7 minute read
HRVATSKI ZA LIJEČNIKE
Dulce cum utili!
Ima li mjesta za slikovito izražavanje u medicinskoj struci?
Izv. prof. dr. sc. TAMARA GAZDIĆ-ALERIĆ
Uvod
Baš kao naručen za početak naše današnje teme došao mi je naslov u prošlom broju Liječničkih novina u kojem se nalazi izraz osluškivati bilo mladih liječnika. U prošlom sam vam broju bila najavila da ćemo nakon ljetnoga odmora nastaviti temu o frazemima u medicinskoj struci, tvorbi terminologije s pomoću metaforizacije te da ćemo posebno pojasniti frazeme koji u svojem sastavu imaju naziv za dio tijela, tzv. somatske frazeme. Poigrat ću se spomenutim naslovom i reći da ćemo u današnjem članku osluškivati bilo jezika medicinske struke.
Ekspresivnost, slikovitost i konotativnost u jeziku struke
U literaturi o funkcionalnim stilovima često se ističe da je administrativnome i znanstvenome stilu, a time i stručnome jeziku, neprimjerena ekspresivnost (stilska obilježenost), slikovitost i konotativnost, zato što izražavanje u tim stilovima treba biti jasno, nedvosmisleno, precizno. Podrazumijeva li to da iz stručnoga jezika trebamo ukloniti sve izraze koji imaju tu osobinu ili su oni ipak dio stručnoga jezika i ne predstavljaju problem za jasno, nedvosmisleno i precizno razumijevanja stručnoga teksta, nego, štoviše, pomažu u bržem i jednostavnijem stručnom izražavanju, kao i u oblikovanju stručnih naziva? Na to i na druga pitanja odgovorit ćemo u ovomjesečnom članku. Govoreći o ekspresivnom izražavanju u stručnom jeziku, ne treba zaboraviti da znanstveni tekst podrazumijeva najviši stupanj poštivanja standardnoga jezika i zato za frazeme koji imaju stilsku vrijednost nema mjesta u takvoj vrsti teksta.
Značenje i podrijetlo riječi 'ekspresija' i 'konotacija'
Naziv ekspresija rabi se u medicini kada se želi reći da se pod tlakom istiskuje kakav sadržaj iz nekoga organa, šupljine, tkiva i sl., a isti se naziv upotrebljava i u jezikoslovlju. Naziv dolazi od latinskoga expressio: istiskivanje ← exprimere: prikazati, jasno izraziti. U jezikoslovlju se tim nazivom označava izražajnost, stilska obilježenost jezičnih elemenata, npr. kada kažemo prebroditi u značenju svladati, podnijeti, izdržati bolest, teškoće i sl. Ekspresija je, uz slikovitost i konotativnost, važno obilježje frazema i može se, s obzirom na vrstu frazema, očitovati u većoj ili manjoj mjeri. Konotacija riječi je suprotna denotaciji koja pretpostavlja primarno značenje neke riječi koje je isto za sve govornike nekoga jezika i koje se navodi kao prvo u općim jezičnim rječnicima. Konotacijom označavamo ukupnost asocijacija koje povezujemo uz određenu riječ i njezino značenje, npr. uz riječ pas vežu se asocijacije na odanost, vjernost, privrženost. Konotacija je vezana uz naše iskustvo, naše znanje o svijetu, tako da nerijetko ne dijelimo istu konotaciju na neke riječi sa svim ljudima i zato ona može predstavljati problem u razumijevanju.
Je li administrativnome stilu, a time i stručnome jeziku, neprimjerena ekspresivnost?
Prije desetak godina provela sam u okviru jednoga opsežnog istraživanja i istraživanje frazema u govorima hrvatskih političara jer me je zanimalo postoje li ipak ekspresivni izrazi u tome dijelu administrativnoga stila i, ako postoje, koji su to izrazi te koja su obilježja njihove primjene u govoru. Istraživanje je pokazalo da ta česta tvrdnja o neekspresivnosti administrativnoga stila ipak nije utemeljena, bar ne što se tiče političkoga govora jer je na temelju obilatosti pronađenih frazema u korpusu političkoga govora, što je bilo i pretpostavljeno na početku istraživanja, utvrđeno da je ekspresivnost važno obilježje njegova političkoga podstila. Pokazalo se da hrvatski političari u govoru rabe frazeme uobičajene za svakodnevni govor te da često u zadanu formulu frazema umeću posvojne pridjeve koji su u vezi s političkim diskursom i temom o kojoj govore pa tako tvore, na primjer, specifične frazeme poput krojač međunarodne sudbine, staviti vrući politički krumpir u svoje ruke, ubacujući Europsku uniju kao trećeg igrača u hrvatsku igru i sl., čime se dobiva zanimljiva frazeološka konstrukcija.
Nastanak termina pojedinih struka
Metaforizacija je najčešći način nastanka frazema. Na taj način nastaje i velik broj stručnih termina svih struka, od pomorstva, ekonomije, informatike do medicine. Metaforizacija u terminologiji predstavlja još uvijek nedovoljno istraženo područje i to u svim strukama pa tako i u medicini. Jezik struke za imenovanje novih pojmova koji nastaju gotovo svakodnevno koristi se bogatstvom metaforičkoga načina izražavanja. Jedino je tako moguće jezikom pratiti brz suvremeni znanstveni i tehnološki rast i razvoj. Termini u hrvatskome jeziku najčešće nastaju: 1. tvorbom novih riječi (izvedenica, složenica, polusloženica, kratica i pokrata) – poput riječi koje su prošle godine predložene
za nagradu „Dr. Ivan Šreter“ za najbolju novu hrvatsku riječ: pandemija – velepošast; respirator – dišnik, disajnik; lockdown – društvostaj, obustavka ili kratica i pokrata (PTX – Pneumothorax, MCL -
Medial Collateral Ligament, SARS-CoV-2 – skraćeno od engl. Severe Acute Respiratory Syndrome COronaVirus 2; COVID-19 – skraćeno od COrona VIrus Disease-19) 2. pretvaranjem općih riječi u nazive (terminologizacijom) – npr. naziv smrtni slučaj 3. preuzimanjem naziva iz drugih struka, npr. outcome – ishod (npr. ishod liječenja) 4. posuđivanjem iz drugih jezika (grčkoga i latinskoga ili iz živih jezika, u današnje vrijeme najčešće iz engleskoga jezika) – na razini riječi javljaju se česta izravna (npr. lat. bacillum /štapić/ – bacil) ili prilagođena posuđivanja s prijelaznom fazom u kojoj se zadržava oblik riječi iz stranoga jezika koji se može ili ne mora sklanjati ili konjugirati, npr. takva je riječ hardver – hardware. 5. prevođenjem i stvaranjem višečlanih naziva kao što su nastali ovi vrlo aktualni termini: plan cijepljenja – vaccination plan; pandemijsko zatvaranje – (pandemic) lockdown; zarazni soj – infectious strain; mehanizam obrane – defence mechanism; širitelj zaraze – infection spreader; strategija cijepljenja – vaccination strategy; kihobran – sneez protector.
Frazemi sa sastavnicom dijela ljudskoga tijela
Frazeme koji u svojem sastavu imaju naziv za dio tijela nazivamo somatskim frazemima (grč. σῶμα, sõma – tijelo). Ta vrsta frazema nerijetko se može naći u stručnim radovima svih područja pa tako i medicine. Nije neobično da se dijelovi tijela nalaze u svezama riječi jer je ljudsko tijelo od početaka čovjekova postojanja vrlo interesantno čovjeku budući da se čovjek prvo u okolini predstavlja svojim tijelom, ono predstavlja samoga čovjeka, ali ono ga i štiti kao oklop. Najčešći dijelovi tijela koji ulaze u sastav frazema jesu glava, oko i ruka. Sposobnost čovjeka da stvara frazeme, tj. da misli metaforički povezujući pojmove iz različitih polja, značajno je povezana s prastarim razumijevanjem važnosti uloga dijelova tijela u svakodnevnom životu i ljudskoj djelatnosti. Čovjekov proces upoznavanja okoline koja ga okružuje počinje od osjeta koji nastaju preko osjetila. Isto tako, razna djelovanja, od najjednostavnijih do najsloženijih, čovjek obavlja s pomoću organa svoga tijela. Upravo je tijelo najdostupnije i najistraženije područje čovjekova istraživanja i proučavanja, i to od njegovih prvih životnih koraka. Zanimljivo je da somatizmi predstavljaju najstariji sloj leksika svakoga jezika. Gotovo da nema jezika u kojem ne postoje takvi izrazi, zato su i čest predmet lingvističkih istraživanja. Često su predmetom usporedno-povijesne analize, i to ne samo u okviru istraživanja jezika nego i kao uspostavljanje srodstva između jezika, zato što s pomoću njih možemo pratiti način na koji su naši pretci poimali same sebe i svijet koji ih je okruživao.
I na kraju evo nekoliko zanimljivih primjera somatskih frazema vezanih uz ruke koje možemo pronaći i u stručnim medicinskim člancima. Sigurna sam da ih nerijetko upotrebljavate i tako iskorištavate jezično bogatstvo hrvatskoga jezika.
Nadam se da ste pronašli zanimljivih novih informacija u članku i pozivam Vas da nam se javite na adresu elektroničke pošte: hrvatski. jezik@hlk.hr.
FRAZEM ZNAČENJE
biti na dohvat ruke
biti blizu, pristupačan (u smislu udaljenosti)
biti pri ruci biti u dobrim rukama/biti u lošim rukama
pomoći, pomagati biti liječen, odgajan, vođen, njegovan, stručno vođen itd. dobro/loše biti sretne ruke imati uspjeha blizu, nadohvat ruke biti blizu, ne biti daleko rješenju, cilju dati u ruke (što) predati, povjeriti nekome da rukovodi desna ruka (biti, postati) oslonac, glavna pomoć dignuti ruke od koga, od čega napustiti koga kao nepopravljivog, odustati od čega držati konce u svojim rukama kontrolirati posao, situaciju imati pune ruke posla biti vrlo zauzet poslom imati zlatne ruke biti vrlo vješt i učinkovit u poslu koji se obavlja rukama (npr. kirurg, stomatolog) kao rukom odneseno lako je prošlo (o bolesti) pri ruci (imati, biti) imati na raspolaganju, raspolagati uzeti u (svoje) ruke primiti na sebe (kao svoju brigu), zavladati
PROVJERITE ZNANJE:
A Napisao je oko pedesetak znanstvenih radova. B To je zakonska osnova i temelj za dobivanje iskaznice. C Bitno je i važno shvatiti važnost redovitoga uzimanja terapije. D Za ono što je u životu najvažnije kaže se da predstavlja srž i bit svega.
2. U svakoj rečenici zaokružite pravilan oblik glagolskog pridjeva trpnog.
A Svi su bili potreseni/potrešeni nakon tužne vijesti. B Cjepivo je bilo uveženo/uvezeno iz Ujedinjenoga Kraljevstva. C Izviješćen/Izviješten je o svemu što je poduzeto. D Zagrizeno/Zagriženo je bila uvjerena u svoje stavove.
