OBITELJSKA MEDICINA
Budućnost pojma „sigurnost pacijenta“ u rukama je obiteljske medicine JELENA RAKIĆ MATIĆ, dr. med. spec.obiteljske medicine
Sigurnost pacijenta je, prema postulatima Svjetske zdravstvene organizacije (engl.World Health Organisation – WHO) temeljno načelo zdravstvene zaštite zajedno s dostupnosti, kontinuitetom skrbi, učinkovitosti, prihvatljivosti i prikladnosti. Definirana je kao sprječavanje pogrešaka i štetnih učinaka na pacijenta povezanih sa zdravstvenom zaštitom. U svijetu postoje milijuni pacijenata koji svake godine trpe invalidnost, ozljede ili smrt kao posljedicu nesigurne medicinske prakse, odnosno zdravstvene zaštite. Znate li da prema podacima WHO-a rizik da pacijent umre od medicinske nezgode je 1 na 300, što je mnogo veći rizik od smrti u zrakoplovnoj nesreći? Sve to zajedno tijekom posljednjih 20 godina dovelo je do većeg prepoznavanja važnosti sigurnosti pacijenta te integriranja pristupa sigurnosti pacijenta u strateške planove zdravih, uređenih i naprednih zdravstvenih sustava. Postići zavidnu razinu sigurnosti pacijenta nije nimalo lagan zadatak, a zahtijeva razumijevanje vrijednosti, stavova, uvjerenja, standarda i normativa koji su važni za učinkovitu zdravstvenu zaštitu. O sigurnosti pacijenta prvotno se govorilo isključivo u kontekstu bolničkih sustava, no posljednjih nekoliko godina u cijelom svijetu uvidjelo se kako nije ništa manje važna i
50
LIJEČNIČKE NOVINE 200 - lipanj 2021.
primarna zdravstvena zaštita, prvenstveno obiteljska medicina kao nositelj zdravstvene zaštite i čuvar ulaza u zdravstveni sustav. Prema podacima američke Agencije za istraživanje u zdravstvu i kvalitetu (engl. Agency for Healthcare Research and Quality) godišnje 1 od 20 pacijenata u izvanbolničkom sustavu iskusi dijagnostičku pogrešku, a procjenjuje se da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti godišnje dogodi oko 160 milijuna medicinskih pogrešaka. Prema istim istraživanjima oko 80 % informacija koje pacijent dobije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odmah zaborave, a 1 od 9 prijema u hitnoj službi povezano je sa štetnim učincima lijekova. Podaci su to koji ukazuju na važnost govora o sigurnosti pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno obiteljskoj medicini. Primarna zdravstvena zaštita predstavlja točku ulaza u zdravstveni sustav koja izravno utječe na zdravlje ljudi i daljnju uporabu resursa zdravstvene zaštite. Milijuni ljudi u svijetu, uključujući i Hrvatsku, svakodnevno kroče u ordinacije obiteljske medicine u potrazi za zdravstvenom zaštitom i time se odmah izlažu nekoj vrsti pogreške, odnosno potencijalno narušenoj sigurnosti pacijenta. Upravo zbog te iskorištenosti i sve veće opterećenosti obiteljske medicine, sigurnost pacijenta mora postati prioritet, a sam pojam ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru već aktivan „mehanizam“. Neki od čimbenika rizika koji pridonose lošoj sigurnosti pacijenta u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti uključuju pogreške u dijagnozi i nesigurnost u liječenju, lošu komunikaciju, nedostatak vremena i diskontinuitet skrbi u ordinacijama. Glavni primjer diskontinuiteta skrbi u Hrvatskoj su timovi bez nositelja u kojima se stalno mijenja liječnik koji skrbi za pacijente te time nema kontinuiteta skrbi, a povećava se rizik od pogreške. Pandemija COVID19 posebno je ukazala na problem nedostatka vremena za pacijenta, problem administrativne preopterećenosti liječnika obiteljske medicine, problem dostupnosti liječnika za kronične bolesnike, a sve sa negativnim utjecajem na sigurnost pacijenta. U obiteljskoj medicini odnos liječnik – pacijent je ključ visokokvalitetne, sigurne i učinkovite zdravstvene zaštite. Ukoliko je taj odnos iz bilo kojeg razloga narušen automatski je narušena i sigurnost pacijenta. Primjerice, ukoliko liječnik obiteljske medicine mora prijaviti promjenu zdravstvenog stanja vozača ili vlasnika oružja time narušava odnos povjerenja, a sigurnost pacijenta je narušena. Izgradnja povjerljivog odnosa između pacijenta, njegove obitelji i liječnika obiteljske medicine jedan je od ključnih čimbenika sigurnosti pacijenta te zdravstvena administracija to ne smije smetnuti s uma kad obiteljskoj medicini nameće razne obveze koje narušavaju taj povjerljivi odnos. Prosječan radni dan liječnika obiteljske medicine (LOM-a) u Hrvatskoj uključuje 80 – 120 kontakata dnevno što je dvostruko, pa i trostruko više
