SALUTOGENEZA

PRAVILNO DISANJE

Prof. dr. sc. LIVIA PULJAK, dr. med.

Hrvatsko katoličko sveučilište livia.puljak@unicath.hr

Kroz povijest se u raznim medicinskim mudrolijama provlačila ideja o važnosti „pravilnog disanja“. Danas se ideja o pravilnom disanju može primijeniti na različite vježbe disanja kojima se pokušava postići opuštanje, pospješiti tjelovježba ili djelovati na razne tjelesne tegobe. Pravilno disanje također se može vježbati u respiracijskoj fizioterapiji. S obzirom na stresove modernog života, osobito su popularne tehnike disanja koje nam pomažu u smirenju. Svaka tehnika opuštanja, smirivanja ili meditacije oslanja se na disanje. Kontrolirano disanje potiče opuštanje. Kad se osjećamo mirno ili sigurno, disanje se usporava i produbljuje; pod utjecajem smo parasimpatičkog živčanog sustava koji ima opuštajući učinak. Naprotiv, kad smo prestrašeni, napeti, kad nas boli ili nam je nelagodno, disanje se ubrzava i postaje pliće. Aktivira se simpatički živčani sustav, koji je odgovoran za razne reakcije tijela na stres. Ti učinci djeluju i u suprotnom smjeru: stanje tijela utječe na emocije. Kad se obrati pozornost na disanje, većina ljudi usporava i produbljuje svoje disanje, što djeluje umirujuće. Kognitivni resursi su ograničeni, pa kad se ljudi koncentriraju na disanje, ne razmišljaju o svojim brigama. Pretraživanjem literature pronalaze se brojna istraživanja, različitih ustroja, koja pokazuju korisne učinke dubokog disanja. Pa tako istraživanja pokazuju da vježbe dubokog disanja imaju blagotvoran učinak na bol, onesposobljenost i spavanje u osoba koje pate od kronične migrene, smanjuju plućne komplikacije u bolesnika s inhalacijskim opeklinama drugog stupnja, smanjuju intraoperacijsku anksioznost i percepciju boli u pacijenata na dermatološkim operacijama. Kako su brojna istraživanja ispitala povezanost između različitih vježbi disanja sa smanjenjem boli, postavljena je i hipoteza o tzv. respiratornoj hipoalgeziji. Preliminarni rezultati pokazuju kako kratku vježbu dubokog disanja koja se temelji na virtualnoj stvarnosti vrijedi nastaviti proučavati kao rehabilitacijsku komponentu za djecu i adolescente s produljenim oporavkom nakon potresa mozga. Vježbe dubokog disanja spriječile su smanjenu kvalitetu spavanja u pacijenata koji su podvrgnuti premoštenju koronarne arterije. Među pacijentima sa stabilnom paroksizmalnom supraventrikulskom tahikardijom opisani su pojedinci koji su prešli na sinusni ritam bez komplikacija, koristeći tehniku dubokog disanja s glavom prema dolje. Opisano je i kako praksa dubokog disanja tijekom 30 minuta olakšava zadržavanje novonaučenih motoričkih vještina. Ako učite nove motoričke vještine i zanima vas kako biste ih možda lakše mogli zadržati, detalji iz tog istraživanja od Yadava i sur. navode kako je eksperimentalna skupina izvodila vježbe disanja naizmjenično u obje nosnice tijekom 30 minuta. Broj ciklusa disanja u minuti bio je fiksiran na 8 - 10 ciklusa. Sudionici su sjedili na podu u položaju prekriženih nogu s uspravnom kralježnicom. Dobili su uputu da palcem začepe jednu od nosnica i polako udišu kroz drugu nosnicu. Zamoljeni su da drugu ruku odmaraju na koljenu. Nakon udisanja, ispitanici su zadržali dah dvije sekunde, a zatim polako izdahnuli kroz drugu nosnicu zatvarajući nosnicu kroz koju su prethodno udahnuli. Dalje im je naloženo da udahnu kroz trenutačno otvorenu nosnicu i izdahnu kroz drugu. Dakle, svaka se nosnica naizmjence koristila za udisanje i izdisanje. Ispitanici su poticani da se drže fiksnog obrasca disanja, trajanja u omjeru 1:1:2 za udisanje, zadržavanje daha i izdah. Odnosno, trebali su udahnuti dvije sekunde, zadržati dah dvije sekunde, a zatim izdahnuti tijekom četiri sekunde. Tijekom tih vježbi vodio ih je audio-signal i pratio ih je istraživač. Većina tih istraživanja o vježbama disanja za razna psihička i fizička stanja naglašavaju kako je riječ o sigurnoj metodi bez uočljivih nuspojava za pacijente, jednostavna je intervencija za provedbu i nema visoku cijenu. Dok se ne objave sustavni pregledi koji će nam dati pouzdanu sintezu dokaza o učinku različitih načina disanja na naš život, vi možete koristiti metode dubokog disanja kako biste možda smanjili svoje svakodnevne životne stresove i boli. Možda u omjeru 1:1:2. Vjerojatno nema nuspojava, a jednostavno je i besplatno. Literatura

Cook NE i sur. Safety and Tolerability of an Innovative Virtual Reality-Based Deep Breathing Exercise in Concussion Rehabilitation: A Pilot Study. Dev Neurorehabil. 2021;24(4):222-229.

Courtois I i sur. Respiratory Hypoalgesia? The Effect of Slow Deep Breathing on Electrocutaneous, Thermal, and Mechanical Pain. J Pain. 2020;21(5-6):616-632.

Ghorbani A i sur. The Effects of Deep-Breathing Exercises on Postoperative Sleep Duration and Quality in Patients Undergoing Coronary Artery Bypass Graft (CABG): a Randomized Clinical Trial. J Caring Sci. 2018;8(4):219-224.

Gopichandran i sur. Effectiveness of Progressive Muscle Relaxation and Deep Breathing Exercise on Pain, Disability, and Sleep Among Patients With Chronic Tension-Type Headache, Holistic Nursing Practice: May 28, 2021.

Lim SHC, Lai SM, Wong KCK. Head Down Deep Breathing for Cardioversion of Paroxysmal Supraventricular Tachycardia. Case Rep Emerg Med. 2018;2018:1387207.

Malik SS i sur. Effectiveness of Deep Breathing Exercises and Incentive Spirometry on Arterial Blood Gases in Second Degree Inhalation Burn Patients. J Coll Physicians Surg Pak. 2019;29(10):954-957.

Yadav G i sur. Deep Breathing Practice Facilitates Retention of Newly Learned Motor Skills. Sci Rep. 2016 Nov 14;6:37069.

Zahn CA, Kuonen F. Deep Breathing Reduces Intraoperative Anxiety and Pain Perception in Patients Undergoing Dermatologic Surgery. Dermatol Surg. 2021 Feb 8.