IZHRVATSKI KOMORE ZA LIJEČNIKE
Dulce cum utili!
Ima li mjesta za slikovito izražavanje u medicinskoj struci? I z v . p r o f . d r. s c . T A M A R A G A Z D I Ć - A L E R I Ć
Uvod Baš kao naručen za početak naše današnje teme došao mi je naslov u prošlom broju Liječničkih novina u kojem se nalazi izraz osluškivati bilo mladih liječnika. U prošlom sam vam broju bila najavila da ćemo nakon ljetnoga odmora nastaviti temu o frazemima u medicinskoj struci, tvorbi terminologije s pomoću metaforizacije te da ćemo posebno pojasniti frazeme koji u svojem sastavu imaju naziv za dio tijela, tzv. somatske frazeme. Poigrat ću se spomenutim naslovom i reći da ćemo u današnjem članku osluškivati bilo jezika medicinske struke. Ekspresivnost, slikovitost i konotativnost u jeziku struke U literaturi o funkcionalnim stilovima često se ističe da je administrativnome i znanstvenome stilu, a time i stručnome jeziku, neprimjerena ekspresivnost (stilska obilježenost), slikovitost i konotativnost, zato što izražavanje u tim stilovima treba biti jasno, nedvosmisleno, precizno. Podrazumijeva li to da iz stručnoga jezika trebamo ukloniti sve izraze koji imaju tu osobinu ili su oni ipak dio stručnoga jezika i ne predstavljaju problem za jasno, nedvosmisleno i precizno razumijevanja stručnoga teksta, nego, štoviše, pomažu u bržem i jednostavnijem stručnom izražavanju, kao i u oblikovanju stručnih naziva? Na to i na druga pitanja odgovorit ćemo u ovomjesečnom članku. Govoreći o ekspresivnom izražavanju u stručnom jeziku, ne treba zaboraviti da znanstveni tekst podrazumijeva najviši stupanj poštivanja standardnoga jezika i zato za frazeme koji imaju stilsku vrijednost nema mjesta u takvoj vrsti teksta.
54
LIJEČNIČKE NOVINE 202 - rujan 2021.
Značenje i podrijetlo riječi 'ekspresija' i 'konotacija' Naziv ekspresija rabi se u medicini kada se želi reći da se pod tlakom istiskuje kakav sadržaj iz nekoga organa, šupljine, tkiva i sl., a isti se naziv upotrebljava i u jezikoslovlju. Naziv dolazi od latinskoga expressio: istiskivanje ← exprimere: prikazati, jasno izraziti. U jezikoslovlju se tim nazivom označava izražajnost, stilska obilježenost jezičnih elemenata, npr. kada kažemo prebroditi u značenju svladati, podnijeti, izdržati bolest, teškoće i sl. Ekspresija je, uz slikovitost i konotativnost, važno obilježje frazema i može se, s obzirom na vrstu frazema, očitovati u većoj ili manjoj mjeri. Konotacija riječi je suprotna denotaciji koja pretpostavlja primarno značenje neke riječi koje je isto za sve govornike nekoga jezika i koje se navodi kao prvo u općim jezičnim rječnicima. Konotacijom označavamo ukupnost asocijacija koje povezujemo uz određenu riječ i njezino značenje, npr. uz riječ pas vežu se asocijacije na odanost, vjernost, privrženost. Konotacija je vezana uz naše iskustvo, naše znanje o svijetu, tako da nerijetko ne dijelimo istu konotaciju na neke riječi sa svim ljudima i zato ona može predstavljati problem u razumijevanju. Je li administrativnome stilu, a time i stručnome jeziku, neprimjerena ekspresivnost? Prije desetak godina provela sam u okviru jednoga opsežnog istraživanja i istraživanje frazema u govorima hrvatskih političara jer me je zanimalo postoje li ipak ekspresivni izrazi u tome dijelu administrativnoga stila i, ako postoje, koji su to izrazi te koja su
obilježja njihove primjene u govoru. Istraživanje je pokazalo da ta česta tvrdnja o neekspresivnosti administrativnoga stila ipak nije utemeljena, bar ne što se tiče političkoga govora jer je na temelju obilatosti pronađenih frazema u korpusu političkoga govora, što je bilo i pretpostavljeno na početku istraživanja, utvrđeno da je ekspresivnost važno obilježje njegova političkoga podstila. Pokazalo se da hrvatski političari u govoru rabe frazeme uobičajene za svakodnevni govor te da često u zadanu formulu frazema umeću posvojne pridjeve koji su u vezi s političkim diskursom i temom o kojoj govore pa tako tvore, na primjer, specifične frazeme poput krojač međunarodne sudbine, staviti vrući politički krumpir u svoje ruke, ubacujući Europsku uniju kao trećeg igrača u hrvatsku igru i sl., čime se dobiva zanimljiva frazeološka konstrukcija. Nastanak termina pojedinih struka Metaforizacija je najčešći način nastanka frazema. Na taj način nastaje i velik broj stručnih termina svih struka, od pomorstva, ekonomije, informatike do medicine. Metaforizacija u terminologiji predstavlja još uvijek nedovoljno istraženo područje i to u svim strukama pa tako i u medicini. Jezik struke za imenovanje novih pojmova koji nastaju gotovo svakodnevno koristi se bogatstvom metaforičkoga načina izražavanja. Jedino je tako moguće jezikom pratiti brz suvremeni znanstveni i tehnološki rast i razvoj. Termini u hrvatskome jeziku najčešće nastaju: 1. t vorbom novih riječi (izvedenica, složenica, polusloženica, kratica i pokrata) – poput riječi koje su prošle godine predložene
