SALUTOGENEZA
Ograničenje kalorijskog unosa: formula za zdravlje, mladolikost i dugovječnost? Ovisno o vrsti, najperspektivniji rezultati pokazali su produljenje životnog vijeka između 50 i 300 %. Ako ti rezultati drže vodu, onda bi mogli imati važne implikacije na dugovječnost ljudi, ali te bi teorije ipak trebalo najprije dokazati. Čak i bez odgovarajućih pokusa na ljudima, mogu se naći brojni tekstovi koji uvjeravaju čitatelje da je smanjenje kalorijskog unosa formula za bolje zdravlje, mladolikost i dugovječnost.
Prof. dr. sc. LIVIA PULJAK, dr. med. Hrvatsko katoličko sveučilište livia.puljak@unicath.hr
Ograničenje kalorijskog unosa (engl. caloric restriction) definirano je kao smanjenje prosječnog dnevnog unosa kalorija, između 10 i 40 pa čak i 50 %, bez pothranjenosti i bez utjecaja na unos esencijalnih hranjivih tvari poput vitamina i minerala. Godine 1935. objavio je znanstvenik Clive McCay zapanjujuće otkriće: štakori sa strogo ograničenom prehranom živjeli su do 33 % vremena dulje nego što je do tada bilo moguće. Posljednjih nekoliko desetljeća slični su pokusi provedeni na brojnim vrstama, od crva do glodavaca, pa čak i primata. Detalji pokusa razlikuju se među istraživanjima, ali mnogi pokazuju rezultate jednako iznenađujuće kao i oni koje je McCay otkrio prije toliko godina. Točan način na koji se smanjuju kalorije mijenja se u istraživanjima, ali unos kalorija kod eksperimentalnih životinja općenito se smanjuje čak za polovicu od uobičajene.
44
LIJEČNIČKE NOVINE 202 - rujan 2021.
Međutim, valja naglasiti da su ti pokusi na životinjama kontroverzni. Iako su mnogi znanstvenici optimistični u pogledu potencijala ograničenja kalorija za poboljšanje ljudske dugovječnosti i kvalitete života, mnogi drugi su skeptični prema tim eksperimentima te se boje da bi ograničavanje kalorija u ljudi moglo učiniti više štete nego koristi. Jedna od najvećih kritika eksperimenata u kojima se životinjama ograničava unos kalorija jest način na koji se tretira kontrolna skupina, što je uobičajen problem u brojnih testiranih vrsta. Dok se životinje iz eksperimentalne skupine stavljaju na vrlo restriktivnu prehranu, mnogi pokusi dopuštaju kontrolnoj skupini da jede koliko god želi. Kontrolna skupina često na kraju konzumira mnogo više nego što bi inače u prirodi, što može dovesti do brojnih bolesti povezanih s težinom i općenito lošijeg zdravlja. Kada se životinje s ograničenim kalorijama uspoređuju s ovom skupinom, tada je teško odvojiti korist zbog ograničenja kalorija od štetnih učinaka prehrane kontrolne skupine. Nadalje, neke studije koje su istraživale glodavce otkrile su da su korisni učinci od ograničenja kalorija proporcionalni tome koliko bi te životinje pretjerivale s hranom u normalnim okolnostima.
Odnosno, glodavac koji bi imao veću sklonost prekomjernom unosu hrane u normalnom životu imao bi veću korist za zdravlje od ograničenja kalorija nego glodavac koji bi prirodno jeo umjereniju prehranu. Stoga je moguće da bi korist od ograničenja kalorija mogla biti samo zbog toga koliko bi te životinje inače nezdravo mogle živjeti. U životinja koje već imaju zdrav unos kalorija moglo bi se dogoditi da ograničenje kalorija možda neće donijeti nikakvu posebnu prednost. Osim propitivanja pouzdanosti tih pokusa na životinjama, mnogi su znanstvenici skeptični prema primjeni rezultata dobivenih istraživanjem drugih vrsta na ljude. Puno je teže istraživati ograničenje kalorijskog unosa na ljudima, jer jednostavno ne možemo (i ne bismo trebali) imati isti stupanj nadzora nad ljudskim ispitanicima kao i nad životinjama. Ne možemo za potrebe istraživanja ljude staviti godinama u kavez pa kontrolirati njihov kalorijski unos. A ako pokušavamo provoditi takva istraživanja na ljudima u njihovom uobičajenom životu, vrlo je teško kontrolirati ih na idealan način kako bi se osiguralo da se zaista pridržavaju strogih uvjeta istraživanja, da je jedina razlika između skupina način na kojih se hrane, kontrolirati učinak gena i drugih osobina, npr. vezanih za stil života, koji mogu utjecati na rezultate. Primjerice, Kraus i suradnici su 2019. u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology objavili rezultate pokusa CALERIE u kojem su istražili kratkoročne i dugoročne učinke ograničavanja unosa kalorija uz odgovarajuću prehranu na čimbenike kardiometaboličkog rizika u zdravih, mršavih ili osoba s prekomjernom tjelesnom masom, mladih i srednjih godina. Uključili su 238 ispitanika; 218 ih je nasumično raspoređeno u dvije skupine. Jedna skupina (143 ispitanika) trebala je biti na dijeti s 25 %-tnim ograničenjem
