VIVAT ACADEMIA
Prof. Branimir Anić
PROČELNIK NAJVEĆE KATEDRE Razgovarala Lada Zibar Prof. dr. sc. Branimir Anić, dr. med., odgovara na pitanja kao pročelnik Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najveće katedre. Kao pročelnika najveće katedre u državi molim Vas da našim čitateljima objasnite značenje te sintagme “najveća katedra”? Katedra za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jest najveća katedra toga fakulteta. Katedra ima preko 130 članova, od kojih je 86 u kumulativnom radnom odnosu - od njih je 69 u znanstveno-nastavnom zvanju (dakle, od docenta naviše), a 17 je u suradničkom zvanju. Ostali kolege koji su članovi Katedre naslovni su nastavnici. Brojem nastavnika ova je Katedra veća od nekih fakulteta našega Sveučilišta, a vrlo vjerojatno i od nekih sveučilišta u državi. Katedra fizički ima ukupno devet radilišta. U svim zagrebačkim bolnicama postoji klinika za unutarnje bolesti MeF SuZ, a idući od istoka prema zapadu grada to su: Klinika za unutarnje bolesti KB-a Dubrava, tri u KBC-u Zagreb - Klinika za plućne bolesti Jordanovac KBCZg, Klinika za unutarnje bolesti KBCZg i Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBCZg, dvije u KB-u Merkur – Klinika za unutarnje bolesti KBM-a i Klinika Vuk Vrhovac, dvije u KBC-u Sestre milosrdnice – Klinika za unutarnje bolesti KBCSM i Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBCSM te jedna u KB-u Sveti Duh. Uža uprava Katedre, tzv. koordinacija Katedre, jest tijelo kojim se nastoji prebroditi teškoće njezine multilokularnosti, a sastoji se od svih voditelja radilišta te pročelnika, zamjenika i tajnika Katedre – dakle, ima 12 članova. Katedra organizira i provodi dva obvezna kolegija u okviru integriranog studija medicine – Kliničku propedeutiku na 3. godini studija i Internu medicinu na 4. godini studija. Ilustracije radi, u sklopu nastave propedeutike u „normalnim“ okolnostima istodobno se izvodi u nastava u 75 vježbovnih skupina, a smanjivanjem broja studenata u skupinama zbog epidemije sada imamo malo više od 100 vježbovnih skupina. Paralelno s nastavom na 3. godini, izvodi se turnusna nasta-
52
LIJEČNIČKE NOVINE 200 - lipanj 2021.
va iz interne medicine na 4. godini studija, što uključuje dodatnih 70-ak vježbovnih skupina. Turnusna nastava izvodi se s 2 puta po 12 tjedana, a nastava iz propedeutike tijekom cijele akademske godine. U svim nastavnim bazama potrebno je izvesti program iz svih područja interne medicine. Sve ovo govori da je organizacija nastave i u „normalnim“ okolnostima velik izazov. Posljednjih smo godina uveli neke nove sadržaje, a promijenili smo i poprilično anakronično nastavu kliničke propedeutike. Sadržaj praktičnih vježbi teško je promijeniti, a neposredno izvođenje vježbi ovisi ne samo o našem planu nego i o nizu izvanjskih okolnosti (primjerice ima li na odjelu bolesnika uz koje se može odraditi određena cjelina prema planu). Ne spominjući poslijediplomsku nastavu, izborne kolegije i module, mislim da navedene i provjerljive činjenice dovoljno odražavaju složenost organizacije naše katedre. Studij medicine, kurikularna reforma, vrtoglav rast stručnih i znanstvenih spoznaja, pandemija pa još i potres, čine organizaciju rada Vaše katedre iznimno izazovnom. Kako ste odgovorili na tu količinu zahtjeva za prilagodbom? Posljednjih godina uglavnom smo uspješno organizirali i proveli nastavu, i to prvenstveno zahvaljujući iznimnim naporima tajnice Katedre izv. prof. Tine Dušek i mlađih kolega. Drago mi je da ste spomenuli potres. Nakon što smo nastavu koliko-toliko uspjeli prilagoditi epidemijskim uvjetima, potres je dodatno zakomplicirao situaciju jer smo ostali bez nekih radilišta. Primjerice, KB Dubrava je pretvorena u COVID-bolnicu, a zbog potresa je kapacitet najvećega radilišta KBC-a Zagreb značajno smanjen zbog preseljenja nekih stradalih klinika sa Šalate na Rebro. Iako bismo s postojećim brojem nastavnika mogli organizirati nastavu, sada je zbog prostornih ograničenja nastava na rubu izvedivoga. Naime, ograničen je broj studenata koji istodobno mogu biti na pojedinom odjelu. Osim toga značajan dio nastavnika (osobito suradnici) imao je promjenjiv raspored, što je dodatno kompliciralo organizaciju i zahtijevalo svakodnevne prilagodbe rasporeda i improvizaciju.
Ovdje moram naglasiti da je u ovim pandemijskim uvjetima internistička struka podnijela najveći teret zbrinjavanja bolesnika u bolničkom dijelu sustava, a u mnogim dijelovima sustava praktično je zaustavljen elektivni internistički specijalistički pogon, što će sigurno imati posljedice. Probleme s organizacijom nastave nastojali smo riješiti prebacivanjem svih predavanja na platformu LMS (u dvije verzije), a seminari se održavaju isključivo virtualno. Vježbe smo organizirali u dva oblika – klasično „uživo“ za skupine od dva studenta, te online za skupine od 10-ak studenata. Posebno smo organizirali webinare koje je provodilo po 2 - 3 nastavnika. Ovaj je oblik nastave naišao na iznimno dobar prijam. Pri izboru nastavnika pokušali smo angažirati mlađe nastavnike/suradnike koji su lakše prihvatili izazove s primjenom tehnologije. No, prema našoj internoj anketi (koja je globalno pokazala visok stupanj zadovoljstva izvedenom nastavom) svima nedostaje klasična vježbovna nastava „uživo“ uz bolesnički krevet. Je li Katedra popunjena, ima li dostatno kadra svih generacija, jesu li se svi snašli u ovom novom ne baš normalnom vremenu? Katedra je uglavnom dobro popunjena. Kad sam preuzeo Katedru, dobna struktura nastavnika imala je oblik obrnute piramide i kroz proteklih desetak godina provedena je značajna kadrovska obnova i pomlađivanje. Zbog nemogućnosti zapošljavanja dovoljnog broja nastavnika, angažirano je pedesetak naslovnih nastavnika/suradnika. Ne smije se smetnuti s uma da Katedra za internu medicinu MeF SuZ organizira i izravno provodi nastavu za sve poslijediplomske specijalističke studije sa zajedničkim internističkim deblom (opća interna, kardiologija, pulmologija, gastroenterologija, nefrologija, hematologija, reumatologija, klinička imunologija i endokrinologija). Na drugi dio pitanja djelomično sam odgovorio. Nisu se svi nastavnici jednako dobro snašli. Problemu snalaženja u mogućno-
