti prirodne materijale u kojima će se udobno osjećati i koji ih neće sputavati u igri i istraživanju.

BORAVAK NA ZRAKU Boravak na zraku nije važan samo za djecu, važan je i za nas odrasle. Nije važno koliko je hladno, pola sada boravka na zraku i u najhladnijim uvjetima ima višestruke pozitivne učinke na naš organizam. Jednako kao što sebe oblačite slojevito tijekom hladnih zimskih mjeseci, jednako tako je važno oblačiti djecu. Nekoliko teških i debelih odjevnih predmeta neće dodatno ugrijati dijete već će mu onemogućiti kretanje, te će ono trošiti više energije, pojačano se znojiti, a znamo kako znojenje na hladnoći može vrlo lako uzrokovati prehladu. Obucite djete slojevito, a dodatno ga zaštitite kapom, šalom, rukavicama i toplim čizmicama.

Uživajte svakodnevno u zajedničkoj igri na zraku. Svjež će zrak povoljno djelovati na dišne puteve i ojačati otpornost organizma. Organizam koji redovito vježba, boravi na svježem zraku i održava kondiciju na zadovoljavajućoj razini lakše podnosi bolesti.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Dvostruka zaš tita za vaš e najmlađe.

Paket imunitet

ZA PET

Kada birate vitamine za vašu djecu, izaberite Salvit!

SAMO U SAMO U LJEKARNAMA, info@salvushealth.com

Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.

25

SAL-ADV-BG-PAT1/15-RH/18_09_2019

*Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava

ČASOPIS ZA RODITELJE

PRVI SPORT – koji sport izabrati za dijete vrtićke dobi?

Piše: Lana Novota, mag, kineziolog

Današnja djeca mogu s pravom očekivati da će doživjeti 70, 80, 90 ili više godina jer se životni vijek produljio, međutim kvaliteta života je sve lošija. Najdeblja smo generacija u povijesti čovječanstva, a alarmantno je da ta brojka iz dana u dan raste. Pretilost i „ne biti u formi“ je indirektan uzrok mnogih ozbiljnih bolesti poput zloćudnih tumora, srčanih bolesti i dijabetesa, kao i ozbiljnih društvenih i duševnih problema.

Z

drave navike i aktivan način života usvaja se od najranije dobi. Mi kao roditelji smo ti koje djeca oponašaju i primjerom od nas uče. Cilj nije stvoriti profesionalne sportaše nego naučiti djecu da prihvate zdrave prehrambene navike i aktivan način života kao sastavni dio života.

Djeca su prirodno aktivna i jedva čekaju priliku da budu aktivna. Oni kroz aktivnost uče o svijetu oko sebe i iskorištavaju svaku priliku da trče, skaču, vrte se i penju. Izazovi današnjice i tehnologija nametnuti od strane odraslih „vuku“ ih na sjedenje i mirovanje. Biti tjelesno aktivan i njegovati aktivan način života ne znači samo bavljenje organiziranim sportom, nego zajedničke igre s vršnjacima ili odraslim osobama, odlazak do trgovine pješice i slične aktivnosti. Idealno bi bilo kad bi dijete bilo uključenu u obje vrste aktivnosti.

Aktivna djeca imaju više samopouzdanja, okretnija su i spretnija i rjeđe pretila od djece koja nisu aktivna. Fizički aktivna djeca stvaraju mišićno tkivo, troše više energije i, baš kao i odrasli, tako se rješavaju stresa. U kasnijoj dobi navika za fizičkom aktivnosti je izlaz u fazi kada bi dijete moglo prekomjerno sjediti pred računalom ili televizorom. Važna karika u stvaranju zdravog i aktivnog djeteta ste i vi kao roditelji ili odgojitelji.

Kao roditelj možete organizirati obiteljski aktivno provođenje vremena, koja će osim fizičke dobrobiti imati i pozitivan utjecaj na vaš odnos s djetetom.

PREDNOSTI AKTIVNOG NAČINA ŽIVOTA ZA VAŠE DIJETE 1. Stvaranje mišićne mase i jačih kostiju 2. Kontrolirana količina potkožnog masnog tkiva 3. Prevencija od pretilosti i debljine 4. Prevencija dijabetesa tipa II 5. Prevencija kardiovaskularnih bolesti 6. Prevencija malignih bolesti 7. Kontrola krvnog tlaka i količine kolesterola u krvi 8. Više samopouzdanja 9. Veće šanse za uspjeh u životu

26

BIRANJE ORGANIZIRANIH KINEZIOLOŠIH AKTIVNOSTI – UVOĐENJE DJETETA U SPORT Usmjeravanje djeteta u organizirane kineziološke aktivnosti preporučuje se već u vrtićkoj dobi, u dobi od djetetove treće i četvrte godine. Iznimno je važno da se bave sportom jer tako stvaraju zdrave navike od najranije dobi, ali nikako dijete ne treba usmjeravati u kineziološke aktivnosti koje obuhvaćaju jednostrano i strogo usmjerene oblike kretanja, odnosno ne preporuča se usmjeravanje u pojedine sportove.

Redovita tjelovježba pomaže rastu, izgradnji mišićne mase, razvoju kostiju te razvoju važnih motoričkih vještina od kojih se neke najviše razvijaju u vrtićkoj dobi i nije ih moguće razvijati toliko značajno u starijoj dobi. Možda se pitate kad je dijete dovoljno staro da se počne baviti organiziranom kineziološkom

ČASOPIS ZA RODITELJE kasnijoj školskoj dobi, a time i postizanje boljih rezultata u određenom sportu.

Osnovne motoričke sposobnosti koje se mogu razvijati kod djece vrtićke dobi su : koordinacija, ravnoteža, opća preciznost, opća snaga, opća izdržljivost, fleksibilnost, brzina reakcije na zvučne i vizualne podražaje (Izvor: Boris Neljak – Kineziološka metodika u predškolskom odgoju).

Potrebno je voditi računa o takozvanim senzibilnim zonama razvoja sposobnosti, odnosno o sposobnostima djeteta koje su za svoj razvoj definirane sazrijevanjem različitih organskih sustava.

aktivnosti ili ste mišljenja da organizirana fizička aktivnost u vrtićkoj dobi izgleda samo kao razbibriga i igra. Stručnjaci kineziolozi su educirane osobe koje znaju organizirati, izabrati aktivnosti i što je još važnije prilagoditi te aktivnosti djetetu vrtićke dobi da bi izabrani sadržaji imali najbolji efekt na dijete.

U dobi od treće do šeste ili sedme godine djeca su doslovno mali zvrkovi koji ne mogu biti na jednom mjestu. Djeca vrtićke dobi bi svakog dana trebala imati minimalno 30 do 60 minuta organizirane fizičke aktivnosti. To su igre kineziološkog karaktera u vrtiću, na igralištu ili u sportskoj dvorani. U usporedbi s preporukom da maksimalno mogu kroz cijeli dan sjediti 60 minuta izvodeći aktivnosti kao što su crtanje, slikanje, slaganje slagalica, kockica i slično, zaključujemo da se djeca vrtićke dobi kvalitetnije razvijaju kroz kretanje.

Mnogi roditelji žure svoje dijete upisati u sportski klub i momčadske sportove. Kod toga treba biti posebno oprezan i osim sporta uvijek birati trenera i sam način rada i razmišljanja trenera neovisno o tome o kojem se sportu radi. Kod djece vrtićke dobi nemoguće je razvijati određenu sposobnost dok dijete nije biotički zrelo. Iz tog razloga za žurbu s upisom u sportske klubove, a posebno u momčadske sportove, nema.

Djeca vrtićke dobi da bi razvila motoričke sposobnosti u skladu sa svojom dobi moraju prakticirati osnovna motorička gibanja od kojih su značajnija: puzanja, hodanja, trčanja, penjanja, skakanja, dizanja i nošenja, bacanja i hvatanja. Ti motorički obrasci i sposobnosti su temelj za sve sportove u

27

Razvoj koordinacije je među svim motoričkim sposobnostima najznačajnija sposobnost na koju se nadovezuju mnoge sposobnosti. Međutim, sve ove sposobnosti se ne razvijaju zasebno već integrirano, kroz splet osmišljenih, ciljano usmjerenih i raznovrsnih kinezioloških aktivnosti.

SPORTOVI KOJI SE PREPORUČUJU U VRTIĆKOJ DOBI Sportovi koji su primjereni vrtićkoj dobi su gimnastika, plivanje, plesovi i neki borilački sportovi, primjerice taekwondo. Univerzalne

ČASOPIS ZA RODITELJE sportske škole pružaju najobuhvatniji utjecaj na motoričke sposobnosti za djecu vrtićke dobi. Raznovrsnost sadržaja koji su u opisu univerzalnih sportskih škola daje najobuhvatniji utjecaj na lokomotorni sustav djeteta i ispunjava sve uvjete za pravilan razvoj.

Izrazito jednostrani i momčadski sportovi se ne preporučuju barem do djetetove osme godine života. Osim što djeca ne mogu shvatiti taktičke zahtjeve i zamisli momčadskog sporta, jednostrani sportovi loše djeluju na razvoj lokomotornog sustava. Česti su slučajevi iz prakse da djeca koja su prerano usmjerena u jednostrani sport do svoje 12 godine razvijaju funkcionalna loša i nepravilna držanja. To se događa zbog pretjerane upotrebe jedne strane tijela.

Forsiranje nekih stereotipa koje nalazimo kod profesionalnih sportaša također loše utječu na djecu, potrebno je sportu pristupati s aspekta zdravlja i zabave i tako graditi pozitivnu sliku prema kretanju kod djeteta.

AKTIVNOSTI I KRETANJA KOJA SU NUŽNA ZA PRAVILAN RAZVOJ LOKOMOTORNOG SUSTAVA DJETETA VRTIĆKE DOBI 1. Pokreti rukama i nogama 2. Upotreba raznovrsnih rekvizita i njihovo manipuliranje rukama i nogama 3. Okretanje oko svoje osi (kolutanje, prevrtanje, rolanje i sl.)

4. Skokovi i doskoci 5. Penjanja i silaženja 6. Hodanja i trčanja

ISTRAŽIVANJA I USMJERENA FIZIČKA AKTIVNOST KOD VRTIĆKE DOBI Rezultati istraživanja pokazuju da djeca koja su uključena u usmjerene sportske aktivnosti postižu bolje uspjehe u školi.

Veliko istraživanje na uzorku od 2 038 – ero djece pokazalo je značajnu korelaciju između motoričke sposobnosti, mišićne snage i kardiorespiratornih mo-

gućnosti i uspjeha u školi. Kod djeteta vrtićke dobi motorički razvoj je presudan jer tako dijete uči o svijetu oko sebe i o sebi. Dijete kroz pokret i igru razvija svoje kognitivne sposobnosti.

U organizaciji Udruge „SM SPORT“ provedeno je istraživanje u Dječjim vrtićima Livada i Suncokret iz Ivanić Grada.

Cilj istraživanja bila je usporedba pažnje u izvođenju motoričkih znanja i sposobnosti između djece koja su vježbala u jutarnjim satima, prije podnevnog odmora, i popodnevnim satima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 98 – ero djece i trajalo je 3 mjeseca. Provedeni su testovi preciznosti, ravnoteže i testovi za mjerenje brzine reakcije. Djeca koja su vježbala ujutro postizala su 30% bolje rezultate u odnosu na djecu koja su vježbala u popodnevnim satima. Najveća razlika je bila u testovima preciznosti ( veća od 40% ) što se povezuje s boljom koncentracijom djece kod djece koja vježbaju ujutro.

Postoje mnoga istraživanja slične tematike koja potvrđuju dodatnu beneficiju na vježbanje kada se ono odvija u jutarnjim satima. Dijete lakše i brže usvaja nova znanja zbog povećane cirkulacije, odnosno bolje opskrbljenosti središnjeg živčanog sustava kisikom. Druga korist od vježbanja u jutarnjim satima je povećanje dobrog raspoloženja, smanjivanje agresije i neprihvaćenih oblika ponašanja te povećanje pažnje i koncentracije kroz ostatak dana.To je rezultat povećanog dopamina i serotonina u tijelu, koji su poznati kao „hormoni sreće“.

ZAKLJUČAK Sazrijevanje mozga je intenzivno u najranijem razdoblju djetinjstva i više od 50

28

% razvoja završava do djetetove četvrte i pete godine. Ako se dijete ne potakne na razvoj nekih funkcija, one možda neće biti nikada razvijene ili će njihov kapacitet biti mnogo manji od mogućeg ostvarenja. To se odnosi i na motoričke sposobnosti čemu svakodnevno osobno svjedočim provodeći univerzalnu školu sporta. Postoji očigledna razlika uspoređujući znanje i spretnost djece koja su bila potaknuta na razvoj osnovnih motoričkih oblika kretanja u odnosu na one koja nisu. Razlika se vidi i kod djece koja se primjerice uključe u univerzalnu sportsku školu kao predškolci. Kako između ostalog vodim i školu plivanja za djecu vrtićke dobi, vrlo često nailazim na slučaj da dijete koje je od svoje najranije dobi (treće godine) uključeno u program sporta propliva brže od onih koji to nisu.

Okruženje koje je stimulativno za dijete primjereno za njegovu dob doprinosi razvoju velikog broja neuronskih putova i stvaranju bogate neuronske mreže, te povećava mogućnost za kasnije dostizanje urođenih potencijala.

Djeca u vrtićkoj dobi trebaju u sklopu vrtića dnevno organiziranu fizičku aktivnost uz neizostavno i obaveznu obiteljsku aktivnost. Potrebno im je ponuditi što raznovrsnije sadržaje da bi se njihov lokomotorni sustav što bolje razvijao. Kao roditelj, osim što svoje dijete možete upisati u neki oblik organizirane kineziološke aktivnosti možete ga jedan dan odvesti na vožnju biciklom, jedan dan igrati nogomet ispred zgrade, treći dan igrati badmington, a za vikend prošetati Sljemenom.

Da bi dijete usvojilo zdrave navike i aktivan način života potreban im je vaš primjer kao roditelja.

ČASOPIS ZA RODITELJE

KREATIVAN RAZVOJ DJETETA od istraživanja do stvaranja

Piše: Dijana Zdelar, odgojitelj

Školska godina se bliži svome kraju, a ljetni mjeseci samo što nisu zagrijali zrak do svoga maksimuma. Naša djeca se spremaju provesti praznike na moru, kod baka i djedova, na selu ili u gradu. Gdje god će naši najmiliji provesti skoro tri mjeseca ljetne zabave i odmora, njihov organizam moramo adekvatno pripremiti na ljetne vrućine i sparine. Adekvatna i lagana prehrana te puno tekućine samo su neki od uvjeta na koje moramo misliti kada pripremamo djecu za ljetne mjesece.

K

reativnost kao pojam u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju često je „popunjeno“ za aktivnosti djece starije dobi. No, kreativnost kao mentalni proces koji dovodi do novih rješenja, zamisli, ideja, umjetničkih formi i teorija koje su jedinstveni posjedujemo svi, neovisno o dobi.

Tri su osnovna preduvjeta neophodna za razvoj kreativnosti: dijete(kreativni pojedinac) okruženje djeteta i kreativni proces. Što je okruženje bogatije i poticajnije, dijete ima više mogućnosti za istraživanje i stjecanje isustva. Mnogi stručnjaci su potvrdili svojim istraživanjima kako je za razvoj djeteta nužno da slobodno, samostalno i aktivno istražuje svijet oko sebe jer tako izgrađuju sebe kao kreativnu osobu. Od adaptacije do polaska u školu važno je prostor obogatiti materijalima koji imaju nestrukturiranu kvalitetu i koja im je ključni izvor za učenje.

U oblikovanju prostora vodi nas misao kako djeca igrajući se idejama u različitim situacijama i s različitim matrijalima dolaze do novih saznanja i razumjevanja stvari i pojava.

Pripremljenost okruženja za učenje djece je preduvjet razvoja socijalne kompetencije. Kontinuiranom reorganizacijom okruženje se usklađuje s aktualnim potrebama, sklonosti-

ma i razvojem djece. Nastojimo da bude toplo, ugodno, poticajno i pruža dobrodošlicu.

U spoznajnom razvoju dijete uči čineći, uči rukujući predmetima i matrijalima te tako istražuje svoje mogućnosti. Tijekom prve 3. god života mozak upija više informacija nego ikada poslije u životu. Kako će se motoričke aktivnosti, osjetilnost i opažanje razvijati u prve dvije godine, ovisi o iskustvu i razvoju. Veliku

29

važnost ima poticajno i topao prostor koji poziva dijete i pogodan je za učenje. U vrtićkom okruženju odgojitelj je inicijator humanizacije odnosa koji organizira mali prostor za veliki broj djece čineći ga poticajnim okruženjem u kojem će svatko dijete pojedinačno moći zadovoljiti svoje potrebe, interese, i „utažiti“ glad za znanjem.

Zadatak nas odraslih trebao bi biti da učimo kako dijete uči te pro-

ČASOPIS ZA RODITELJE

matrajući dijete otkrivati njegova interesna područja, otkrivati kako i o čemu dijete razmišlja, nuditi poticajna sredstva kako bi dijete bilo u prilici mjenjati i nadograđivati svoje vlastite teorije. Stalna dostupnost materijala od najranije dobi daje priliku djetetu da istraživačkom manipulacijom spozna mogućnosti koje svaki matrijal ima te upozna njihova svojstva. Kada govorimo o kvalitetnom okruženju, mogli bismo istaknuti nekoliko odrednica vezanih uz različite aspekte okruženja pa bismo

kazali kako je kvalitetno okruženje ono koje je funkcionalno, fleksibilno, multisenzorično, otvoreno, estetski osmišljeno i sigurno jer djeci pruža korijenje i krila u njihovom istraživanju i stvaranju.

Likovni jezik djeci je iznimno važan. Njime djeca izražavaju svoje unutarnje biće, poimanje sebe i svijete oko sebe i to na vrlo specifičan način. Likovnim jezikom djeca kreativno izražavaju svoja istraživanja, iskustva, doživljaje, znanja i ra-

zumjevanja, a on je ujedno često i jedini raspoloživi način kojim dijete može izrazit svoje doživljaje, ideje i misli. Važno je djetetu pokazati da njegov kreativni napor cijenimo, kao i njegov trud koji ulaže u istraživanje i stvaranje.

Bitno je djetetu dopustiti da svoje istraživanje i stvaranje dovrši drugi dan ako ga nije stiglo dovršiti. Time mu se daje do znanja kako njegov rad cijenimo, a kreativan nastavak očekujemo.

NOVOST U POLIKLINICI ZA DJEČJE BOLESTI HELENA KABINET ZA REHABILITACIJU, BIOFEEDBACK I NEUROMODULACIJU Zahvaljujući Projektu Europske unije opremljen je Kabinet za rehabilitaciju, biofeedback i neuromodulaciju u kojem se liječe djeca iz cijele regije s anatomskim anomalijama, funkcionalnim poremećajima mokraćnog i gastrointestinalnog sustava te djeca i mladi s raznim neurološkim bolestima, najviše sa spinom bifidom. U sklopu naših pedijatrijskih medicinskih usluga, osim dijagnostike i liječenja, provode se najmodernije metode rehabilitacije, uključujući GIGER MD biofeedback (prema poznatom švicarskom protokolu), posebno učinkovit u liječenju djece sa spinom bifidom, cerebralnom paralizom, ozljedama mozga i leđne moždine. Neuromodulacija i biofeedback su neinvazivne tehnike koje se koriste kod djece s različitim vrstama inkontinencije te poremećajima mokrenja i stolice.

U Kabinetu, novoopremljenom s najmodernijom opremom, provode se razne vrste biofeedbacka: animirani biofeedback, EMG biofeeback, EDR/GSR biofeeback, BVP/HR biofeedback, respiratorni biofeedback te neurofeedback.

Naš multidisciplinarni tim s velikim iskustvom, znanjem i empatijom, individualno pristupa svakom djetetu uz veliko strpljenje i veselje koji su ključni temelji našeg rada. U sklopu Kabineta otvorena su dva Studio Apartmana gdje imate mogućnost boravka za vrijeme višednevnih terapija.

Obratite nam se s povjerenjem jer smo tu zbog Vas i Vaše djece.

30

ČASOPIS ZA RODITELJE

JESENSKE RAZVOJNE IGRE Piše: Sara Kozjak Dragčević, mag. praesc. educ. i Iva Radošić, mag. logoped

F

ina motorika je skup pokreta kostiju, zglobova i mišića šake i prstiju, a cilj im je izvođenje malih, preciznih (finih) pokreta. Razvoj fine motorike počinje s rođenjem, od prvog pokreta šake. Kako bi dijete savladalo držanje žlice, samostalno odijevanje, a kasnije i korištenje škara i olovke, potrebno je puno vježbe i rada s prstićima. Sljedeći put kada vidite vašeg mališana kako trga papir budite ponosni jer to znači da je savladao još jednu stepenicu u razvoju.

Također vrlo je važno da vaše mališane uključite u svakodnevne radnje kao što su sipanje tekućine (zalijevanje biljaka), igre s tijestom, odijevanje i sl. Jer sve su to radnje koje zahtijevaju koordinaciju oko ruka i preciznost pokreta. Zato smo za vas pripremili jednostavne igre za koje vam ne treba puno pripreme, a glavni zadatak im je uposliti male prstiće.

1. Prenošenje kestena žlicom Potrebni materijal: čajna/jušna žlica, kesteni, kutije ili posude Upute: Obična čajna žličica bit će odlična za ovu aktivnost. U kartonsku kutiju istresite kestene i dajte djetetu jednu žlicu. Ono žlicom treba iz jedne kutije prenositi kestene u drugu kutiju, jednog po jednog, ne pomažući si drugom rukom u stavljanju ili pridržavanju kestena. Drugu kutiju možete isto staviti na stol, ali ju malo udaljite. Ili stavite kutiju na drugi kraj sobe, a u sobi napravite poligon koji, s kestenom na žlici, dijete treba proći.

2. Oslobodi životinju Potrebni materijal: kuhinjske gumice, selotejp, plastične ili gumene životinjice Upute: Ako doma posjedujete male figurice životinja možete na njih staviti što više kuhinjskih gumica i zamoliti vaše dijete da „oslobodi“ životinju. Figurice možete selotejpom ili izolir trakom zalijepiti za stol, pa

31

i tako vaši mališani mogu krenuti u oslobađanje. Ako sakupite dovoljno jesenskih plodova kao što su kesten, žir, češer, možete osmisliti priču o spašavanju jeseni.

3. Rezanje škaricama Potrebni materijal: olovka, papir, škare Upute: Možete zajedno crtati jesensko lišće pa dati vašem mališanu da

ČASOPIS ZA RODITELJE

ga izreže. Možete i pronaći u parku pravi list, pa ga proučiti i detaljno nacrtati, sa svim žilicama koje ima.

Potom možete po tim linijama vježbati rezanje škarama.

8. Provlačenje vunice

jesenski plodovi i suho lišće, posudice ili čašice

Potrebni materijal: klupko vune, štapić, deblji papir ili karton, bušač papira

4. Vješanje odjeće kvačicama

Upute: Od kartona izrežite jabuku i uz sam rub, po cijeloj dužini, bušačem izbušite rupice. Nađite u parku mali štapić ili grančicu na koju ćete zavezati početak klupka. Rupa mora biti dovoljna velika da “igla i konac”, koji su u vašem slučaju grančica i vuna, mogu proći. Provlačite vunicu kroz izbušene rupice i ‘ispletite’ jabuku!

Upute: Veću plastičnu posudu ispunite različitim zrnje poput onoga kukuruza ili pšenice, dodajte sjemenke bundeve, žireve, češere, ukrasne tikve i različito suho lišće. Dajte djetetu da rukama istražuje sadržaj posude. Možete zadati djetetu da to čini zatvorenih očiju te da tako samo taktilnim putem otkriva sadržaj posude. Potom dajte djetetu i posudice ili čašice kojima tada može grabiti i pretresati zrnje, sortirati ga vježbajući pincetni hvat i sl.

9. Lanac od lišća

12. U bojama jeseni

Potrebni materijal: kolaž, špaga, kvačice, škare Upute: Zajedno nacrtajte nekoliko odjevnih predmeta. Razmislite kakva se odjeća sad nosi, jakna, kabanica, debele čarape… Odjeću izrežite (ili pustite dijete, ovisno o dobi), a špagu zavežite na neko pristupačno mjesto. Zadatak je objesiti odjeću na sušilo!

5. Jež od spajalica Potreban materijal: Spajalice, flomasteri, papir Upute: Izrežite papir ili deblji karton na trakice širine 5 cm (dužina nije bitna). Na vrhu trakice nacrtajte oči, a spajalice zakvačite za rub trakice da budu “bodlje”. Stavljanje spajalica je pravi izazov za dijete.

6. Kinetički pijesak Potreban materijal: bundeva, brašno, ulje, modlice, valjak Upute: Napravite kinetički pijesak od bundeve. Zajedno očistite bundevu, dodajte malo glatkog brašna i ulja. Smjesu mijesite dok ne dobijete željenu teksturu, a kasnije pustite maštu na volju.

7. Trganjem do jabuke Potreban materijal: crveni papir, ljepilo Upute: Neka vaše dijete natrga crveni papir na sitne komadiće, a kasnije ih može zalijepiti u obliku jabuke.

Kako biste mu olakšali nacrtajte jabuku na papiru i objasnite mu da lijepi unutar linije.

Potrebni materijal: lišće, vuna ili špaga, grančica, bušač papira Upute: Kada sakupite dovoljno lišća izbušite rupe na vrhu svakoga lista.

Kao i u igri prije, nađite u parku mali štapić ili grančicu na koju ćete zavezati početak klupka. Rupa mora biti dovoljna velika da “igla i konac” koji su u vašem slučaju grančica i vuna mogu proći. I tako slažite lišće dok ne dobijete dovoljno dugačak lanac s kojim možete ukrasiti sobu ili balkon.

10. Sortiranje jesenskih plodova Potrebni materijal: sitni jesenski plodovi poput kestena, žira, oraha i lješnjaka, papirnate čaše, flomasteri, velike plastične pincete Upute: Na hrpu stavite i pomiješajte sve sitne jesenske plodove koje ste skupili u prirodi. Na svaku papirnatu čašu flomasterima nacrtajte po jedan jesenski plod.

Iz hrpe plodova, velikom plastičnom pincetom uzimajte jedan po jedan jesenski plod i sortirajte ih u pripadajuće čaše.

11. Taktilna jesen Potrebni materijali: veća plastična posuda, različito zrnje, sjemenke,

32

Potrebni materijali: tempere, papiri, jesenski plodovi i suho lišće Upute: Pred dijete stavite tempere jesenskih boja (smeđa, žuta, narančasta i crvena) i list papira. Objasnite mu da će slikati jesenskim plodovima i suhim lišćem. Dijete treba prstima nanijeti boju na predmet, a potom njime raditi otiske po papiru.

Možete raditi krugove s kapicama od žira, kotrljati klip kukuruza i promatrati dugi otisak zrnja, diviti se detaljima otisnutog lišća, otisku polovice jabuke i dr.

13. Mozaik od bundevinih koštica Potrebni materijali: koštice bundeve, ljepilo, tempere, karton Upute: Bundevinim košticama možete stvarati mozaike ako ih lijepite na komad kartona jednu do druge.

Prije lijepljenja na karton koštice je potrebno obojiti temperama, a kada se osuše od šarenih djelića složite predivne mozaike.

Za malene će ručice poseban izazov biti strpljivo nanošenje ljepila na jednu po jednu košticu i precizno slaganje na karton. Na kartonu ranije možete olovkom iscrtati konture slike te košticama pratiti zadane linije.

ČASOPIS ZA RODITELJE

ZLATNI RUJAN

MJESEC POSVEĆEN PODIZANJU SVIJESTI O MALIGNIM BOLESTIMA DJECE

Piše: Đana Atanasovska, mag.oec. – upraviteljica Zaklade Nora Šitum

U

organizaciji Zaklade Nora Šitum u subotu 7. rujna na Zrinjevcu je, po drugi puta, otvoren „Zlatni rujan“ – mjesec podizanja svijesti o malignim bolestima djece.

Ova javnozdravstvena kampanja od iznimne je važnosti za osvještavanje roditelja i javnosti da nažalost i kod djece postoje oboljenja od malignih bolesti. Kada su ove bolesti u pitanju, za djecu i njihove roditelje to je puno teže podnijeti i zato se društvo mora boriti da oboljele djece bude što manje. U Hrvatskoj od malignih bolesti godišnje oboli oko 120 djece i premda ne možemo prevenirati, možemo dobro i kvalitetno liječiti.

Iako je tema vrlo teška, događanje je bilo bogato programom, zabavno i veselo. Program na Zrinjevcu bio je namijenjen djeci od najranije dobi, jer od malena treba osvijestiti naše najmlađe o tome koliko je važno pomagati drugima. Roditelji i djeca su tako imali priliku uživati u zabavnoj predstavi Kristijana Ugrine i Vedrana Živolića „Eko patrola“, nakon koje su uslijedili druženje s maskotama, liječenje plišanaca u Bolnici za medvjediće, dječja modna revija s majicama Zaklade, nagradna igra, a sve to pod voditeljskom palicom Marijane Perinić koja je bila zaslužna za dobar ugođaj tijekom cijelog programa.

Na štandu Zaklade Nora Šitum mogao se donirati novac za suncokrete, koji su karakteristični upravo za mjesec rujan, a simbol su života i sreće pa su upravo zato i odabrani za ovo humanitarno događanje.

Sav prihod od donacija namijenjen je obiteljima djece oboljele od malignih bolesti kojima Zaklada Nora Šitum kontinuirano pomaže.

Nema teže stvari za roditelja od bolesti djeteta. Ali nema ni ljepše i plemenitije stvari od pomaganja onima kojima je naša pomoć potrebna.

33

Događanje su osim djece i roditelja svojim dolaskom podržali izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba Ivana Portolan Pajić te izaslanik Predsjednice i predsjednik Hrvatske lige protiv raka prof.dr.sc. Damir Eljuga.

ZAKLADA NORA ŠITUM PETROVA 137 10000 ZAGREB IBAN: HR5223400091110617962

ORGANIZIRAMO PRVU KONFERENCIJU ZA TRUDNICE U ZAGREBU ČASOPIS ZA RODITELJE

Dolazak bebe na svijet jedan je od najljepših i najvećih događaja u našim životima, ali iziskuje i velike pripreme. Pored fizičkih priprema tijela na trudnoću, porod i dojenje, važno je educirati se o svemu onom što vas čeka kada vaša beba konačno ugleda svijetlo dana.

Dolazak kući iz rodilišta za mnoge je majke vrlo težak jer se suočavaju s brojnim situacijama na koje nisu spremne.

Svatko od nas ima pitanja koja možda nema kome uputiti. Bez obzira radi li se o prvoj trudnoći ili kod kuće već imate vaše malo zlato, jedno je sigurno, pitanja nam se uvijek motaju po glavi.

Dok je u moru raznih oprečnih informacija teško razabrati koja je ispravna, odlučili smo okupiti stručnjake kako bismo saznali odgovore na pitanja koja nas muče.

Pridružite nam se zato na besplatnom druženju za trudnice i dojilje koje za vas pripremamo

15. listopada od 10.00 do 13.00 sati u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva i pronađite odgovore na sva pitanja!

Na adresi u centru grada (Perkovčeva 2, Zagreb) stručne i educirane osobe govoriti će o važnim temama iz raznih područja, družiti ćemo se, zabavljati, ponešto i naučiti, a naši će se sponzori potruditi da s konferencije ne otiđete praznih ruku.

Na vama je samo da dođete i uživate u programu, ali i podignete ruku i pitate ukoliko vas nešto zanima, hrabro i bez srama!

34

ČASOPIS ZA CIJELU OBITELJ

my

Obiteljsko odmaralište s vlastitim vodenim svijetom koji, nudi ekskluzivni obiteljski odmor prema najvišim standardima. Bezbrižni dani godišnjeg odmora, neovisno o vremenskim prilikama i daleko od svakidašnjeg stresa. U ovom ste hotelu dobrodošli sa svojom djecom! U hotelu Sonnenpark sve je prilagođeno djeci, od opremljenosti soba, ponude u restoranu, preko unutarnjih i vanjskih igraonica, do vlastitog vodenog svijeta. Bebe i mala djeca ovdje uranjaju u svijet zabave na suhom u različitoj ponudi animacija, a mogu uživati i u ekskluzivnim hotelskim bazenima. Kratak unutarnji hodnik goste hotela vodi u Sonnentherme Lutzmannsburg, vodeće terme za bebe i djecu u Europi. U Sunny Bunny vodenom svijetu hotela uživajte u unutarnjim i vanjskim bazenima, unutarnjim vodenim toboganima, a odmor potražite na ležaljkama s kojih ćete nesmetano promatrati svoju djecu kako se igraju. Ukoliko vam je dosta igre u vodi, zabavu možete potražiti i u jednom od vanjskih dječjih parkova, a kada ogladnite na raspolaganju vam je hladni bife u vodenom svijetu s gurmanskim zalogajima za bebe, djecu i odrasle.

DNA NAGRA : IGRA

Vodeće europske toplice za bebe i djecu od 30. rujna do 22. prosinca nude raznovrsne atrakcije i raznolik program za djecu do 6 godina. Sunny Bunny neumorno zabavlja goste, a bebe ovdje mogu uživati u wellnesu, sauni i masaži namijenjenoj isključivo njima. Za one malo starije ovdje je izvanredan zabavni program, vodena diskoteka i Highlight game te ukupno 800 m vodenih tobogana za spuštanje. Najhrabrije čekaju Speedy i Twister tobogani, a vrhunac je XXL Monster Ride koji svojom dužinom od 270 m, slovi kao najduži vodeni tobogan u Austriji.

No, svakako najinteresantnija od svih atrakcija jest prvi vodeni tobogan virtualne stvarnosti u Austriji, gdje posjetitelji stariji od 7 godina mogu uroniti u svijet zmajeva, vanzemaljaca i svijet fantazije.