Biseri hasidske mudrosti

Otac i sin

Jedan od hasida cadika iz Kobrina radio je kao državni službenik. Jednoga dana bio je jako zabrinut i nije znao što učiniti. Odlučio je da sve ostavi i otputuje u Kobrin. Otišao je ravno u kuću cadika. Doručak je stajao na stolu i cadik je upravo završavao blagoslov nad hranom:

"...čijom voljom postoje sve stvari." Cadik ga nije niti pogledao, pa je čovjek ostao stajati, čekajući da on završi svoj obrok, kako bi mogao podijeliti s njime svoje brige. Konačno ga cadik pogleda i reče mu:

"Zalman, mislio sam da si sličan svome ocu, ali sada vidim da se razlikujete. Tako je i tvoj otac jednom došao do mene s gomilom problema. Upravo u tom trenutku sam, kao i danas, sjedio za doručkom i završavao blagoslov. Okrenuo sam glavu i shvatio da se tvoj otac priprema otići. Upitao sam ga: enska je energija ono što vi jeste, a muška je energija ono što činite. To znači da je uvjet cjelovitosti muškarca i žene da svatko od njih posjeduje obje energije. Najuzvišenije vrijednosti i ideje ostaju beznačajne, sve dok nisu ostvarene. Isto je tako beznačajna akcija koju ne diktira unutrašnji glas istine.

Uopćeno govoreći, primarna uloga muškarca je da iskoristi svoju agresivnu mušku energiju kako bi pročistio materijalni svijet, dok je ženska primarna uloga da iskoristi svoju profinjenu žensku energiju kako bi pokazala urođeno b-žansko porijeklo svega što postoji.

Muškarac se u potrazi za b-žanskim "okreće prema van"; žena apsorbira b-žansko. Da bi stvorio život, muškarac daje sjeme; žena donosi život. Muškarac uči svoju djecu kako da žive; žena je život. Muškarac daje ljubav; žena je ljubav.

"Avramel, nisi li zbog nečega došao?"

"Ne," odgovorio je i otišao.

"Razumiješ li? Kada moj učenik čuje ovaj blagoslov, on nema više pitanja. To je odgovor na sva njegova pitanja i brige."

I dok je tako govorio, cadik ispruži ruku za pozdrav. Hasid je neko vrijeme nepomično stajao, potom se zahvalio učitelju i potpuno mirno se vratio na svoj posao.■

Ima stvari koje svijetu donose veliku štetu.

Teško je shvatiti zašto su one uopće stvorene. Znaj da u njima sigurno postoji nešto dobro.

R. Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Rabbi

Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraše (priče) Matot-Masei (dvije parašot zajedno) su priče o kontroli naše sudbine i o tome što stvarno treba poduzeti kako bismo promijenili smjer. To su parašot u tamuzuRaku i evo što nam je potrebno u ovom trenutku: Tajne izlječenja.

Paraše Matot, Masei i Devarim - se dešavaju tijekom razdoblja "Bein HaMecarim" (u tjesnacu), tri tjedna između 17. tamuza i 9. ava.

Tradicionalno se ovaj vremenski period smatra vremenom žalosti, mada je micva da se uvijek bude radostan. Kako onda to pomiriti? Prema mudrosti kabale ova su tri tjedna nabijena vrlo snažnom energijom pa moramo biti na oprezu; ovo žalovanje nije tuga, ni patnja, već ono što nam daje poticaj da uđemo unutar toga i spriječimo situacije koje bi mogle dovesti do samouništenja.

Paraša Matot otpočinje riječima: "A Mojsije reče glavarima plemena" u vezi s pitanjem "nedarim" (zavjeta). Tora pripovijeda da je to pitanje različito za muškarce i žene, u smislu da muškarac mora postupati prema svom zavjetu, dok otac neudane žene ili ženin muž mogu poništiti njezin zavjet. Tumači se muče s pitanjem "glavara plemena". Riječ "mate" (pleme) potječe od riječi "hataja", što znači preusmjeravanje ili odbijanje, a po pitanju zavjeta, to navodi na pitanje - što mi to zapravo preusmjeravamo? I zašto je tu spolna diskriminacija?

■ U paraši Pinhas, Zohar objašnjava značenje molitve "Kol Nidrei" (Svi zavjeti) koja se govori na Jom Kipur.

Većina nas skloni smo pogrešno vjerovati da je svrha ove molitve da poništi one zavjete koje smo napravili u prošlosti. Međutim, prema Židovskoj tradiciji, mi smo već poništili zavjete uoči Roš hašane. Koja je onda svrha "Kol Nidrei"? Zohar razjašnjava da je svrha molitve "Kol Nidrei" da poništiti zavjet iz gornjih svjetova. "Neder" (zavjet) je zakon uzroka i posljedice. Ako smo prouzročili bol i patnju u svemiru, to će nam se vratiti, i svrha je molitve "Kol Nidrei" da te zavjete izbriše. Paraša Matot daruje nas snagom "Kol Nidrei".

Po pitanju zavjeta, žena predstavlja materijalni svijet, ''posudu'' koja prima; u nama leži moć da skrenemo ili preusmjerimo, te kontroliramo svoju sudbinu. Otac ili muž predstavljaju element davanja u nama. Ako nosimo zavjet nevolje iz prethodnih reinkarnacija ili prošlih godina, možemo ga se odreći i promijeniti, pogotovo u ovom razdoblju. Način da postignemo "Mituk HaDinim" (ublažavanje presude) je da budemo svjesni i promišljeni, da pazimo da sva naša djela proizlaze iz namjere ljubavi, tolerancije i darivanja, a ne osuđivanja i kritike. Na taj način možemo promijeniti i preusmjeriti tijek sudbine, i u ovom vremenu imamo to priliku učiniti.

Često zaboravljamo da smo gospodari svoga tijela i duše, i da imamo pravo ne dopustiti ulaz emocijama koje ne služe nama ili našoj namjeri i cilju. Moramo se držati uvjerenja i spoznaje da imamo moć preusmjeriti svoju sudbinu, jer je alternativa da budemo "bnei belija'al" (počinitelji zla, bez savjesti), lišeni sposobnosti da se izdignemo iznad emocija, misli i jada koji nas zahvate. Ova se paraša također bavi ratom protiv Midjanaca, koji simboliziraju presude stvorene u prošlosti i negativne energije koje se mogu vratiti i naštetiti nam. Tijekom mjeseca ta-

(nastavak s 19. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni Zohar: Matot-Masej muza možemo si naškoditi osjećajima strogog osuđivanja i kritike, i iz tog razloga je tema rata protiv Midjanaca sadržana u parašot Balak, Pinhas i Matot, jer ovo je vrijeme, tijekom tri tjedna, da se borimo protiv ovih negativnih sila uz pomoć tolerancije, otvorenog srca i bezuvjetne ljubavi. Na taj način mi mijenjamo presude, netoleranciju i neutemeljenu mržnju koje su uzrokovale toliko razaranja i katastrofa u posljednjih nekoliko tisuća godina, u vremenskom razdoblju poznatom kao "Bein HaMecarim".

Da bi nam se pokazalo kako može biti opasno kad nas naše emocije kontroliraju, paraša dalje opisuje naseljavanje plemena Ruben, Gad i polovine plemena Menaše istočno od rijeke Jordan, na teritorij koji nije uključen u zemlju koja je obećana Abrahamu, Izaku i Jakovu.

Ari objašnjava zašto ta plemena nisu ušla u Zemlju, i vodi nas natrag do dana začeća trojice vođa:

Jakov je prišao Lei u noći svog vjenčanja vjerujući da je s Rahel, a tijekom njihovog sjedinjenja njegova je namjera bila da na svijet dovede dušu Josefa. Međutim, Ruben je bio taj koji je došao na svijet. Jer je Jakovljevo razmišljanje bilo neispravno. Puno godina kasnije, pri blagoslovu svojih sinova, rekao je Rubenu: "Pahaz kamajim al totar", pojavio si se nekontrolirano kao voda, i moje namjere se ne manifestiraju u tebi. Rezultat je bio da 500 godina kasnije pleme Rubena nije moglo ući u zemlju Izrael.

Sličan se događaj zbio s Gadom. Budući da je već imala četiri sina i više nije mogla zatrudnjeti, Lea je postavila svoju sluškinju Zilpu da zauzme njezino mjesto kod Jakova, bez da je on to znao. Kad se rodio sin, Lea je izgovorila riječi "Ba Gad" (stigla je sreća, jer je bio dječak), ali je u Tori slovo "alef," koje simbolizira svjetlost, bilo izostavljeno, i riječ postaje "Bagad" (izdao).

Slično je i u vezi s Menašeom. Tora pripovjeda priču o Dini, Leinoj

Tajna i pouka u paraši Matot je da mi posjedujemo snagu da preusmjerimo sudbinu tako da usmjerimo naše osjećaje iz osjećaja odvojenosti od drugih i od Stvoritelja, prema jedinstvu kćeri, koju je oteo i silovao Šhem sin Hamora te je ona rodila kćer Asenat. Jakov je sakrio dijete ispod "sneh" (grma, otuda njezino ime), i dao joj zlatnu amajliju s ugraviranim svetim imenima da je štiti. Asenat nestaje, pojavljuje se u Egiptu i usvaja ju Potifar, svećenik Ona, koji ju je podigao kao svoju. Kad je odrasla, Josef je do tada već postao knez u Egiptu, a rečeno je da je on bio jedan od sedam najljepših muškaraca na svijetu, i kad god se vozio u svojim kolima djevojke su ga gledale sa svojih krovova i bacale dragulje na njega da privuku njegovu pozornost. Kad je Josef prošao pored kuće Asenat, ona je osjetila da joj je on istinski namijenjen kao srodna duša (bešert) i bacila je zlatnu amajliju. Kad je na amajliji ugledao sveto ime na hebrejskom Josef je znao da je ona iz kuće njegovog oca i da je to njegova davno izgubljena nećakinja. Josef i Asenat su se vjenčali i rodila su im se dva sina Menaše i Efrajim. Kad je Josef doveo dječake da od Jakova prime blagoslov prije njegove smrti, on stavlja starijeg, Menašea s Jakovljeve desne strane, a Efrajima s njegove lijeve strane, ali Jakov prekriži ruke, tako da njegova desna ruka bude iznad Efrajimove glave, a njegova lijeva ruka na Menašeu. Zašto je to učinio? Zohar objašnjava da je Menašeova majka bila začeta u silovanju, i time su misli i emocije bile pobrkane. Ova negativna namjera se prvo pojavila u njenom prvorođenom Menašeu, što ga je učinilo tek polovično cjelovitim (od svog oca, Josefa), a polovično manjkavim, zbog čega polovina plemena Menaše nije ušla u zemlju.

Tora priču o tri plemena koja nisu ušla u zemlju, iznosi kao rezultat nedostatka kontrole nad emocijama i mislima u trenutku kada ih je najteže prevladati, pri spolnom odnosu i tjelesnoj želji - požudi. To nam po-

Kabbalah: Tjedni Zohar: Matot-Masej kazuje koliko je sudbonosan svaki trenutak u našim životima, i kolika je važnost namjere, misli i prakse kontrole nad našim emocijama. Tajna i pouka u paraši Matot je da mi imamo snagu da preusmjerimo sudbinu tako da usmjerimo naše osjećaje iz osjećaja odvojenosti od drugih i od Stvoritelja, prema jedinstvu. Vrhunac tri tjedna je Deveti ava, kada se dogodilo uništenje Hrama kao posljedica razdvajanja i neutemeljene mržnje. Lekcija paraše Matot - Masej je naša obveza da preusmjerimo naše osjećaje i vratimo ih u jedinstvo i da se povežemo na Svjetlost Stvoritelja radi kontrole prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Paraša Masej se događa u okviru vremena "Bein HaMecarim", i jedna je od rijetkih parašot u Tori za koju nema komentara u Zoharu. Međutim, tajna i energija na kojoj se temelji ova paraša vrlo je moćna. Ova paraša posljednja je paraša u knjizi BaMidbar i Tori, i kulminacija je priče o Mošeu i narodu Izraela.

"Ohev Yisrael" (Apta rav) napisao je dugačak ogled o paraši Masei, ilustrirajući da ona predstavlja sažetak četrdeset i dva putovanja Izraelaca od vremena kad su napustili Egipat pa sve dok nisu ušli u zemlju Izrael.

Članak počinje duhovnim buđenjem i razumijevanjem naše svrhe u životu; onih trenutaka kada se pitamo zašto smo ovdje i što je naša svrha; onih trenutaka kada se iznenada osvijestimo i shvatimo da postoji nešto veće od ropstva, da smo podložni vanjskim, nepoznatim silama, u potrazi za ljubavlju i potvrđivanjem od drugih, strahu od drugih, financijskoj sigurnosti, zdravlju, itd. Mi smo radije zaokupirani izvanjskim nego našim rastom i kada shvatimo, barem što se drugih tiče, da je put bezuvjetne ljubavi jedini način da se povežemo s energijom Stvoritelja - Einsofa (Beskraja) i s "Ec HaHajim" (Drva života).

"Ohev Yisrael" objašnjava da je svaka emocija koju imamo i sve što se događa dobro, a dolazi iz izvora koji je dobar, mada prekriven mnogim slojevima negativnosti. Na nama je da tu moć oplemenimo i podignemo, te ponovno priključimo na gornje svjetove, na njezin izvor, na dobro. To znači da je sav materijalizam na ovom svijetu nasljeđe duhovnih energija koje su sišle odozgo. Svaki put kad se zapitamo što radimo ovdje, zašto smo zapeli u ovom poslu, u ovoj vezi, itd., to nam je znak da postoje iskre koje smo dužni podići.

Kabalisti objašnjavaju da se nakon grijeha Adam raspao u mnogo međusobno odvojenih iskri i da smo sada na putu traganja za njima da ih vratimo svom domu. Ovo putovanje započelo je izlaskom iz Egipta, čija je pokretačka sila bilo "Ime od 42 slova" (poznato kao "Ana BeKoah"). To je kombinacija 42 slova koja ima moć da nas probudi, da nas podigne kad god se u životu osjećamo da se nalazimo u lošem razdoblju, da podigne gore naše iskre.

Mi smo sada na vrhuncu dana "Bein HaMecarim", koji se smatraju jednim od najtežih razdoblja u godini, ali baš nas te okolnosti prožimaju snagom putovanja, kao što je u paraši Masei dana moći Imena od 42 slova, čija je uloga da nam pomogne na našem osobnom putovanju, da sakupimo naše izgubljene iskre i uzdignemo ih sve dok ne dosegnemo neko drugo mjesto gdje počinje novi put. Sve je to putovanje života, a onda kada nikuda ne idemo, postajemo osobe pod stresom zbog u svojih ograničenja.

Prevela Tamar Buchwald